VA DOERA 4 j i i Br. 162. sata poslije podne teretni vlak iz Gruža, su dvije lokomotive, zapalio je opet nad Drgi- njama ! Naravski, da štete velike nije bilo, jer nema više da šta izgori. Neka i sada slavna uprava željeznice reče, da su i ovo lovci zapalili?! A ma sada barem nema pre- pelica! Koliko je koristila lanjska Bijankini- jeva interpelacija vidi se najbolje po ovemu! Zagreb, 25/3. Iza djaštva' izjavilo je prekojučer starče- vićansko gragjanstvo grada Zagreba svoje povjerenje ljubljenom D.ru Franku, te mu jednodušno reklo, da je ono i nadalje š njime. Stari predsjednik može biti zadovo- ljan na ljubavi neiscrpivoj, što je stekao u stranci svojim radom. Snopovi telegrama i listova to sve najbolje pokazaše. Grjehota je samo, što još to nije štampano, da ne- prijatelji sami uvide, što su mogli postići svojom klevetom. Baš s toga bi se sve to moralo objelodanit, neka se zna, kako stran- ka cijeni svoje prve ljude. Kad smo jedanput na našoj stranci, tre- ba spomenut, da je mnoge nas začudio ju- čerašnji uvodnik «Hrvatskog Prava», u ko- mu se osugjuju proturauchovske demon- stracije, premda su demonstranti bili veći- nom sami Starčevićanci. Jutrošnji «Obzor» je uhvatio priliku, da se radi toga članka obori na Franka, da je to posljedica njego- va razgovora s Crnkovićem. To nije istina. Frank nema više posla s redakcijom lista. Članak je napisao Dr. Mile Starčević, što je vrlo lako po stilu prepoznati, a i po nje- govim načelima, koji se ne slažu s uličnim demonstracijam i pučkim skupštinama, u čemu dakako nije potreba, da ga i mi sli- jedimo. Neustavna vlada mora se na sva- kom koraku pobijati. Žalosno je doduše, da ban i podban kraljevine Hrvatske, Slavoni- je i Dalmacije ne smiju se na ulici poja- viti. Da su oni ljudi ponosa i časti, ne bi se danas nalazili na ovom položaju. Kakva bila da bila srpsko-hrvatska koalicija, njoj treba predat vladu, jer ima većinu u sabo- ru. Kakva će ta vlada biti, to smo upozna- li za ono malo mjeseca. Dala nam je novi zakon o štampi, tu je dopustila kolportažu, ali tako, da bi je u svakom potrebnom slu- čaju mogli dići, kad bi odtole moglo na- stati što neugodno za vlastodršce. Mislili su vazda vladati, biti liberalni malo, dok im je to od koristi, a zaprijetili im što, po- služiti se izlazom, koji su za svaki slučaj osigurali. Tim se njihovim izlazom poslu- žio sam Rauch. Zabranio je sutridan po de- monstracijam kolportažu novina — iluzor- ni dar «narodne» vlade! Iz same stranke vam više ništa ne jav- ljam. Bilo bi dobro, da se sad opet nasta- vi stara metoda, da se što više zalazi me- gju narod. Svakako je to pametnije, nego. li svaki dan, koji sat držat sjednice poslov- nog odbora. Doduše to traže sadanje stra- načke prilike. Ipak ako se ko ne slaže sa sadanjim raspoloženjem u stranci, bilo bi od njega majmoralnije (kad smo već na moralnim propovijedima), da čisti iz stranke. Političke vijesti. (Austrija). Kako javljaju iz Beča sa kr- šćansko-socijalne strane, to su izjavili kr- šćansko-socijalni Slovenci, da se za sada ne mogu priključiti namjeravanom sloven- sko-romanskom bloku, jer se moraju naj- prije sporazumiti sa Poljacima radi rusin- skog lavovskog sveučilišta. Kako «Hrv. Hor.» PODLISTAK. Reforma za maturu kod srednjih škola. (Odio za gimnazije). Na prvi Marta ove godine izdalo je c. k. ministarstvo bogoštovlja i nastave zakon o reformama mature kod srednjih škola, o čem se uzadnje doba mnogo govorilo, a o- sobito u zainteresovanim krugovima. Ka- snije ćemo se osvrnuti na bitnost reforme, a sada ad rem: Reforma zahvaća i one koji ove godine polažu maturu. Javni učenici moraju da prikažu u svoje vrijeme molbenicu, da im se dozvoli polagat maturu, na upravitelj- stvo svoje gimnazije, a eventualni priziv na školsko vijeće, dočim privatisti i externisti molbenicu na školsko vijeće, a eventualni priziv na ministarstvo bogošt. i nastave. 1. Pismene radnje : \ma ih samo tri (do sada ih je bilo sedam) i to: iz grčkog na nastavni jezik, tri sata i pomoću riječnika i do sada); iz latinskog na nastavni tri sata i s riječnikom (do sada samo 92 sata i bez riječnika); iz nastavnog jezika učenik će dobiti tri naslova, od kojih će izabrati onaj, u kojem će najbolje uspjeti. povjesti, jedan javlja, to su zastupnici manjih stranaka sla- vensko-romanskog bloka u proračunskom odboru na posebnoj sjednici izabrali za svog pročelnika viteza Vukovića. — Bečki «Zeit» ovo javlja o hrvatskom pitanju i o većini u car. vijeću: «U hrvatskim listovima ne- koliko se dana kolportira vijest, da se u carevinskom vijeću odmah na početku za- sjedanja namjerava poduzeti akcija u prilog Hrvatske. Po našim informacijama — veli «Zeit» — ta namjera doista postoji. Imade se podastrti prešni predlog neposredno od jugoslavenskog saveza, koji ide naravno za čisto demonstrativnom svrhom, jer se iz drža- vopravnih obzira sa strane vlade odgovora ne očekuje. Predlog će ovaj podupirati go- tovo sve stranke carevinskog vijeća. Pošto će nesumnjivo vlada predlog odbiti, predlo- žit će se otvor debate. Nastoji se, da po mogućnosti predlog bude jednoglasno pri- mljen. — Cim se carevinsko vijeće sastane dne 2. travnja, bit će sazvana sjednica pro- čelnika stranaka, da se ustanovi program. Drži se, da će izmegju vlade i vogja stra- naka, doći da se ponajprije državni prora- čun i u plenumu pretrese. (Ugarska). Rumunjski narodni list «Ga- zetta Transilvanea» pozivlje rumunjsko pu- čanstvo Ugarske na sabiranje novčanih pri- nosa, da se uzmognu očuvati i spasiti ru- munjske narodne i konfesionalne škole. — Ministar trgovine Franjo Kossuth odgodio je svoj put u Beč s obzirom na nabladu Ni. Veličanstva, koje ga ne bi moglo pri- miti u podulju audijenciju, jer se mora ču- ti. Trgovački ugovor sa Srbijom ministar je već poipisao u Budimpešti, kamo mu je ugovor bio poslan. Kad će ministar trgo- vine poći u Beč, nije sada stalno, ali se misli, da bi to moglo biti tek buduće ne- djelje. Svakako će za to biti mjerodavno zdravstveno stanje kraljevo. (Srbija). U sjednici skupštine od 16. o. mj. mladoradikal Stojanović osugjuje poli- tiku Pašićevu prema Austro-Ugarskoj, ozna- čujući ju popustljivom. — Ministar pred- sjednik Pašić veli, da se politika njegovog kabineta može reći u kratko «Balkan Bal- kancima». Radi novopazarske željeznice do- bila je Srbija od Austro-Ugarske objašnje- nje, da ona ima pred očima samo gospo- darske ciljeve, te da će podupirati i druge | željezničke osnove. — Mladoradikal Katić izvodi, da činjenica, da je Austro-Ugarskoj povjeren mandat za okupaciju Bosne i Her- cegovine, dade naslućivati, da su se Rusija i Austro-Ugarska već onda sporazumile o interesnoj sferi na Balkanu. Okupacija se već onda pomišljala stalnom i samo na smutnju javnosti označena je privremenom. (Srpski trgovački ugovor sa Austrijom). Iz Beograda javljaju, da je na ondješnjoj sjednici skupštine dne 23. o. mj. prihvaće- no sa svim glasovima proti jednome pro- duljenje privilegija narodne banke za 25 godina. Tečajem sednice imalo bi se zavr- šiti čitanje proračuna i umetnuti u dnevni red pitanje trgovačkog ugovora sa Austro- Ugarskom. Cijela se oporba pripravlja da se obori na nj, jer da je štetonosan za interese Srbije. Ali su krugovi većine me- gjutim uvjereni da je ugovor koristan po Srbiju. — Iz Beča pak javljaju, da je pokr. agrarno vijeće doljnje Austrije votiralo jedan dnevni red proti uvažanju zaklanih goveda na koje Srbija prema movome ugovoru imade pravo. (Agrarci i trg. sporazum sa Srbijom). «Neue Freie Presse» javlja: «Agrarci ne se kandidata proglasiti nezrelim (kao do sa- dđ a). ll. Usmeni ispiti : Svaki će kandidat mo- rat polagati usmeni ispit iz četiri predmeta: nastavni jezik, latinski ili grčki, domaće povjesti i iz matematike. Jedino u slučaju, ako kandidat dobije u obim klasičnim za- daćama drugi red, morat će u oba pred- meta polagati usmeni ispit. a) Nastavni jezik: Kandidat dobije ko- mad proze ili poezije, kakvog boljeg aukto- ra; pravilno ga pročita, razloži tendenciju, tijek misli i sadržaj te vanjsku i unutarnju formu; treba da pozna literaturu, osobito noviju u glavnim njezinim strujama. Nu o- sobito pomaže vlastito čitanje, te će se to- me i davati osobita važnost. Biografije, o- sobito suhoparne date, otpadaju. b) Klasici: Kandidat prevede zadati mu komad, ne odveć težak, već prema svojim silama, uz potrebite naputke učiteljeve za orijentovanje. Ako zadati komad učeniku zadaje poteškoća, može mu se dati drugi lzkši komad. Privatnog štiva regbi da nema. Biografije i ovdje otpadaju. €) Povjest: Austrijska povjest, koja se uči u osmome razredu, s osobitim obzirom na našu polovinu ; statistika, takogjer osmog razreda, bez strogih statističkih podataka. d) Matematika : Od prilike ostaje kao i do sada uz neke neznatne razlike: na for- mule se ne pazi strogo; znati riješavat ne glasno, baš trudne ni komplicirane zadatke, gdje PRAVA CRVENA HRVATSKA zadovoljavaju se sa uspjehom postignutim u trgovačkom sporazumu sa Srbijom i tra- že da kao i prije austrijsko tržište bude zatvoreno uvozu sirovog mesa iz Srbije. Ovaj zahtjev «graraca evidentno služi samo za maskiranje potpune pobjede, koja je sa njihove strane postignuta u austro-srpskom trgovačkom sporazumu; agrarci naime hoće da prikažu, kao da je i s njihove strane bilo žrtava. «Neue Freie Presse» isključuje nadalje svaku pogibelj životinjske zaraze pri uvozu, naglašujući, kako su veterina- rima u tom pogledu izdane stroge naredbe. Isti list žali na koncu, da troškove za spo- menuti trgovački sporazum, koji je veoma povoljno ispao po agrarce, ima da plati austrijska industrija. (Rusija). Na zapovijed carevu bit će točno pregledane ratne luke na sjevernim obalama i na crnom moru, a isto i primorske utvrde. U tu svrhu već su odaslani neki admirali. — Iz Petrograda javljaju, da je komisija za zemaljsku obranu u dumi sa 19 proti 14 glasova odbila zatraženi kredit vlade u svrhu gradnje novih ratnih brodova, tražeći da se ponajprije cijela pomorska uprava teme- ljito reorganizuje. — Organizator ruske voj- ske pod carem Aleksandrom I. i ratni mi- nistar general-feldmaršal Dimitrij Miljutin slavio je 13. o. mj. 75-godišnji vojni ju- bilej. Miljutinu su 92 godine. — Iz Petro- grada javlja dopisnik «Local-Anzeigera» : Iz pouzdanog vrela saznajem, da je rusko ministarstvo učinilo vrlo važan prijedlog za uregjenje prilika u Macedoniji, a koji se \ znatno razlikuje od prijedloga engleskoga. \Ovaj ruski prijedlog ide za velikim refor- mast, te istodobno želi, da se očuva pot- \ puni autoritet Turske. \ (Balkanska politika). Kako smo već ja- vili, ruska je vlada upravila na austro-ugar- sko izvanjsko ministarstvo notu radi refo- rama u Macedoniji. «Nazional Zeitung» sa- znaje sa upućene strane, da o odgovoru | Austro-Ugarske na tu notu ovisi, hoće li \ Rusija evropskim velevlastima staviti pri- | jedloge za reforme u Macedoniji. Iz činje- \mice, da se ruska vlada ponajprije u Beč \obratila, proizlazi, da Rusija i Austro-Ugar- \ska i nadalje stoje na miirzsležkom pro- | gramu. Ne može se dakle uzeti, da je pi- tanjem balkanskih željeznica program uta- načen u Miirzstegu pao. — Iz Carigrada javljaju, da je srbijska nota, predana Porti radi gradnje dunavsko-jadranske željeznice predana na proučavanje posebnoj vojnoj komisiji. To je instancija, na koju moraju doći svi slični prijedlozi. — Iz Carigrada javljaju, da je po nalogu Sultanovom obra- zovan poseban zbor iz tri pukovnije, a svrha mu je, da u vilajetima kosovskom, solunskom i monastirskom progoni ustaške čete, te da uspostavi potpuni red. Oblasti pomenutih vilajeta u tom su pravcu od tur- ske vlade primili već stroge naloge. (Posjeta njemačkog cara u Turskoj). Mnoga je vojška otišla u Prevezu, da do- čeka njemačkog cara, kad stupi na tursko zemljište, kod Santi Kvaranta, kada bude putovao na Krf. Vojnici su snabdjeveni no- vim uniformama, tako isto i oružnici. Po- pravljaju se takogjer ceste u vilajetu Janji- ne za doček njemačkog vladara, Sultanova prijatelja. (Portugalska). \z Lisabona javljaju, da su prigodom imendana prijestolonasljednika Luisa Philippa primili kralj i kraljevska o- bitelj mnogobrojne izjave simpatija i sau- češća. — Izbori teku u potpunom miru. Re- kandidat može da dokaže da pozna metode raznih matematičnih područja. Staroslavenski otpada prema tome, što na njemačkim gimnazijama otpada Mittel- hochdeutsch. 1 _Što se tiče grčkog ili latinskog, vladat će se prama zadaćama: ako je kandidatu jedna pismena radnja nedostatna, pravi u- smeni ispit iz toga predmeta; ako su obe ocjene legalne pravi'iz onog predmeta, iz kojeg je učinio bolju zadaću; a ako su o- cjene iste učenik bira po volji. Komisija sastoji od svih profesora osmog razreda. O svakom predmetu daju svoj glas profesori, nadzornik i upravitelj. Pre- sjednik komisije je nadzornik ili tko drugi koga imenuje ministarstvo, a može biti : sveučilišni profesor, upravitelj kakvog dru- gog zavoda i napokon upravitelj dotičnog zavoda, gdje se polaže matura. Externisti moraju praviti predispit (usme- ni ispit) iz svih onih predmeta što se na maturi ne čine i zadaće, što se ne prave na ispitima mature). Taj predispit odlučuje da li će kandidat biti pripušten na maturu ili ne. Da li je kandidat zreo ili ne odlu- čuje se glasovanjem. U slučaju da su gla- sovi prepolovljeni proglašuje se zrelim, Ko- misija najprije vijeća o zrelosti, a kandidat može biti zreo a) većinom glasova 6) je- |duoglasno; ako je proglašen zrelim jedno- komisija vijeća da li zaslužuje o- dliku, koju dobije nadpolovičnom većinom publikanci razvijaju živahnu agitaciju. — Iz Lisabona se javlja, da je bivši diktator Franco vratio se u Portugalsku te da_ stanuje u Cardigi kod Lisabona, gdje redarstvo na nj pazi. Veli se, da je došao da preustroji svoju stranku povodom izbora. (Car Vilim u Beču). \z Berlina javljaju: Car Vilim svakako će se na povratku iz Krfa navratiti u Beč, da osobno čestita ca- ru i kralju Franji "Josipu vladarski jubilej. (Urote u Carigradu). U Jildžisu nepre- prestano traju istrage radi navodne urote. Uhapšenja se nastavljaju. (Pogibelj na Istoku). «The Birmingham Post» javlja, da se. prijateljstvo izmegju Ru- sije i Austrije neće pokvariti zbog željezni- ce Uvac-Mitrovica, jer Rusija traži kompen- saciju u Aziji. Pruga Uvac-Mitovica je sa- mo pogibelj za balkanske države, pošto Au- stro-Ugarska- neće da Solun postane prije- stolnicom Macedonije. Rusija ima pravo, da gradi željeznice u turskim pokrajinama oko Crnoga mora. Rusija će svakako iskati kon- cesiju za prugu Sinope-Amasija-Tokat-Sivas- Erzerum do Bajazida na granici Persije. Rusija može zahtjevati od Turske, da po- vuče vojsku iz Persije i Bajazida, a kad ne bi popustila, ona bi pomogla Persiju. Iz- gleda da će Rusija macedonskc pitanje pre- nijeti u azijatsku Tursku, jer je Remienkampf već imenovan vrhovnim zapovjednikom u Kavkazu. Domaći pregled. Je li još zapreka! Varaždinske «Hrvatske Pravice» donašaju : U našem stra- načkom životu nastaju promjene, promjene vrlo važne. Zadnji su izbori * pravaškoj mi- sli, programu od godine 1894. podali pravo na opstanak kako nikada do sada. Napose su starčevićanci izdržali jaku vatru, samo da obrane čistu prolunagodbenu misao. Ali i stranke koalicije prošle su megju narod protunagodbenim programom, jer su znale da je narod zadojen pravaštvom. Zašto je ipak narod koaliciji u većini podao neko povjerenje, nije uzrokom njihova nagodbena politika, (pred narodom su se krili), nego uz klevete, izmišljotine protiv starčevićanaca i Dr. Franka takogjer protunagodbeno sta- novište, što su ga pred narodom razvijali kao svoje stanovište. Klevete, laži na Dr. Franka su bile sredstvom izborne borbe. Kada su se javili glasovi, da bi se prava- ške stranke ujedinile, izrazili su po Zagorcu, da će se sa starčevićancima udružiti, ali bez Dr. Franka. Dr. Frank odstupa sa predsje- dništva, ne prima izbora u nijedan odbor, oprostio se je s članovima uredništva «Hrv. Prava». Sada je uklonjen uzrok neslozi, pak ćemo vigjeti, hoće li sada oni, koji su tra- žili glavu D.ra Franka, približiti se starče- vićancima. Nama je žao, da je Dr. Frank odstupio, jer su za stranku i hrvatski narod njegove zasluge velike. Ali se s druge strane veselimo, jer će se pokazati, da li se oni, koji se rado zovu pravašima, a zaziru od Dr. Franka, u istinu pravaši. Razlikovali su nas u frankovce i starčevićance; hoće li nas i dalje zvati «irankovcima» ?! Veseli nas korak Dr. Franka i zato jer se sada po- kazuje, vrijede li one krilatice o_«telićima», o «jarmu frankovom». Pokazuje se, da Dr. Frank nije neprijatelj, nije zloduh hrv. naroda. Hoćete li vi pravaši koji ste zazirali od nas navodno radi Dr. Franka, komu se «poko- riti» nijeste htjeli, a radije se prislonili «Sr- glasova. Nezrelim_ proglašuje se kandidat na šesi mjeseca ili na godinu. Na pono- vnom ispitu ponavlja sve usmene ispite i one radnje pismene, u kojima je bio zado- bio drugi red. Ako kandidat pokazuje do- voljnu zrelost i naobrazbu, pa i ako ne bi odgovorio baš dobro u kakvom predmetu, komisija ga može proglasiti zrelim. Učenje preko godine uzimlje se takogjer u obzir. Ako kandidat padne, pak dojduću godinn ne stupi kao javan učenik, kad se prikaže drugi put mora podastrijeti svjedodžbu do- bra podnašanja, potpisanu od kompetentnih vlasti, te prema tome regbi da nema ocjene u podnašanju. Cijela dakle reforma bitno olakoćuje trud učenicima, tim što je isključeno sa ispita ono, zašto je učenik najviše ulagao truda, a to su u prvome redu biografije. Prema tome mehanično pamćenje i učenje ne po- može ništa ili sasvim malo, a zrelost se prosugjuje iz toga, kako se učenik umje snaći kod zadatog mu upita na prvi _po- gled. Tim će se indirektno prisiliti učenike da više polažu mara:u domaću" književnost, a prema tome i kulture u opće, koja je jezgra cijeloj novoj reformi. Naravno da će se imati obzira sa ovogo- dišnjim maturandima, na kojim se čine pr- vi pokusi na temelju nove reforme. God IV.. bima», naprednjacima — ;pukim nagodbe- njacima, hoćete li sada k nama svojoj braći po programu i starčevićanskoj misli. Vi- djeti ćemo ! Koliko je glasovalo izbornika i za koje stranke. Sad se znade ta- čno, koliko je glasova palo za koju stranku. Evo ovgje tih brojeva: Upisanih izbornika bilo je u svemu . . . . + 48.562 Nije ih" glasovalo $ 12.857 Po tom ih je7 glasovalo 35.705 Broj izbornika porasao je od posljednjih izbora 1906. za 3.180. Po strankama glasovalo je: Za starčevićevu stranku prava . 9254 » socijaliste . . . . o. o. . + 837 » radićevce . : 1135 » pokretaše . a 1528 » ustavnu stranku. . . . 1729 » kandidate izvan stranaka 2021 » radikale i: ara 3006 » Nikolić-Kulmerovu grupu 3088 » samostalce A 3720 » hrvatsku stranku prava . 9387 Što znači izboma sreća i kako su po Khu- enovom izbornom redu pogodovani Posr- bice, vidi "se najbolje iz gornjih brojaka na samostalcima. Ta ih je sreća pratila u tri pravca. Prem dobiše samo 3720-glasova, imadu u saboru 19, slovima devetnaest za- stupnika; mi Starčevićanci dobismo skoro tri put toliko glasova, a imamo samo če- tiri zastupnika više, naime 23. Kad bi va- ljao isti razmjer, na 19 posrbica moralo bi doći 46 Starčevićanaca. Tako zvani pravaši dobili su samo za" 133 glasa više od star- čevićanaca. Megjutim valja tu uzeti u obzir, da su naši glasovi skroz na skroz čisti star- čevićanski glasovi, a da nijesu svi, jer je više stotina naših pristaša ili nemajući svo- ga kandidata, ili pak od straha, da ne po- bijedi Rauchovac, glasovalo za koalirce. Tako je bilo u Iloku, Karlovcima, Krapini, Delni- cama (naši glasovali za D.ra Potočnjaka). Osim toga je dosta naših uslijed nekandi- dacije ostalo kod kuće, kao u Udbini, Ogu- linu, Selcima, Bakru, Karlovcu, Sisku, do- čim su koalirci imali prilike u svim kotari- ma glasovati, te megju onih 12.857 negla- sujućih izbornika, bit će ih malo, koji bi bili pristaše koalicije. Ali broj glasova ovih «pravaša» isčezava znatno prema našin gla- sovima, kad se još uzmu u obzir pokretaški i samostalski glasovi, kojima su izabrani. Reforma tiskovnoga zakona. Javljaju iz Beča: U tiskovnom odboru ra- spravljali su paragrafe o tiskovnoj noveli, o odgovornim určđnicima, koncesioniranju i kolportaži. U raspravi izjavila se većina protiv toga, da se kod novina potpisuju urednici, koji ne uregjuju list. Zast, Bielo- hlavek predložio je, da urednici moraju .do- kazati neku naobrazbu, ako hoće potpisati list. Zast. Petelenz predložio je, da se u zakon uvrsti definicija, što je to odgovorni urednik. Izvjestitelj dr. Skedi rekao je, da odgovorni urednik ima nadzirati sve poslove lista. Zakon neka kazni zloporabe u tom pogledu. Taj je predlog primljen. Odbijen je predlog Bielohlaveka, da odgovorni ure- dnik mora biti austrijski državljanin. Zatim se vijećalo o kolportaži. Ustavnost“ protiv pHrvat- skog Prava“. Rauchovo glasilo «Usta- vnost», otvorilo je niz stupaca protiv «Hr- vatskoga Prava». Iz tih stupaca odražava se mržnja protiv pravaškog odnosno Starče- vićanskog programa i lomi se koplje za zlosretnu nagodbu. Ustavnost piše baš tako, kao što su pisali rezolucionaši kad su bili na vladi i kad opet budu na vladi. Afera Hočevar. Doznajemo, da su činovnici u Zadru većinom odlučili, da ne- će potpisati podlu prestavku upravljenu nad- ravnatelju Hočevaru. Ne možemo s manje- ga da se ne divimo odvažnosti i harakteru tih činovnika, koji se izlažu progonstvu i istragama da obrane svijetao obraz našeg naroda. Dok dakle g. Hočevar ima veoma malo potpisa na naručenom prosvjedu, do- čim ima proti sebi iste svoje postavljene činovnike, a javno i glasno osudu sve štam- pe, bilo kojih stranaka, ako zna što je po- štenje, cijenimo da bi imao otstupiti i tim dopustiti zemlji, da dostigne što joj po Bo- gu i pravici ide i po istijem temeljnijem za- konima, služiti se svud u javnosti uredov- no svojim jezikom. Kukavicam tobože Hr- vatima, koji su dali svoje glasove čovjeku, koji ne zna i prezire naš jezik, po svom pokrajini viču: Dolje nedostojni! : Gradska kronika. Odlikovanje. Vrijedni i zaslužni g. Kristo Kurajica, i mađučitelj t Gružu, bio je od Nj. Veličanstva odlikovan zlatnim križem za zasluge. Srdačno česti- tamo!