Br. 164. Ljudi su pak iza slavenskoga bogoslužja pjevali i dalje slavens'i, na što oružnici provale u crkvu, izpsuju žene i djecu, ljude istjeraju iz crkve, a vani ih pohvataše i survaše u tamnice. — Vrijedno je spomene što i socijalisti čka «Slobodna Rieč» donaša o «slobodi» i Magjarima u broju 40, a pod naslovom : «Samo je jedan, magjarski Bog», što evo prenašamo : «Poznata je stvar, da Slovaci u Ugarskoj ne uživaju nikakove slobode, da su potlačivani i-da se svaka želja u po- gledu njihova jezika proglašuje od magjar- skih vlastodržaca — «veleizdajstvom». U slovačkom selu Palonki htio je župnik Rusnjak da djecu poučava njihovim mate- rinskim jezikom u vjeri, al to je «veleizdaj- stvo» i magjarski ministar bogoštovlja i nastave Apponyi zatražio je od biskupa, da protiv «buntovnoga» župnika povede crkve- ni postupak, a od županijske oblasti, da mu uskrati učiteljsku plaću, bude li se ustru- čavao djecu podučavati na magjarskom je- ziku. Predbježno je biskup «buntovnoga» katehetu premjestio u drugu općinu, da mu tako utuvi, kako u Ugarskoj postoji samo jedna magjarska religija, samo jedan ma- gjarski Bog i samo jedna kultura — ma- gjarskih vlastodržaca, koja se očituje u ga- ženju slobode i narodnosnoj nesnosljivosti». — «Obzor» ovo pak donaša pod naslo- vom : «Što je činovnik ?» : «Radi afere Bar- koczy-eve došlo je do raznih debata u ku- loirima zajedn. sabora o slobodi savjesti, o slobodi činovnika i sličnom. U toku tih de- bata, koje su bile karakteristične za slobo- doumnost Magjara, mora se zabilježiti mni- jenje jednog magjarskog zastupnika, Mo- riteza Szatmari-a. On je rekao, da činovnici ne smiju počiniti ono, što je počinio Bar- koczy, jer je činovnik obični «sluga» — i to sluga države. To je rekao prvi članko- pisac Kossuthovog «Budapesta», 30-godišnji član neovisne stranke, koja se je borila 48. godine oružjem, a prije 2 godine opštruk- cijom za slobodu — i koja se je prijetila u svoje doba revolucijom, ako Tisza samo jednom činovniku izvuče jednu vlas I» — Zagrebački «Pokret» objelodanjuje pod naslovom: «Sloboda štampe u Ugarskoj» ovo: «Magjari visoko dižu stijeg slobode štampe — ali samo za sebe! — Narodno- stna štampa je progonjena kao u Turskoj. Slovački župnik Hlinka osugjen je na dvije godine tamnice radi «bunjenja» protiv dr- žave. I on već dulje vremena sjedi u za- tvoru. Nu državni odvjetnik hoće da se po- brine, da svoga zatočenika što dulje zadrži u državnim uzama. Kad je Hlinka pošao u zatvor, oprostio se je od svojih privrže- nika uvodnim člankom u «Lidove Noviny». Ovaj oprostni članak obnašao je državni odvjetnik da rekriminira, te je na temelju članka poveo ponovnu istragu protiv Hlin- ke. Proti učitelju Valeru Joanoviću, uredni- ku rumunjskog lista «Libertate», podignuta je parnica, jer da je jednim člankom o Ap- ponyievom školskom zakonu i time, što je zast. Lukaciu-a prikazao narodnim mučeni- kom, «razdraživao» protiv ugarske države. Danas je osugjen na jednu i po godine tamnice, te na platež globe od 1200K. Sud je odbio njegovu molbu, da ga pusti do pravovaljanosti osude na slobodu». — Proti slovačkom narodu bijesne Ma- gjari kao pomamni. Tako su dne 2. ožujka počele dvije velike parnice proti slovačkim seljacima. Na jednoj u Ružomberku tuženo je i osugjeno 59 osoba od njekoliko mje- seci do tri godine dana radi dogagjaja u Černovi. Druga je parnica bila u južnoj U- garskoj, a optuženo je 95 seljaka, jedan odvjetnik i jedan pravnik radi toga, što u selu Kovačici nijesu dozvolili magjarski pje- vati u svojoj slovačkoj crkvi. Slovake šalju najviše u državnu tamnicu u Segedinu, gdje je sada desetak slovačkih urednika i drugih slovačkih rodoljuba. Magjarski su sudovi naučeni, da moraju osuditi svakoga onoga, koga magjarski dr- žavni odvjetnik optuži radi bune proti ma- gjarskoj državi. Ovih je dana ipak jedan sud riješio nekoga rumunjskoga učitelja, ali su tomu novine ministra Andrašija tako oštro prigovorile, da će se svaki sudac sada još više bojati, ako bi kojom srećom ipak imao Boga i dušu. I tako eto vidimo tu strahotu, da se u Ugarskoj nemagjarski narodi ne mogu oteti ni teškoj tamnici, dok se u ostaloj carevini svi narodi bore i natječu za škole i za svaki drugi ljudski napredak. | zato samo ljudski izrod može ili jezikom ili perom svojim o- dobriti svu tu silu i nepravdu magjarskih mogućnika. — Sarajevski «Hrvatski Dnevnik» pod natpisom : «U magjarskoj umiru ljudi od gladi» megju ostalim donaša i ovo: «Iz Ve- likog Varadina (Ugarska) javljaju, da se u okolici Belenyesa i Vaskoha inegju siroma- šnim pučanstvom pojavila strašna bolest, a nastala je od slabe hrane. Prilike privredne u okolici toj tako su se pogoršale, da pu- čanstvo ne može zaraditi ni najnužniji dne- vni hljeb. Jadni narod prinužden je, da peče hljeb iz mješavine raži, zobi i ječma». Za ovim opisuje strašnu nevolju i glad, koju trpi onamošnji narod, upravo da svakom čovjeku srce protrne, pak ovim riječima za- ključuje: «Mnogo je ljudi umrlo već od te bolesti, uslijed gladi. — Doista žalosna sli- ka, kako narod u Magjarskoj skapava od gladi pod vladom «velikog» rodoljubivog ministarstva Wekerle-Kossuth ! Dok gospoda na vladi turaju milijune u svoje džepove i bacaju novce u svrhu pomagjarivanja Hr- vata, Slovaka i Rumunja, dotle kukavni na- rod u tako žitorodnoj zemlji — doslovno skapava od gladi». — U Pragu su se prošlih "dana obdrža- vale velike javne skupštine proti nasiljima Magjara sa slavenskim narodnostima, te je govorilo mnogo zastupnika, pak i slovački urednik Pavluka držao je vrlo oštar,“ prave- dan govor. Njima se je pridružio i socija- lista Lenkup, te je_ Ugarsku prispodobio Rusiji. — Mogli bi?sve ovakočdalje slijediti, iz- našajući same činjenice, ali prekidamo jer osim što nam ograničeni prostor Lista ne dopušta, ali cijenimo da bi bilo i suvišno, a dosta je spomenuti da je i čuveni nor- veški pisac Bjernstjerne Bjornson poslao českom narodnom muzeju pismo, u kome javlja, da će on uvijek ostati na strani Slo- vaka i ustati proti potlačivanju od strane Magjara, te da će to cijelom svijetu javljati i u pravom svijetlu prikazivati. I prve svjetske novine mnogo su toga donijele o magjarskom barbarstvu, ali sve smo to mimoišli a naveli jedan dio što eto sada govore banovinske rezolucijonaške no- vine, koje su pri sklapanju famozne «riječke rezolucije» htjele izručiti i podložiti naš na- rod tim Magjarima, tlačiocima svake slobode, tim barbarima, mongolima, koji jedu ljud- sko meso! Ipak o svemu ovome Supilov «Novi List» šuti ili, kada je prisiljen, što nejasna pro- govori, a valjda «nema prostora», ali ima i na pretek prostora da redomice i po ci- jeli niz godina napada i kleveće vrle i ro- doljubne Starčevićance i bivšeg presjednika D.ra Franka jer im nije ni najmanje stalo do budimpeštanske masne štipendije! | ta- kovog urednika «Novog Lista» — Frana Supila — prvi potpisaoc «riječke rezolu- cije» Dr. Pero Čingrija i prošlih je dana nazvao u nekakvoj čestitci sa riječima: «diko naša» !! Bez komenata ! Teško narodu u Srbiji! Najbolje pokazuje dopis u zagrebačkom «Jutru» iz Srbije, kako je teško onom narodu u kome se veli: «Mi se Hrvati tužimo, da nam je zlo a i jest, jer nam Pešta hoće silom gospodariti i osiromašiti nas, ali u Srbiji još je gore. Imao sam prilike, da s jednim seljakom Srbijancem govorim. Ža- losno je slušati kako se gorko tuži. Utržit se skoro ništa ne da, a skupoća velika. Nek siromah utovi jednog vola, vrlo je sre- tan, ako za nj dobije 100 K. Za prase od' 6--8 nedjelja dobro je ako dobije 1 K 60 para. Daleko je drukčije od svoje bratije u Hr- vatskoj. Govorio sam mu o njima, kako se barokaše, a on je lijepo im poručio, nek se smatraju sretnima, što nijesu u gladnoj Srbiji, pa nek poštuju svoju braću Hrvate. Socijalizam je zahvatio ovdje dubok korjen, i u nj se uzdaju. Šteta, što amo nije kršć. socijalizma jer od bezvjerskog (socijal-de- mokracije) bit će im slabo hasne. Narod je ogorčen i žali za pok. Aleksandrom, jer onda nije bila granica zatvorena, a sad jao | i pomagaj. Većina naroda je presretna, da dobije samo hranu, što će cijeli dan ra- diti. Mnogi skapavaju od gladi i bijede. Na kako visokom su ipak stupnju kulture, možemo si pomisliti! Gdje je narod ma- terijalno ubit, tamo je i u moralnom po- gledu jako nizak. Žalosne li takve kralje- vine», Nadvojvoda Karlo i njegovo doba. Kako doznajemo biti će u Beču od Aprila do juna 1909., na uspomenu stogodišnjice pobjede kod Asperna 1809., velika vojničko- povjesnička izložba pod naslovom «Nad- vojvoda Dragutin (Karl) i njegovo doba». Pokroviteljstvo izložbe preuzeo je nećak nadvojvode Dragutina, nadvojvoda Miroslav (Friedrich). Namjera je da se po mogućnosti prikaže potpuna slika razvitka naše vojske od god. 1770. 1847. Ne samo, da će se u obzir uzeti oprema, oružje, slike i sličnosti, nego takogjer ona lica, koja su u bojevima onog doba ma u kojem svojstvu sudjelovala. Na prvom mje- stu biti će nadvojvoda Dragutin, kao i ci- | PRAVA CRVENA HRVATSKA jeli kraljevski dom. — Nadalje biti će u sa- kupljenim uspomenama “zastupani vojskovo- gje, častnici kao i ostali vojnici svih časti onog doba. Osobita će se pozornost svratiti vojničkim slikama, kipovima i inim prikazaima na pred- metima svakdanje uporabe kao što n. pr. zdjelicama, tanjurima, kutijama, lepezama i t, d. Izložbeni odbor razašilje pozive, u kojima se svi slojevi puka pozivlju, da sudjeluju, izloživši predmete i druge obiteljske uspo- mene što posjeduju. | najneznatnija uspo- mena bit će primljena, samo da se ma kako odnosi na cilj izložbe. Na molbu odbora pozivljemo i mi svoje čitatelje, da pomognu ovom pothvatu. Ko želi razjašnjenja neka piše na adresu: k. u. k. Heeresmuseum in Wien X/2. Političke vijesti. (Austrija). Praška «Bohemia» javlja, da se je vlada odlučila, da imenuje princa Fer- dinanda Lobkovica vrhovnim zemaljskim maršalom kraljevine Česke, a njegovim za- mjenikom zast. dra. Urbana. — Dne 3. ov. mj. primio je vladar u posebnu audienciju u schonbrunuskom dvoru 1iovoga japan- skoga pomorskoga attachča, kapetana Sa- pure Hakudatija, koji je dodijeljen japan- skom poslaništvu u Beču, te japanskog nat- poručnika Satoa, koji je dodijeljen šestomu pionirskomu bataljunu. (Crna Gora). «Pol. Korr». javlja iz Pe- trograda: Dolazak crnogorskog kneza Ni- kole u Petrograd tumači se ovdje dvojako. Knez traži u Rusiji za svoju zemlju finan- cijalnu pomoć i moralnu potporu za izgra- dnju dunavsko-jadranske željeznice preko Crne Gore na Bar, a ne preko albanskog zemljišta u San Giovanni di Medua. Čuje se, da je knez glede potonjeg pitanja upra- vio svim vlastima okružnicu, kojom razlaže potrebu, da se željeznica gradi na Bar. Pe- trogradski politički krugovi misle, da će Ru- sija teško moći ispuniti crnogorske želje, pošto se je ruska vlada zauzela za srpsku osnovu, te ju preporučila vlastima. (Srbija). Vladin organ «Nar. Novine» u Zagrebu donaša po «Pester Lloydu» ovaj dopis, kog zaslužuje prenijeti: «Biogradske «Večernje Novosti» donijele su 29. pr. mj. iz Niša karakterističan dopis «iz častničkih krugova», u kojem se megju ostalim ovo kaže: «Povodom vijesti o dozvoli, koju je dobila Austro-Ugarska, da gradi željeznicu u sandžaku novopazarskom, govori se u častničkim krugovima, da Austro-Ugarska ovom željeznicom srpstvo rčže u dvije pole. Ako bi Austro-Ugarska s gradnjom zapo- čela, nepreostaje Srbiji drugo, nego da na- vijesti tome konglomeratu naroda rat! Sr- bija može staviti na noge 250.000 momaka, koji su u obrani svog ognjišta više vrije- dni, nego dvostruki broj «nepouzdanih» austro-ugarskih vojnika. Tada valja naro- dnosti razdražiti. 'Ugarska se mora potpu- no otcijepiti od Austrije i dobiti posebnog vladara, kao što i Norveška. Česi, Poljaci, Hrvati, Slovaci, Rumunji i Rusini moraju ustati na obranu svoje slobode. Srbđ me treba zvati, jer će oni i sami učiniti svoju dužnost. Sa Crnom Gorom, Grčkom i Tur- skom valja sklopiti savez, pa i s Bugar- skom, ako hoće, ali je Srbi ne trebaju. Dunavsko-jadranska željeznica ne ima na- kon izgradnje movopazarske željeznice ni- kakove vojničke vrijednosti. S tdga valja izgradnju potonje spriječiti makar i uz ci- jenu samostalnosti. Ova sudbina čeka Srbe i onako, ako Austro-Ugarska postigne svoj cilj. Balkanske države moraju konačno uvi- gjeti, da ih Austro-Ugarska i Rusija vode za nos. Ovim osvajačima treba zakrčiti put na Balkan. Rusija je dobila batina od Japana, Austro-Ugarska dobit će ih od Srbije. (!!!) Srbija je pobijedila u carinskom ratu. Ma- terijalno nije doduše ništa postigla, ali mo- ralno. Moralno je: uništila Austro-Ugarsku. Srbi sačinjavaju cjelinu, Austro-Ugarska kon- glomerat, koji se dade lako skrhati. Zapo- čne li gradnja novopazarske željeznice, mora Crna Gora odmah provaliti u Sandžak, a Srbija u Bosnu. Austro-Ugarskoj valja na- vijestiti rat do istrage. Ili ćemo Srbiju pre- tvoriti u veliko groblje, ili u veliku državu». (Nešto se iza brda valja?) Iz Petrograda javljaju: Ovdje pobugjuju veliku senzaciju, što su 200 rumunjskih časnika, koji služe u ruskoj vojsci dobili nalog, da odmah pogju kući! Ova je vijest tim napadnija, što su i crnogorski časnici, koji služe u ruskoj vojsci dobili takogjer nalog,"da idu kući! Da tu zbilja štogod, kako «Otadžbina» ono reče, ne «miriši na barut?»... (Rusija). Petrogradska brzojavna agen- tura potvrgjuje vijest, da vlada u istinu na- mjerava raspustiti finski sabor. Kao uzrok se navodi premlitavo istupanje sabora kod glasovanja o sicijalističkom predlogu pro- tiv carske vlade, K tomu se još primjećuje, da bi eventualni daljnji neočekivani zaključci socijalista, koji u saboru imaju odlučniji upliv, mogli biti na uštrb interesima same Finske, — Provedena je premetačina u svim dijelovi- ma Petrograda, te je uhićeno 200 osoba, megju kojima ima ponajviše žena i gjaka. Zaplijenjeno je svakojakih pisama, oružja i materijala za pravljenje :bomba. Samo na jednom mjestu suprotstavili su se s oru- žjem u ruci. Glasa se, da je pri toj hajci policija ušla u trag novoj zavjeri protiv kne- za Nikolaja. Još se sveudilj zatvaraju tero- risti, jer je redarstvo navodno ušlo u trag novoj daleko razgranjenoj zavjeri. Redar- stvo je uapsilo liječnika Frankela na koje- ga pada sumnja, da je vogja vojničko-re- volucionarne stranke, Fr4nkel je dopremljen u Petropavlovsku tvrgjavu. — Redarstvo u Odesi našlo je u Razumovskoj ulici cijelu tiskaru odbora socijalno-revolucij. stranke. Tim povodom je pretražena cijela kuća, pak je nagjeno mnoštvo tajnih tiskanih novina, koje pobugjuju seljaštvo na ustanak. Dva štampatura, koja su vodila ovu cijelu akci- ju, uhićena su. (Izbori u Portugalskoj). Iz Lisabona ja- vljaju, da su izbori narodnih zastupnika o- bavljeni u miru. Od ukupnog broja 146 do sada je izabrano 95 zastupnika, a svi pri- padaju monarhističnoj skupini. (Turska). Turskoj vladi prispjele su vi- jesti, da rusko topništvo na rusko-turskoj granici neprestano dobiva pojačanja. Porta je radi toga na nadležnom ruskom mjestu u prijateljskoj formi upitala za razjašnjenje. — Turski vakufski ministar Turkhan paša, koji će cara Vilima pozdraviti u ime Sul- tana u Albaniji, donosi mu Sultanovo pi- smo, kojim ga pozivlje, da posjeti Carigrad. — Porta je upravila svojim zastupnicima u inozemstvu okružnicu, u kojoj im priopćuje, da su bugarski ustaše 25. ožujka u solun- skom vilajetu navalili na turske čete. U o- kršaju je ubijeno 15 turskih vojnika. (Maćedonija). Izašla je službena statistika o sukobima izmegju srbijanskih, bugarskih i grčkih četa sa turskom vojskom u po- sljednje dvije godine (od 14. ožujka 1906. do 13. ožujka 1908.) Ukupni rezultati pro- gona četa su jednaki u obim godinama. Prve godine ubijeno je 461 ustaša, 21 ra- njen i 77 ranjenika je uhvaćeno. Druge go- dine ubijena su 482 ustaše, ranjeno ih je 17, uhvaćena su 83. Na turskoj strani palo je prve godine 50, a druge 73. Najviše je |: poginulo Bugara, onda Grka, a najmanje Srbijanaca: Bugara u obje godine 574, Grka 284, a Srbijanaca 85. (Atentat na Portugalskog kralja). \z Li- sabona javljaju, da kada je mladi kralj pred par dana šetao po vrtu, pala mu je u oči jedna vojnička straža, koja se je ču- dno ponašala. Pozvao je zapovjednika, te se je ispostavilo, da ono i nije bio vojnik, koji je stražio, nego jedan preobučeni član čete, koja je umorila kralja Carlosa. Poja- čane su straže i povedena stroga istraga. (Naša mornarica u Algiru). Dne 5. ov. mj. stigla je u Algir austro-ug. eskadra. Istu je večer bilo u čast austro-ug. eskadre sve- čano primanje kod municipaliteta. NA aa SAN aL DN Nr SASSO a PLA S Interesantna je u današnjem broju našeg lista nalazeća se objava sreće od Samuela Hekschera senr. u Hamburgu. Ova kuća stekla je dobar glas svojom tačnom i taj- nom isplatom dobivenih iznosa tako, da svakoga na današnji oglas već na ovom mjestu upozoravamo. Vijesti iz naroda. Iz Kotora. (Nove prostorije «Napretka»). Naše Hr- vatsko Radničko Diuštvo «Napredak» napo- kon je postignulo što ima već mnogo go- dina da očekuje, a to jedan prikladni stan, koji bi odgovarao društvenim potrebama. Stan je to u novoj kući g. A. Meneghella, na «Trgu Oružja», u kom su prostorije u- prav prikladne za društvenu svrhu, e da se mogu okupiti u to dično Hrvatsko Društvo svi pravi kotorski Hrvati, uz radnike i drugi staleži, da unapregjuju složni rad za dobro- bit hrvatstva. Na žalost našlo se i ovom prilikom neke gospode (njih samo dvojica trojica) koji mjesto da se ponose «Napret- kom», tom kulom hrvatstva u Kotoru, mje- sto da osokole radnike na ustrajnost u po- litičkom i ekonomskom radu, oni bi rada da unište i «Napredak» i iste radnike. Ža- losno je to, ali istinito. Kad njihov apsolu- tizam promaši cilj, odriču se kao članovi Društva (kako je uradio jedan), a opet se znadu i potužiti, da su im radnici neza- hvalni 1? Nećemo ih upitati u čemu se sa: God. IV. «I ako je sramotno, kad je koristno!» To su nam eto «oci patriotizma». Opaziti nam je pak, da naš «Napredak» stiče sve to više članova i prijatelja, ne samo radničkog sta- leža, već i gospode posjednika i privatnika, radi čega se nadamo dobroj budućnosti. i Iz Cavtata. (Pohvalno). - Omladina Cavtata položila je 28 Kr. u fond Društva za poljepšanje mjesta, a to u počast uspomene Mata Vra- golova, prigodom prve obljetnice njegove smrti i to mješte mu položit vijenac na pre- rani grob. — Takogjer u počast njegove uspomene položila je u fond Pučke Kuhi- nje obitelj kap. Miha Kukuljice iz Trsta Kr. 10. — Obitelj pok. kap. Stijepa Vragolova po- ložila je 20 Kr. u fond Društva za poljep- šanje Cavtata, a to da počasti uspomenu svoga nezaboravnoga Mata, i to prigodom prve obljetnice njegove smrti. Iz Dobrote (kod Kotora). (+ Pavo Radimiri). U nedjelju dne 5. o. mj. preminuo je ovdje umirovljeni profesor c. k. pomorske škole, bivši pomorski kape- tan Pavo Radimiri u 66 godini života. Po- kojnik je bio ljubljen od svakoga, bio je dobra duša; osobito prijatelj siromaha, tako da je mnogomu u potrebi pomogao. U po- litičkom životu i ako je u zadnje vrijeme bio za slogu, Hrvata sa Srbima ali radio je pošteno i otvoreno i mnogo puta nije odo- bravao protunarodni rad novoskovanih «slo- gaša». U utorak priregjen mu je veličan- stven sprovod, pri komu su bila zastupana društva i civilne vlasti iz Kotora, Dobrote, Mula i Škaljara, kao i iz drugih mjesta u Boki. Prisustvovala je Bokeljska Mornarica korporativno, kojoj je pokojnik bio podad- miral. Pokoj mu plemenitoj duši l Landes - Tuch - Export Waarenhaus — Budapest VII., Verseny-utcza 2.: šalje pou- zećem za samih K 18.—tri metra fine crne, tamnomodre, sive ili smedje stofe, što je dovoljno za jedno odijelo. Domaći pregled. Oporavljen namjesnik Nar. delli. Zdravstveno stanje dalmatinskog na- mjesnika Nardellia, koji još boravi u Beču, tako se poboljšalo, da će on ovog Uskrsa moći preuzeti vogjenje namjesničkih po- slova, i to prije nego navrši dozvoljeni mu dopust od četiri mjeseca. Hočevareva žrtva. «Hrv. Kruna» u broju od 7. ov. mj. donaša: Juče po po- dne u 5 i po s. otputovao je put Dobrov- nika g. Brajević, vježbenik kod pokr. fin. Ravnateljstva. Pri odlasku se sakupiše mno- gobrojni znanci, prijatelji i ostali Hrvati, da ga pozdrave i da mu zažele sretan put. G. Brajević je premješten s razloga, jer nije hljeo potpisati sramotnu priznanicu Hočevaru i jer je hrvatski uredovao. Odli- čnomu i odvažnomu borcu ža materinsku riječ želimo sretan boravak u «Kruni hrv. gradova». Saziv dalmatinskog sabora. Kako se javlja iz krugova zastupnika care- vinskog vijeća, sastati će se dalmatinski sabor još u jedno zasjedanje prije nego što mu istekne rok, te će se sazvati poslije Uskrsa. Sabor imat će da primi izborni red za saborske izbore. Ta zakonska osnova već je gotova. Na koncu zasjedanja pre- dložiti će vlada i jednu zakonsku osnovu, kojom se uregjuje jezično pitanje u Dalma- ciji. Slovenski rodoljub. Neki dan umro je u Tržiću u Kranjskoj, slovenski mjernik Vilim Polak, koji je u svojoj opo- ruci zapisao slijedeće legate: Hrvatskoj družbi sa Ćirila i Metoda 188.000 K., «So- kolu» u Trstu 3000 K., te nekim drugim društvima 18.000 K. Za slovenske tehni- čare na visokim školama osnovao je za- kladu od 15.000 K. Laka mu ljubljena gruda! Ugledali se i drugi naši imućnici! Ljetni dopust vojnicima. Vojni službeni list donaša kraljevu naredbu, da se za vrijeme ovogodišnjih vojnih vježaba mora dati vojnicima dopust od tri sedmice i to baš u ono vrijeme, kad su oni najviše potrebiti kući radi žetve ili kojeg drugog rada na polju. Požetvovni župnik. Pišu iz Sv. Lovreča blizu Labina: Već je evo treća go- . dina, što ovdješnji župnik veleč. Dum Ferdo Hrdy, poučava besplatno 135 školske djece, jer je škola ostala bez učitelja. Ova požr- tvovnost vrijednog župnika zaslužila je, da se istakne, neka ju i šira javnost upozna. Množili se takovi! Povijest glagolice u Dalma. olji i letel, Neki listovi javljaju, da preč. Zadru sprema povijest rećore-