Br. 165.

žandari tuku po tabanima, u rebra i u trbuh
seljake kundacima, pa ćak i dječaci od 12
godina nijesu od toga štegjeni. Kad je hon-
vedski ministar poslao žandarskog lajtnanta
u Šepreuš da izvidi stvar, on je istragu
ovako vodio: «Boga ..., lopov, hulja, marva
svinje...» prijetio je sabljom, da će sjeći
svjedoka, i dodao: «Šteta, što te žandari
nijesu ubili, još kad si bio u utrobi svoje
matere» i silio je svjedoke, da kažu, ko ih
je naučio da idu advokatu tužiti, i šta im
je advokat obećao. Grozota !

 

20.000 Kruna narodnog novca za
— mladomagjarone.

Prošlih su dana mladomagjaronske no-
vine upravo bjesomučno napale na «Hrv.
Pravo» i našu stranku zbog oglasa, kojim
se pozivaju rodoljubi, da kupe prinose za
«Hrv. Zastavu», koja je za naš narod toli
potrebna. Da se obrani od tih napadaja,
iznijelo je «Hrv. Pravo» najprije uknjižene
dugove dioničke tiskare, koji iznose preko
320.000 kruna; megju tim i glasoviti 1%
zajam pokojnog biskupa Strossmayera a
sada donijelo je upravo senzacijonalno ot-
kriće, da je «Obzor» od bivše narodne
vlade primio 20.000 K., pa da je za to di-
onička tiskara preuzela tiskanje «Pokreta»
i «Hrvatske». Kako «Obzor» istinitost toga
poreći nemože, brani se time, da je dioni-
čka tiskara primila doduše 20.000 K ali
samo kao bezkamatni zajam «za podignuće
nove industrije» — cinkografije. (!!) Nui
tu imade laž kratke noge, jer je «Hrv.
Pravo» dokazalo, da je dionička tiskara već

1905. godine imala svoju cinkografiju, a da |

su «Pokret» i «Hrvatska» baš onda počeli
izlaziti tiskom dion. tiskare, kad je ista
primila pomenutih 20.000 kruna narodnog
novca. Ali još više. U proračunu nema na
slova, pod kojim bi se takova potpora no-
voj industriji podijeliti mogla, jer naslov:
«Gospodarstvene potpore», sasma je iscr-
pljen, a naslov «Umjetnost» imade samo
12.000 K, a od tih se ne može podijeliti
20.000 K. Pitanje je dakle zanimivo, od
kuda je «narodnoj» vladi taj novac, da ga
— «pozajmi» dioničkoj tiskari. Iz svega
toga se vidi, kako su «nesebični» naši ko-
alirci, kako «čuvaju» narodnu muku, pa
stoga je opravdana naša tvrdnja, da je krat-
kotrajna koaliciona vlada isto tako korum-
pirana bila kao negda magjaronska.

 

LJuVILCIJNUA PTOSVJCELC. 1

U abnormalnim našim literarnim prilika-
ma, u doba «Sherlocka Holmesa» i slične
detektivske literature; u doba kriminalnih
tirada «Doma i Svijeta» — prenatrpanosti
slabih prevoda «Prosvjete»; u doba patenti-
rane književne mudrosti, koju sebi prisvoji
«Savremenik», tražili smo, željeli smo, če-
znuli smo za jednom ozbiljnom hrvatskom
i samo hrvatskom smotrom, bez primjesa
bratstva književnoga i bez frivolnosti du-
gokose moderne. | na sreću našu dočeka-
smo, takovu jednu smotru u izdanju «Hr-
vatske Smotre», što izlazi u Zagrebu, pod
uredništvom g. Zvonimira pl. Vukelića. Da-
nas, kad se je u Njemačkoj razmahao po-
kret oko toga, da se utuče premoć detek-
tivske literature i kad su se u Njemačkoj
na čelo tog pokreta stavile prve i najvrsnije
sile književnoga svijeta, udruženi sa patri-
otskom i za lijepom knjigom, zabrinutim
gragjanstvom i naša je sveta dužnost, da
pripomognemo ovome pokretu kod nas, koji
najdostojnije vrši uprav «Hrvatska Smotra».
Primili smo uskrsni broj ove krasno uregji-
vane smotre, te bez da iznosimo sadržaj iste,
dovoljno će biti da spomenemo imena na-
ših književnika, koji su u njoj zastupani,
da se upozna njena vrijednost. Uprav u o-
vom zadnjem broju čitamo imena: Galovića,
Arnolda, Dr. Milobara, Dr. Schneidera, Ma-
toša, Dobrinića, Hermine Berkić, Nikolića,
Kurjakovića, Becića i mnogih drugih, osim
prevoda divnog romana poznatog pjesnika
Bjornsona i uprav časne novele od Pavie.
K tome pridolazi bogati listak uz imena :
Matoša, Perišića, Magjera, Ogrizovića,
Froebea i mnogih drugih. U ovom broju na-
lazi se reprodukcija 15 slika prve i najfinije
klasične umjetnosti uz izvorne slike naših
umjetnika, te obilni broj karikatura i šale
i satire.

«Hrvatska Smotra» kao da je uprav tu,
da nam ispuni onu silnu prazninu, što smo
je do sada ćutili i osjećali. Ona ispunja do-
stojno prazninu u štivu prikladnu za obi-
telj, inteligenciju i srednju klasu. Zaluđu
su zato svi ispadi g. Arsena W. u mizernom
«Velebitu», jer mu mi nijesmo krivi, što se

i ako za korak, slavimo Uskrsnuće ozdra-
vljenja naših literarnih neprilika. —p—

PRAVA CRVENA HRVATSKA

ima sa onim «slavnim» Nikolićevim prora-
čunskim govorom, kojeg je rezolucijonaška |
štampa donijela kao besplatan prilog, kon-

 

Umorstvo grofa Andrije Potocki
namjesnika Galicije.

Umorstvo se dogodilo u nedjelju, 12. o.
mj. na 2 sata po podne.

Rusinski djak, učenik philosophie, Miro-
slav Siczynski, molio je da ga puste govo-
riti s namjesnikom, jer da će ga moliti za
službu.

Tekom razgovora, trgne on najednom re-
volver te stane pucati na namjesnika.

Ranio ga je u lijevo oko, u prsa, u ru-
ku i nogu.

Skočiše kućni poslužnici te uhvativši zlo-
činca predadoše ga policiji. Na policiji je
izjavio da je usmrtio namjesnika radi poli-
tičkih uzroka.

Grof Potocki ispustio je dušu na 3%.
Oko njega se sakupili supruga i sedmero
djece. Došao je i biskup Bandurski te je
na vrijeme prispio da mu pruži vjerske u-
tjehe. Zadnje namjesnikove riječi bile su:
«Recite Cesaru, da sam mu bio jedan od
najvjernijih sluga».

Namjesnik je rogjen g. 1861. God. 1900.
bio je izabran zastupnikom a god. 1903.
namjesnikom Galicije.

Ubojici je 24 godine. Uapšena je i nje-
gova majka, koja je potvrdila da je ona
savjetovala sina da ubije namjesnika radi
patnja rusinskoga naroda. Njegov je otac
bio zastupnik u zem. saboru i grčko-istočni
svećenik. Siczynski je vatren agitator. Bio
je već u zatvoru.

 

Vijesti iz naroda.

Iz Zadra.
(Mlađe Mise). Na 20. o. mi. prinosi prvu
nekrvnu žrtvu Lovro Totić u svom rodiiom

\ mjestu Kuni; Vid Rešić dne 19. o. mj. na

astovu; dne 20.: Petrić Niko u Jesenicam ;
Mihatov Toma u Prekom; Nikolić Ivan u
Metkovićima; Ružić Juraj u Podstrani; dne
\93.: Hraste Mato u Brusju; dne 26.: Ljubo
Bačić u Velojluci. Rađujuć se naj srdačnije
\im čestitamo !

Iz Kotora.

(Glazba i pučka škola). Upravitelji Ko-
torske Glazbe (recte srpske, koju načelnik
nazivlje «općinskom») u neprestanom su lovu
za glazbarima. Lijepa se i ovih dana desila,
da su uzeli jednog mladića bez pita iguie-
goVITI ova ljeti. tavi? jsevirao U
vaškoj glazbi), tako da njegov najstari
u svojstvu škrbnika svukao mu odijelo nji-
hove glazbe na sred puta u Škaljarima.
A u najnovije doba pomenuti upravitelji idu
u pučku školu da nagovaraju djecu da idu
na vježbe sviranja njihove glazbe. Tako je
bilo slučajeva da bi se dijete opravdalo da
nije moglo doći na školu jer je bilo na
glazbene vježbe. Lijepo je mladež podučiti
u umjetnosti, ali da se to zahtijeva od ne-
jake djece, koji tim zanemaruju školu, to se
sigurno ne može dogagjati već jedino u
Kotoru!

Iz dubrovačke okolice.

(Patvarači našeg maslinovog ulja). Neki
naši trgovci, iz neopisive pohlepe za dobit-
kom, nabavljaju grčko ulje, koje se ni iz
daleka ne može usporediti s našim pozna-
tim izvrsnim maslinovim uljem, te ga pro-
davaju pod imenom «dubrovačkim», i tako
našem ulju nanašaju ogromnu štetu. U tom
nečasnom poslu osobitu ulogu igra jedan
dobro nam poznati, koji još hlepi ništa ma-
nje nego za zastupničkim mandatom! Bilo
bi žalosno da i tugjinac što slična radi a
kamo li naš čovjek, koji takovim patvara-
njem ubija cijenu i vrijednost našem ulju,
i tim upropašćuje našeg težaka, jer ko je-
dnom naruči takovog patvorenog ulja više
ga nikada neće nabaviti, i stoga šire gla-
sine, da je «dubrovačko ulje ispod svake
vrijednosti». Za danas samo ovoliko, ali ne
okane li se tog sramotnog posla, iznijeti
ćemo dokaze i njihova imena, da tako puk
još bolje upozna svoje domaće zločince.

 

 

Domaći pregled.

Korupcija ,,narodne““
Zaslužuje prenijeti što pod ovim natpisom
donaša socijalistička «Slobodna Riječ» u
broju od 13. ov. mj., a to stoga pošto je
«SI. Riječe čvrsto stala uz rezolucijonaše a
protiv Starčevićanaca, ali — vrijeme je naj-
bolji sudija! Dakle evo što «SI. Riječ» kaže:
«Već smo u više navrata očito i bjelodano
dokazali koruptivnost «narodne» vlade, a
da se gospoda, koje se to tiče, nijesu usu-

 

urednici «Smotre» ne obaziru na tu kritičnu
«veličinu» kokova je Ar. W.

Mi zato s ovoga mjesta, a uprav pred
Uskis preporučamo | najtoplije «Hrvatsku

Smoiru» svakom Hrvatu, koji je željan zdrava | bana = zemaljskoj tiskari, kojima je ova di-| geometrova legja.
hrvatskog štiva, e da tako barem i mi,|rektno oštećivana, razjasnili smo, kako se|faktorima, koji su ovaj slučaj gledali pre-

dila niti propiskutati.. Dokazali smo to sa
[čuvenim stenografskim prilozima saborskih
zapisnika «Hrvatskoj», dokazali smo, kako
se ima sa tajnovitim nalozima bivšega pod-

ww Str-niregoručnje svirate
šaćima, Te tuljtiće t cigaretni papiriči

statirali smo, kako se gotov slog prenosio
iz zemaljske tiskare za «Hrvatsku» itd.

A sad eto i najnovijeg otkrića, kako li
je bivša «narodna» vlada podijelila «Dio-
ničkoj tiskari» koruptivnu subvenciju od
20 tisuća kruna, otplativu u 13 godina bez
kamata pod izlikom «uregjenja cinkogra-
fije», jošte «nekultivirane grane industrije u
Hrvatskoj». Da svijetu zamaže oči, pisao
je «Obzor» baš onako po obzoraški, da se
n. pr. Szilts ne bavi cinkografijom, premda
se ovaj njome bavi, te je dapače i svoj
posao proširio u zadnje vrijeme!

Najljepše je ipak ovo: «Dionička tiskara»
imala je već 1905. cinkografiju, te ju je
sada samo proširila. Ovo proširenje nije
megjutim «Dioničku tiskaru» moglo stojati
niti trećinu subvencije «narodne vlade», jer
se za najviše 5000 K može wiwediti ona-
kova cinkografija, kakova je «Dioničke tis-
kare». A ipak je ova u tu svrhu dobila od
vlade 20.000 K! Drugim riječima, to je bila
samo jedna izlika, da je «Dionička tiskara»
došla do narodnog novca lažući, da se tii
tko ne bavi jošte u Hrvatskoj cinkografijom!
Pa da nemaju naši «patrioti» barem jedno
svojstvo srodno magjaronima — natjecanje
u reptilstvu, u pljački narodnih para!»

Frankopanska tvrgja u Kra-
ljevici. Društvo «Frankopan», koje je od-
lučilo, da kupi tvrgjavu Frankopan, kako
ne bi pala u ruke Magiara, obratilo se je
na amerikanskog milijunaša Mihanovića, da
on namakne iz svojih sretstava svotu, da
se kupi ta znamenita tvrgjava. Molbu ovu
potpisala je i općina Kraljevica, i do sto-
tinu uglednih ljudi iz Kraljevice i okolice.

1.4100 Kr. za Družbu sv. Ćirila
i Metoda. Primamo i rado uvršćujemo :
Lijepu ovu svotu uplatila je rod iljubna knji-
žara i papirnica u korist kluba Cirilo-
Metodskih zidara (L. Šimunić i dr.) u Za-
Preradovićev trg br. 4., prema ugo-
klatb Ćirilo-Metodskih zidara
šujome sklopio za godinu 1907., makar je
ona tek 15. Marta 1907. počela raditi. To
je iza naših žigica prvi zavod, koji je klubu
Ć. M. zidara dohranio najveću svotu, pa ga
zato najtoplije preporučamo svim uredima,
školama, svećenstvu, djaštvu te svakom ro-
doljubu, koji želi bez ikoje posebne žrtve
doprinijeti obol za našu Družbu u Istri, da

sio. polje podupre, služeći se rečenom

grebu,
voru, kojega je

koje je ova knjižara u korist istarske družbe
u promet stavila, a koji su papirići najbolje
kakvoće, pa bi se tako mogli svi oni tu-
gjinski cigaretni papirići, za koje silni mo-
vac tugjincima u džep ide, posvema isti-
snuti, tako kako smo to znali učiniti sa
svim vrstima tugjinskih žigica. Zato naprijed
za Hrvatsku Istru! — Klub Ćirto-Metodski
zidara. — Zagreb, 4/4. 1908. — E. Kor-
nitzer, v. r., vel. meštar.

Pobjeda u Sarajevu. Pri grad-
skim izborima u Sarajevu pobjedila je lista
vrlih onamošnjih Hrvata sa 1495, a grčko-
istočnjaci su propali za 141 glas. Živjeli
svijesni izbornici ! Na čast vam !

Balkan“ prestaje izlaziti. Ja-
vljaju iz Trsta: Koncein ovoga mjeseca pre-
staje izlaziti tršćanski dnevnik «Balkan», koji
je u rujnu prošle godine pokrenuo istarski
zastupnik prof, M. Mandić, Žalimo, jer je
«Balkan» dosta doprinašao po hrvatsku stvar
u Trstu i Istri, i ako je više puta neoprezno
primao raznih napadaja i neosnovanih po-
tvora protiv Starčevićanaca, ali rek bi da
se je u zadnje vrijeme osvjedočio da u sve-
mu tome nije bilo ni sjenke istine.

Slovenski i hrvatski jezik.
Predložio je slovenski zastupnik Korošec
redlog u proračunskom odboru car. vijeća,
da se uvede u slovenske gimnazije hrvatski
jezik kao obligatan predmet.

Muslimani o Srbima. Musliman-
ski list «Bošnjak», koji izlazi u Sarajevu,
u broji 14 donaša ovaj dopis iz Konjica,
pod natpisom Bezobrazluk :

«I opet jedan čin, kojim «bratija» poka-
zuju tolerantnost prama nama naprednim
Muslimanima. Kako je poznato, osnovala
je u Konjicu muslimanska napredna omla-
dina svoju čitaonicu ; to je njima trn u oku
kao i svima, koji u srpske diple ne pušu.
Član te čitaonice je i jedan kafedžija, koji
je pred neko vrijeme otvorio kafanu. Više
ulaza je napisao latinicom «Narodna kala-
na». To je bratiji bilo nepravo, da na srp-
skoj kući piše latinicom, jer oni wole na-
pisati svoju firmu samo njemački, nego
latinicom — kako je to kod gazde Riste
slučaj. Jednog jutra osvanu natpis nad ka-
fanom zamazan jajima i crnom tintom. Zna-
mo te, junače, koji si, štono se sakrivaš za
Čudimo se mjerodavnim

 

krštenih ruku, te se i smijali kako se i pri-
vatno vlasništvo ruši».

Afera Hočevar. Kod ministra finan-
cija Koritovskoga bila je deputacija hrvat-
skih zastupnika iz Dalmacije, da se potuži
ministru na Hočevara, koji je izmamio pot-
pise na pouzdanicu od svojih podregjenih.
Taj postupak označiše nedostojnim jednoga
visokog činovnika. Ministar obeća, da će
stvar izviditi, a poslije Uskrsa da će doć u
Dalmaciju glavom te ispitat cijelu aferu na
licu mjesta. Hajdemo da vidimo !

Oticiri — osugjeni. Husarski do-
mobranski časnici u Virovitici, na čelu im
major grof Ljubljeuski osugjeni su ovih
dana po svom vojnom sudu, jer su zlosta-
vljali i pogrgjivali husare rodom Hrvate.
Major je osugjen na 14 dana strogog za-
tvora, a tako isto i šestorica drugih čast-
nika. («N. O.»)

Nove Magjarske škole u Hr-
vatskoj. Kako javljaju iz Zagreba, otvo-
rit će Rauchova vlada u Kreštelovcu, mjestu
kot. Daruvar, nov: magjarsku školu. Ovo
bi bila već deveta magiarska škola, otkako
je Rauch na banskoj stolici!

Talijanci i Slovenci. Ovih dana
ani i Slovenci u Trstu
formi za grad Trst. Ka-
javlja, pregovori su

pregovarali su Talij
o novoj izbornoj re
ko tršćanska «Edinost»
ostali bez uspjeha.
Proti malariji u Dalmaciji. U
zadnjoj sjednici vrhovnog zdravstvenog Vi-
jeća u Beču odobre je program za unište-
nje malarije u Dalmaciji. Izvjestiteljem je
bio dvorski savjetnik prof. Weichselbaum.

Prije 25 godina u Spljetu. Ju-
čer, dne 17. o. mj., navršilo se je upravo
25 godina, kad je prvi hrvatski načelnik u
Spljetu dr. D. Rendić razvio trobojnicu na
zgradi općinskog doma: prvi hrvatski na-
\čelnik, iza kako su ustrajni Hrvati nadvla-
\dali Bajamontija i njegovu talijanašku kli-
\ku. Uz vrloga načelnika odlikovao se i ta-
\danji tajnik dr. P. Dešković. I od tog doba
|starodrevni je Spljet promijenio posve svo-
| je lice. Danas je Spljet posve hrvatski.
| Viječanje glede osiguranja
težaka i poljodjelaca u Dalma-
ciji i Istri. U sjednici «sveze južnih
Slavena» u carevinskom vijeću dne 8. 0. mj.
raspravljalo se o pitanju glede osiguranja
seljaka i poljodjelaca u Dalmaciji i u Istri.
Svi su zastupnici u tomu složni, da se pri

 

sanravi vt
gera giede osnutka jeinog fofida sa 1
milijuna kruna na uspomenu šestdesetgodi-
šnjeg kraljeva vladanja ima zahtijevati, da
se dohotci ovoga fonda imaju protegnuti i
na seljake iz Dalmacije, Istre i Primorja, a
ne samo na radnike, kako je to predloženo
u dotičnom predlogu.

Za poštanski promet u Dal.
maciji. Tršćanski «Piccolo» i «Lavora-
tore» silno navaljuju na vlađu radi toga
što je ministarstvo naredilo, da se dalma-
tinskim poštarskim činovnicima povjeri po-
šta na parobrodima, koja se ima urediti.
Premda je poštarski promet «Lloyda» i «Dal-
matiae» namijenjen u prvom redu Dalmaciji
i Istri, te je prama tomu potrebito da ure-
jujući činovnici poznaju hrvatski jezik, ta-
lijanski listovi bi htjeli, da se spomenula
poštanska služba povjeri tršćanskim čino-
vnicima, kojim je većim dijelom hrvatski
jezik poznat, koliko i turski. Njihova bi
valjda glavna zadaća bila da psuju Hrvate
na parobrodima. Ne čudimo se da što ta-
kva iznaša «Piccolo» ali da se jedan so-
cijalistički list, komu je temeljno načelo
«pravednost», povagja za «Piccolom», to nam
je čudno. — Ovo donaša «Velebit», čime
se potpuno slažemo.

T loga zastupnike dra. Le

 

God. IV.

borskoga predsjedništva i pristranoga pri-
mjenjivanja saborskoga poslovnika proti o-
poziciji. Ova se zlovolja odražava i u na-
rodnosnoj štampi. Kako se iz Arađa javlja,
glasilo tamošnjih Rumunja pozivlje Rumu-
nje i sve narodnosti Ugarske, neka zapo-
djenu borbu proti korupciji i oligarhiji. List
završuje s riječima: «Ugarski sabor ne može
da bude mjerodavan forum niti za Rumunje
niti za Hrvate. O njihovu se udesu mora
odlučiti na periferiji». I budimpeštansko gla-
silo Rumunja «Lupta» piše o dogogjajima
zadnjih saborskih sjednica. List izjavljuje,
da je Desider Perczel, na koga se je koali-
cija tako žestoko oborila, mnogo liberalnije
i pravednije aplicirao saborski poslovnik,
nego li sadašnje predsjedništvo. Na ova na-
silja mogli su narodnosni zastupnici odgo-
voriti samo time, da korporativno izagju iz
parlamenta.

(Sloboda štampe u Ugarskoj). Redarstvo
je zaplijenilo knjigu «Rumunji u Ugarskoj»
što ju je u Bukareštu izdao urednik arad-
ske «Tribune». Knjiga je zaplijenjena na-
vodno radi «bunjenja proti ugarskoj državi»!
_ (Balkanska politika). Rimski  oficijozni
(listovi javljaju o predstojećem uglavljenju
\rusko-engleskog sporazuma o Macedoniji.
\Isto tako će se domalo obrazovati sindikat
za dunavsko-jadransku željeznicu. S ovim
lje u savezu put generalnog direktora «Ban-
|ce ltaliance+ u Paris. Od franceske strane
učestvuje jače kod željezničke osnove jedi-
|no Pariška banka. Franceska, talijanska i
ruska diplomacija uporno rade, da se sin-
\dikat što prije u život privede. Želja Crne
(SK, da bi dunmavsko-jadranska željeznica
završavala u Baru teško da će se ispuniti,
\jer ova luka u smislu berlinskog ugovora
| potčinjena je nadzoru austrijskom. Vjeroja-
| tnije je, da će se graditi crnogorska odvoj-
na pruga.

 

 

 

| (Njemački car na Krfu). Dne 10. ov. mj.
\u jutro stigli su na otok Krf njemački car
Vilim i carica Augusta - Viktorija. Čim je
carska yachta «Hohenzollern» doplovila u
krfsku luku, ispalili su sa utvrda i grčkih
\ratnih brodova pozdravne hitce. Grčki kralj
Gjuro zajedno sa svojom obitelji. pošao je
|odmah na «Hohenzollern».

(Raspust srpske skupštine). Skupština je
raspuštena i novi su izbori raspisani. Kralj
je primio ostavku Pašića, te mu iznova po-
vjerio sastav kabineta. a
(Krvavi izbori u Porlugalskoj). Prie'

a za Cqicse bilo jo velil"

sukobima palo je 6 mrtvih

Iskaznici pucali su na vojnike +

dvojicu. Izabrano je mnogo republikauac4.
— U Lisabonu je radi nemira uapšeno do
600 osoba. Svi su uapšenici zatvoreni u
tvrgjava Caxias, gdje se vodi istraga.

 

Landes - Tuch - Export Waarenhaus —
Budapest VIl., Verseny-utcza 2.; šalje pou-
zećem za samih K 18.— tri metra fine crne,
tamnomodre, sive ili smedje stofe, što je
dovoljno za jedno odijelo,

Gradska kronika.

Velika ,,Gundulićeva““ zabava
u Bondinom Kazalištu na 3 Ma-
ja. Još nas dvije sedmice dijele od te ve-
like i sjajne zabave, a već se sada pokazuje
svestrano zanimanje. Radišni Odbor radi
žilavo svim silama, da posjetiocima pruži
te večeri lijepi i umjetnički užitak. Uzveli-
ćati će zabavu svojim biranim komadom
vrijedna «Hrv. Dil. Pozorištna Družina». Ta-
kogjer naš «Hrv. Dil. Tamburaški Zbor»
stupiti će, kako čujemo, te večeri na po-
zornicu, kao mješoviti zbor. Osim toga će
se naša glazba, pak «Gundulićev» orhestar

 

 

Političke vijesti.

(Dolazak njemačkih vladara u Beč). Izim
njemačkog cara, koji će dne 7. Maja u ju-
tro sa caricom stići sa Krfa, doći će još 14
do 16 vladajućih njemačkih knezova u Beč,
te će zajednički u Schonbrunu čestitati caru
i kralju Franji Josipu 60-godišnjicu vladar-
skog jubileja.

(«Deutsches Volksblat» o srpskoj propa-
gandi u Bosni). «Deutsches Volksblatt» u
broju od 8. ov. mj. donaša uvodni članak
o uapšenju bosanskih Srba radi veleizdaje.
Napada na zajedničkog ministra financija,
koji u Bosni podupire veliko-srpsku propa-
gandu, te traži, da se u Bosni udari dru-
gim političkim pravcem.

(Nova nasilja protiv Slovaka). Ministar
Andrasy dao je nalog da se zaustavi sav
novac, što ga šalju Slovaci svojim suple-
menicima iz Amerike i da se zaplijeni svaki
list, koji je provigjen narodnim biljegom.
(Magjari prama slavenskim narodnosti-
ma). U krugovima narodnosnih zastupnika

 

vlada velika ogorčenost radi postupka sa-

i pjevački zbor istaknuti sa izvedbom svojih
lijepih i biranih komada. Uz tamburanje,
pjevanje i sviranje, neće faliti ni šaljivih
pošta, smiješnih prizora, dogogjaja i t. d.,
a na ponoći iznenaditi će prisutne strašna
papirnata prikaza. Isto veče će se vući lu-
trija, a zatim će slijediti, na veliku radost
krasnog spola, ples. Za stalno će ova za-
bava sa svakog pogleda nadmašiti sve ovo-
godišnje zabave i plesove.

S toga rodoljubi, pohitite na 3. Maja svi
u kazalište, jer se nećete pokajati. Pokažite
djelom, da ste rodoljubi i prijatelji našeg
omiljelog «Gundulića» i njegove glazbe.

Potanji program zabave objelodaniti ćemo
u budućem broju našeg lista.

Umoljeni od ugl. Uprave «Gundulića»,
molimo cijenjene gospogjice, koje nijesu
još rasprodale sve blokove, da se požure,
a one pak koje su svoga prodale, nek se
obrate Upravi, da im predade drugoga na
prodaju. ć

Darovi za lutriju prigodom
pGundulićevo“ akademije. Upra-
va «Gundulića» javlja svoj onoj gospodi,
koja namjeravaju uveličati društvenu zabavu,

 

nadarivši «Gundulića» kojim darom za lu-