Br. 173. ku: Čovjek ne žive o samomu kruhu ! Ta- kav odgovor i narod bi imao dati onijem, koji ga mite obilatim zalogajem. (Izborna reforma u Ugarskoj). Socijalno- demokratska stranka u Budimpešti držala je skupštinu, da zauzme stanovište proti po- Iz Amerike. San Francisco, 29/V. Veleštovani gosp. uredniče! Redovito primajuć i čitajuć omiljelu «Pra- vu Crvenu Hrvatsku», naišao sam na mno- ge dopise, pak i na nekoje iz moje rodne grude «Rata», koji me potakoše da se na njih malko osvrnem. Uvjeriti ću ih, da se nesmije pazit na pogrešivost pojedinaca, koji neznajuć bolje, radu onako, kako to gospoda dopisnici iznašaju kroz javnu štam- pu, misleći tim nešto postignut, ili tobož, ukrotit nekoje, te ih upozorit da se spre- tnije ponašaju. U broju 166 Vašeg lista uvrstili ste i je- dan dopis iz «Donjeg Pijavičina», koji mi je turio pero u ruke da napišem ovo par redaka, a mislim da neće mi ostat: «glas vapijućeg u pustinji», već da će djelovat na gosp. dopisnika «Toreta» i sve one, koji se služe sličnim sitnarijam po našim novi- nama. Često puta vidi se i čita po našim novi- nama nekakovi dopisi i pisanja, koja samo proističu iz puste osobnosti. Takova pisa- nja ostaju bez ikakvog uspjeha i za same one, kojih se tiče, dočim drugi čitatelji, preko toga pregju; a novim zapremaju pro- stor za mnogo važnijeg tiskat, koje bi ko- ristilo općem dobru. Uvjeren sam, da je položaj svakog ure- dnika silno neugodan, jer se u ovakovim slučajevima lako zamjeni mnogim dopisni- cima, te kadkad mora da udovolji; a oso- bito kad dopis proističe iz pera kakvog na- obraženijeg i uglednijeg. Koliko mi je poznato Pijavičino, a oso- bito Donje, i onaj dopis u br. 166 «P. C.», nije skovan od članova «Napretka». Uvjeren sam, da će me možda koji ro- doljub, koji pozna «Rat» i Pijavičino, pre- teć, te prije izvršit patriotičuu dužnost, na- pisavši kritiku o onom dopisu, onaku kako isti zaslužuje. Mene nijesu potakle one osobe, koje su žive i koje su spomenute u dotičnom do- pisu. Jer ja i mnogi drugi poznajemo ih vrlo dobro. Žalostno je da takovi moraju vodit glavnu riječ u jednom društvu, te i raspravljat o osobama koje nijesmo, ja a niti oni dostojni da ih u privatnom govoru spominjemo, već samo se moramo ponosit, da su rogjeni gdje i mi. Mi se sretni mo- ramo smatrat, kad nam oni pokazuju dje- lom da su «Rćani». Kad bi onaj dopis bio pisan i tiskan o- noga vremena, kad se je to zbivala u dru- štvu «Napredak» u pogledu blagopokojnog Dr. Ante Brašića, te kad su ta gospoda predlagali, — koji su preko noći postali pametni i bogati, — protiv blagopokojnog. Dakle je jasno, da gosp. dopisnik nema pravo da to daji9 u javnost nakon toliko vremena. Mješte da su to učinili kao gor- njo-pijavljani, kad su napisali — kratko ali jezgrovito, nad grobom blagopokojnog Dr. Ante, kojega i u ovoj tugjoj domovini oplakuju njegovi poznanci i prijatelji. Moji dragi pijavljani, to je vrlo žalosino, da ne- možete da poštedite mrtve kosti. One ko- sti, nad kojim plače cijeli narod naše kršne Dalmacije, komu je bio poznat Dr. Ante i njegove vrline. Znam dopisniče po komu udaraš, ali i- maš sijaset drugih prilika i drugog mate- rijala, — kojeg ti oni na pretek pružaju — da ih kritiziraš, pa i po javnoj štampi, kad ti ova udovolji; ali poštedi sve ono, kako ti gore rekoh, jer ono svim mami mora da bude sveto. Iz vaših prepiraka, koje si iznio u dopisu, koliko mogu razabrat ja i mnogi drugi, nijeste niti zaslužili da vam je bio počastnim članom blagopokojni dok- tur, a kamo li da njega sada upotrebljujete radi vaših razmirica, koje su ne rijetke me- gju vami. Uz pozdrav, a kad zaslužite neće vas po- štediti Vaš — Branko Kristofov. (Op. Ur.: Prepuštamo i ovo u ime ne- pristranosti, da se čuje i mnijenje rodoljuba iz tugjine, i s ovim zatvaramo stupce sli- čnim polemiziranjima, što neka niko ne uzme na žao, jer kad bi svaki odgovor u- vršćivali, ne bi nikada dokrajčili). Politički pregled. (Jezični zakon za Česku). Iz Praga ja- vljaju: «Den», organ D.ra Kramarža javlja, ja ne stoji vijest, da je zakonska osnova, kojom se uregjuje jezični spor u Českoj, gotov i da je jur predložen ministarskom vijeću. Ta zakonska osnova nije ni toliko gotova, da bi česki ministri mogli stvoriti o toj zakonskoj osnovi kakovo mnijenje. sljednjoj izjavi grofa Andrassya glede iz- borne reforme. Odlučeno je pozvati radni- štvo, neka se spremi za boj, da se eventu- alno i velikim štrajkovima prisili vlada, da ispuni obećanja za izbornu reformu. Ujedno je zaključeno pozvati sve gragjanske stranke i korporacije, neka izagju iz dosadanje pa- sivnosti, pa da započmu borbu za demo- kratsko izborno pravo. (Slovaci proti magjarskoj pučkoj stranci). Javljaju iz Požuna: Vodstvo pučke stranke požunske županije bilo je za 3. o. mi. sa- zvalo u Magaskalu pučku skupštinu. Na skupštini je bilo oko 500 učestnika većinom Slovaka. Zast. Bresztyenszky, član magjar- ske pučke stranke, izrekao je govor u slo vačkom jeziku, no prisutnici mu nijesu dali dugo govoriti. Slovaci su prekidali govor- nika s poklicima: «Dolje s pučkom stran- kom !», te glasno prosvjedovali proti govoru zast. Brestyenszkoga, koji je uslijed toga morao svoj govor prekinuti. Na to je htio uzeti riječ župnik Hoižek, magjarofilski Slo- vak, ali skupština nije dala niti njemu do riječi. Ponovno su zaorili poklici: «Dolje s pučkom strankom! Živio slovački narod» Konačno se je skupština mirno razišla, ali sazivači nijesu postigli nikakva uspjeha. (Srbija i Bugarska). |Iz Sofije javljaju : Na granici kod Kistendila razorile su srpske čete 2 bugarska sela. Ovo je uzrujalo ja- vnost. Neki listovi traže opoziv konsula i agenata, jer da neće vojska moći čuvati srp- skog poslanika od bijesa svjetine. (Umorstvo braće Novakovića). Poznato je kako su svojedobno braća Novakovići ubijeni u Beogradu. — Sada je okružni sud biogradski izdao odluku, kojom se ustano- vljuje, da je ministar Petrović krivac i on je dao nalog, da se braća Novakovići ustrijele. (Priča o bombama u Crnoj Gori). «Slo- bodna Riječ» u broju od 5.0. mj. donaša: Vidila“žaba, da se konj kuje, pa je i ona digla nogu. Tako i crnogorski knjaz Nikita vidio, da se na druge potentate i vladare prave atentati, pa zašto da se i on time ne podići? Kad mu neće da drugi naprave re- klamu, pa će si je on sam napraviti. I tako je upriličio čitav proces, pohvatao tobožnje atentatore i povukao ih na sud, gdje se vidi, da je gospar Nikita htio imati — atentat. (Barun Rauch u audijenciji). «Ban» ba- run Rauch bio je primljen u audijenciju kod Njeg. Veličanstva u Schonbrunu. koja je trajala jednu uru. (Nezadovoljstvo Italije s austrijskom u- pravom u primorskim pokrajinam). «Matin» dobiva od svog rimskog dopisnika opširan brzojav, koji ga obaviješćuje o nezadovolj- stvu Italije s austrijskom upravom u pri- morskim pokrajinama. Veli, da se u talijan- skim državničkim krugovima smatra tjeranje talijanskog jezika iz ureda kao nov dokaz nemogućnosti usrdnih odnošaja s Austrijom. «Osobito se jako slabo doimlju napadaji proti Talijanima u Dalmaciji i Istri(!!!) a na- vlastito zadnje vijesti iz Pule, gdje je vlada dozvolila, da Slaveni prigodom jednog pan- slavističkog sastanka navale na mirne (!!) Talijane». Sve je ovo klasičan dokaz, kako Talijani prave propagandu po svijetu za svoje «mučeništvo». Najsmješnije je pak ko- kodakanje «Piccola», koji nam poručuje : eto gledajte, kako neutralna štampa o vama sudi. To nije nikakva neutralnost, nego vi- jest crpljena iz talijanskoga izvora u Rimu, a kako su u Rimu «obaviješteni» o našim odnošajima, poznata je stvar. (Put engleskog kraljevskog para u Rusi- ; |fa). Engleski kraljevski yacht »Victoria and Albert« sa englenskim kraljem i kraljicom, te princesom Viktorijom prispješe u Kiel. Pozdraviše ih princevi Heinrich i Sigismund Pruski, na što je yacht pošao dalje. (Naoružavanje Italije). Talijansko mi- nistarsko vijeće odobrilo je nove vojničke troškove. Ti se odnose na prehranu, mobi- lizaciju, morsko, gorsko i tvrgjavno topništvo i utvrde. Troškovi će iznositi oko 210,000.000 talijanskih lira, dakle onoliko po prilici, ko što je to predložio zastupnik Vigano. Svota je uvrštena na razne načine i u razne godišnje razmjere ltalije sve do g. 1913. (Iz ruske dume). Duma je u svojoj su- proračunu ministarstva mornarice sa 194. 78 glasova otklonila vjeresiju u iznovu od 11 milijuna rubolja, što ju je vlada zahtje- vala za gradnju novih oklopnjača. (Srpske čete u Macedoniji). Sofijska , Ve- černja Pošta“ javlja, da je nedavno jedna srpska ustaška četa napala na bugarsko selo Timince i svega ga spalilo. Isti list javlja, da je u požaru izginulo mnogo ljudi, že- Prema tome nema ni govora, da će se ta na i djece, dočim su četnici selo oplijenili zakonska osnova predložiti u parlamentu oš ovih dane. | ;i plijen, poglavito stoku, sobom odnijeli. U tom selu bilo je 208 bugarskih kuća, te ono PRAVA CRVENA HRVATSKA leži nedaleko bugarske granice. Vijest o spaljenju ovog sela bacila je u silan strah sva okolna bugarska sela, koja takogjer očekuju krvav posjet one čete. Megjutim se javlja da su bugarske ustaške čete krenule da se dadu u potjeru za srpskom četom. (Srbija i Cetinjski proces). Vladin list »Samouprava“ izjavljuje, da cio tok raspra- ve na Cetinju baca čudnovatu svjetlost na cijelu aferu. Vidi se, da optuženi Rajković i svjedok Nastić igraju ulogu špijuna crno- gorske vlade, kao ono u svoje vrijeme Kre- zović u atentatu na kralja Milana. (Bugarska). Netom ovršeni izbori za so- branje protekli su u potpunom redu. Vlada je izvojštila jaku većinu. Ood 204 zastup- nička mandata u skupštini vlada je izvojštila preko 170 mandata, Gotovo svi vogje opo- ,|zicije ostadoše bez mandata. (Bugarsko selo spaljeno od srpske čete). Javljaju iz Sofije: Ministar vanjskih posala primio je vijest, koja potvrgjuje prvotnu vi- jest, koja je javljala, da je jedna srpska četa spalila bugarsko selo Luačin, te poklala više stanovnika, jer su ovi prešli nia eksarhat. Bugarska vlada je odmah prosvjedovala kod porte, te je takogjer stvar priopćila i evrop- skim kabinetima. Preko bugarskog agenta u Beogradu bugarska vlada je izjavila srp- skoj, da takovi zločini nijesu prikladni, da doprinesu k poboljšanju odnošaja izmegju obiju zemalja. (Srbija). Kod 7 naknadnih izbora za skup- štinu vladina je stranka dobila 3, opozicija 4 mandata. Prema tome je rezultat skup- štinskih izbora ovaj: 85 poslanika vladine stranke, 48 mladoradikalaca, 19 narodnjaka, 7 naprednjaka i 1 socijalista. Većina iznosi dakle 10 glasova. — Iz Carigrada javljaju: U ministarstvu trgovine i gragjevina još se sveudilj proučava osnova o izgradnji ja- dranske željeznice. Porta je megjutim oba- vijeslila Srbiju, da će osnova biti doskora proučena. Domaće vijesti. Antunovo. Zagrebački radnici Starče- vićanci odabrali su Antunovo (13. junija) za svoj radnički blagdan. Taj dan proveli su radnici do sada svečanim načinom, ali ove godine odlučiše, da ga proslave šlo sveča- nije mogu, te se u tu svrhu konstituirao posebni «proslavni odbor». Odbor je izdao proglas na zagrebačko gragjanstvo, da mu se priključi. — Ovakav pojav u. doba so- cijalističkog bezglavlja nas veselo iznena- gjuje. Dao Bog, da Antunovo bude jednoć radničkim blagdanom svega radništva Hr- vatske ! Namjesnik Nardelli. Naš sugra- gjanin g. Niko Nardelli, namjesnik dalma- tinski, povratio se je u Zadar. Javljaju nam, da je sasvim dobro oporavljen i da veoma dobro izgleda te da je preuzeo službu. Prva profesorka iz Dalmacije. Javljaju nam iz Praga: G.jica Jelka Perić iz Stona položila je s dobrim uspjehom 1. ov. inj. profesorski ispit iz povjesii i ze- mljopisa na českoj univerziji u Pragu. Ovo je prva profesorka iz Dalmacije. Radujuć se, čestitamo joj ! (Ova nam je vijest kasno stigla za prošli broj, što je krivnja pošte, jer pismo iz Praga do Dubrovnika putovalo je 4*/a dana! Op. Ur.) Pir. Javljaju nam s Kune: Ovih dana vjenčat će se g. Pavo Cibilić za g.gjicu Katicu Škrabalo u Zagrudi na Kuni. Česti- tamo ! O programu narodne sveča. nosti u Beču. Potpunim pravom sva je pokrajina ustala da žigoše one nesmo- trene riječi, dobačene hrvatskomu narodu u programu jubilarne svečanosti u Beču. No- vinarska nam dužnost nalaže, da i mi po- kudimo taj pamflet a nč program, u kojem smo prikazani kao «divljaci» i «razbojnici». Stanovita gospoda, koja su taj «program» odobrila, a nadasve oni smušenjak te ga je napisao, neka pamte, da koliko god bio u- |strpljiv naš narod, neće nigda dopuštati da mu u obraz pljuvaju, i da lako mogu do- čekati, što im se ni u snu ne snijeva! Upravi Lloyda. Neki nam se putnici tuže, a cijenimo potpunim pravom, da su ibili primorani platiti svaki od njih po 1 botnjoj večernjoj sjednici kod rasprave o | Krunu više, jer im je putna karta bila pre- dana na parobrodu a ne u agenciji; i ako su došli uzet kartu blizu */a ure prije nego je parobrod otputovao. Agenciju su našli zatvorenu i ako je malo koračaja o- daljena od pristaništa parobroda. Ta mjera lako bi mogla dati povoda zloporabama, a svakako je malo odviše tražeći da putnici baš dogju '/o sata prije i iščekivaju; a o- pet je globa od 1 Kr. prem velika prama ukupnoj cijeni vozne karte. Ovo iznašamo u osvjedočenju, da će ravnateljstvo austr, Lloyda u Trstu doskočiti i tu stvar urediti. pHrvatske Pravice““ u broju 22. osvrću se na našu skupštinu u Spljetu. Drago nami je, da ju veseli e složno vodi- mo borbu proti tugjincu, a da li će ta bor- ba biti kako zahtijeva narodni život, to će- mo skoro vidjeti. Neka ju pak nije briga i neka joj nije tijesno oko srca, jer su se složili «rezari» i «proturezari», jer kod nas nemože još biti «rezara» i «proturezara», dok aktivno ne budemo pozvani, da radimo za sjedinjenje. Kako je ko mislio od prije, to ne pitamo; dosta je da smo složni za unaprijed, a, da je sreće, tako bi imali ra- diti i prekovelebitski pravaši. Na skupštini je bio D. Ivo Bojanić; a poprimila se riječ načela, jer osim političkog utemeljio se i i radni program. U nas nema ni «gospo- stva» niti «helotstva», svi smo jednaci u narodnom poslovanju. Povjerenstvo za duhan u Dal. maciji. Iz Beča krenula je u Dalmaciju posebna komisija austrijske duhanske režije, da ispita, gdje je zgodno mjesto, da se po- digne duhansko skladište za Da'maciju. Povratak iseljenika. | prošlih dana stiglo je nekoliko stotina iseljenika iz Amerike u domovinu; većinom su iz Hr- vatske i Ugarske. Iseljivanje je pak u Ame- riku palo za potpunih 75%, što rado bi- lježimo. Od naroda još se jedino u većim grupama iseljuju Magijari i Poljaci iz Gali- cije. Javljaju, da se radi toga u bogatim parobrodarskim poduzećima Njemačke oče- kuje vrlo osjetljiva kriza. Nove desetače. Dne 22 ovog mje- seca stupit će u promet nove banknote od 20 kruna, koje će biti slične današnjim ban- kama od 10 kruna.“ Danas imade u prometu 600 milijuna kruna starih banka od 20 kru- na, pa se sada povlače natrag. Za proizvodnju maslinog ulja. Pod presjedanjem odjelnog pročelnika Za- leskoga obdržavala se u Beču dne 20. pro- šlog mjeseca sjednica, što ju je sazvao po- ljodjelski ministar. Sjednici prisustvovalo je i nekoliko zastupnika na carevinskom vijeću | |Gracića i «Hotel Imperiala». Imiti svjetlosti, tako da za vrijeme noći nije iz Dalmacije. Bio je prisutan i trgovinski savjetnik za Dalmaciju Hartmann, imenovan po poljodjelskom ministarstvu. I ministeri- jalni savjetnik Ertl došao je k sjednici. Erll | i Hartmann izvijestili su o providbama, koje | su već poduzele i koje će se jošter u bu- duće poduzeti u korist proizvodnie "masli- novog ulja u Dalmaciji i njegovog iscrplje- nja. Proizvoditelji bili su podučeni, kako da poluče razložnu gojitbu masline. Uprili- čile se udruge, čiji se proizvođe pripustili za prešanje ulja u središnjim skladištima u Spljetu, e da bi uzmogli tako slaviti se lakše u sveze sa izvoznom trgovinom. Fino dalmatinsko*maslinovo ulje, ragjeno u sre- dišnjem skladištu spljetskom, naišlo je na zadovoljstvo prvih tvrtka i iiašlo dobru pro- daju. Postoje opravdane nade, da će biudu- ćih godina nastati još jača djelotvornost i šira gojitba masline, a da će se usporedo i istodobno upriličiti i cjeo niz novih uljar- skih udruga. Dalmatinci zastupnici ostali su zadovoljni sa vladinim djelom. Obećali su, da će snažno podupirati vladu u njenoj daljnoj djelatnosti na uljarskom poprištu. Promocija. Naš vili prijatelj g. Petar Cviličević, odvj. kandidat, rodom s Korčule, bio je dne 5. ov. mj. na gradačkom sveu- čilištu promoviran na čast doktora prava. estitamo ! Osugjeni veleizdajnici. Vojnički sud osudio je Jankovića Dragomira zbog zločina veleizdaje radi objelodanjenog član- kau «Otačbini» ua 15 godina teške tamni- ce, a grčko-istočnog popa Prokopića na 10 godina, te Jungića na 8 godina. Ostali su riješeni. Vrhovni vojnički sud u Beču osudu. je u cjelosti potvrdio. Zadovoljština radi megtžste proti Hrvatima. Iz Beča javljaju, 9 ov. mj.: «Grof Velzek, presjednik odbora za priregjenje jubilejskih svečanosti u Beču, dao je hrvatskim zastupnicima najsvečaniju zadovoljštinu radi uvrijeda nanešenih Gra- ničarima u programu «Festzuga». Presjednik će povući i uništiti sva dosadanja izdanja programa, a priredit će novo izdanje, te će objelodaniti ispravak u svim bečkim novi- nama», Talijanaški napadaji na slo- venski Sok6. Primorski Slovenci prire- dili su u nedjelju u Gorici sokolski slet, Talijani su uzalud tražili kod ministarstva, da se zabrani. Kad su sokolaši došli u grad, piiredili su Talijanaši velike demon- stracije, te su bacali na sokolaše kamenje. Više je osoba ranjeno i nekoliko uapšeno. Jedan bataljun vojništva uspostavio je na-|je pokon red. novč. Foulard-svila a0 ob Franko i prosto od carine dostavlja Li orka sf metar Ouse i se kuć Zitrich. do o- God. IV. Sve naše pretplatnike e najozbiljnije umolja- vamo, da nam pretplatu za go- dinu 1908 pošalju i da nam ne zadavaju tolike neprilike. Tro. škovi su veliki, a mi gotovine nemamo; list se uzdržava lih od pretplate, pa ako ova ne dotječe, to su za nas samo ne- prilike, a kad se čovjek mora boriti s neprilikama, onda mu je otešćan i svaki rad. Gradska kronika. Imenovanje. Pomorska Vlada u Tr- stu imenovala je pom. kapetana g. Ilvana Carića vježbenikom kod c. k. Lučkog Po- glavarstva u Dubrovniku. + Antun Gjuratić. U utornik je pre- minuo, nakon kratke bolesti, Antun Gjura- tić, slastičar. Bio je vrlo radišan i dobar Hrvat. U srijedu po podne bio mu je pri- regjen lijep sprovod. Laka mu zemlja a o- žalošćenoj obitelji naša sućut. Procvat ,,Gundulićeve““ glaz- be. Rado bilježimo sve to bolji napredak omiljele «Gundulićeve» muzike, čigovom se preciznom i vještom sviranju svak divi. U subotu je u večer svirala na «Brsaljama» na opće zadovoljstvo, i to mal da ne|cijeli program od novih, vrlo teških i biranih ko- mada; takodjer je i u ponedjelnik-na istom mjestu svirala. Preporučujemo i stavljamo na srce svim pravim Hrvatima i rodoljubi- ma u domovini i u tugjini, da se sjete svo- jim obolom «Gundulićeve» glazbe, koja svakdano napreduje, te ko nije član da se i sam javi, jer uzdržavanje onakove glazbe skopčano je sa velikim troškovima. Rodo- djubi, poduprite «Gundulićevu» glazbu, tu omiljelu i neophodno potrebiti ustanovu u ovoj hrvatskoj Atini ! Naprijed 'za milu glaz- bu, imenicu neumrlog Gundulića ! Općini. Upozorujemo na prezapuštenu ulicu, koja se nalazi izmegju kuće g. Boža U istoj nema moguće prolaziti. Ali, poznajući našu revnu | gospodu, sumnjamo da će se i sada oda- i zvati! Financijski parobrod i zakon o ribanju. Poznato je, da je strogo za- branjeno ribanje mrežom i bicanje u luci, pak se čudom pitamo: je li moguće da to ne znaju mornari finane. parobroda «Spljet»? Rečeni je parobrod bio u gradskoj luci dne- va 31/V., i u večer zamelnuše mrežu pre- ko cijele luke! Čudnovato da uprav oni, koji bi morali nadgledati da se naredba op- služuje, oni ju naprotiv prekršuju! Ne bi prigovarali du to ne štetuje siromahu, ali to veoma štetuje onim siromašnim ribarima, koji se muče po cijeli dan e da li što ri- be ulove, jer kada se mreža u luku zabaci, sva riba pobjegne vanka i teško se više povrati, »Baron Gautsoh“, U dojdući u- |tornik na 62 ura u jutro stići će u grušku luku novi Lloydov parobrod «Baron Gautsch», koji će vršiti saobraćajnu službu u Dalma- ciji, sa novim plovitbenim redom. Sagra- gjen je u Engleškoj; ima 4500 konja sna- ge; na tri je viljka («elića»), te ide brzinom od 18 milja na uru. Ulica ,,Vetraničeva“, Tuže nam se stanovnici «Vetranićeve» ulice, da se sve to više užasan smrad raširuje. Osim već spomenutog magazina, u ulici su se otvo- rile dvije oviše rupe, i to uprav povrh ka- nala od zahoda. Gdje je zdravstveni povje- \renik? Shvaćate li, gospodo, kako je to u- bitačno po zdravlje gragjana? Restaurant na Pilama. Od pro- šle sedmice otvoren je restaurant na Pila- ima, na onom lijepom položaju u blizini Pošte. Svakog dana ima raznovrsnih jela, dobrog vina i svježeg piva, a cijene su do- sta umjerene. Ubijen naš sugragjanin. «Pučki List», koji izlazi u Chicagu, u broju 20. donaša, da su u mjestu Lead City So. Dak., posvadili se Ilija Raić, u svom vlastitom salonu, sa Mihom Ogrestom. «Izmegju 9 i 10 šati u večer u salonu kao i obično, igralo se, pilo, zabavljalo itd. U prvom riječkanju rekao je Raić Ogresti, da ide van iz njegova salona, jer da će ga ubiti. Ogresta se je opirao tome“ veleć, da ima pravo doći u salon kao i druge osobe i sve misleć da je šala. Raić ne misleć na šalu skoči?za baru, trgne samokres, potrči za njim izmegju ljudi,"te opali hitac, koji Ogrestu pogodio sa desne strane kroz trbuh. Kugla je proletila tako, da se siro- mah odmah na zemlju svalio. U isti čas / pritekoše liječniei u“ pomoć, te dadoše pre- nijeti ga u bolnicu, "da mu pruže pomoć još za koji čas. Boreć se sa smrti, zahtije- vao je župnika, što je odmah bilo izvršeno