crzangae Br. 176. ' vaškorf koli; T't4j fnardđ urađiti če dosta za našu dobrobit, litajući pred očima nauku neumrlog hrvatsk0g političara Dr. Ante Star- čevića uz njegovo geslo: Bog i Hrvati! ši (Svrha). —— Javno mnijenje u Italiji. : Piše nam jedna ugledna osoba iz pokra- jine: Prošlog mijeseca bio sam nekoliko dana u Mlecima, i dogjol u razgovor sa jednim talijancet, koji je izmegju uvigje- nijih u Mlecima. Megju ostalim rekoh mu, da su «velike svečanosti za jubilej našega kralja, .na što mi ovaj odvrati iro- nično:: »Netom vaš stari umre, mapasti će Italija Austriju, jer mi hoćemo Trst; ono je grad naš, talijanski«! Primjetih mu: »Samo da se ne-prevarite«l; a on: »7o je kod nas javno mnijeaje«...« Naravno, ne dajem va- žnosti tom »javnom mnijenju«, ali je činje- nica da talijani neprestano snijevaju o Trstu. (Op. Ut.: Nije im se čuditi, jer oni sni- jevaju i svojataju ne samo Trst, ali i Dal- maciju i Istru, bulazneći da su to »nespa- šene zemlje«, pak i Trentinske!) Ova pak izjava talijanskog političara dolazi nekako, što ne vjerujem; ko spojena prošlim dogo- gjajima, koje čitah u dalmatinskim novina- ma, naime dd4'je jedne mrkle noći ušla u luku Visa talijanska torpiljarka, pod austrij- skom zastavom, a pred lukom da su ju če« kala dva ratna talijanska broda, te skupa odmaglili put“Italije, i opet ona senzacijo- nalna, da: su prošlih dana ulovili jedan ta- lijanski' parobrod pod tugjom zastavom, koji da je mjerio dubinu morsku, te ga zaplije- niše i dovedoše u Puljsku luku. Karakteristični su ovi dogogjaji nadasve sada, kada se redaju priče o »prijateljskim odnošajima Italije spram 'Austro-Ugarske«, i kada se raspreda iskrenost »trojnoga sa- veza« ! Nevolja na donjem kraju Brača. Teška nesreća zadesila je ovaj donji kraj Brača; strašna krupa, može se reći iz ve- dra, uništila je vinograde i usjeve Supetra, Dolnjeg Humca i Dračevice, a dijelom Ne- režišća, Miraca, Ložišća, Bobovišća i Milne, a to na 8. pr. m. poslije podne. Jadan posjednik i težak gleda opustošene vinograde za ovu i dojduću godinu, i stoji ukočen*pred njima, kao mornar kada mu morska' dubina proguta brod, jedino nje- govo uzdanje. Politička vlast zaletila se na- imah, da izvidi, ali ko će štetu procijeniti a e vlada pošalje koju hiljadu Kruna za javne radnje, 'a ko će se' time okoristiti? Samo nadničar, a u mtiogim slučajevima i stranac. Time pomaže *se samo onomu, koji malo ili ni jedne loze nema, te mora i poslije, kao i prije da ga uzdrži veliki i mali po- sjednik. . Dakle posjedniku pomoći nema, jer raditi mt ne stoji, a s druge i stid bi ga ubio, pak nadasve ne bi ni odolio trudu. A onda? Nek pomoć pak došla bilo s koje strane bude pravedno razdijeljena. Nek vlada nagje način, leće: li ona; onda nek se sa- stave odbori i oni neka to proučavaju. Ot- šteta ne bi smjela nego k oštećeniku. Najprvo: vlada: mora otpustiti porez na zemlje uništene, a tako i pokrajina. Svaka pripomoć neka' teži k cilju pomoći ne je- dnomu ego švakomu. Ovog načela nek se drže i vlada i maši zastupnici kada kucaju za koju milost. — Starina. Vijesti iz naroda. 4 Iz Konavala. (Odaziv na izaziv), Čilipski parok, brat ex profesora i urednika »Crvene« mislit će u svojoj glavi::Qui tacet, consentire vide- tur, na njegov dopisu br.49. »Nar. Lista«. Mjesto da piše dva slova bratu da ga malo očetka u vlastitom organetu, u svojoj srdžbi obraća se DunrJuri, čiji folj ide do daljega, te se sam pere i uz to, kandžijom mlati desno i lijevo. Sad sumu i pravaši krivi. Che tirada... Da štogod bubne u svojoj naglosti, nije mu se ni čuditi — takva mu je narav, ne zna što "govori, Bit će i to napisao u tom momentu kao odgovor članku : »Politika mo- de i inada«, pa mu, sažaljujuć ga od srca, praštamo, Samo ćemo mti reći dvije. ' »Sila« Boga ne moli, a tako njegova »sila« i kad predika tjera narod iz crkve u krčme. Štogod poduzme, to »silom« hoće da iz- vede, a to: Konavljani neće. Dat će ti krvi ispod grla ma lijepe, ali silom ništa. Nje- gova »sil#« pomaže širenju razvratnosti, kao širenju »Pučke«&lobođe«. To je fakat. L' ćtat € est moi, to mu je geslo, a to megju našim narodom ne ide i zato je tako omražen \ svojoj župi, te ga nitko ne može. Dopisnik »P. C. H.« nije »lukavo pritajo mjesto i osobe« u svom članku, već je htio | uprav da poštedi Dum Viču bet buke, kao upozori javnost na prodiranje pogubne »smo- dlakovštine« koja se »silom« ne iskorije- njuje, jer pritisnuto jače, sve to više skače. Nek Dum Vice ne prispodablja dopisnika »Prave« sa dopisnikom »P. Slob.« jer u sili i prkosu Dum Vice i on su blizan- ci, Što pak koristi da mu drugi brane u- gled, kad ga on sam ruši. Neka pogleda malo na svog kapelana, kako je on oblju- bljen u narodu, ne radi političkog mišlje- nja, već radi svoje dobrote, jer njegova blaga riječ i gvozdena vrata otvara; jaganjci po- stanu tihi, što bijahu gorski lavi. Njemu li- jepo pristaje ona: »Fortiter in re, suaviter in modo«. Tako on uživa neograničeno po- vjerenje naroda. ' Nema dakle dopisnik »P. C. H.« da radi čega krivi sebe i svoju stranku, ali nek go- spar parok obuzda svoju ćud i s narodom ljepše postupa slijedeć primjer svoga kape- lana, da može po riječi Spasitelja reći: »Ego sum pastor bonus«. : Iz Kune. (»Vrijedan« redar). Prošle godine je op- ćinsko vijeće zaključilo, da je od velike po- trebe za istu varoš čovjek, koji bi vršio službu redara, poljara, šumara i užižača svjetiljka kroz istu varoš. Općina raspiše na- tječaj, i kroz kratko vrijeme primi dvije molbe od starih vještih redara, a pri sazivu vijeća za imenovanje i naš mješčanin šjor Anto predloži i svoju molbu. Kunovsko vijeće pregleda natjecatelja, te bez ikakova do- kaza o sposobnosti imenuje šjor Anta, a ostale dvije molbe odbije. Narod je dano- mice očekivao svog redara u svojoj uni- formi. Jednog dana ponosno stupa glavnom ulicom čovjek u uniformi sa dvije pijastre pod vratom i dugom sabljom, rek bi čas- nik. A ko je taj?..... ha! ha! ha! šjor Anto! onaj, koji je do jučer bio kopač, a danas redar i to odmah sa dvije pijastre, dočim vrijedni ostali natjecatelji bili su odbijeni. Svoje pijastre mislim da je zaslužio zbog vještog kidanja izbornih plakata Dn. Iva Prodana po nalogu svojih gazda. Koliko bi bilo bolje i korisnije, da se imenovalo jednog od dvojice odbijenih natjecatelja jer za tu službu treba neke vještine i da je bar štogod školovan. Za koju je vještinu pak šjor Ante dobio dvije pijastre prvi dan? Mislim da će savjesni varošani otvoriti oči i nedopuštati, da se tako novac troši, kojeg isti krvavim žuljima stiču i plaćaju. Iz Kotora. (Konsumna zadruga). Činovnička zadruga, ja i d tri godine osnovana trudom koa meserarenjem Segvica, dnu »napreduje«, da je uprava iste zapitala od vlade pripomoć, da može pokriti deficit, koji iznaša par hiljada. (Neistinita izvješća »Narodnog Lista«). »Nar. List« piše, da se je u Kotoru:... »bacila niz prozor žena uprav. pošta u času jakog nervoznog napadaja«. Niti se je ba- cila niz prozor, niti je žena uprav. pošta, niti u času, jakog nerv. napadaja, već onako je istina, kako je »Prava C. H.« donijela u prošlom broju. (Porota). Dne 30. pr. mj. počela je ras- prava proti četvorice Crnogoraca, te su upleteni u affairu o bombama na Cetinju a koji su prošle godine kao bjegunci za- tvoreni u ovgješnje tamnice. Tuži ih drž. odvjetnik, a brane ih gg. Dr. Sardelić i odvj. kandidat Dr. B. Vukotić. Dvorana puna svijeta, prisutna i majka optuženoga Novakovića, koja je kazala ove karakteri- stične riječi: »Ako im je (na Cetinju) malo moj sin evo i mene, ne gine kao lupež, već kao pošten čovjek«. Preko rasprave je bilo dobro orisano bijedno stanje u Crnoj Gori pod sadanjom vladom, način oslobo- gjenja te nesretne vlade pod lozinkom: »Živio Danilo«. U tu affairu su zapleteni svi slojevi naroda: Državnici, inteligencija trgovci, seljaci — i studenti. Optuženici gg: Popović, Miličković, Vujačić i Novaković mirno slušaju i prate riječ po riječ čitanja -ffaire, koje do sinoć još nije svršilo. Javit ću vam ispadak rasprave. (Naša muzika). Ta omiljela ustanova u našoj Boki, svagdano napreduje. Prešla je već u nove prostorije u zgradu Bok. Mor- narice. Pod svojim novim učiteljem, bečkim konservatoristom g. Passuaer-om, otsvirala je dne 30. pr. mj. na trgu »od oružja«, a pred pravaškom kulom »Napredak« i »Bokelj« birani program, izvan kojega su morali ot- svirati još nekoliko koračnica, da odvrate na frenetično pljeskanje publike. Cvala i napredovala! (Čitulja). Dne 1./VIl. umro je u Dobroti stari kremenjak Pavo Kamenarović, pomor- ski kapetan, komendator Danilova reda III, stepena, bivši načelnik Dobrote i narodni zastupnik na Dalmatinskom Saboru i t. 4. Sprovod dobrog kap.Pavo bio je u Četvrtuk po podne uz sudjelovanje cijelog Kotora, Počivao u miru! Dobrote i odaslanstva Boke. S njime je| PRAVA CRVENA HRVATSKA Iz Stona. (Nesreća). Danas dne 27. Juna d io | se grozni slučaj u našemu polju. Jero Žile iz Cesvinice radio je u Lužinama sa svojim sinom Ivom, lugarom. Sin mu, kao lugar, nosio pušku, da pogje u lugarsku službu pregledati neku lazinu. Prihvati pušku za cijev te je potegne k sebi, ali pošto je bio kundak u drači zakuča »konjic« o draču i puška opali, te nesretniku saspe sačma kroz glavu, i na mjestu pade mrtav. Bilo mu je oko 28 godina; ostavlja tužnu udo- vicu i jedno dijete. Ovaj žalosni slučaj sva- koga je nemilo kosnuo, Bio je pošten i dobar čovjek. Pokoj mu vječni, a gorko ucvijeljenu suprugu i roditelje Svemogući utješio ! i Politički pregled. (Austrija i Maćedonija). »Neues Wiener Tagblatt« prima iz Petrograda: »Novoje Vremja« objelođanjuje informacije o raznim garancijama i posebnim privilegijima, što ih Austrija imađe u Vilajetu Skoplje i So- lun; list u isti čas poziva vladu, da demen- tira ili potvrdi te informacije. Ako se bude stvar dementirala, iznijet će list nekoje po- tankosti, kojima će pokazati, da njegove informacije potiču iz najsigurnijeg izvora. (Engleski list protiva Austriji). Javljaju iz Londona: »Daily Telegraph« danas na istaknutom mjestu donaša vrlo oštar članak proti politici Austro-Ugarske na Balkanu, naročito u Macedoniji. Austrija u vilajetu Solunskom i Kosovskom tajno ruje: hoće da dogje do posebnih ekonomskih probiti mimo drugih vlasti. Ona kopira rusku po- litiku u Mandžuriji, te ju vode iste želje i ciljevi. Bečki vanjski ured pregovara sa tur- skim dostojanstvenicima za neki posebni tajni austro-turski sporazum. Potiebno je da interveniraju druge vlasti u prilog poli- tike otvorenih vratiju za sve jednako. (Siczynski pred porotom). Pred porotom u Lavovu svršila je rasprava proti lvanu Siczynskome, koji je ubio namjesnika Ga- licije, grofa Potockoga. Siczynski se je do- sta odvažno branio, pak je megju ostalim izjavio, da ga je čitanje novina navelo na taj čin. Porotnici su sa svih 12 glasova i- zrekli, da je Siczyuski kriv, što je počinio prosto umorstvo. Po tome je osugjen na smrt, na vješala. Branitelj je uložio ni- štovnu žaobu. — Javlja pak »Narodno Slo- vo«, da je u Lavovu podignuta optužba protiv šestorice urednika rusinskih listova, jer u svojim novinama odobravali čin Si- czynskijev. (Srbija, Bugarska i Maćedonija). Kako se čuje, petrogradska je vlada opomenula beogradsku, da obustavi akciju sa četama u Maćedoniji. Izjavljuje, da se time ne ka- ni Srbiju izazvati, ali joj se daje razabrati, da je Bugarska spremna i na rat, ako Sr- bija nastavi svoju politiku u Maćedoniji. — Javljaju iz Sofije: Uslijed pograničnog su- koba u Kistendilu, izaslana je mješovita ko- misija, koja će urediti i pitanje granice i pograničnih straža. (Ruska opominje Bugarsku i Srbiju). Neki su strani listovi javili o napetim od- nošajima u poslijednje vrijeme izmegju Srbije i Bugarske radi macedonskog pitanja, te da bi radi toga izmegju Bugarske i Sr- bije moglo doći do rata. »Ruska je vlada, kako iz Biograda javljaju, poduzela korake u Biogradu i Sofiji, opominjući ozbiljno jednu i drugu vladu, neka se kane svakih namisli, da macedonsko pitanje riješe oru- žjem. Sa stanovišta pravih interesa bio bi to zločin, a teška odgovornost padala bi na onu državu, koja je ovaj spor izazvala«. (Turska i novi predlozi za Maćedoniju). Iz mjerodavnog turskog vrela se izjavljuje, da u Carigradu još nijesu poznati englesko- ruski predlozi za Macedoniju, ali da sve- jedno nije sklona,. da primi nove predloge, koji se Maćedonije tiču. U Carigradu vlada uvjerenje, da se je tamo pokazalo dosta popustljivosti što se tiče maćedonskog pi- tanja, te da se ne može dalje odatle ići. (Italija i balkanska željeznica). U senat- skoj sjednici u Rimu pri raspravi o prora- čunu za ministarstvo vanjskih posala sena- tor Carafa d'Andria, upozorio je na željezni- cu Dunav-Jadransko more, u čijoj financijal- noj kombinaciji sudjeluje sa više milijuna i Italija, što za ltalijir-predstavlja veliki in- teres, kao i željeznica, koja će od Mona- stira svršavati na Jadranskom moru. Na tu je interpelaciju odgovorio ministar vanjskih posala Tittoni, : izjavljujući, da će prikazati »Žutu knjigu« o Maroku i o Macedoniji te o nesporazumcima izmegju ltalije i Turske, (Letaci za veliko-srpsku propagandu u Hrvatskoj i južnoj Ugarskoj). Javljaju iz Beograda: U nekim beogradskim privatnim tiskarama dogotovljeni su letaci za veliko- U ovim se legao u grob jedan od starih glasovitih bo-| i uopće, gdje se slične stvari dogagjaju, da|keških kapetana. srpsku propagandu u Hrvatskoj i južnoj letacima pozivlje f srpsko pučanstvo na ustanak protiv Austro- Ugarske, a za jedinstvo sa kraljevinom Sr- bijom. (Englesko-ruska os.1ova). »Ruskoe Slovo« donaša pod tim naslovom vijest, u kojoj veli, da se resultati revalskoga sastanka počimaju već pokazivati. Središte, oko ko- jega se je i dogodio sastanak u Revalu, bila je Macedonija. Glede Macedonije su se Engleska i Rusija sporazumile, te će za sada provesti u njoj dvije točke: 1. Auto- nomiju Macedonije s turskim gubernatorom. 2. Reorganizaciju financijalne uprale. Ruski, engleski i francuski diplomata zatražili su već od ostalih vlasti dozvolu, koja će im, kako se javlja, biti i dana. (Porta i sastanak u Revalu). Javljaju iz Carigrada: Porta je pred par dana upustila sve svoje poslanike, da se informiraju glede pregovora u Revalu, te da ujedno upozore vlasti, da Turska meće nikada pristati na odijeljenje vojničkih od civilhih izdataka u Macedoniji. 1 (Ustanak u Meksiku). Iz New-Yorka jav- ljaju, da je u Meksiku oko dvije stotine oboružanih radnika navalilo poslije žestokog i krvavog boja na grad San Viescu. Četiri puka vladinih vojnika pošla su odmah u pomoć gradu. Postoji bojazan, da je ovaj čin radnika početak rezolucije. (Svršetak rasprave na Cetinju). Crnogor- ski je sud izrekao strašnu osudu nad onim koji da su bili »zapleteni u aferu s bom- bama na Cetinju«. Osugjeni su na smrt: Vaso Gjulafić, Gjuro Vojvodić, Todor Božo- vić, Marko Gjaković, Jovan Gjanović i Petar Novaković; na vječitu robiju: Radonja Po- pović, Simo Šobajić i Vujadin O. Vujačić; na 20 godina robije: Nikola A. Daković; na 15 godina robije: Stevan Rajković, Du- šan Gjonović, Mirko Begović, Miloš Ivano- vić, Jovo Lazarović, Dr, Milan Marušić, Andrija Radović i Ljubo Pavić; na 12 go- dina robije; Marko V. Gjulafić, Ilija M. Gju- lafić, Miloslav Raičević, i Mihailo Gjonović; na 11 godina robije: Mitar Gjurović; na 10 godina robije: Mijat M. Gjulafić, Mili- sav J. Ljepava, Krsto A. Milović, Jovan P. Milović, Pero Vrbica, Bajo Gardašević, Mi- loja Pavičević, Lazar Damjanović, Nikola T. Martinović, Spasoje Piletić i Mihailo lva- nović; na 8 godina robije: Andrija Pan- tović ; na 6 godina robije : Milutin R. Miličko- vić; na 10 godina zatvora: Jovan Toma- šević i Mitar S. Vukčević; na 8 godina za- tvora: Blažo Radifković, Blažo M. Gjuka- novic, Gavrio. Cerović i Vladislav Damja- nović; na 6 godina zatvora: Gjorgjo R. Kontić; na 5 godina zatvora : Akim Dako- vić, Savo Andr. Daković i Jovan Kažić; na 3 godine zatvora: Gligorije Vukčević i Savo M. Gjurašković; na 2 godine zalvora : Pero Gi. Cerović. Dvojica su oslobogjeni radi nedostatka dokaza, a jedan je oslobo- gjen kao nevin. — U utorak je počela u Kotoru rasprava onoj četvorici, koji su op- tuženi da su udioništvovali u gornjoj aferi na Cetinju. Domaće vijesti. Malo odgovora. Zadarski organ za interese jednoga, ili kako se nazivlje »Na- rodni« List, pokazao je i u broju 50 svje- dočbu političkog poštenja i nepristranosti (ll). Na lažnu vijest o »potvrgjenoj osudi« po- slao mu je naš urednik ispravak, a organ za interese jednoga mješte ga zakonito do- nijeti, meće mu naslov »Osugjen radi kle- vete«. Čujemo da će ga tužiti radi prekr- šaja po $$. 19 i 22 zakona o štampi, jer ispravak sav naopako donešen i slova iz- mijenjena, ali zamolit ćemo ga da ima mi- losti ako li ne prama zadarskome admiralju ali barem prama nevoljnome mališi Vinku Kosovcu, a na jednu Jure admiralj i nije kriv što bijedni Kosovac ne pozna zakon o štampi i što svega i svačesa drlja. »Na- rodnom« Listu je poznato, da je »Obzorov« urednik Gršković bio dne 22. pr. mj. osu- gjen 14 dana zatvora, pooštrena postom svake Nedjelje, pa ipak u ime poštenja i nepristranosti to nije htio javiti. Bila bi dužnost »Nar.« L. da barem javi, je li »Ob- zor« osugjen radi klevete! — Osječka »Na- rodna Obrana« u broju 144 silno se je u- skomešala što smo ispravili njezinu bom- bastičnu vijest, da je na Mljetu »morski pas jednoj djevojčici pojeo nogu«. Zar bi dakle »Nar. Obrana« htjela, da izmišljotinu potvrdimo za istinu ? Da pak iskali svoju žuč obara se na nas što »ne naznačimo izvor kad što iz nje prenesemo, kao i onu vijest, da je zmija ušla u čovjeka«. Neka zna »N. Obrana« oa rečenu noticu niti smo prenijeli niti smo opazili u «N. O.«, već u im movinama, a mi ne možemo zaista istraživati, koji je list i što otkle pre- nio ! Uprav u tome se »Nar, Obrana« od- likuje što mikada ne označi izvor kad koju vijest prenese iz našeg Lista, a radi toga joj nijesmo nikada prigovorili. Mi smo da- God. IV. pače osudili onoga nikogovića, koji ju je onako grubo nasamario. Pobjegao urednik Srpske Riječi«. Urednik sarajevske »Srpske Ri- ječi« Stevo Stefanović, koji je osugjen na 6 mjeseci zatvora, bio je dobio dozvolu da može prekinuti čamljenje za 6 sedmica. Kada je pak imao stupiti u zatvor, nenadno odmagli u Srbiju. Stefanović je nazad ne- koliko godina bio natporučnik u austrijskoj vojsci. Kako možemo pomoći svomu bez ikakove svoje štete. Većina je zaista nas Hrvata, muških glava, što du- hanimo, te, kupujući nikakove druge, već samo žigice družbe sv. Ćirila i papir za pušenje sv. Ćirila, činimo veliku korist svom narodu, jer dobar dio čistog dobitka, što se od foga ima, ide za prosvjetu i odgoj u hrvatskom duhu našeg pomlatka u posestrimi nam Istri. Lani je namještena u našem bi- jelom Zagrebu i knjižara i papirnica u ko- rist Družbe sv. Ćirila i Metoda u Istri, pa je i ta trgovina kroz minulu godinu dala Družbi lijepu jabuku od 1100 K. dobitka. Kao što je dužnost svakog pravog i istin- skog rodoljuba kupovati žigice i papir sv. Cirila i Metoda tako neka nam bude i duž- | nost za svoje pisaće potrebe obraćati se knjižari i papirnici Družbe sv. Ćirila i Me- roda u Zagrebu. Mi bismo bili slabi Hr- vali, kad, osobito bez ikakove svoje šte- te, ne bismo pripomagali boljitku svoga naroda. Popravilište za zapuštenu djecu. Glas je, da će se svim novcem, što se sakupi u Dalmaciji prigodom kra- ljeva jubileja, sagraditi u Splitu jedno veliko popravilište za zapuštenu djecu. Ovu inisao mi sasvim begenamo i potpuno odobravamo. Po dalmatinskim selima, verošima i grado- vima imade danas zapuštene dječurlije, gole, bose, zle i opake preko svake mjere. Oni odrpanci ne dadu nikomu živa mira; hitaju se kamenjem, psuju Boga i ljude; pogrgjuju Majku Božju i svece. Kosa ti se ježi na glavi, slušajući psovke one razuzdane dje- čurlije. Ne boje se oni ni redara, ni žan- dara; ne boje se ni glavara ni načelnika; niti li kosu češljalju, niti li lice umivaju; garavi, gnusni, ušljivi, kao bič božji, urliču po putima i ulicama. Potreba je velika spra- titi one male vragokapiće u jednu kuću i tu nastojati, da se oni poprave i uljude. Po drugim zemljama imadu svugdje popravilišta za raspuštenu djecu. Mi smo vidili u gradu Torinu, a u zemlji talijanskoj, jedno. ova- kovo popravilište, te smo ostali zadivljeni, gledajući ondje djecu, koja su prije bila živi gjavoli, pa su unutra postali angjeli. Gori su oni bili sto puta od naših derana, dok su se skitali ma slobodi po gradu, a sada se upitomili, uljudili, naučili zanatu i postali uprav ljudski momčići. Što su Magjari učinili s hrv. arhivom? Poznato je, da je Khuen dao tajno otpremiti u Peštu hrvatski arhiv. Kako su Magjari s njime učinili, pokazuje prof. Šišić u »Hrvatskoj«. »Radeći naime u zemlj. arhivu u Budimu, kada su pomenute go- dine doneseni brojui spisi iz hrv. zemalj. arkiva, vidio sam i imao sam u rukama mnogo listina, koje su izdane prije godine 1526. Ove su naime listine odmah, kako su u Budimpeštu stigle, od tadanjega arhi- vara dr. Gjule Paulera porazvrstane krono- loškim redom megju prijašnje ugarske i to u skupinu diplomatskih akata. Tom prilikom udaren je na legjima svake bivše naše is- prave žig M. O. D. L., to jest »Magjar orszagos diplomatskai levćltar« i dotični broj; na pr. »M. O. D. L, 30, 563«. Dakle ti su naši spisi potpuno uvršteni kao da bi bili neosporivi posjed ugar. zem. arhiva. Spisi od mohačke bitke dalje (t. j. od 29. augusta 1526.) sačinjavaju posebnu skupinu, takogjer označenu signaturom ugar. zemalj. arhiva, kao da bi bile njegovo nepriporno vlasništvo, ali su ipak za sebe, to jest ni- jesu izmješani s ostalim ugarskim spisama. Ispiti zrelosti u preparandiju. Ispiti zrelosti kod preparandija u Arbanasi- ma, koji su počeli na 24, o. mj., su bili svršeni. Predsjedao je g. pokrajinski škol- ski nadzornik A. Stroll, Proglašeni su : zreli s odlikom: Andrijsšević Mladen iz Graca, Corović Vukolaj iz Dubrovnika i Jelavić Ivan iz Imotskoga; a zreli: Ban Janko iz Podgore, Corić Ivan iz Ježevića, Jonić Josip iz Biska, Katunar Antun iz Krka, Kos Juraj iz Baške nove, Mandić Nikola iz Jošice, Maričić Marijo iz Obrovca, Mladinov Slavo- mir iz Grohota, Nagler Ivan iz Šibenika, Podrug Šimun iz Sinja, Pokrajac Veljko iz Razvadja, Posinković Antun iz Dola, Sino- bad Gjuro iz Kninskog polja, Vranković Kuzma iz Starigrada, Wesijak Antun iz Za- tona i Zaninović Jordan iz Starigrada. Ko- načni rezultat: 3 s odlikom, 16 zrelih, a 1 nezrio. Qojeguranje radnika. U posljed- njoj sjednici u austrijskom ministarstvu unu-