Br. 177. Vi U dova; 8. podmorski brodovi; 9. bombardi- ranje ratnih brodova; 10, primanje ženevske konvencije; 11. hvatanje stranih brodova; 12. neutršli u pomorskom ratu i 13. za- brana upotrebe eksplozivnih stvari iz zra- koplova. >. : Prigovore su stavili Njemačka: na točke 4., 6., 8., 9. i 13.; Austro-Ugarska na 4; Kitaj točki 10.; Equator točkama 2. i 12. Engleška na 5., 8., 9., 10. i 13.; Japan na 1., 4, 9. i 18.; Rumujska na 1.; Švicarska na 1. i Turska na točke 1., 4, 7., 8., 10. i 13. — Nijesu potpisale Njemačka točku 13. (zabrana upotrebe eksploziv. stvari iz zrakoplova), Kitaj 1. i 13.; Paraguay 12. i 13.; Portugalska 8. i 12.: Rumunjska 2; i 13.; Švedska 2., 8,, 14. i Švicarska 2. Grozote i komedije na Cetinju. U prošlom smo broju donijeli one stra- hovite osude, izrečene na Cetinju, u ustav- noj (tI) Nikitinoj knjaževinici. Uvjereni smo, da će se bit cijela civilizovana Evropa ču- dom čudila i snebivala nad onakovim gro- znim osudama, koje izrekoše crnogorski »fi- , ni« i »naobraženi« suci. | slovenskih zastupnika čudi u istinu hrvat- Radonja Popović, Milutin Miličković, Vu- jadin Vujačić i Petar Novaković bili su, ko što je poznato, na zahtijev crnogorske vla- de uapšeni u Kotoru, gdje im se je obdr- žavala i rasprava, koja je trajala 4 dana. Uslijed pravorijeka kotorskih porotnika sva su četvorica proglašena nevinim i pušteni na slobodu. Kako se pak na Cetinju blago i prave- dno sudi (po Nikitinom receptu!) najboljim je dokazom to, da su sva ova četvorica na Cetinju najstrožije osugjena, i to Radonja Popović i Vujadin Vujačić ma vječitu robi- ju; Milutin Miličković na 6 godina robije a Petar Novaković na smrt. Ova su četvo- rica otputovala iz Kotora put Senjske Rije- ke, i u utornik po podne vigjeli smo ih u Gružu, kad su bili na prolasku. Iz Senjske Rijeke otići će ravno put Srbije. Zaključujemo sa riječima zagrebačkog »Sr- bobrana«, koji u članku pod naslovom Strašna osuda kaže i ovo: »Osuda cetinjskog prijekog suda izaziva gnjušanje ne samo srpskoj štampi, nego i u velikoj svjetskoj štampi, koja ne mo da shvati takve barbarske izlijeve u današ- njem modemom vremenu. A odium zbog te osude ne pada na današnje slučajne vla- stodršce u Crnoj Gori, nego pada na sa- mog vladara, kneza Nikolu. ez Nikola je odgovoran za sve, što se dogodilo. On je htio da om pred E m kao moderan čovjek, pa je dao Crnoj Gori ustav i parlamenat. Ali je i po- red ustava htio da vlada svom ćeifu, onako kao nekada »pod brijestom«. On se no ugledao na Obrenoviće, koji nijesu imali kuraže, da se proglase otvorenim ap- solutistima, nego su željeli, da ustav bude maska za njihov apsolutistički režim, Sve trzavice, koje su u posljednje vrije- me izbile u Crnoj Gori, imadu svoj izvor u ovoj neiskrenosti i nelojalnosti kneza Ni- kole. Žao nam je, što to moramo reći, ali tako je. Da je on ostao otvoren apsolutista ili postao strogo ustavan vladar, Crnoj Gori bi bile rištegjene današnje trzavice, a srp- stvo bi imalo jednu blamažu i sramotu ma- nje u svojoj historiji. : Sudbina nesretnih žrtava u Crnoj Gori izaziva duboko saučešće kod svijuh ljudi koji imadu duše i srca . . . .« Kukavna Crna Goro, zaista si crna da ne možeš biti crnija ! Vijesti iz naroda. Iz Konavala. (Ispravak). U dopisu iz Konavala u za- dnjem broju »Prave Crvene Hrvatske« tvrdi se o čilipskom župniku da »njegova sila i kad predika tjera narod iz crkve u krčme«; »što god poduzme to silom hoće da izvede«; »njegova sila pomaže širenju razvratnosti i širenju »Pučke Slobode«; »omražen je u svoj župi da ga niko ne može«. Izjavljujem da sve ovo što se tu o meni kaže nije ništa istina. — Čilipi, 7 srpnja 1908. — Vice Medini, župnik. iz Čiliga. (Izjava). Veleč. Don Gjuro Krečak, žu- pni pomoćnik u Čilipima, šalje nam izjavu, da on niti je sastavio niti je znao za, do- pis iz Konavala u prošlom broju našega Lista, dapače da se ne slaže sa ispadima priredio sprovod u subotu. Koliko je bio ljubljen i štovan, vidjelo se je koli pri za- dnjim časovima njegove smrti, toli pri &pro- vodu. Pokoj mu vječni, a teško ucvijeljenim naša sućut. Iz Kaštela. (Osnutak »Hrv. Sokola«). Odobren je pravilnik društva »Hrvatski Sokol u Kašte- sa sijelom u Novome kod Spljeta, te su na konstituirajućoj skupštini obdržava- noj 4. t. mj. aklamacijom izabrani u uprav- ni odbor: Starosta: Damjan Katalinić; Za- mjenik staroste: Gajo Radunić; Tajnik: Ći- ril Zaneta; Blagajnik: Vinko pli (Cippico; Vogja: Milan Danilo uz još 4 odbornika. Bilo u sto dobrih časa! Wahrmundova afera i hrv.-slov. zastupnici. Hrvatski i slovenski zastupnici na care- vinskom vijeću ne odobravaju stanovište hrvatskih i slovenskih djaka u pitanju Wahr- mundove afere. Oni su mnijenja, da je ovo jedna privatna stvar njemačkih libera- laca i klerikalaca, pa ne vide razloga zašto da hrvatski i slovenski djaci vade Nijemci- ma kestenje iz vatre. Većina se hrvatskih i skim i slovenskim djacim, da su se oni mogli u opće zagrijati za ovu njemačku stvar, tim više što njemačkim liberalnim djacima nije ni na um palo, da bi jednom rezolucijom osudili Rauchovo postupanje proti hrvatskim profesorima. Politički pregled. (Napadaj na Austro-Ugarsku). Londonski oficiozni list »Daily Telegraph« donio je neki dan dopis iz Carigrada, u kom se na- valjuje na balkansku politiku Austro-Ugarske te ju okrivljuje radi tajnih težnja na Balkanu. Obzirom na novi rusko-engleski sporazum drži, da austro-ugarski program ne ima više izgleda na ostvarenje, a to radi toga, jer je Austro-Ugarska odlučila žrtvovati interese kršćana u Maćedoniji za volju ekonomskih koristi u Novopazarskom Sandžaku. Na o- vom se razbiše pravosudne reforme. Austro- Ugarska imade da zabilježi velike uspjehe i gospodarske dobitke, a misli, da sa želje- znicom do Mitrovice nije još sve iscrpljeno. Dopisnik ide dalje i veli, da Austro-Ugarska ide zatim, kako bi za se u vilajetu kosov- skom i solunskom izbila koristi trgov.-poli- tičke, kakove neće moći izbiti za sebe ni jedna druga velesila. Na koncu dopisnik otkriva, da je bečki izvanjski ured započeo pregovore sa visokim turskim dostojanstve- nicima, što bi moglo dovesti do tajne austro- turske pogodbe, ako neće još u tom ostale vlasti intervenisati i analogno, kako se zbilo u Mandžuriji, tražiti, da se sada princip o- tvorenih vrata i za Macedoniju proklamira. (Balkanska pitanja). \z Carigrada javljaju, da je dne 3. ov. mj. franceski poklisar porti predao notu, da podupre molbu društva Solun-Jonction-Carigrad, koje je zatražilo koncesiju za dunavsko-jadransku prugu. Ru- sija i Italija poduzeše iste korake. Nastoja- nju Franceske ima se u tom smislu veća važnost podati, što podupire otomansko- francesko društvo, koje kod ove željezničke osnove sudjeluje sa 45 po sto. (Lueger za ponijemčivanje Čeha). U Beču prigodom proslave pučkog pjesnika Loreuta, rekao je bečki načelnik Lueger megju osta- lim i to, da je Beč njemački grad i da pu- čki pjesnici kao i drugi gragjani moraju gledati da ponijemče sve Čehe, koji u Beč dolaze, Uslijed toga su Česi htjeli sazvati prosvjednu skupštinu, ali odustaše, da ne pomute mir. Ipak će se u parlamentu o tome povesti riječ, (Magiari na poslu). Iz Velikog Varadina stiže slijedeća vijest: Upravni odbor biharske županije odredio je proti 8 grčko-katoličkih i 49 grčko-istočnih učitelja disciplinarnu i- stragu, obijegjujući ih da povjerenu im djecu odgajaju u protumagjarskom duhu i da ih huckaju proti Magjarima. (Progon seljaka u Ugarskoj). Vogja se- ljačke stranke osugjen je radi govora na je- dnoj skupštini, u kom je oštro kritizirao vladu, na dvije godine tamnice i na znatnu novčanu globu. Megju seljacima vlada radi progona i uapšenja drugih govornika velika uzrujanost. (K osudi Siczynskoga). »Dilo« javlja, da zaputila deputacija lavovskih Rusi- i ir s i š i : : i i (= s PRAVA CRVENA HRVATSKA se za osugjenoga prirede burni iskazi sim- patija. Nadalje osnovati će se jedna pučka rusinska škola, koja će nositi ime »Elena Siczynski». Osugjeni izragjuje u tamnici je- dnu znanstveuu raspravu. — Iz Lavova ja- vljaju, da je udova namjesnika Potockoga prije polaska u Francusku dala molbu za pomilovanje Siczynskoga skrbniku njezine djece, neka ju preda vladaru, ako bude u- bojica njezina muža osugjen na smrt, ko što je i osugjen. (Diplomatska otkrića). Berlinski »Tag« donio je diplomatska otkrića iz pera lega- cijonog savjetnika u m. Ratha, koji bijaše prije dodijeljen njemačkom poklisarstvu u Londonu. Ova su otkrića od velike zanimi- vosti i o Austro-Ugarskoj monarhiji, jer do- nose objašnjenja o englesko-rusko-france- skom sporazumu u pitanju balkanskom ; Pomenuti legacioni savjetnik veli, da je gla- vna svrha engleske politike, kako bi Nje- mačku sa Balkana posvema istisnula, a bal- kansku bi politiku porazdijelili Rusija, Fran- ceska i Engleska; Austro-ugarskoj monar- hiji garantovalo bi se, da se njezina moć može proširiti do Soluna. Interesi Italije'iz- lučili bi se, pa bi onda za oštetu dobila lliriju (biva hrvatske zemlje!) Sada — veli se dalje — engleska politika ide za ciljem, da ,Austro-Ugarsku uvuče u englesko-rusko- franceski koncerat. U tu svrhu nastoji kralj Eduard, da učini novu nagodu radi austro- ugarskih interesa mjesto dosadanjeg mirz- stežkog programa. On pri tom ide sa tog gledišta, da se samo na taj način: ovisnost austro-ugarske politike od Berlina može otrgnuti. (Opomene Srbiji). Kako je poznato troši Srbija grdne pare za širenje srpstva u Ma- cedoniji, te za razna zlodjela i ubojstva, što zadaje turskim oblastima velikih neprilika. Kako iz Biograda javljaju, austro-ugarski poklisar u Biogradu grof Forgačh u ime svoje vlade ozbiljno je opomenuo srbijan- sku vladu, neka se kani tog ćoravog posla. Srbijanska vlada obećala je, da će sa svoje strane sve učiniti, da se nasilni srpski ko- mitatlije obuzdaju. — Jednako javlja »Vos- sische Zeitung«, da je Rusija učinila isto u Sofiji i Beogradu, ali zasebno, to jest, ne kao prije u savezu sa Austro-Ugarskom. Ovo je u diplomatskim krugovima upalo silno u oči, jer se u tome vidi prvi korak otugjenja Rusije od Austro-Ugarske. (Krvava proslava američke neodvisno- sti). Javljaju iz New-Yorka, 6. o. mj.: Pro- šle subote proslavljena je . godišnjica ame- ričke neodvisnosti. Od podneva pa do če- tiri sata nije prestajala da praska umjetna vatra. Tom. su prigodom poginule 54. oso- be, dočim je ranjeno 1140 osoba, i to ve- ćim dijelom djece. Eto, i to je način, na koji ovaj toli visoko civilizovan narod pro- slavljuje godišnjicu svoje neodvisnosti. Sveu- kupan broj ljudi, koji su platili svojim ži- votom za vrijeme ovih zloglasnih proslava, mnogo je veći od broja žrtava, koje su pa- le u borbi za neodvisnost. Na umjetnu va- tru u samome New-Yorku potrošilo se je 50 milijuna K. Ovo je u velikom neskladu sa brojem onijeh, koji neimaju kruha, a ti- jeh imade 100.000. ARTSA LELAND SA DS NIA DN Na ravnanje. U zadnje vrijeme bilo je sa posve neu- pućene strane javljeno u nekim hrvatskim novinama, da se potajno vode pregovori, u svrhu da tri stanovita zastupnika pristupe u stranku prava. Buduć se ovi glasovi još podržavaju, to potpisani, u ime uprave stranke prava, izjavljuju, da upravi stranke prava o tom ili bilo kojim sličaim prego- vorima nije ništa poznato. A na razmišljanje svih članova stranke prava odnosno i svih mjesnih klubova neka je jednom za uvijek rečeno, da _nikakav član uprave ili mjesnog kluba ne može na svoju ruku dati u ime stranke ili mjesnog kluba obvezatne izjave, niti može stupiti u dogovore sa predstavnicima drugih stranaka. Preporučeno je dakle svim članovima stranke prava, da se prema tome ravnaju i da se ne puštaju zavagjati od krivih gla- sina, nego da neumorno rađe oko podiza- nja mjesnih organizacija u smislu zaključaka svoje stranke. Za upravu stranke prava DON IVO PRODAN DR. M. DRINKOVIĆ presjednik. k. DR: M. SKVRCE VLADIMIR KULIĆ blagajnik. tajnik. . oisPo| Domaće vijesti. da Po. sipu Tončiću bio je udijeljen naziv i karak- ter namjesništvenog potpresjednika, Jezično da će do malo dana vlađa »preko namje- " Zadnji su glasovi, snika Nardelli predati pouzdanicima sabor- skih klubova osnovu o riješenju jezičnog | pitanja u Dalmaciji. Hajdemo da vidimo koliko će trajati to »malo dana«, ako u i- stinu žele to naj glavnije pitanje jednom privestiti kraju ! Iz novinstva. Dne 15. ov. mj. počet će izlaziti u Bjelovaru list pod imenom »Svoj k svomu«. Pokreće ga g. Milan Obradović, bivši urednik »Putnika«. Dakle novina ko gljiva iza kiše! Jedan list prestane a — uskrise dva-tri nova ! Vlada u Bosni i Her- cegovini zabranila je ulazak socijalističkom zagrebučkom listu »Slobodna Riječ». Osugjeni Talijani. Ona dva talijan- ska mornara, koji su napali na nekoje Ši- benčane i jednoga ranili, ko što smo svo- jedobno javili, osugjeni su u Šibeniku svaki na 1 mjesec tamnice, Raspravi je prisustvo- vao i konsularni agent Italije. Jubilarna izložba u Pragu. Ko želi otići na izložbu u Prag neka se obrati na g. A. Wildera i dr. (akademski trg br. 7, Zagreb), te će dobiti sve pobliže upute. štvo. U Beču se je osnovalo »Slavensko gospodaisko društvo«, kome je glavna svr- ha da podupire slavenske gospodarske in- terese, te da se bori protiv germanizacije u trgovačkom životu. Na konstituirajućoj skup- štini bili su brojni česki, slovenski i rusin- ski zastupnici na car, vijeću i u saboru, a došli su i mnogi zastupnici českih i drugih slavenskih zavoda. Poboljšanje činovničkih pla- Ga. Bečka će vlada podnijeti: parlamentu zak. osnovu za novi kredit od 16 do 18 milijuna Kruna, da se poboljšaju plaće ni- žim državnim službenicima. U prvom će redu dobiti povišicu poštanski namještenici, počam od podvornika. Na njih će otpasti oko 4 milijuna Kruna. Otkriće Dalmacije. Obzirom da u Dalmaciji postoji veliko do- sada ne eksplo- atisano prirodno blago, koje se može iz- rabiti ne samo k podignuću blagostanja širokih slojeva u Dalmaciji, nego bi moglo takogjer doprinijeti i gospodarstvu cijele monarkije, to je vlada već otposlala u Dal- maciju tajnika bečke trg. i obrtničke ko- more Riedla. Tajnik Riedl je u iscrpivom izvještaju iznio ispadak njegovih predštu dija u Dalmaciji. Ministarstvo trgovine uze- lo je taj izvještaj na znanje, te kani pokre- nuti informacijono putovanje u Dalmaciju austrijskih industrijalaca. Ovim putovanjem ministarstvo trgovine cijeni, da će upozorit austrijske industrijalce na domaću industriju u Dalmaciji, i potaknuti ih pri tomu, da i praktično sudjeluju. Ovo putovanje austrij- skih industrijalaca u Dalmaciji uslijediiti će koncem septembra a obuhvatit će po prilici četrnaest dana, Nove banknote od 20 kruna. Počela je austro-ugarska banka kroz svoje glavne bečke i budimpeštanske zavode i podružnice da izdaje nove baknote od 20 kruna, koje nose datum od 2 januara 1907. Stare baknote od 20 kruna koje su sada u prometu, počet će se povlačiti i prema tome kako se ove budu povlačile, tako će se nove izdavati. Na ustrijskoj strani nove banknote zastupano je osam raznih jezika, a na magjarskoj samo magjarski ! Hrvatska imade davno veća prava (na papiru), nego li jedna kraljevina u Austrijskoj poli, pa ipak pred vanjskim svijetom Magjari nas hoće posve utopiti u magjarskom moru, da izgleda, kao da u ovoj drugoj poli monar- kije ne živi drugi narod nego — magjarski ! Stare forinto prestale. Sa !. ov. mj. prestalo je računanje sa starim fo- rintama i novčićima. Trgovci i druga po- duzeća ne smiju više voditi svojih knjiga po staroj vrijednosti. Cijene u trgovinskim izlozima i po vratima moraju svuda biti naznačene samo u krunama. Svaki. prekr- šaj ministarske naredbe bit će kažnjen glo- bom od K 2—100, ili zatvorom. Prvo hrvatsko hodočašće u Luvrd. Prigodom 50-godišnjice čudesnih prikazanja Bernardici Subiri prirediti će se prvo hrvatsko hodočašće u Lurd, pod pre- sjedništvom Krčkoga biskupa Dr. Antuna Mahnića. Odlazak je dne 10. a povratak dne 12. avgusta o. g. Cijena je za |. raz. 450 K., ll. raz, 350 K. a lil. raz. 250 K. i to za putovanje, hranu, omnibuse i sve druge potrebe. Ko želi sudjelovati, neka se obrati na 0. Bernardina Skrivanića, provin- cijala u Senjskoj Rijeci, te će besplatno pri- miti veliki, lijepi oglas u bojama, u kojem je označen sav red putovanja i mjesta, u koja će se zaustavljati. Crvena liko-svila 3! #535, PE odn gran raži svile — Zorich. God. IV. Gradska kronika. Veliki izlet u Kotor. U Nedjelju dne 19. ov. mj. »Hrvatska Radnička Zadru- ga« priregjuje izlet u Kotor, uz sudjelova- nje Hrv. Pjev. Glazb. Društva »Gundulić« sa svojom glazbom i »Pravog Hrvatskog Sokola« sa podmlatkom. Ovaj izlet pobu- gjuje već sada u gragjanstvu veliki interes. To je sasvim i prirodno, jer ovom prigo- dom stupa prvi put u javnost naše mlado društvo »Pravi Hrv. Soko« sa svojim pod- mlatkom. Doznajemo, da Bokeljski Hrvati sa vese- ljem i neustrpljivošću isčekuju naša društva. Uvjereni smo, da će taj dan biti dan slave hrvatske misli, koja će se manitfesti- rati nad združenim sinovima naše »hrvatske Atine« i »hrvatskog Bosfora« ili kako ga Kačićeva vila nazivlje »dike Hrvata« naše kršne Boke Kotorske. Stoga preporučamo svijem članovima i prijateljima naših društava, da u velikom broju sudjeluju izletu, tim više što polazak i povratak zapada na osobu same 3 Kr., što osobito dobro dolazi onim, te još naše Boke ne vidiše. Polazak je iz gradske luke posebnim parobrodom tačno u 9 !/a sati u jutro. Posebni odbor se pobrinuo, da na parobrodu bude hladnog jela i pića te ra- znih zabava. i. Molimo sve one, te hoće sudjelovati iz- letu, da se odmah opskrbe. putnom kartom, jer je ograničen broj izletnikh, pa mogu vrlo lako ostati bez karte oni koji zadocne. Karte se mogu dobiti svaki dan u dućanu gosp. Marka Mitrovića i g. Mata Beasića u ulici »Izmegju Bačvara«. Iz ,Pravog Hrv. Sokola“, Javlja se braći članovima, da su sokolski šeširi prispjeli, te se mogu pri- dići u dućanu gosp. Mar- ka Mitrovića. — Istodo- bno se preporuča braći, da svakim danom od 9 do 10 ura u večer poha- gjaju svi društvene vje- žbe, jer nas samo malo dana dijeli od izleta u Kotor, kojemu će se naše društvo korporativno pridružiti. Poziv! Gg. članovi »Hrvatske Radni- čke Zadruge« pozivlju se, da svakako do- &gju sutra (u Nedjelju, 12. o. mj.) ma 71 ura pr. podne u prostvrije »Hrv. Radn. Za- druge«, gdje će se obdržati skupština vrhu loi odbora o priregjenju društvenog izleta. Položio ispit. Naš sugragjanin g. Mino Tolentino položio je na gradačkom sveučilištu drugi državni ispit s dobrim us- pjehom. Čestitamo ! U parlamentu o zlostavljanju vojnika. Zastupnici »Sveze južnih gla- vena« o onom zlostavljanju, što smo do- nijeli u broju 174, odmah su upravili inter- pelaciju na ministra na zemaljsku obranu, podmaršala Georgija. Interpelacija pri svrsi glasi: . »Isostavljamo navagjanje još drugih zlo- stavljanja, jer su ova sama po sebi tako teška, da moraju svrnuti na sebe ozbiljnu pažnju vojničke uprave i sklonuti je na najstrože postupanje. Narod, koji šalje svoje najbolje sinove u vojničku službu, mora barem imati tu utjehu da će se s njima čovječno postupati, i da ne će već danas biti mučeni kao u vavar- sko doba. S toga smo dužni upitati Vašu Preuzvišenost: Je li Vašoj preuzvišenosti poznato, da se je prošlih dana dogodilo više slučajeva ružnog zlostavljana vojnika, tako, da se je tim morala baviti i javna štampa ? Je li Vaša Preuzvišenost voljna narediti, da se ovi slučajevi strogo raspitaju, da se eventualni krivci eksemplarno kazne, i da o svemu bude u svoje vrijeme izvješćena ova visoka kuća ?« Gospodi zastupnicima svaka hvala koliko s naše strane toliko u ime onih roditelja, kojim su sinovi u vojništvu, pak im stav- ljamo na srce da se i u buduće osvmnu i zauzmu za našu braću, Imamo još mnogo toga iznijeti, kako neki oficiri postupaju sa bijednim vojnicima i što im iz inada čine, O tome ćemo se pozabaviti netom se o jednoj stvari dobro izvijestimo, jer glavno nam je da izvješće bude tačno i istinito, pa ko naredbe gazi i tlači nam braću neka ga se i pedepše kako zaslužuje. Osugjen urednik ,,Crv. Hrv.“ U utornik se je obdržavala prizivna raspra- va, na tužbu »Pravog Hrvatskog Sokola» protiv urednika »Crvene Hrvatske«, D.ra Milorada Medini, radi prekršaja zakona o štampi. Bio je osugjen na 40 Kruna globe ili četiri dana zatvora, i da tužitelju plati 36 Kruna parničkih troškova. Sada neka »Crv. Hrv.« ne krivi nikoga nego samu sebe, jer su oni oko »Crv. H.« prvi počeli sa takovim tužbama, te bi se