"a Br. 179. Perjanici su halaknuli; »Ne dajmo. Gospo-jštini je prisustvovao lijep broj. tu dara!« A posle ovoga. perjaničkog pokliča|bilo je 379. crven-kapa, a O ru- nastao je sav onaj pokor i sramota, koja|žila i lijepa kita. Varošana. Nu prije nego | će na Crnoj Gori ostati kao boginje na licu |progjem nae opis skupštine. treba 'napome- inače mlade i lepe devojke. nuti to, da je ć. k. povjerenik g. Gligo do+ Za nas je jasno, a to je u ostalom čak|šao sa dva oružnika poslana:od g. pogla- i perjaničko islegjenje utvrdilo, da je »anar-|vara Koste, da raspusti skupštinu, ali. ttza- histična zavera« bila u stvari — rimska|lud mu bio trud; jer je bila u zatvorenoj skela! dvorani sa pozivima. Iza kako je pregledao | Tako mi gledamo na pojavu »anarhista«|neke pozive, otišao odakle i došao. (Na, u Crnoj Gori i »atentat na Gospodara«.|došao je stranputicom a otišao cestom, ka- , % mo ga je dočekao poglavarstveni sluga sa Ali_na samo današnje stanje u Crnoj Gori (civilnim odijelom da se preobuče). : mi gledamo sa svim drugim očima. Ovo nije| Skupštinu pozdravi Dr. Mladinov, koji rimska skela. Ono je ozbiljno i teško, ono|ma svrsi bi pozdravljen pljeskanjem i jedno- je sad već zamršeno i iz dana u dan po-| glasno na predlog dekana Oca Marušića i- staje sve zamršenije i teže, Ono se ne da|zabran presjednikom a učitelj Pavlina za- rešiti vitlanjem sablje Gospodareve ni oštrim | pisničarom. Iza kako se zahvalio, uze riječ jataganom ni bojom perjaničkim ni prekim | Otac Stanko Marušić, koji. je protumačio-u sudovima za sugjenje anarhističnih zločina. |kratko program Stranke Prava, a osobito Ovakve mere mogu samo dodavati zapaljive|nje geslo: »Bog i Hrvati».: materije plamenu koji već izbija. Poslije toga govorio je posjednik iz I- Kako mnogo stvari treba imati na umu|motske g. Jure Jerković, bodreći narod na pa s uspehom pisati o današnjem stanju u|ljubav i slogu, a napokon progovori vrli Crnoj Gori, — stanju, u kome su anarhi-| župnik Vinjana Angjeo Frankić, . koji =kao stički atentat i presiiđa samo srednja ka-|kršni zagorac obodri svoje župljane zano- rika na lancu, kome je drugi kraj skriven,|snim govorom. Dvoranom zaori- »živjeli go- te ga smrtno oko. ne može sagledati. vornici«! Nama je ovoga puta nemoguće razvijati| Jednoglasno je bio prihvaćen pravilnik, pitanje o ekonomskom ropstvu našeg na-| prihvaćen od skupštine u Splitu. roda u Crnoj Gori. Pomenućemo samo t0-| Iza toga ustanovljen je »mjesni klub« stran- liko, da celokupni budžet C. Gore za 1898. ke prava, u čiju je upravu izabrano 9 lica. god. iznosi rashod u 2,788.899 kruna; a od Iza kako je bio iscrpljen dnevni red, pri- prilike toliki su i prihodi. Prihodi su glavni od | gutni zapjevaše »Lijepa naša» - »Živio pre- poreze (862.242 krune), od carina (920.000), sjednik skupštine - Živio Prodan - Drinko- od monopola (360.000) i od pošta i telegrafa | vić - Marinković - Liepopili« itd. Otole se (310.000 kr.). Ostali su prihodi sitniji i ne- razigjoše svi veselo svojim kućama uz pje- znatniji. vanje rodoljubnih pjesama. Živjeli svijesni Zar vam ne izgleda smešna država, čiji Vinjančani! Živila Stranka Prava! — Skup- celokupni budžet prihoda i rashoda ne iz- | štinar. nosi više od 5 do 5 i p& miliona kruna! Pa ovo je prihod i rashod jednog običnoga madžarskoga spahije! Imajte na umu još i i i i to, da ovaj porez treba da plati oko 200.000 Posljedice sERJerenog pića. ogolelih duša*), od kojih su sigurno 100.000 | 1). Pijte umjereno, jer ko odviše pije u- od Blagovesti do Gospogjinadne »jednoliče« | bija otpornu snagu proti nemoćima : pija- (jedno dnevnom hleba jedu). nac češće pobolijeva i na dugo; lako ga Interesantan je raspored državnih rashoda.|dopanu priljepčive bolesti i daje naj viši Samo vrhovna uprava košta 705.402 krune.|Postotak smrti, t. j. 15% više nego ostale Dakle skoro jedna trećina celokupnog bu-|nemoći. Težak daje 9%, gostioničar 21%, džeta!! — Vidite li radi koga postoji Crna | Prodavaoci spirit& 23%, poslužnici kafana Gora?! Šta očekujete od ovakve države?|i krčama 34% smrti, a to je tako istinito Najzad imajte na umu, da je ovo budžet da mnoga društva osjeguravanja života daju samo na papiru. U odžakliji se »zakon o|Yeoma pogodnije uvjete trijeznijem a pija- budžetu« sa svim drukčije izvršuje. A teško | lice rieće niti da osjeguraju. onom ko protiv toga izvršenja protestvuje! 2). Pijanstvo diže tjelesnu krepčinu, te Ljubomir Jovanović|ako za jedan čas čovjek nakresan »ožive«, biv. urednik »Slov. Juga«. | nadogje mu zatim slabost koja veoma dugo *) Vlada krije poslednji popis stanovništva zbog traje: a tomu je naj boljit dokaz7'da“ sva užasne seobe u Ameriku. turistička društva svojim članovima dopu- štaju samo umjereno piće. Za organizaciju stranke prava 3). Pijanstvo umnaža zločine. Po zadnjoj u Imotskom kotaru. |statistici u Francuskoj, u kotaru Creuse, Poslije pravaške skupštine u Spljetu, od-|&dj€ se veoma malo pije, jedan se zločin ma u Imotskom sastavio se odbor, koji će sluči na 1514 stanovnika, dočim u kotaru raditi oko organizacije Stranke Prava u ci-|d0nje Seine,€u kojem se mnogo pije, na jelom kotaru. Taj odbor odma se stavio na 138 stanovnika bude jedan zločin. Viši dio rad, te zbilja na svačije iznenagjenje bi pri-| nedoraslijeh, koji su osugjeni zbog kakvog regjena skupština na 13 ov. mj. sa pose- zločina, jesu sinovi priznatijeh pijanica. briim pozivima u zatvorenoj dvorani g. Z.| 4). Pijanstvo vodi na samoubojstvo. Go- Vučemilovića. Dvorana je bila dupkom pu- dine 1858 od stotine samoubilaca petorica na, te je divota bilo vidjeti, gdje se ruku-|su bila odana pijanstvu, a god. 1906 tri- je crven-kapa sa šeširom. Skupštinare je | naestorica. pozdravio sazivač iste Dr, J. Mladinov, op-| 5). Pijanstvo dovagja do ludila. Godine ćinski liječnik, koji na predlog D.ra Tironi | 1864 po spomenutoj statistici bilo je 27.467 per aclamacionem bi izabran za presjedni- | mahnitaca; godine 1904 bilo ih je 84.607, ka, a učitelj Pavlina za zapisničara. — Dvo-|dakle 82% više sa 38% više troškova. ranom zaori: »Živio Presjednik! Živio Za-|Donja Seine kao i drugi kotari gdje se više pisničar! Živila Stranka Prava !« Prije nego | pije, daju 50% mahnitaca (38% ljudi a se prešlo na dnevni red, uze riječ mladi|12% žena), a od tijeh 50% budu 40% primorac, dični franjevac Lovre Kovačević, | pijanice. U tomu su broju samo oni koji profesor u Sinju, koji svojim divnim govo-|su zaklonjeni a ne svi oni, koji jer ne sme- rom zanese prisutne, crtajući im rad i ži-|taju javnost puštani su na slobodu, i skiću vot pojedinih hrvatskih velikana, a naosob|se tužni i nevoljni, odrpani i gladni, te su A. Starčevića. — (Dvoranom zaori: »Slava|neprestano izvrgnuti zadirkivanju i ruglu Starčeviću«, »živio Lovre«; govorniku česti- | djece, taju). Prešlo se ma dnevni. red: V. Kuzvi| 6). Pijanstvo njeguje sušicu (tuberkulozu), čita pravila Stranke, primljena u Spljetu od | jer 70% sušičavijeh odani su prekomjer- uprave stranke, te bijahu bež prigovora pri-*!nomu piću: to naj bolje svjedoče ona dru- hvaćena. izabrao se odbor od devet lica,|štva, koja nastoje iskorijeniti tu mevoljnu koji će popisati članove, jer dobro uregje- | nemoć. na vojska postizava uspjeha na bojištu. Kad| 7). Djeca roditelja, odanijeh piću, ragjaju bi iscrpljen dnevni red, dvoranom zaori hr-|se kržljava, bolesna i maloumna, te sami vatska himna, a na predlog jednog skup- | liječnici temelje da do 46% takovijeh ne- štinara, svi odosmo glavnim prolazom pre-|voljnijeh stvorova budu djeca pijanica; a ko cijele varoši, da dopratimo D,ra Mladi-|Dr. Legrin poviše 840 djece od roditelja nova do svog stana. Zaustavismo se, cijela | pijanica "zabilježio je 521 nakazu, 194 koji povorka koja je bila veličanstvena oko 500|su trpjeli od7padavice a 151 suludnijeh. pred općinskom - zgradom,| Zakoni u istinu nastoje ograničiti tu ve- gdje gologlavi, kapama u ruci, ispjevasmo|liku nevolju, ali slabo mogu imati uspjeha. »Lijepa naša«, a otole odosmo dalje pje-|Ako mi sami ne budemo poradili, da se to vajući rodoljubne pjesme. Pred stanom presj.|zlo od našega naroda ukloni, a nadasve D.ra Mladinova bi takogjer ispjevana »Li-|ako mlagjizne budu nategnuli sve sile svoje jepa naša« uz poklike »Živio presjednik«, |volje kako bi se u mladijem godinama sa- »Slava Starčeviću«, »Živio Prodan - Liepo-|čuvali od t&?nevolje i gledali umjereno ži- pili - Bojanić - Drinković - Marinković« itd.|vjeti a nadasve umjereno piti, što bi im itd, Presjednik se zahvali sočnom besje- | donijelo naj više blagodati i dobra tjele- dom, odakle se svi razigjoše svojim kuća- ma, odnesavši u sebi milu uspomenu na današnji dan. — Skupštinar snoga. Svi vi, koji želite imali nešto štednje u ' špagu, biti krijepki i snažni, živjeti sretno | iz imotske krajine. |u svojoj obitelji, vigjeti zdrav i čestit svoj Na 19 o. mj. bila je skupština za orga-|porod, pijte umjereno i sve će te to posti- | PRAVA CRVENA HRVATSKA Vijesti iz naroda. Iz Sustjepana u Rijeci Dubr. (Svečanost pokroviteljice mjesta i «OGun- |dulićeva« glazba). Jučer dne 16. ov. mi. imali sno prigodu diviti se pravaškoj glaz- bi »Gundulić«, koja je uzveličala svečanost Bi. Gospe od Karmena, pokroviteljice našeg imjesta. Svečanost je ispala da bolje nije mogla; sasvim da je bio radni dan ipak pristupilo mnogo zdvornjeg puka. U oči svečanosti bila je lijepa rasvjeta; selo je bilo okićeno mnogobrojnim hrvatskim za- stavama a crkva je bila krasno urešena. U 10 sati bila je, osim male, velika pjevana sv. Misa, koju je otslužio vrližnaš župnik, mp. D. Ivo Božić, a poslije podne blago- slov. »Gunđulićeva« nas je glazba zadivila svojim milozvučnim i preciznim sviranjem, a takodjer smo se divili na lijepom redu i ponašanju, na. čemu zaslužuju pohvale ko- liko kapelnik :toliko glazbari, jer prijašnjih godina nijesmo bili sretni gledati takav red i uzorno ponašanje 'kod drugih glazba. O- vu mladu. »Gundulićevu« glazbu toplo pre- poručamo svim a okolici, da ju prigodom svečanosti : pozovu, te smo uvjereni da bi ju tada redovito svakom zgodom pozivali. Radi zauzimanja oko svečanosti pohvaliti je sve seljane i upravu, a nadasve dva vrla Marinovića. Vidi se, da ova svečanost leži na srcu svakom Sustjepancu. Tako naprijed, da ostavimo" našem naraštaju lijepu klicu, kako će poštovati !svoju pokroviteljicu, a da ne pogju krivim putem, za pogubnim t. zv, »naprednjacima«, koji psuju i napa- daju što god nam je sveto i milo. — Su- stjepanci. Iz Stona. (Svečanost sv. Liboria). Danas se dne 23. 0. m. kod nas slavi sv. Liborio, te se u mjestu po staromu adetu uzdrži bogati sajam. Nekad bi se u dandanašnji u Ston sjatilo mnoštvo narodu, što za raznom tr- govinom, što za kupovinom ne samo iz okolice, dali iz cijeloga Rata, Mljeta i Her- cegovine. A ove godine pohrliše mnogi tr- govci sa raznom trgovinom u Ston, ako i ne kao prije, jer danas i u omanjim mje- stima ima raznovrsnih prodaja. Nego na- roda bijaše posve malo tako, da ni mjesni ni strani trgovci ne progjoše dobro, što je znak velike oskudice i nerodice. | u istinu crna:se zima :približuje bijednome narodu. Ove godine igrala se za prvi put tombola, te se rasprodalo preko sedam stotina sre- ćaka (cartela). Činkvinu je dobio Niko Ku- lundžija iz Hodilja, a prvu tombulu Dr. Nikša Ghetalđi u društvu sa Kristom Bona iz Janjine; drugu tombulu dobio je Vu- kojević iz Mravinca općine slanjske. Ston je odjeven u svečanom ruhu: po svim u- glovima lepršaju hrvatske trobojnice. Go- stionice i kafane obiluju svakom hranom i pićem, u čemu se Ston odlikuje vazda. Vlada svukud uzorni red bez nadziranja sa strane oružnika i rondara, što narodu daje lijepu svjedodžbu. Iz Dubrovnika bijahu dva izleta: jedan sa parobrodom »Sokd« a drugi sa »Gružom«. Politički pregled. (Panslavizam). Magjarski list »B. H.« bavi se ponovno praškim slavenskim kon- gresom. »Taj kongres, veli list, ozbiljniji je od svih dosadanjih slavenskih kongresa i pokreta. Niti je bio agresivan, niti je imao svrhu prkosnog saveza. To je bio na pro- sto savez megjusobnih interesa i samoobra- ne. Slaveni su osjetili, da se ne mogu bra- niti uspješno protiv svojih neprijatelja, ako megju njima samima bude nesporazumka, nesloge i tlačitelja. Oni hoće, da kulturnim zbliženjem svežu sve slavenske ogranke, da budu na okupu, kad nastanu dani većih pogibelji. Savez panslavista nije više šala. To je podizanje trrgjave protiv Nijemaca i Magjara. S toga se valja i- Magjarima sku- piti u jedno kolo, da se uzmognu odupri- jeti svakoj navali velikoga Panslavizma«. (Austrija i Revalski sastanak). Austro- Ugarski poslarički tajnik Westfall u Petro- gradu izjavio je suradniku »N. Vremja«, da se po njegovoni mnijenju nije u Revalu ni- šta nova donođilo. Od početka rusko-en- gleskih pregovora austro-ugarska je vlada simpatizirala za reformama za Macedoniju, i nema nikakvog razloga, koji bi ju ponu- kao, da sađa drugačije misli. Bečki kabinet iskreno želi pacifikaciju Macedonije | ako predlozi Rusije i Engleske budu za to po- desni, neće se niko naći, ko bi im pravio protimbe i neprilike. nizaciju Stranke Prava u selu Vinjani. Skup- | gnuti. ma Kosovo došli Švabe, koji će i to zemlji- šte tako zauzeti, kako:su Sultanu svojedo- | bno oduzeli Bosnu. Ovo huškanje je Ar- naute, tako razjedilo, da su zauzeli mepri- jateljsko držanje. (Engleska računa sa evropskim ratom), Iz Londona javljaju: Kod rasprave o osi- guranju starosti, držao je bivši podkralj E- gipta Cramer, senzacijonalni govor, u kome je rekao, da engleska vlada mora štediti novce, jer se mora spremiti na evropski su- kob, koji neće izostati baš dugi niz godina. (Dogogjaji u Turskoj). Ministarstvo mor- narice u Carigradu dobilo je nalog, da o- dašalje četiri, pet topnjača za stražarenje obale oko Soluna. (Iznimno stanje u Petrogradu). U gradu i guberniji Petrograd _ produljeno je na 6 mjeseci prisilno zaštitno stanje. U Harkovu je ratno stanje dignuto, a uvedeno pooštre- nim zaštitnim stanjem. (Italija i Njemačka i mogući novi trojni savez). Obzirom na glasove o mogućnosti novog trojnog saveza izmegju Engleske i Rusije, Emil Olivier, bivši ministar Napo- leona IIl., dao je jednom suradniku pariške »Presse« slijedeće izjave: »Ovaj novi trojni savez bio bi spor po našu zemlju, te da- nas ili sutra Italija ne bi propustila, a da mu se i ona ne priključi. Onda bi imao je- dan četvorni savez i apsolutnu garanciju za budućnost. Nadodat ću, da sam za čitavog svog života bio pristaša saveza sa Engle- skom, jer takav savez ja držim kao osobito civilizatoran. Izmegju Engleza i Francuza nema protivnih interesa. Ako se ovaj savez ne svigja Njemačkoj, ona nema drugo da čini, nego da nain povrati one toritorije, koje, nam je oduzela, te da i ona sa svoje strane postane saveznicom Francuske i En- gleške. Njemačka je učinila veliku pogrje- šku, oduzevši Francuskoj Elsas i Lotarin- giju, i ona bi mnogo pametnije bila učinila, djelujući u svom vlastitom interesu, radeći kao i Austrija godine 1866., to jest, tražeći samo ratnu otštetu. Tako bi mi danas mo- gli biti najbolji prijatelji ovog svijeta. Apso- lutni mir bio bi osiguran a io ne bi bilo priječilo Englešku, da se nama priključi. Nikada ni jedan narod nije učinio kolosal- niju pogrješku od one, koju je Njemačka učinila godine 1870. (Austro-Ugarsko-Njemački sporazum). »Leipziger Nachrichten« javljaju, da su se Njemačka i Austro-Ugarska vlada sporazu- mile, i da će zauzeti solidarno stanovište u pitanju Englesi ala suđa kh or o“7o 3 Domaće vijesti. Osuda banjalučkih optuženi. ka. Dne 15. ov. mj. izrečena je osuda u parnici proti onim oko lista »Otadžbina« radi zločina veleizdaje. Osugjeni su: Jan- ković na devet, Prokopić sedam, te Popo- vić, Bilbija, Tomić, Mihajlović, Miljević i Ugrenović po“'četiri, a dva tipografa po dvije godine tamnice. Jungić je riješen. O- vo je konačna osuda više vojničke vlasti u Beču. Srbi su se obratili nekojim zastupni- ma u parlamentu, da bi se zauzuli za osu- gjenike, da budu riješeni. Za mir izmegju Hrvata i Ta. lijana u istri. Zemaljski kapetan u I- stri zastupnik dr. Rizzi, na pitanje izvjesti- telja »Hrvatske«, da li je pravi put k rije- šenju spora radi jezičnog pitanja izmegju Hrvata i Talijana u Istri moguć, odgovorio je dr. Rizzi, da premda bi se uregjenje o- vog pitanja moglo pričiniti nekim nevjero- jatnim, to je uz dobru volju s jedne i s druge strane ipak moguće naći pravi put riješenju toga spora, kako to dokazuje, na- glasio je dr. Rizzi, da pri zadnjoj interpe- laciji zastupnika Mandića, Spinčića i dr. proti germanizaciji u Istri, sami$su Talijani potpisali tu interpelaciju "svojih hrvatskih kolega. Ovaj zajednički postupak hrvatskih i talljanski zastupnika, reče dr. Rizzi, može da donese u svakom pogledu samo koristi toli Hrvatima koli Talijanima u Istri. Glede pako pitanja hrvatskihTškola u Istri, izjavio je dr. Rizzi, da će dotične želje Hrvata po mogućnosti raspoloživih financijalnih sred- stava biti uzete u obzir. Skrajna drekost. Muslimanski list »Bošnjak« u broju od 16. ov. mi. pod gor- njim natpisom donaša ovo, što mu prijatelj piše iz Zenice: »Sada me je opet nužda God. IV._ brusio i opsovao »šerijal«. Ovo mek služi onima, koji u slozi s njima viđe spas |- slama«. Od Strossmayerovih dobara utjerala je hrvatska vlađa u ove 3 godine 2000.000 K. Ova svota odregjena je vje- rozakonskoj zakladi. Akad. društvo Domagoj“, U. prava Hrvatskog Akademskog Društva »Do- magoj« u Zagrebu javlja nam, da je danom 20. o. mj. promijenilo dosadanje prostorije. Novi stan nalazi se na Sveučilišnom trgu br. 1. (dvorište, I. k.) u Zagrebu, kamo ne- ka se šalju sva pisma i listovi. Hrvatsko prip. društvo u Be. ču. Pošto je društvo u zadnjem seme- stru ove školske godine imalo velikih ne- predvidivih izdataka, umoljavaju se gospo- da članovi društva i prijatelji djaštva, da svoje prinose izvole poslati što, prije na društvenu adresu: Vili Lerchenfelderstr. 44. Prinosi namijenjeni za djake, koji su osta- vili zagrebačku universu, te posjećuju amo- šnje visoke škole upotrebit će se isključivo u tu svrhu. Istomu društvu darovao je pri- godom svoje promocije gosp. Dr. Valentin Vouk, demonstrator u botaničkom institutu na bečkoj univerzi, 20 K, a njegov brat g. Dr. Bruno Vouk, ljekarnik u Zagrebu, 10 K, na čemu im se društvo najljepše zahva- ljuje. — Društveni »Vijesnik« izaći će i biti razaslan idućega mjeseca. Kompromis na financ. ravna- teljstvu? Javljaju iz Zadra, da su neki činovnici Hrvati sklopili kompromis sa svo- jim glavarima, po kojem velike i važnije stvari riješavaju se talijanski, a ludosti i malenkosti hrvatski. Zaista — ako je tako — vrlo žalosno i nedostojno! Novi presjednik Lloyda. Dosa- dašnji presjednik Lloyda, g. Becker, dao je ostavku, a na njegovo mjesto dolazi grof Karl Stitrgkh. G. Becker bio je dobar i pra- veđan čovjek,Fkako seSredomice na nj hva- le, te je i poznavao hrvatski jezik. Ali ka- žu nam, da g. Stitrgkh nezna ni riječi hr- vatski. Svakako vidjet ćemo je li tako, .če- kajući »Slavensku Misao«, kao tršćanski list, da o tome progovoriti izvijesti. Stonjska prevlaka. Javljaju nam iz Trsta, da je ondješnja pomorska vlada primila iz Beča"naredbu, da učini potrebni- te planove za'prokop stonjske prevlake; du- bina kanala da bi imala biti 8 metara, da mogu i najviši ratni brodovi prolaziti. Frank Zotti uapšen. Poznati ban- kier i »rodoljub»“u Sjedinjenim Državama Američkim, Frank Zotti,'kojižje pomoću ne- prestanih reklama bio veoma mnogo raširio djelovanje svoje banke, zatvoren je, a nje- govoj banci stavljen je sudbeni upravitelj stečajnine. Pri izvidu je ustanovljeno, da je '[pronevjerio do 400.0003 dolara. | u našem listu bili smo iznijeli jedno pismo"s Mljeta, gdje su nam javljali da nijesu primili novce, što su iz New-Yorka bili upravljeni preko Zottieve banke. Jadnog?li našeg naroda, ko- jemu je eto profućkao sve ono što je te- škim i krvavim trudom 'zaslužio ! Gradska kronika. Sutračnji izlet u Kotor. Pošto je prošlu nedjelju najavljeni izlet naših dru- štava uGKotor bioffradi vrlo "ružna vremena odgogjen, to će isti biti sutra. Program svečanosti izleta ostaje; nepromijenjen. Po- lazak tačno u 10 sati u jutro iz gradske luke. Svečanosni Odbor kotorskih Hrvata živoradi oko priprema za naš dolazak; mnogobrojna društva,“ čitaonice i korporacije uzveličati će sutrašnji dan. S toga i naša je dužnost da sutra u što većem broju/pohrlimo u Kotor, uzveličamo naše i njihovo pravaško slavlja. - U to ime: dovidova sutra na izletu | Pozivlju se članovi »Hrv. Radu. Zadruge», Hrv. Pjev. Društva »Gunđulić» »Pravog Hrv. Sokola«, koji misle sudjelo vati sutrašnjem izletu," da se sakupe svi svojim društvenim prostorijama tačno sati jutra. .