Br. 186

ljujući se ma srdačnom dočeku i završio
sa poklikom: »Živjeli Česi!« Zastupnik fran-
cuske vlade Chapsal rekao je, da je česki
narod zavrijedio ne samo interes Francuza,
nego čitave Evrope. Diže času uzajamnosti
i prijateljstvu českog i francuskog naroda.

Ovo česko-francusko bratimljenje tim je
značajnije, jer pada još u vrijeme, kad no
se u Pragu odlučiše, da velike naručbe za
vodovodne cijevi učine u Franceskoj, a ne
kod njemačkih industrijalaca u Austriji.

Njemačka štampa velikim negodovanjem
i podrugivanjem prati ovo najnovije česko
[rancusko bratimljenje, što se netom ma-
nifestiralo u Pragu.

Vrijedno je još napomenuti, da su dne
4. francuski delegati bili od velikog mnoš-
tva naroda dočekani, da se gradom pjeva-
la: »Hej Slovane!« i »Hrom a peklo« i kli-
calo »na zdar« česko-irancuskom bratstvu.

 

BLATO, 6. Rujna 1908. *)

Sa veseljem doznadosmo, da u svim
općinama ovoga izbornog kotara želi
se kandidirati za dalmatinski sabor čo-
vjeka iz našeg izbornog sreza, te je
ovdješnje pučanstvo uslijed predloga
izraženog od g. |. Sugje, načelnika Ja-
njine, rado pristalo, da se iznese kan-
didatura našeg načelnika Kunjašića,

Nego unatoč želji cijele ove općine
naš načelnik neće da kandidaturu pri-
mi radi J. Biankina, kojemu, izgleda
neznamo zašto, ne bi on htio učiniti
na žao.

Ali mi cijenimo, da imamo pravo
pitati, zašto Kunjašić neće da kandi-
daturu primi? zašto on hoće da se o-
pre želji i volji cijelog pučanstva ove
općine? zar cijeni on, da nije svak u-

vjeren, da Blato u zadnjim izborima.

za parlamenat nije onaj glas povjere-
nja dalo radi Biankinija već radi nje-

ga samoga? zašto on hoće da pušti,

nek se u pokrajini misli, da povjere-
nje koje njemu ova općina _iskažuje,
da je to povjerenje za Biankina. Ne-
go Blato je onda odlučilo sa Bianki-
nijevim izborom za parlamenat, a sada
će se oprijeti Biankinijevoj kandidatu-
ri za sabor tijem što će nositi Kunja-
šića i proti njegovoj volji i tim ga u-
činiti nemoćnim da nam radi nekako-
ve tobožnje njegove discipline prepo-
ruča čovjeka, koji je radi njegovog fa-
moznog radikalnog djelovanja i odvi-
še dobro svakome poznat.

Nemari se nama u Blatu za bojazan
Kunjašićevu, da bi tim zast. Biankini
dobio glas nepovjerenja ove općine;
niti nam se mari za Kunjašićevo do-
kazivanje, da bi tim činom Blaćana
Biankini bio moralno prisiljen položiti
mandat na carevinskom vijeću koji je
jedino zaslugom Blaćana dobio; nami
se mari samo to, daza zastupnika do-
bijemo čovjeka koji uživa direktno po-
vjerenje pučanstva, ne takova kampio-
na, koji bi htio kao svoje prikazati
povjerenje koje se u drugoga polaže,
da mu to služi za pijedestal svoje ve-
ličine, pa ćemo nositi za to na izbo-
rima Kunjašića makar se radi toga sru-
šio sa svog klimavog prijestolja i gro-
moviti Biankini.

*) Donašamo zamoljeni, jer g. Kunjašić, kog oso-
bito častimo, nije naše stranke.

Koliko je Frank Zotti prevario.

»Hrvatski Svijet«, koji se tiska u New-
Yorku, piše dne 23 srpnja: U četvrtak su
po Watsonu imenovani strukovnjaci prona-
šli, da Zotti Co. duguje raznim evropejskim
bankama od dolara 125.000 (sto dvadeset
i pet hiljada dolara), dok svota američkih
Hrvata, njegovih mušterija, siže na stotine
tisuća. Iz jedne same zaplijenjene listine
dokazalo se je, da Zotti nije mogao u E-
vropi isplatiti 650.000 K, dok je opet dru-
ga listina pokazala, da nije mogao pokriti
svote od 157.000 K, koja je bila namije-
njena za stari kraj. Nema sumnje, da će se
još mnogo toga otkriti.

 

»Narodnom Listu“.

Neka nas i po tisuću puta u svojoj izu-
ćoj »skladnosti« nazove »libelistima«, mi
stoga nećemo odustati kuditi ono, što za-
služuje, a u slučaju i pohvaliti što bi bilo
hvale dostojno. To je sveta dužnost sva-
koga lista, dakle i našega, i ako je podvala
što »Narodni(!) List« kaže da »za nami stoji
dubrovački kler, a u prvom redu preč. Lie-
popili«. Kad bi tako bilo, ne bi smo se ža-
cali otvoreno kazati, ali je list glasnik stranke,
i u njemu kler ima najmanje ag
Liepopili toliko koliko zahtijeva njegov po-
ložaj u stranci. Kazali smo »Nar. L.«, a o-
pet ponavljamo jer je nagluh, da dok nas
bude »častio« onim miomirisnim cvijećem,
kojim nas je »počastio« u nekoliko navra-
taka, a mi smo sabrali kiticu iz njegovoga

bostana i poslali mu kao uzdarje, dotle nek
mu ne bude žao da mu jačim tonom od-
govaramo, kad se on onako goropadno na
nas okašljuje. Mogli bismo upotrebiti negda
glasovitu riječ u ustima Dum Jure: »ekspek-
toracije«, ali volimo objektivno se osvrnuti
na stvar.

Po čemu nas »Nar. L.« nazivlje »libeli-
stima«? Mi smo kao rodoljubi postavili na
nj odnosno na Dum Jura Bijankini neko-
liko upita veoma ražnih po maš narod i
mili nam jezik, ali na sve to do danas ni-
jesmo primili razložitoga odgovora nego
pregršt uvrijeda. Kazali smo, da tiskara
»Nar. L.« prima 24.000 Kr. a ustanovilo se
je da je iznos posve istinit, a dobit meka
bude, kako kaže »N. L.«, od »samijeh 3.000
Kr. godišnje«!! Uspostavilo se je, da smo
kazali istinu a ne laž;, kako nam prigovara;
kazali smo da radi profita »Nar. L.« i nje-
gov gazda štede g. Hočevara, koji pašuje i
goni samovolju do skrajnih granica; ali ko-
liko god nas napadao da je to »objeda« mi
ostajemo pri svojoj, jer taj svoj sud ne o-
slanjamo jedino na profit tiskare, nego na
veliki niz drugijeh činjenicć, koje dokazuju
da je naš sud ispravan. Da ne duljimo u
dugo, dosta je napomenuti novčane zlopo-
rabe, koje je »Hrvatska Kruna« iznijela, a
koje je »Narodni List« prešutio; strančar-

 

\stvo u imenovanju činovnika a da se gazda
\|»Nar. L.«, što znamo, ni maknuo nije; pro-
\gonstvo čestitih Hrvata činovnika, a da glas
\prosvjeda odjeknuo mije: mi smo iznijeli
limena, pružili smo i podatke, a na sve to
\»Nar L.« nije se ni maknuo, dočim hvale-
\vrijedno prije kao organ javnosti znao je
'\(i te kako!) bučiti i vikati! Po: čemu dakle
taj mak? Gdje je revnost negdašnja tog
\lista u javnijem probicima? Ostajemo pri
\onoj koju smo kazali, te upravljamo i da-
\nas ovaj upit »Nar. L.«, kog nam je opre-
\|mio jedan čestiti dopisnik:

| Pitamo naime preč. Don Juru Bijankinija,
\zašto nije nigda prikazao interpelaciju zbog
\ naredbenog lista na samom talijanskom je-
\ziku, koga on tiska u svojoj tiskari, i ako
bi se po zakonu morao izdavati u oba ze-

 

| novnika, koji su ga molili da ukloni sabla-
|zan pri Ravn. Financija, ali on toga učinio
|mije, dok nije ustao čestiti zastupnik g. I.
| Prodan te prikazao interpelaciju Ministar-

stvu Financija, uslijed koje stigne naredba,

 

se ne može ispričati da »nije znao« dok je
njegova tiskara obavljala taj posao. Zašto
nije interpelirao Ministarstvo Financija, kako
smije dopuštati Ravnateljstvu Financija štam-
pati tiskanice ma samom talijanskom jeziku,
dočim se tiskaju u svijem drugijem dikaste-
rima u oba jezika? Zašto preč. Don Jure
šuti, kad zna da tiskanice, kojim se odmje-
ruje mirovina činovnicima kod Financije,
isključivo su njemačke i talijanske, dočim
drugi uredi upotrebljavaju hrvatske? Dobro
veli na to naš dopisnik: »Ovo se sve oba-
vlja u njegovoj tiskari. A znate li zašto ne
ustaje proti tome, jer je uredovna tajna, t.
j. on ne smije izdati iz svog ureda sasta-
vak dotičnijeh tiskanica, jer bi ga g. Hoče-
var stavio pod proceduru i tada izgubio ono
»malo« plate što prima od Ravn. Financija,
pa sčim bi onako živio i gradio palače?«

Tako sudi po toj stvari čestiti naš dopi-
snik, a veoma je trudno da i ostali tako
ne prosude, kad uzmu u obzir sve ono
mnoštvo dokaza, koja su pokrajinski listovi
iznijeli da naznače tijesni v&z pobratimstva
te postoji izmegju »Nar. L.« i Financijal-
nog Ravnateljstva. Bićemo »zlobni« ali ne-
ka nam se dokaže naša »zloba«, te ćemo
odložiti pero o toj stvari. Ali dok postoje
toliki dokazi, koji nijesu bili opovrgnuti,
ostajemo na onome što smo već rekli.

Moramo i to izjaviti, da ovo ne pišemo
»zbog skorih izbora«; prepuštamo narodu
da sudi, i ako smo u stanju javiti, da je
na parobrođu u Korčuli bačena riječ neko-
mu preč. kanoniku, koji je i lani lomio ko-
plje u stanovite svrhe, da baci mreže na
široko i veliko, kako bi upao obilati lov
riba, a takogjer uz priličnu mčku.

Ne prigovaramo, opet velimo: neka rade
što ih volja, a mi ćemo po dužnosti kao
javna glasila iznašati uvijek ono što u du-
ši ćutimo da je istinito i pošteno; niti će
nas ustrašiti pisanija bilo kojih glasila a
još manje pošprdni naslov »libelista«, koji
samo pripada onijem koji vuhneno i ten-
dencijozno pišu.

»Narodnom  Listu« to je naš odgovor;
mi smo pošteno glasilo stranke a nikakvi
»libeliste«, dočim prepuštamo publici da
sudi i osudi.

PRAVA CRVENA HRVATSKA

: Iz Veleluke.

(Veliko-naobraženi demokrati). Jučer 6/8
imali smo opet »sreću« čitati drugi broj
»poštenog“ »Papataža«, koji se razlikuje od
prvoga jedino sa nekoliko ilustracija. Tu
vidiš sliku dvaju oboružanih oružnika, a
izmegju njih živinicu »papataž«, kao poru-
ganje što su im zaplijenili prvi broj. Da-
lje vidiš sliku svećenika sa po glave i pot-
pisom: »Ovo je slika bezobraznika«. A či-
ja je to slika? Demokrati odgovaraju: »na-
šeg župnika«. Lijepa poštenja nekih naših
višeškolaca!! — | još se brane da ga ni-
jesu imenom nazvali! — Vidiš i sliku oca
obitelji sa dječicom, koja je, kako demo-
krati kažu, namijenjena uzornom, kršćan-
skom uč. A. B. iz osvete, što ga ne vide
sa bezvjerskim demokratima, već sa svojom
brojnom i milom dječicom, kao pravi otac
obitelji, i što nije demokrat, kao njegovi
mjesni kolege. Vidiš i čovjeka u financijal-
noj odori, a napokon i neke slike svojih
demokrata — pro forma.

 

maljska jezika? Kod njega je bilo više či-

da se naredbeni list tiska u oba jezika. Tu.

Čitaoci će iz ovog zaključiti, da barem
»Papataž« imade vrsnih slikara. Jest, i do-
 stojno je da ih se javnosti preporuči, pak
(bii i — višeškolci!! Glavnome je slikaru
|majka grintava, a pomoćnici se takogjer ne
limadu čim da pohvale, jer sliče prvome a
| grane su jednog korijena, koji živu kako se
kaže na školama o tugjoj milosti, pak nei-
\majući se čim svojim podičiti, segoše pre-
\ko svoga praga zaboravljajući žalost u svo-
jim kućama! Žalosno, ali istinito, a do pri-
\gode možemo potanje, o istima. Drugi dio
lista slići prvome broju, samo pooštreno,
\ne praštajući nikomu, koji nije njihova ko-
\ga, iznašajući jedino svoj »pošteni« obraz!
Dok »Papataž« mirni počinak imade u nji-
'hovoj »Štionici«, štićen od poznatog delije,
u »Hrv. Napr.« vidit ćeš ga neopazice, gdje
\doleti iz obližnje kafane, na želju pojedin-
\ca, pak opet uleti u spremicu demokratskog
\pomoćnika (pomoćnika, jer još nezreo, a
\već ostario!) Zalijeće se i po mjestu, no
jedino od ruke do ruke stanovitih demo-
krat4, da mu se ne bi krila polomila, ili
bio zaplijenjen.

Kako dakle vidite, uz neke srednjoškolce
\i poznatog deliju, na prvom su mjestu ka-
ko kažu neki višeškolci, o kojima se mi-
slilo da su malo više maobraženi... radi
 česa u prvi mah nije se na njih računalo,
ko da za njih nećemo doznati. — Već su
neki prijavljeni političkoj vlasti, od koje se
očekuje riješenje. Za sada puštamo nek
»Fapataž« oblijeće kako je uputio, a dru-
gom prigodom, ustreba li, osvrnut ćemo se
potanje na neke stanovite demokrate, da se
vidi ko su, i što su. — Velolučanin.

Iz Cavtata.

(Bogišićeva biblioteka). Dobro je list »Du-
brovnik« opazio, da je sramota što će se
pozvati talijanaš Brunelli da uredi ovu bi-
blioteku. On ne poznaje ni hrvatski jezik,
a kamo li staroslovenski. Mi imamo i kod
nas ljudi sposobnih za to, pa čemu zva-
ti tugjinca?

(Općinska prisjednica). Ako nijeste čuli
da ima gdje, eto je u nas. Ona upravlja
a gospar Stijepo kako mašina vrši volju
svoje bolje polovice. Njoj treba »Obzor«,
i odmah se naruči; treba li »Jedinstvo« eto
ga odma. Prije je bila mirna su ta dva, a
sad joj se hoće i »Narodni List«, »Velebit«,
»Crvena«, sva naime resolucijonaška glasi-
la. Dobro je da Općina potpomaga novin-
stvo, ali zašto baš resolucijonaško i sa-
mo za gospogju presjednikovicu !

Iz Gornje Lastve,

(Svečanost i pravaška glazba). | ove
godine kao po običaju proslavismo sveča-
nost Male Gospe. U jutro su se redale sv.
mise, a presvj. g. biskup Uccellini podije-
lio je našoj mladeži sv. Krizmu. Prisustvo-
valo je mnoštvo naroda iz obližnjih sela.
Igralo se naše starinsko žensko kolo. Po
podne je prisustvovala svečanosti naša mi-
la »Hrvatska Bokeljska Glazba«, koja je
publiku zabavila biranim programom. Ovo
je prvi put da u našem mjestu dolazi mu-
zika, tim više nas veseli što smo imali u
našoj sredini našu pravašku muziku, koja
nas je pozdravila sa čisto hrvatskim koračni-
cama. Cvala i napredovala! — M-ić,

Domaće vijesti.

U" Pozivljemo naše dužnike, da
nam izvole podmiriti zaostalu predbi oj-
bu, kao | sve predbrojnike, koji nijesu
poslali pretplatu, da ižvole to učiniti što
prije.

 

Vijesti iz naroda.
Iz Trebinja.
(Pir). G. Lovro Marušić, posjednik, vjen-
čao se dne 7. o. mj. za drežestnu g.gjicu
Gabrijelu Matulić, učiteljicu. Srdačno česti-

 

|tamo!

+ De. Franjo Volarić. S Krka nam
stiže crna vijest, da je 1. ov. mj. preminuo
učeni i čestiti svećenik i čelični rodoljub
dr. Franjo Volarić, protonotar apostolski,
dekan stolnoga kaptola u Krku, dva puta
kapitularni vikar, ganer, vikar presv, bisku-
pa, odlikovan križem »Pro Ecclesia et Pon-
tifice«. Vrli pokojnik stekao je neumornim

 

.mogla biti osobito bučna, jer su Slovenci

 

radom velikih zasluga za biskupiju Krčku,
ali poradi njegova rada pronio se glas nje-
gova imena i izvan granica biskupije po
cijelom hrvatskom narodu. Imao je 58 go-
dina. Pokoj mu plemenitoj duši!

+ Stjepan pl. Miletić. U srijedu
je preminuo u Minhenu hrvatski književnik |
i odlični rodoljub Stjepan pl. Miletić. Po-
kojnik je ove godine u Dubrovniku probo-
ravio nekoliko vremena, gdje je bio došao
da traži lijeka poremećenom zdravlju. La-
ka mu zemlja!

Odlikovanje. Mr. Franjo Bulić bio
je odlikovan komturskim križom Saskoga
Albrechtova reda. I ovo rijetko odlikovanje
dokaz je, koliko je cijenjen i koji glas uži-
va učenjak Bulić u tugjini. Radujemo se i
čestitamo !

25 — godišnjica ljubljanskog
»Slovenca““, U proslavu 25-godišnjice
svoga opstanka i blagoslova nove zgrade
»Katoliškega tiskovnog društva« u Ljublja-
ni, izašao je tom prigodom »Slovenec« u
svečanom ruhu, donoseći sliku nove zgrade
i podatke o radu »Slovenca« i slavenskog
katoličkog tiskovnog društva zadnjih 25 go-
dina. Mnogobrojnim čestitkama pridružuje-
mo i mi naše.

Iz novinstva. U Beču je izašao prvi
broj novog jugoslavenskog lista u njemač-
kom jeziku, pod naslovom »Siidslavische
Korrespondenz«. Odgovornim urednikom
lista je dr. Friese, a izdavatelj Oto Kraus.
Ovaj će se list baviti našim pitanjima. —
U Osijeku će početi izlaziti novi dnevnik
»Pozor« i magjaiski list »Szlavonia Magyar
Ujsag«. Dakle u Osijeku magjarski list!
Čujete li: u Osijeku ! — U Sarajevu je po-
čeo izlaziti sedmični list »Muslimanska Svi-
jest«, organ »Muslimanske napredne stran-
ke«.

Pitanje slovenskih škola u Ter.
stu. Iz Trsta pišu »O.«: Već više od dva
decenija u ovo doba ovdješnji Slovenci pri-
regjivali su velike manifestacije za jednu
pučku školu. Ove je godine manifestacija

izgubili ustrpljenje, čekajući toli dugo, da
im se ostvari elementarno pravo: da neko-
liko tisuća svoje djece šalju u svoje, a ne
u talijanske ili njemačke pučke škole. Ali
sada se više ne govori o manifestacijama,
dapače su Slovenci od svoga kupili jednu
palaču u središtu grada, gdje će uz trgo-
vačku školu otvoriti nekoliko paralelnih ra-
zreda postojeće družbine pučke škole. Upi-
tano je vodstvo tršćanskih Slovenaca, što je
sa njihovim školskim pitanjem, te možemo
javiti, da se je post tot discrimina rerum
ipak počelo sretno riješavati ovo životno
pitanje Slovenaca u Trstu.

WMozni red. Primamo iz Spljeta: E da
doprinesem iskorijenjivanju tugjinštine, ko-
ja je ničemu vrijedna a od nas do sada
uzdržavana, te našem jeziku damo ono mje-
sto koje ga po Božjem i čovječjem pravu
spada, odlučih izdavati počamši 1. listopa-
da t. g. »Vozni Red« (Itinerar) svih sveza
parobrodarskih, koloslaničkih i željezničkih
u Dalmaciji, te željezničkih spojeva sa Hr-
vatskom,  Herceg-Bosnom, Istrom, Bečom
preko Graca, Amstettena i Budimpešte te
Zlatnim Pragom i ltalijom, dolascim i po-
lascim svih mjesta Dalmacije na osobiti na-
čin Spljeta, Šibenika, Zadra, Dubrovnika,
Kotora, Gruža, Metkovića itd., svim cijeni-
cima i potrebitim uputama, toga radi po-
zivljem P. N. G. obrtnike, trgovce, zanatli-
je itd., cijele pokrajine, e bi blagoizvolili
oglašivati te najdalje do 20 t. mj. priposla-
ti na izdavatelja (e da stvar bolje uspijeva)
te da se uzmogne na vrijeme zgotoviti. Ci-
jene oglasima: cijela stranica 10X(20 cm.
kruna 10 godišnje, po stranice kruna 5. Od
čistog dobitka je namijenjeno 5% Družbi
Sv. CČirila i Metoda za Istru. Svoj k svo-
me! — Sa poštovanjem Juraj Matijaš, pošt.
oficijant, Spljet.

Gradovi u Hrvatskoj. Zem. sta-
tistički ured u Zagrebu dovršio je ovih dana
sav materijal za broj pučanstva Hrvatske
i Slavonije koncem godine 1907., prema
čemu bijaše u svemu 2,626.630 duša, za
33.661 više od god. 1906, Glavni grad
Zagreb imade 74.900 stanovnika, a može
se uzeti, da do sada već imađe i 75.000
Ostali gradovi broje i to: Osijek 27.292,
Varaždi 13.421, Zemun 16.595. Senj 3472,
Bakar 1751, Karlovac 15.641, Petrinja 5.399.
Sisak 7569, Bjelovar 6516, Koprivnica 7.496,
Križevci 4.722, Brod 8843, Požega 5848,
Karlovci 4956, Mitrovica 12.268, Petrovara-
din 4537.

Trgovačka | odvjetnička ko- gofe

mora u Bosni, »Sarajewoer Tagblatt«
javlja, da će 1. januara buduće godine u-
slijediti publikacija zakona, kojima će se u
Bosni i Hercegovini uvesti odvjetnička te
trgovačka i obrtnička komora. U ministar-
stvu i kod zemaljske vlade na tom se mar-
ljivo radi. O trgovačkoj i obrtničkoj komori

 

God. IV.

doznaje se u glavnom ovo: Ona će sasto-
jati iz irabranih komorskih vijećnika i viri-
lista. U svemu će se birati 48 komorskih
vijećnika. Od toga će otpasti na Sarajevo
24 mandata. Ostalih 24 mandata bit će na
Bosnu i Hercegovinu tako razdijeljeno, da
će svako od šest okrnžja poslati u komoru
4 vijećnika. Kao virilisti bit će članovi ko-
more: svi oni veliki trgovci i veliki indu-
strijalci, koji plaćaju godišnje poreza od
najmanje 75.000 kruna prihoda. Presjednika
i dva potpresjednika bira komora. Potvr-
gjuje ih ministarstvo. O pojedinostima or-
ganizacije odvjetničke komore nijesu pred-
radnje još svršene.

Isprawil U zadnjem broju u notici pod
naslovom Dr. Vladislav Vranjican ima stati :
dvorski i sudbeni advokat i zakleti tumač
za hrv. i tal., jer su zadnje potcrtane riječi
nehoteć bile propuštene.

Ćirilica — zabranjena. iz Zagre-
ba javljaju: »Vlada je izdala naredbu, po
kojoj se zabranjuje uporaba ćirilice u svim
javnim uredima. Cirilicom se ne smije više
uredovati ni u uredima, ni u saobraćaju
sa strankama. Prekršitelji naredbe potpada-
ju pod najstražije kaznene mjere. Zabrana
je pobudila veliku senzaciju, te se smatra
kao ustuk velikosrpskoj propagandi i ko-
mentira tim, da je srpstvu posve odzvoni-
«,

o

 

Sjednica uprave Stranke Praya.

Sazivljem sjednicu uprave za 21
o. mj. u Spljetu u 10 sati prije po-
dne, sa slijedećim dnevnim redom:

1. Saborski izbori;
2. Slučajni predlozi.
Molim gg. članove uprave, da nije-
dan ne propusti pristupiti na ovu
vanredno važnu sjednicu.
ZADAR, 10. rujna 1908.

Don Ivo Prodan
Presjednik Uprave.

Politički pregled.

(Revizija berlinskog ugovora ? — Povla-
čenje četa iz Novog Pazara). Javljaju iz
Petrograda: »Riječ« javlja, da se u Cari-
gradu spremaju, da kod franceske vlade po-
taknu pitanje revizije berlinskog ugovora.
Saziv kongresa ne bi bio potreban, dovoljno
bi bilo izmijeniti pismene diplomatske note.
Nacijonalizam mtadoturaka iđe za tim, da
samo faktični posjed osmanlijskog carstva
očuva. Nominalni posjed malo ih se tiče.
Otpalo bi svako tutorstvo nad Bosnom i
Hercegovinom, Bugarskom, Istočnom Rume-
lijom, Kretom i Egiptom, ako bi Engleska
Turskoj neku nadoknadu zagarantovala i to:
da Austrija izgubi pravo držati posadu u
Novom Pazaru, a Bugarska i Grčka da se
odreknu Macedonije. — Iz Londona pak
javljaju; »Globe« saopćuje, da će velevlasti
povodom pokreta u Turskoj stupiti u pre-
govore radi revizije berlinskog ugovora.
Naročito se namjerava dati sloboda Mace-
doniji. Megju ostalim će Austro-Ugarska
svoju vojsku povući iz novopazarskog san-
džaka, a u ime toga Bosnu i Hercegovinu
posvema anektovati. Njemačka, da bi po-
kazala povjerenje u novu tursku vladu, te
napustila svoje povlastice radi pošta i kon-
sularnih sudova. Megjutim po nazoru dru-
gih vlasti imalo bi se to odgoditi, dok se
ne uspostavi novi megjunarodni status.

(Slavenski novinarski kongres). Dne 7.
o. mj. otpočeo je slavenski kongres novi-
nara u Ljubljani. Kako se javlja, prijavilo
se 150 učesnika, megju inim redaktor »Var-
šavskog Kuriera« Kasimir Pollak, prijašnji
srpski ministar Dr. Ribnikar. Gradonačelnik
ljubljanski Dr. Hribar je pozvao gragjan-
stvo, da svečano okite svoje domove. Grad-
sko zastupstvo votiralo je oveću svotu za
svečani doček novinara.

(Izjava Luegerova o njemačkom značenju
Beča). Javljaju iz Beča, da je u ondješnjoj
gradskoj vijećnici dne 3. ov. mj. bio niz
svečanosti. Kod zaprisegnuća 76 sirotinjskih
vijećnika i 129 novih gragjana gradonačelnik
Dr. Lueger držao je govor, naglasivši, kako
ga Česi razvikaše mrziteljem českog naroda.
On izjavljuje, da »on ne mrzi ni jedan na-
rod, ali veli, da vazda brani njemački ka-
rakter grada Beča. U tom pogledu ne će
ništa dati spočitavati, Zahtijeva, da Česi po-
štuju prava drugih i njemačkih karakter
Beča, u kom svom hljeb zaragjuju.
Dvojezičnost u Beću bila bi na veliki uštrb«.

(Burjan i Dr. Korber). Već se od dulje

 

jan otstupiti. Otstupi li zaista, bit će mu
najozbiljnijim nasljednikom bivši austrijski
ininistar presjednik Dr. Korber