Br. 192. pomoći. To Nino mali znade, jer je bio pri- sutan, pa šuti, ali da je bila vlada uz nas, bio bi odma sutri dan rastrubio u svom organu da smo dobili pomoću vlade. Hvala Bogu kad smo ih jednom srušili, bez ikakve kortešacije, a zašto? Jer je sam narod uvidio kud ga bezglava politika Čin- grijina vodi. I zato su sve općine dubrovač- kog okružja glasovale za pravaške birane birače. Na čast im! Slava Starčevića! — Ko- navljanin. Njemačka divljaštva u Českoj. Javljaju iz Karlovih Vary, 20. ov. mj.: Jučer u večer u 6 sati skupilo se mnoštvo Nijemaca pred českom »Besedom«. Na stra- žare i oružnike počeše bacati kamenje. Ovi su najposlije golim sabljama rastjeravali mnoštvo. Odavle su Nijemci pošli pred o- stale česke kuće i trgovine i porazbijali pro- zore i poskidali natpise, harajući nesmetano po mjestu. Oko po noći nastao je mir. .- Demonstracije u Pragu. Pišu iz Praga, 19. ov. mj.: Jučer prije podne bjehu sukobi na Grabenu izmegju nacionalnih socijalista i njemačkih buršova. Policija se morala umiješati, te je došlo do boja šakama i štapovima. Više je osoba uhapšeno. Na povratku su nacionalni soci- jalisti polupali prozore na nekolikim nje- mačkim zgradama. Po podne su se pono- vile demonstracije ; policija morala je zatra- žiti pomoć od vojske. Mnogi su prozori po- razbijani. 76 osoba je uhapšeno. Vojništvo je posjelo mnoge ulice. U 10 sati u noći bijaše opet sve mirno. — I dneva 20. ov. mj. ponovile su se demonstracije protiv Nijemaca. Ratni brodovi na Dunavu. »Obzor« donaša : Austro-Ugarska ima na Dunavu osam oklopljenih monitora, te nekoliko stražarskih brodova. Monitori su oboružani s topovima od 120 mm., te imadu oko 400 tona depla- cementa svaki. Bugarska ima 11 malih rat- nih parobroda, 2 oklopljene topnjače i 3 torpiljarke, koje imadu svaka 100 tona de- placementa. Rumunjska ima na Dunavu 4 topnjače po 100 tona, 1 torpiljarku za mine, 4 menitora i 1 ratni brod. Osim toga je nedavno rumunjska zastupnička kuća odo- brila vjeresiju i za izgradnju 8 novih mo- nitora i 12 torpiljarka. Srbija nema nijed- nog ratnog broda. Garihbaldinci u pomoć iredenti. Rimski odbor Garibaldinaca upravio je na ime svih generalu Ricciottiu Garibaldiu molbu, da ako nastane rat, neka ih on vo- di u svetu borbu, da uzmognu osloboditi »svoju tršćansku braću« (razumije i istarsku) »od austrijskog jarma«. Rat Turske i Bugarske? Prema vijestima, koje se čitaju po raznim novinama, izgleda rat megju Turskom i Bu- garskom neizbježiv. U tom slučaju Turska bi mogla podignuti 1,500.000 vojnika i 1512 topova, a Bugarska 300.000 vojnika i 1080 topova. Svakako, da bi se tada umiješale i druge države. Vijesti iz naroda. S Kune na Pelješcu. (Traži se Josip Turić). Na 2 srpnja o. g. Josip Turić, mladićak od 17 dodina, došao je u Stjepana Benića, mesara u Kuni, da služi. Nego, radi slabe plaće, koju mu do- tični davaše, potpisanome ne bilo po volji da nadalje ostane kod rečenoga i na 2 kolovoza otiđe mladić put Janjine. U to g. Stjepan Benić brzojavi oružnicima da mu je falilo nešto malo novaca. Krivnja je bila na mladiću, oružnici ga uhvate, ali im on pobjegne, i od to doba pak do danas ne znam za nj da li je živ, ili mrtav. Kose je žute i guste, srednjega i odebljega rasta, obla lica, a oči plave. Nos pravilan. Poseb- no obilježje: Ima po zuba sjekutića i jed- nu rupicu na jednoj strani lica. Potpisani otac moli svakoga i ostati će mu do vijeka haran, da bi mu ma na koji način javio gdje se isti mladić nalazi. — /van Turić Antunov, težak; Stilja (z. p. Vrhgorac). Iz Dubrovačke okolice. (Tužbe na parobrod pruge Ston-Gruž). U ime nepristranosti uvršćujemo, da se sva- čija čuje : Neki dan čitasmo u »N. Jedinstvu« glede parobroda pruge Ston-Gruž, društva S. O. J. Sve unutri odgovara potpuno istini, pa evo i nas, koji nam je uvijek pred oči- ma, da rečemo koju. Najprvo parobrod nije za ovaj posao, ni glede brzine, ni glede raznih vremena. Nema dana, da nema za- kasnuća, — te neznamo, da li mu poštarski uredi stavljaju opaske, što bi morali radi koristi pošte i putnika, ali što je pak što se nikako pretrpljeti nemože, da otputuje | prije iz Gruža ili Stona nego mu je propi- sano, a to se ne smije, jer ima ljudi koji i na sekundu računaju. Na pr. na 9 ov. mj. otputovao je iz Gruža prije, tako da se je morao zaustaviti i čekati lagjom dvije osobe. Na 12 pak ov. mj., po tišini, do Gruža je im2b 1 sat i četvrt zakasnuća. A što će biti ove zime ? Radujemo se Trstenomu i Orašcu ...1Kad dogje na različita pristaništa, do- gje vikom i prešom, da jadni putnici mo- raju na nos i na vrat da se ukrcavaju. Če- mu ta preša? Jer ima zakasnuća. Nećemo ovim da branimo bivšu plovitbu Račić, ali se opaža da je : »Todore, svaki dan to gore!« On bi mirno i lijepo ukrcavao putnike, bez ikada časa zakasnuća i po kojem vremenu ! Cijene su glede putnika iste, ali pod veli- kom strogosti — obična putnička prtljaga skoro se plaća. Parobrod »Gruž« pristao bi tik obale, a ovaj mnogo daleko, pa na opasku jednog putnika, zašto tako daleko se zaustavlja, bi odgovor novog kapetana : (jer bivši kod Račića sad je ovdje za poštu i biljete — pa i akcioner je): »A gdje u Silbi fermaje«. Čitali smo tužbe tamošnjeg naroda u novinama, pa možda ste i Vi taj zapovjednik parobroda bili — ali sad za- boravite na Silbu, i manje vike — neg se pokažite da ste pravi pomorac, jer dobro zapamtite, da u kraju kojim plovite, ni naj- prostijem težaku ne treba staviti prs u mo- re, da okuša da li je slano! — Pri osni- vanju društva, obećanja bilo dosta — »bi- ti će narodu bolje — mi radimo za narodu olakšati« i t. d. A kad tamo sve drugo i treće! Za danas dosta, a ima tega još! Nekoliko putnika. Iz Kotora. (Bojkotirano naše radništvo). Imamo za- bilježiti da, ne samo što Općina kotorska bojkotira naše domaće radništvo, kao što je bilo iznešeno u »Pravoj Crv. Hrv.«, već crkovinarstvo naše stolne crkve u najnovije vrijeme daje radnje nekomu srbijanskomu socijalisti. To nije lijepo a moglo bi biti i nehotično, s toga se uhvamo da će crkovi- narstvo odalečiti od svojih radnja tugjinca dušmanina te potpomagati našu domaću če- ljad. (Kotorskim gragjanima). U sjednici opć. vijeća bila je odobrena 10.a tačka dnevnog reda, naime da može u građu Kotoru g. M. Stefanović sazidati obje strane prolaza izmegju njegovih kuća obilježenih čest. zgr. 328. i 329. Kao po običaju mnogi od onih vijećnika koji se Hrvatima nazivaju, kad Srhi iznesu štogod na pretresanje, postanu mlitavi, tako i ovoga puta ostali su gluhi na prigovor g. Bebića i nekih drugih vije- ćnika. Tu ga ne bi smjeli ulaziti “politički obziri, kad se radi o koristi Općine, te se nije imala pomenuta tačka odobriti, da se smije zatvoriti prolaz koji je tu od starine. Nadamo se pak da će se naći svijesnih gra- gjana, koji će u tomu poslu podnijeti utok. (Tvornica leda i g. Dreher). Nazad dvije godine velikim je žrtvama sagradio g. M. Karaman tvornicu leda, koja je dovoljna za cijelu Boku, pak s toga se čudimo na gla- sine, da će g. Dreher sagraditi drugu tvor- nicu. To osim što ne bi bilo pravo ali bi se zvalo htjeti upropastiti prvu tvornicu na- šeg domaćeg čovjeka. Ne vjerujemo pak da bi se g. Dreher usudio što slična, a u tom slučaju bi mu svi bokelji legja okrenuli. Ako g. Dreher želi imati tvornicu leda, ta- da neka ju kupi u g. Karamana, koji bi mu je, kako čujemo, u tom slučaju prodao. Dr- žimo pak da ni vlada ne bi dala g. Dre- heru dopust, jer bi druga tvornica bila su- višna, pošto se i prva jedva uzdrži. Odjek na aneksiju Herceg-Bosne Bosanska deputacija kod vladara. U Nedjelju je u Sarajevu bosanska sa- mostalna srpska stranka, kojoj većinom pri- padaju seljaci, upriličila pučku skupštinu. Skupština je zaključila, da se izašalje de- putacija od 60 lica, koja će kralju Franji Josipu uručiti zahvalu bosanskih Srba za aneksiju Bosne i Hercegovine. Polovicu iza- slanstva sačinjavat će seljaci, a drugu po- lovicu svećenstvo i gragjani. Vogje izaslan- stva Dr. Lazo Dimitrović, Risto Jakumović i seljak Pero Kozerac stići će već ove ne- djelje u Beč, odakle će se zaputiti u Bu- dimpeštu. Prijestolonasljednik proti veliko-srpskoj propagandi. Njeg. ces. i kralj. Visost prijestolonasljed- nik nadvojvoda Frano Ferdinand izjavio se, kako javljaju njemu blizu stojeće bečke no- vine, ovako: »Dogogjaji u Beogradu jasno dokazuju, kako je bio opravdan sud onih, koji su upozorili na pogibelj veliko-srpske propagande, te zahtjevali energične mjere protiv nje«. Veliko-srpska propaganda | Kossuth. U klubu magjarske neodvisne stranke iz- javio je 14. o. mj. ministar trgovine Franjo Kossuth, da se istom sada u najnovijim dogogjajima na Balk.nu dobro vidi kako PRAVA CRVENA HRVATSKA. je velika bila i kako se razgranila veliko- srpska propaganda. Da je ugarska vlada radila prema zakonskim ustanovama, bila bi uslijedila mnogobrojna uapšenja. Razlog, da toga vlada nije učinila leži u tome što se je unaprijed vigjelo, da ta propaganda ne može imati tspjeha.! Englezi hvale bos.-herc, upravu. »Times« donaša više listova od osoba, koje su se iz Bosne i Hercegovine povra- tile, a megju ovima i list vojvode od Su- therlanda. U svim tim listovima se hvali austrijska uprava u Bosni. Opomena Srbiji. Barun Aehrenthal upravio je Srbiji novu notu, u kojoj ju opominje, da ne dozvoli prodiranje srpskih i macedonskih četa u Bo- snu, jer će Austro-Ugarska uzeti to prodi- ranje kao navještaj rata. Bojazan rata. Javljaju iz Carigrada: U portinim se kru- govima čuje, da je engleski poklisar ponu- dio vel. veziru zajam i saopćio mu program konferencije, na što se Čamil paša prestra- šio. Vijest, da je Engleska promijenila svoje držanje, osupnula je turske krugove, te je uslijed toga opet nastala bojazan zbog rata. Poslije ministarskog savjeta razaslala je porta okružnu notu svim silama radi Bugarske, u kojoj pita, da li će se mir održati ili da li će se spoma pitanja oružjem riješiti. U portinim kiugovima govore, da je ova o- š kružna nota formalni ultimatum. Poruka kralja Eduarda kralju Franju Josipu. Javljaju iz Londonda, 20. o. mj.: U ru- čnom pismu na kralja Franja Josipa, kralj Eduard naglasuje potpuno priznanje prava Austro-Ugarske na okupirane provincije, ali za promjenu stanja iz okupacije u aneksiju, drži sadanji momenat obzirom na pogibli, što bi mogle nastati po novu eru u Tur- skoj, nezgodnim. Krunisanje cara Ferdinanda. Javljaju iz SOFIJE: Svečano krunisanje cara Ferdinanda odregjeno je za kouac stu- denog. Izvolskijev program kontference. Pišu iz BEČA : U »Agence Havas« Izvol- ski javlja, da će konferenca imati devet ta- čaka: 1. Priznanje nezavisnosti Bugarske. 2. Konstatiranje aneksije Bosne i Hercego- vine. 3, Povratak Sandžaka i Novog pazara Turskoj. 4. Sdruženje Krete sa Grčkom. 5. Promjena či. 61. radi Jermena. 6. Odnos Crne Gore prema' Austro-Ugarskoj. 7. Kom- pensacija Srbiji i Crnoj Goii. 8. Revizija odredaba Dunavskih članaka 43. do 57., i 9. Revizija kapitulacije i uredbe stranih po- šta u Turskoj. Evropska konferencija. Javljaju iz Pariza : Očekivalo se zvanično saopćenje iz Londona o sastanku evropske konferencije, za koju su kao predmet vije- ćanja Franceska, Engleska i Rusija usvojili devet tačaka. Od ovih je tačaka 1. prizna- nje nezavisnosti Bugarske; 2. konstatova- nje aneksije Bosne i Hercegovine ; 3. ustu- panje sandžaka novo-pazarskog ; 4. prizna- nje pripojenja Krete Grčkom i odšteta za Srbiju i Crnu Goru. Konterencija osigurana. LONDON: Za sigurno je uglavljeno, da će se obdržavati evropejska konferencija sa ograničenim programom. Raspravljanje o aneksiji Bosne i Hercegovine isključeno je. Prije konferencije voditi će se pregovori iz- megju Turske, Austro-Ugarske i Rusije, radi dardanelskog pitanja. Mladoturci i Bosna i Hercegovina. Iz Carigrada javljaju, da se mladoturci odrekoše želje, da se na konferenciji iznese i Bosna i Hercegovina. Konferencija velevlasti prama Srbiji | Crnoj Gori. Iz Pariza javljaju, da je promijenjena 7. tačka Izvolskovog programa konferencije, koja je govorila o kompesaciji Srbiji i Cr- noj Gori, te sad glasi ovako : »Koristi, koje će se Srbiji i Crnoj Gori dati«. Konferen- cija ima daklen da vijeća o koristima, a o ustupljenju granica bosanskih nema više ni govora. Jasno je da je franceska diploma- cija u poslijednji čas proturala promjenu ove tačke, koja bijaše neprijateljska Austriji. Mjesto obdržavanja konterencije. Po vijestima iz Pariza, žele diplomatski krugovi, da se konferencija velevlasti obdr- žaje u Švicarskoj, i to u Ženevi. Engleski glas o aneksiji. Uvaženi engleski list »Morning Post« piše, da je aneksija Bosne i Hercegovine samo poslijedica okupacije, jer je svak znao, da Austro-Ugarska ne će nikada tih pokrajina vratiti Turskoj. »Morning Post« ujedno veli, da bi Srbija i Crna Gora jednostavno iz- gubile svoju samostalnost, kada bi napale našu monarkiju. Osim toga ne bi možda bugarski car Ferdinand mogao obuzdati svoje Bugare, kada bi Austrija operirala u Srbiji. Poslijedica bi bila opći balkanski rat, poslije kojega bi vjerojatno krajavina Srbija i kneževina Crna Gora isčeznule s geograf- ske karte. Pregovori izmegju Austro-Ugarske i Turske. Javljaju iz Beča, 20. ov. mj.: Austro- Ugarska stupila je već u pregovore s Tur- skom bez obzira na konferenciju. Zato ipak ue će biti konferencija suvišna, jer će- se tamo moći objaviti doprimljeni ugovori. Opadanje upliva mladoturaka. Iz Carigrada javljaju: Ugled i upliv Mla- doturaka sve više pada. I sam mladoturski organ »Tanin« to utvrgjuje, veleći da je to posljedak toga, što mladoturci ne htjedoše stupiti na vladu, već su to prepustili samim ljudima starog režima. Austro-ugarski poklisar u Berlinu kod kralja. Budimpešta: Austro-ugarski poklisar u Berlinu pl. Szghyonyi-Marić prispio je ova- mo i bio kod kralja u 1 sat o podne pri- mljena u audijenciju. U 6 sati u večer po- klisar je opet otputovao natrag u Berlin. Izjava nadvojvode prijestolonasljednika Franje Ferdinanda. Javljaju iz Londona: »Standard« saznaje, a se je navodno nadvojvoda prijestolonas- ljednik Franjo Ferdinand izrazio, da je sa- danja situacija kušnja vijernosti saveza sa Njemačkom. Ne izdrži li taj savez tu kuš- nju, u koju ju sadanja situacija na Balkanu stavlja, to će Austro-Ugarska morati se od- reći toga saveza i ogledati se za savezom sa zapadnim vlastima i sa Rusijom, s koji- ma monarhija podržava prijateljske odnose i koje će monarhiju za cijelo radosno i objeručke u svoje kolo primiti. »Junvestons Review“, organ znamenitog engleškog financijera A. Wilsona, veli, da je prava donkihoterija pomisliti samo, da bi Austro-Ugarska posli- je trideset godina rada, životnih i novčanih žrtava napustila Bosnu i Hercegovinu. Ta- kove donkihoterije nije pokazala nijedna država, a Engleška najmanje. Formalna je aneksija Bosne i Hercegovine vazda bila gotova stvar. Ugovor amo, ugovor simo. Glavno je bilo: kada? Austro-Ugarska je odlučila te je odgovor na to pitanje riješen, a time je ta čitava stvar za zapadnu Evro- pu riješena. Veliko je pitanje, bi li za ustavni pokret u Turskoj bilo manje pogi- belji, da nije bilo aneksije i proglašenja bugarske neodvisnosti. Mladoturci sanjaju o jedinstvenoj turskoj državi sa parlamen- tom i središnjom vladom. Druga plemena pak priznavala bi suverenu tursku središnju vladu samo kao madopunjak neograničene narodne autonomije. Turske reforme pod- sjedaju dakle pogibelji, bez obzira na to, da li se izvanjske vlasti naoružavaju ili ne. Jesmo li mi Englezi spremni da pustimo Turskoj Egipat! Odgovor je jasan. Razvitak dogagjaja u Turskoj tek je započeo. Protuaustrijski bojkot u Turskoj. U Carigradu se bojkot proti Austro-Ugar- skoj sve jače opaža, Od nekoliko dana nose se bijeli fesovi, da se tako bojkotiraju crve- ni fesovi, za koje se drži, da dolaze svi iz Austrije. Isto su počeli bojkotirati parobro- de austrijskog Lloyda. Austro-ugarski pokli- sar u Carigradu radi ovog potonjeg podnio je ozbiljan prosvjed u ime austro-ugarske \vlade. Veliki vezir obećao je policajnom ministru za Carigrad, te ministru izvanjskih posala dati nužne upute. Kako iz Trsta javljaju, bojkot se prenio i na kopno. — Jedna tvrtka iz Ueskiiba obustavila je na- rudžbu od deset vagona šećera željeznicom preko Zemuna, jer da se bojkot počima provoditi i na kopnom putu. Ova se vijest u trgovačkom svijetu neugodno dojmila te je bursovna deputacija brzo sazvana, Srpsko obljesno izazivanje. Mitrovački »Hrvatski Branik« priopćuje ovu doista zanimivu i najznačajniju bilješku : Otkada je Bosna i Hercegovina anektirana našoj monarhiji, vidjevamo naše sugragja- ne Srbe potištenima, neveselima, dok se na Hrvatima opaža veselije lice, Da nas je utjelovljenje Herceg-Bosne našoj monarhiji obrađovalo, — toga ne tajimo i nijesmo nikada tajili, dapače smo zahtijevali i zah- tijevamo, da se te zemlje po zemaljskom položaju i povjesničkom pravu pripoje Hr- vatskoj. S protivne strane svi su Srbi tražili i radili, da se pripoje kraljevini Srbiji, da- pače Srbija je milijune dinara bacila, da se radi i govori, da Herceg-Bosna nju. Ako je aneksija iznenadila Srbe u Srbiji i ako su radi toga postali ratobor- nima, to je razumljivo, ali šta se naši Srbi za to toliko zauzimaju? Za to, što smo mi Hrvati zadovoljni s aneksijom, nekako God. IV. nas poprijeko gledaju, a imade i takovih, koji Hrvate izazivaju, a to je presmjela obijest. Tako je u nedjelju po podne uči- telj ovdašnje srpske škole Jovan Udicki u kavani, da što bolje pecne prisutne Hrvate, pozivao, da se javi, ko će dobrovoljno ići u Srbiju. Nije li to presmjela drzovitost i obijest?! I tako šta moramo mi Hrvati slušati! — Iz Mitrovice pak javljaju, da je rečeni učitelj Jovan Udicki uapšen radi velikosrpske propagande. Demoustracije u Beogradu. Javljaju dne. 19. ov. mj. iz Beograda: Glede jučeranjih demonstracija dolaze ove potankosti: Talijani, što borave u Beogra- du, obdržavali su u gostioni »Crvenome vijencu« prosvjednu skupštinu proti anek- siji Bosne-Hercegovine, te su odlučili, da pristupe k srpskoj vojsci kao talijanski do- brovoljci. Na skupštini bijaše nazočno oko 250 osoba, koje su kasnije u povorci te sa srpskim i talijanskim zastavama krenule pra- ma spomeniku kneza Mihajla, gdje su se sjedinili sa demonstracijom sveučilištaraca. Ove su dvije grupe, oko 500 osoba, kre- nule za tim pjevajući i povikivajući »dolje Austrijal«, »živjela Srbija!« pred konak, gdje su se manifestacije nastavile, dok se nije na jednome prozoru pojavio kralj Petar i rekao jakim glasom: »Budite mirni, Nadam se, da će se naša stvar ovjenčati uspjehom«. Zatim je masa demonstranata pošla prema palači prijestolonasljednika, ali ovoga nije bilo kod kuće. Na veče su obilazile gradom razne grupe, koje su skidale natpise austrij- skih i magjarskih trgovaca i u triumfu no- sile ih gradom. Mnoge se strance zausta- vilo i zatražilo se od njiH legitimacije. O!.o 11 noću bijaše već grad umiren. — Nje- mački vojni attachč, kapetan generalnog što- pa Mazow, opsovan je jučer ma ulici od jedne grupe prolaznika kao austrijski špi- jun, a oružnici su ga proglasili uapšenim. Na intervenciju prolaznika pustili su ga od- mah. Ministar presjednik ispričao se danas kod njemačkog poslanika radi postupka o- ružnikovog. — Austro-ugarski poslanički a- genat protestirao je jučer kod srpske vlade radi oštećivanja vlasništva austro-ugarskih podanika. Povodom jučerašnjih demonstra- cija uapšeno je 40 ljudi. Strasti u Beogradu. Hajka i napadaji na austro-ugarske po- danike hvataju sve to većeg maha. Beo- gradska »Politika« pozivlje austro-ugarske trgovce, da zatvaraju dućane i da odlaze iz Srbije, jer da im oblasti _»ne. mogu zajam- čiti osobnu sjegurnost«. U Šabcu kao i u Beogradu bila je spaljena austro-ugarska zastava, uz mahnite i uvrijedljive povike protiv Austro-Ugarske, Proročanstva srbijanskog seljaka. Bilo je to dne 11.ga Juna g. 1868 na saj- mu u Užici (Srbija), kadno je seljak Mati- ja Mihajlović najednoć bio »izvan sebe« te počeo glasno i jasno govoriti: »o Bože, vi- dim vrt u Beogradu, i ongje kneza gdje hoda.... gledajte, gledajte, on pada — u- bojnički pogogjen od zločinačke ruke«. Držalo se je, da je starac pomahnitao, kad je udario u gorki plač; ali kad se je drugi dan doznalo, kako je umoren knez Mihajlo u Topčideru od pristaša Petra Ka- ragjorgjevića, odvukli su čovjeka u Beograd pred sud. Tu na sudu, bude opet »izvan sebe« te poče glasno govoriti ; »Ja gledam kralja poslije izgubljene bitke, on mora iz zemlje — vidim ja drugoga kralja, gdje se razgovara u Nišu; po zraku sa svojim mi- nistrima u Beogradu, tad dolazi u Beograd i umire od ubojničke ruke. | sada dolazi drugi, i on mora iz zemlje, a njegovoga si- na snagje udes u ratu — i tad dolaze tu- gjinci u zemlju . , .« To je proročanstvo seljaka Mihajlovića, za koje znadu na hiljade njegovih suvte- menika i potvrgjuju kao istinito. . Godine 1868. prorekao je proglašenje Sr- bije za kraljevinu, odreknuće Milana, pri- pojenje Niša, iznašašće telefona i njegov spoj izmegju Niša i Beograda te umorstvo aše Još nekoliko stvari toga zlokobnoga po Srbiju proročanstva nije se ispunilo, Da li će se ispuniti, pokazat će budućnost. Ovo je napisao u »Erdgastu« Frano Leo- |pold, pišuć o Petru Karagjorgjeviću, a do- nio je i bečki «Vaterland«, Dobrovoljne legije u Srbiji. Do sada su se sakupile slijedeće dobro- voljne legije: Legija smrti, koju je osnovao spisatelj pod|Br. Nušić, Sastoji se od 6170 dobrovoljaca, . kojim će zapovijedati časnici reserve. Legija tisuće, sastoji se od 1000 djaka. Legija silnih je sastavljena od članova beogradskog društva »Dušan Silni«, Ta k- gija, koju je ustanovio odvjetnik Cvetano-