Br. 195. je misija vrlo uspjela. Uvjeren sam, da nas Rusija neće nikad ostaviti, jer je pravo (l) i zakon (I) na našoj strani«. Potonuo parobrod sa srpskom muni- cijom. Belgijski parobrod »Šelde«, koji je bio na putu u Carigrad, a vozio ratnu mu- niciju za Srbiju, nasukao se dvadeset milja daleko od Grčke i potonuo. Od momčadi spasiše se tek devetorica. Savez balkanskih državica? Crnogorski brigadir general Vukotić, koji se je tek po- vratio iz posebne" misije iz Beograda, po- lazi u tajnoj misiji u Carigrad. Rek bi da Crna Gora radi, da se stvori savez balkan- skih državica. Srbija kupuje odijela. Javljaju iz Petro- grada: Srpski trgovački atach& naručio je kod ruskih tvrtka 6 milijuna metara platna i 3 milijuna metara sukna za srpsku vojsku. On sam će poći u područje Urala, da pri- bavi transportna sredstva. # Srbi zapalili skladište? Javljaju iz Beča : Lokalna jedna korespondencija javlja pu- stolovnu vijest, da su naime skladišta voj- nog željezničkog odjela u Korneuburgu za- palila petorica srpskih radnika po naputku nepoznatih osoba. Srpski zločinci na slobodi. Iz Beograda telegrafišu: Tri stotine zločinaca pušteno je iz tamnica »uvjetno« na slobodu.&(Možda dakle eto i tu tri stotine »čestitih« srbijan- skih — dobrovoljaca!) = Srpski parobrod zaustavljen. Iz Zemu- na javljaju: Za vježbanja dunavske flotilje, htio je srpski remorquer »Stix« proći kroz vježbalište, navodno da ide po lagje u Novi Sad. Jedan ga je stražarski brod zaustavio i prisilio na povratak. Malo zatim htio je opet »Stix« proći, nu i opet je zadržan. Vi- jest o tome raširila se je naglo u Beogradu i izazvala veliku uzrujanost. Odlučeno je s represalijama postupati protiv austro-ugar- skih brodova. | već je parobrod;»Arad« u Zabrežju uhvaćen pod sumnjom »uhodare- nja«, te je kapetan morao platiti 900 dinara globe. Vraćanje austrijskih redova. Beograd- ska »Pravda« javlja, da su po primjeru Vu- kotića odlučili mnogi srpski častnici vratiti sve austrijske redove. Zima na granici. Javljaju iz Beograda: Sa granice je došlo više bolesnika, jer voj- ska trpi od silne zime, koja je zavladala. Noćna služba željeznička izmegju Beo- grada i Zemuna. Pošto je Srbija zabra- nila činovnicima ugarsko-hrvats željeznice, da dolaze na srpski dio željezničkog osta, koji Zemun sa Biogradom spaja za vrijeme od 6 sati u jittro do 6 sati na večer, to se noćna služba izmegju Zemuna i Biograda obustavila. Neprilike Crne Gore. Dva kantona u Arbaniji, naime: Miridita i Malisija, koji oba skupa broje preko 100.000 pušaka, ištu od Crne Gore Podgoricu, Bar i Ulcinj. Svi su ovi Arbanasi rimokatoličke vjere, a po Bogu prava braća Jurja Kasiriotića. Sad se Crna Gora nalazi u velikoj pogibelji, uslijed čega se pojačava u Podgorici i po granicama put istoka. Povratak Crnogoraca u domovinu. Ja- vljaju iz Graca, da crnogorski radnici iz melničkih rudnika u masama ostavljaju po- sao i vraćaju se u Crnu Goru, odakle će opet vapiti kao i prvo, za čim prije odma- gliti u inozemstvo, radi gladi i nevolje u Crnoj Gori. Srpsko povjerenstvo u Rusiji. Iz Beo- grada javljaju, da je u Rusiju pošlo povje- renstvo, koje će nabaviti 8000 konja za srp- sko topništvo, koje u svemu treba 12.000 konja za nove topove. Pokus s ruskim step- skim konjima već jednom nije uspio na br- dovitom tlu Srbije, a dok bi se konji u- vježbali, treba više mjeseci. Sada svaki dan stižu preko Soluna i Ristovca novi topovi i nova municija, kao da je rat siguran i puka igrarija. Vijesti iz naroda. Iz Kotora. (Kotorska Glazba). U Nedjelju dne 8 o. mj. izvela je koncerat srp. hrv. općin- ska Glazba, i pri tomu koncertu pitala je milostinju za nabavu novih odijela. Dok je ta glazba bila hrvatska nije što takova radila, a sad joj je malo nekih 2800 Kr. go- dišnje subvencije od strane Općine, a suviše članarinu | Ako naša pravaška glazba što takova uradi, njoj nebi nitko zamjerio, jer ju Općina ne podupire, već članarina veći- nom radnika. — Cudimo se da je ta po- srbljena glazba toga dana izostavila iz ras- poreda onu srbijansku koračnicu »Takovo«, što ju je nazad nekoliko dana (uz pljeska- nje crnogorac4) svirila u istoj općinskoj ka- fani »Dojmi«. (Zar »nijesu« proti radničima ?). Nazad nekoliko mjeseci neka su se gospoda za- hvalila kao članovi Hrv. Radn. Društva »Na- predak«, megju kojima i sam kum zastave Društva. U tome su gospodari, ali to nji- ma nije bilo dosta, već oni nagovaraju dru- ge članove pomenutog Društva, da se od- reknu, i time potvrgjuju da su proti radni- cima, što je nama već odavna poznato. Na njihove govore neki su im članovi lijepo odgovorili. Iz Oskorušna. (Vjenčanje). Gosp. Ivo Soko vjenčat će se ovih dana za g.gjicu Anku Orhanović. Čestitamo ! Iz Ošljega. (Rastanak s poštijerom). Početkom pro- šloga mjeseca otvorio se je i u Ošljemu poštarski ured. I vrijeme je bilo više, ta ni- jesmo u Sibiriji! Od to doba ne vidimo više Nedjeljom i četvrtkom prolaziti ovim selom seoskog poštijera g. lva Franušića. Ostavio nas i nešto nam kao iz srca od- nio. Ljubezan prama svakomu, uslužan u svakoj stvari, a tačan u svojoj službi koli- ko se može pomisliti. Kao da za njega nije bilo ni vrućine ni zime i nepogode vreme- na, evo ti ga vazda vesela s kojom vijesti da ti osladi onaj čas što stobom proboravi. Teško mu je bilo za toliko godina obila- ziti ove klance jadikovce. Bog mu naplatio i vidio i on nagradu svog marnog nasloja- nja; a s naše mu strane harnost i trajna mila uspomena! — Gj. Iz Lastova. (Pir). Dne 9. ov. mj. vjenčao se gosp. Frano Korsano za g.gjicu Mariju Fantela. Čestitamo ! Poslije izbora. Iz Kotora nam pišu : lstrčao se je fa- mozni dopisnik »Narodnog« Lista, kad piše da smo tobože ogorčeni i da su složno () Hrvati i Srbi izabrali za zastupnika g. M. Rudimira, pučkog učitelja u miru, aktivnog učitelja kotorskih uzničara i — kotorskog načelnika ! Nekolicina osamljene gospode slogaša imala bi se ogorčiti, kad su im kod ovih izbora pale krabulje s lica, a da su izbori tekli zakonito, to ne treba ni spo- minjati, kad je na čelu izborne komisije bio glavom meštar Mato, koji bi upitao birače za koga glasuju, a oni svoji mu odgova- rali: »za Vas« ! Izašao bi za čas na vrata sobe i rekao kojemu od svojih agitatora (najviše njih popovi i činovnici) : »pozovite one pošt. činovnike, neka dogju«! i t. d., dupače doveo je i svoga sina da provocira. 1 sasvim tim, dok je on isti g. 1901. do- bio 146 hrv. glasova, ove godine dobio je samo 48 hrvatskih, a ostale mu dađoše »braća« Srbi i činovnici tugjih narodnosti. U Kotoru dobio je samo 12 hrvatskih gla- sova slobodnih gragjana, u Ercegnovome 3, ostalo sve činovnici i popovi.' Kateheta naše pučke škole u Kotoru izostavio je taj dan školu, da može agitirati. Da se većina naših izbornika ustegla, to znade dobro naše gragjanstvo, a neka se ponose ta slo- gaška gospoda, kod kojih inače vlada ne- sloga, svojom »pobjedom«, kad su ovih iz- bora jasno dokazali, da su oni uprav ono što bi znali nama podmenuti, naime: mi- ljenici c. k. vlade, i kad je njihov zastup- nik vladin miljenik, što je i potvrdio jedan njegov intimni prijatelj i kazao : pa zar to nijeste prije znali ! Htjeli bi upitati tu go- spodu slogaše, kad im nije stalo do pra: vaša, čemu su dva člana njihovog izb. od- bora nastojali naokolo nas da se složimo ? Ili su se bojali pravaških glasova ili nijesu vjerovali u »iskrenost« Srba? Čemu je Dr. Verona rekao jednom našem pristaši (obrt- niku) da će mu uskratiti naručbe ako gla- suje za pravaškog kandidata ? Dakle preko volje hrv. naroda, vladinog miljenika iza- braše većinom Srbi, (a nije čudo da on da- nas naginje srpstvu, jer je željan ordena !). Koliko je u njemu ambicije kazat ćemo sa- mo to, što smo čuli iz usta jednog slogaša, da mu nijesu dali mandat, da bi se bio za- hvalio na načelništvu a s druge strane on kao presjednik njihovog odbora nije ni naj- manje prosvjedovao, inu Srbi nijesu htjeli za veleporezništvo g. Milina, premda g. Mi- lin sjedi s njime u izb. odboru, kao i u odboru utvare, Čuli smo iz usta jednog Srba, da ne htjedoše g. Milina, jer da je ovaj u svoje vrijeme proti njima radio, a mi bi rekli, da bi malo kojeg čovjeka našli u Boki, da je toliko radio proti Srbima kao današnji slogaš iz ambicije g. Radimiri. Ka- ko se je glasovalo u veleporezništvu osvr- nuti ćemo se samo na to: kako je mogao prof. R. Peručić, koji je glasovao u srezu gradova, gdje je i imao pravo, glasovati u veleporeznike sa dvije: punomoćnice ? Taj isti slavosrb usudio se je jednu punomoć- nicu u krčmi dati pečatati opć. pečatom, sa znanjem samo jednog opć. prisjednika. Ko- ko su mogli još neki drugi birači po tri glasa naime svoj i druge dvojice sa kad to postojeći izb. za- kon izričito“ zabranjuje ? PRAVA CRVENA HRVATSKA. Pravo je! 8 Prigodom zadnjih izbora za pokr. sabor izbile su razne nesuglasice za kandidata izvanjskih općina Stona i Korčule. Birani bi- rači nikako se nijesu mogli složiti u jed- nom kandidatu, tako da su se iznosila ime- na petorice kandidata. Svakako u onome srezu najvažnije su općine Ston i Blato. Te, dok punim pravom općina Blato, koja daje razmjerno najveći broj biranih birača, traži svoga kandidata; mislimo da jedna- ko pravo imala bi imati i Stonjska općina, koja takogjer daje znatan broj svojih birača. Ovome bi se moglo lako doskočiti, i to na ovaj način : Blato neka i dalje imenuje svo- ga kandidata za izvanjske općine onoga sreza, ali u tom slučaju neka se Stonu pre- pušti mandat frgovačke komore ili onaj veleporeznika. Na ovaj način uvjereni smo, da bi se udovoljilo vrućim željama i Stonj- ske općine, koja odavna želi imati i svoga čovjeka u saboru,;što je i opravdano. Nije opet pravo ni da dubrovčani uzmu oba man- data kao neki monopolium. Prvom prigo- dom neka se dakle udovolji i Stonjanima, pravo je, neka im se pusti trgovačka ko- mora ta i oni imaju sposobnih svojih ljudi da pokriju to mjesto. Na ovaj način i iz- bori će ispadati mirnije bez ikakovih fur- fanterija, kako je ono kazao zadnji pul gospar Pero. Zašto se kandidatura g. Care- vića nije iznijela u veleporezničkom srezu ili u trgovačkoj komori, kad jednom nije izašao u izvanjskim općinama? Uvjereni smo, da bi Stonjani jednako bili zadovo- ljeni. Ovo smo nekoliko redaka napisali iz nepristranosti, jer i ako većina Stonjana ne pripada, na žalost, našoj stranci, ali ipak što je pravo — pravo je! se . Domaće vijesti. pNarodnom Listu“. Ne treba da nam spomene da mu se — čitajući izvješće naše skupštine u Zagrebu — »zgadilo«, i da ga je »bacio na stranu«. To smo posve osvjedočeni, ali bi smo rada znati, kako će se zgadati svijem onijem koji budu to iz- vješće pročitati, kad ugledaju kako Dum Jure Biankini, koji je u Dubrovniku znao lizati cijele ditirambe u pohvalu Dra. Fran- ka, danas najpodlijem klevetama ustaje na njega; kad ugledaju da Dum Jutte, taj vajni pravaš, koji se kleo i preklinjao na prava- ški program, danas se ulopio u narodnjačko- režolucijotaško ote ; kad ugledaju, da oilaj koji je kilometričke2stupce napunjao da po- bija Srbe, da je danas jedan od glavnih spobornika na uhar Srba i srpstva. To ci- jenimo, da kako je zgadilo piskarala »Na- rodnoga (I) Lista« tako će i još gore zga- diti one, koji budu razabrali što je u stvari. Dopokon što je u skupštini rečeno, živa je istina, a istina ne može zgaditi nego onoga koji se krivcem nalazi ; za to da je piska- ralo prešutio stvar, bio bi najbolje učinio : :| Hrvatsku, izvodeći, da je ovomu nja je pala na činovnika V., koji je bio od- mah uapšen. Provedena je bila premetačina u njegovoj kući, ali bez uspjeha. — Vrijed- nost naručenih vagona kukuruza prelazi 300.000 kruna, te kako javljaju iz Šibenika i Spljeta, kukuruz iskrcan leži na obalama. Tvrtka pak zahtijeva da se naručba isplati i prijeti zametnuti pravdu,-jer naručba kao službena, zakcnitaje. Namjestništvo se obrati- lo naZ. Odbor, da bi i on sa svoje strane, doprinio iz pokr. srestva da se doveženi kukuruz iskupi. Misli se da se Z. &. ne će ovomu pozivu odazvati i opteretiti pokraji- nu. Vlada je obećala 10 milij. K godišnjih. Od tih, prema »Smotri«, ove godine se ne će dati nego 4 milij. Iz preostalih 6 milj. može vlada da isplati 300.000 kruna, pa neka narodu za ovih gladnih godina pri- skoči u pomoć i porazdijeli kukuruz, kad je tu i kad ga mora platiti. gornja nije slegla, kad eto i druge ! Stiglo je naime opet 300 vreća brašna za vladu, te je iskrcano na staroj obali u Zadru. U koliko se doznaje, vlada se brzojavno obra- tila na razne tvrike, da se eventualne -kri- votvorene naručbe obustave, jer se bojati, “ God. IV. na granicama. Turska je vojna uprava na svaki način odlučila vojne pozicije u San- džaku uzdržati, pa bila za to potrebna ma- kar koja sila.' Unijatstvo u Bosni. Deputacija? bosan- skih Srba i nekih 'Muslimana došla je u Pariz, a odanle će u London i u Petrograd, da preda protest velevlastima protiv anek- sije Bosne. Deputacija je izjavila u Parizu, kako brzojaviše »Nov. Vr.«, da jeZravnatelj narodiie prosvjete u, Sarajevu Treščec javno kazao, da za sađa nije uputno katolicizirati, već će se provagjati crkvena unija u Bosni i Hercegovini (»Nov. Vr.« br. 11.713, od 2. studenoga 1908.). (U Rusiji još uvijek više djeluje diranje u vjeru, nego u narodnost. Vjerom grčko-istočnom može se više djelo- vati, nego ma kojim drugim srestvom na Ruse i na javno mnijenje. Plašenje katoli- |cizmom i unijaćenjem upotrebio je u svoje Opet vlada prevarena. Još se vrijeme g. 1855. i dalje u Bugarskoj Can- I kov. I to je najviše pomoglo Bugarima kod Rusa). Engleško novinstvo. Sve do jučer pisalo je engleško novinstvo dosta optimistično o položaju na Balkanu. Sada ije okrenulo u da su mešetari obavili još dalnjih naručaba. Nu ove prevare nijesu prve. Tako se pred malo vremena naručilo (satova za sve urede, | raznih poljodjelskih strojeva, pečeta it. d.! s izmjeničnim krivotvorenim potpisima Nar- dellia, Tončića i Golfa. Drži se, da su ove! male prevare imale zamesti trag ovim ve- ćim. Sud je već ušao u trag sukrivci dok je činovnik Viola već u zatvoru. Politički pregled. Magjari proti vijeću Starčevićev stranke prava. Gotovo svi listovi u dimpešti razlažu na uvodom mjestu o vij Starčevićeve čiste straiike prava. Listovi se tim povodom svom žestinom obaraju na jedina svrha, raskrstila s Ugarsko vladu, neka bude na oprezu, stvima poradi da obuzda ovo pogi ludovanje Hrvata«. Bosanska deputacija u Beču. deputacija bila je u nedjelju općine bečke pozvana u gra Načelnik Lueger srdačno je članove depu- tacije pozdravio dobrodošlicom u ime op- ćine bečke, na što se načelnik Essad el. | \|Kulović na srđačnom dočeku, što; ga je \bosanskoj deputaciji priredila općina bečka, | toplim riječima zahvalio. Držali su zdravice | podnačelnik dr. Neumayer i dr. Porzer, na \što je odgozorio Ademaga Mešić. Zakonska osnova o aneksiji u parla- mentima u Beču | Pešti. Javljaju nam iz \Beča, da je osnova zakona 0 aneksiji Bo- \sne i Hercegovine, već gotova i sadržava \samo tri paragrafa. U prvom se paragrafu protegnuće vladarskih Bosanska nu kad hoće da nam prigovara 1eka mu prihvaća i proglasuje ne bude teška ova izjava, koju je sam u suverenskih prava na do sada samo oku- svojoj lakoumnosti izazvao. A ako ga Dum. Jure potegne za uši, imati će pravo, jer je, prem budalasto stavljen onaj emtrafilet, kojim je htio da nam nešta prigovori, a nije imao šta. iz Lastova nam pišu: Ovamo su tvrtke »Dalmacija« i Frankl učinile kroz jematvu oko 600 bačava vina; većinom bijeloga ; sas- vim tim su još konobe pune. Ko dakle želi habaviti, može, cijene su umjerene a vrst dobra. — Mještanin. Iredenta na poslu. Prigodom ras- pusta irredentističkih društava u Trstu, ;Go- rici i Poreču pronagjeni su mnogi papiri, koji dokazuju, da su ta društva djelovala protiv integriteta mornahije. Do sada je uap- šeno 20 osoba. Lov spužava u Dalmaciji na- zaduje. Godine 1904. ulovilo se je 330 hiljada i 500 komada spužava u vrijedno- sti od 51 hiljadu kruna; godine 1905. se je ulovilo samo 120 hiljada spužava, za koje se je utjeralo 19 hiljada kruna, a go- dine 1906. se je utjeralo 13 hiljada i 350 kruna za 84 hiljade u sve ulovljenih spu- žava. Nasamareona dalm. vlada. »tir- vatska Kruna« donaša : Tvrtka S. u gornjoj Austriji primila je naručbu za 40 vagona kukuruza, kojima se ima »drigend« otpo- slati, sa naročitim parobrodima u Spljet i Šibenik. Kad je kukuruz stigao, dotična po- |) glavarstva obratiše se brzojavno na Namje- stništvo, koje je pak obznanilo, da ono nije nikad izdalo naredbu o dobavi ikakve ko- ličine kukuruza, Tvrtka pak je primila, preporučeno, na- ručbu, njemački stilizovanu, opskrbljenu pre- | otposlalo sidijalnim brojem i pečatom. Na naručbi je podati|bio imitovan namjesnikov potpis. Uslijed istrage falsifikovano ; pečata. Povedena bi odmah istraga i sum- piranje zemlje. U drugom se paragrafu pro- teže red nasljestva i na ove zemlje u smi- slu pragmatičke sankcije. U trećem i po- slijednjem paragrafu se kaže, da će se državnopravna pripadnost Bosne i Herce- govine riješiti nakon sporazuma vlada spo- razumnom odlukom bečkog i peštanskog sabora. Slavenski dopisni ured u Potrogradu. Povodom zadnjih dogagjaja na Balkanu odlučili su u Petrogradu osnovati posebni slavenski dopisni ured, kako bi tamošnje novine primale izravno vijesti iz slavenskih balkanskih država. Pregovaranja izmegju Rusije | Aus- tro Ugarske. Beč, 9/11: Doznaje se sa dobro informirane strane, da su pregova- ranja počela teći ne samo normalno, već i povoljno. Bazom pregovaranja služi ruska nota, pa imade, kako izgleda, razloga miš- ljenju, da će očekivan rezultat otkloniti svaku napetost u austro-ruskim odnošajima. Muslimansko-hrvatska stranka. »Mon- tagsrevue« javlja, da će Esad effendija Ku- lović upotrebiti svoj boravak u Beču u svr- hu, da osnuje muslimansko-hrvatsku stran- ku. Odgovor ruskog cara našemu vladaru. Iz Petrograda javljaju, da je car Nikola dne» 2. po podne primio u Peterhofu austro- ugarskog poklisara grofa Berchtolda, te mu e predao vlastoručno pismo, kao odgovor caru i kralju Franji Josipu na ručno pismo glede aneksije Bosne i Hercegovine. Stanje u novopazarskom sandžaku. | Solun: Na ponovnu molbu turskog vojnog zapovjednika u sandžaku novopazarskome, je ratno ministarstvo u Sandžak daljnjih 6 nizamskih bataljuna, koji će biti smješteni u Plevlju i Sjenici. Stanje u San- džaku biva od dana u dan sve ozbiljnije, pa se dnevno očekuje upad srpskih i crno- druge žice, te kaže, da će u najkraće doba doći do sukoba izmegju Austrije i Srbije. U tom slučaju, da će Rusija izdašnije pot- pomagati potišteni bratski jugoslavenski na- rod, nego li je to činio Aleksander ll. u poslijednjem ratu sa Turskom. Srbijanska agitacija u Rusiji. »Vossi- ma, |Sche Zeitung« javlja, da Srbija razvija veliku akciju u Rusiji, da u ruskim krugovima i- \ zazove simpatije za srpske zahtjeve. Na čelu preokreta je Pašić, koji je obašao sva ure- dništva petrogradskih listova, ie razgovarao e čiste |8a slavenofilskim članovima dume. Beograd- Bu- | Ski mitropolita upravio je listove na sve eću Tuske biskupe, neka nastoju, da se Rusija opre aneksiji. Italija i trojni savez. Službeno se po- vijeću bila [tvrgjuje, da će za kratko vrijeme talijanska kako bi se Hrvatska posve |vlada izdati izjavu, u kojoj izjavljuje, da m. Pozivlju ugarsku fostaje čvrsto uz trojni savez. Da je_odgo- te svim sred-|voržkralja Viktora Emanuela na ručno pi beljno ismo našega vladara zakasnio, opravdava še ime, što je kralj bio na lovu. Ruski zajam. Kako »Slovo« javlja, u Pe- po podne od | trograd dolazi ovih dana pariški bankir Not- dsku vijećnicu. |zlin od »Banque de Paris«, da konačno u- stanovi uvjete za zajam od 500 milijuna rubalja. Megjutim, kako sada političke pri- like stoje, teško da će ove godine zajam biti isplaćen. - Izgradnja talijanske ratne mornarice. Talijanski pomorski ministar traži 200 mi- lijuna lira za izgradnju četiri velika ratna broda od 20.000 tonelata, te za popunjenje torpedne_flotilje. Dogogjaji u Turskoj. Javljaju iz Cari- grada: »Suraj Umet«, organ mladoturskog odbora u polemici sa »Jeni Gazetom« za- govara ne samo sporazum sa Bugarskom, nego i sa Austro-Ugarskom. Ali, dodaje, ugovori ne vrijede, ako su samo ma papi- ru, nego ako budemo imali uvijek oštro o- ružje i suh barut. — Sjedinjenim državama sjevero-američkim dozvoljeno je, da može u Bosporu držati jedan ratni brod, a krsta- šu »Skorpion« dozvoljeno je, da može pro- či kroz Dardanele. — Izbori u Turskoj pro- vode se mirno. U Seresu u Macedoniji iza- brana su 2 Turčina, 1 Grk i 1 Bugarin za poslanike. Sandanski je podlegao. — Kako javljaju iz Carigrada, zahtijeva Turska kao otštetu za otrgnuće Bugarske 25 milijuna franaka. Javna govornica. Primamo i u ime nepristranosti uvršćujemo : Dr. Miloradu Medini. U broju 89. Crvene Hrvatske od 4/11. tek. god. ima jedna notica pod naslovom Crnica postao plemić. Na ovu se noticu ne bih obazirao, da nijesam ja na temelju ma- terijala, danog mi od kanonika Crnice, sa- stavio brošuru, te Dr. Medini u toj notici spominje, i da nije Dr. Medini izvrnuo isti- nu, da tako još jednom dokumentira svoj žučljivi harakter, I. Laž je, kad Dr. Medini tvrdi, da je pred njim prvi list jedne brošure, u kojoj se na njemačkom jeziku ........ Brošura nije na- pisana njemački, već hrvatski, a pridodan je njemački prijevod. Od stranice 1—11 je hrvatski izvornik, a do konca njemački pri- jevod. I baš stoji jasno napisano: Deutsche tzung von Freiherrn von Ljubi: gorskih četa, kojih se je veliki broj sakupio