išta.

sac za oi AM

Br. 196.

nego i u Evropi znati, da i nas Hrvata ima
u Bosni i Hercegovini, koji ne mare za srp-
sku zavjetnu misao; nego koji se nadaju,
da će Božjom pomoći te zemlje pripojiti se
s vremenom u hrvatsku kraljevinu. Srbi pri-
svajaju Bosnu i Hercegovinu te oglašuju
urbi et orbi, kao da će biti za nje svi; da
će sve dići i kuku i motiku: samo kad oni
nahrupe sa svojim legijama u te zemlje.
Ko u to vjeruje? Da dogje do narodnog
glasovanja, kako bi se izjavilo pučanstvo?
Katolici Hrvati za monarhiju, Srbi za Srbiju
— možda ne svi — a Muslimani — tako-
gjer ne svi — za sultana. Eto većina nebi
bila za »srpsku zavjetnu misao«. A da re-
cimo i proti većini pučanstva unigju Srbi u
Bosnu a Crnogorci u Hercegovinu: doskora
bi nastao gragjanski rat. Jer Srbija je jedina
na Balkanu gdje nije vjersko pitanje — to
osnovno pitanje — odregjeno Ko se ne sjeća
kako su fra Ovu dočekali u Beogradu, kad
ga je sv. stolica poslala kao upravitelja ka-
tolika u Srbiji! Graknule su šumadinske no-
vine i čitavo javno mnijenje na fratra »uja-
ka« iz Bosne kao na kakvi »probisvijet«; te
je malo falilo, da ga nijesu silom odagnali.
Niti vjersko pitanje a ni narodno nije u
Srbiji riješeno; ta Hrvata u Bosni i Herce-
govini ne priznavaju. Pa da su dorasli za
vladati Bosnom!? I kad bi zavladali; do-
skora bi doživili bratoubojnički rat izmegju
Crne Gore i Srbije. Ko ne vjeruje neka se
sjeti lanjskih srbijanskih bomba na Cetinju.
Mi Hrvati nijesmo krivi, što je tako sa Sr-
bijom i sa Crnom Gorom. Mi ih nijesmo
na zao glšs iznijeli. Nego su oni sami to
učinili. Neka hvale Bogu, što nas dobroću-
dne Hrvate imaju. za susjede. Mi ih i te
kako bratski primamo, kada ih njihovi kra-
ljevi srbijanski gone, te moraju vatru taba-
nima dati. I eto, to je i razlog, što samo i
jedino mi smo prijatelji njihovi, koji radi
njih samih ne želimo, da dogju u Bosnu i
Hercegovinu. Njima je i sada u Hrvatskoj
kraljevini bolje, nego u Srbiji i Crnoj Gori.
A do njih će biti, kad ćemo biti na okupu:
da bude i njima i nama u buduće bolje.

 

Srbija — Crna Gora.

Lekcija prijestolonasljedniku Gjorgju.
Ratoborni govor srpskog prijestolonasljedni-
ka Gjorgjo na povratku u Beograd izazvao
je gotovo u svem evropskom novinstvu
jednodušnu osudu. Osudila ga je oštro engle-
ška, pa sada i ruska službena štampa. U
jednoj i drugoj prikazan je prijestolonasljed-
nik kao mladić, s kojim se ne smije oz-
biljno računati. Uslijed toga pozivlje beo-
gradsko »Zvono« vladu, neka se u buduće
pobrine, da kraljević ne prekorači granica
svoje vlasti. Ovaj neodgovorni mladić mo-
gao bi svojim nepromišljenim riječima Srbiji
nanijeti ogromne štete. Socijalisti su u sje-
dnici gradskoga vijeća od 12. o. mj. pro-
svjedovali proti tomu, da je načelnik kra-
ljevića na povratku pozdravio u ime općine,
— jer se oni ne slažu s time. O govoru
kraljevićevu biti će još i u skupštini govo-
ra. Sveučilištni djaci, koji su se ugledali u
kraljevića i koji su baš tako pozvani na
riješavanje političkih zapletaja kao i on, tra-
že, da se zatvori sveučilište, i oni pozovu
u vojnike, jer tako mogu bolje poslužiti
domovini.

Srpske bombe, »Wir. Allg. Zig.« javlja
iz Beograda : Iz državnog arsenala u Kra-

 

revolucija, koja je posljednjih godina pre-
obrazila golemo rusko carstvo. — Adam
Mickiewicz spada megju prve pjesničke ve-
likane cijeloga svijeta. »Izabrane pjesme«
njegove u krasnom prijevodu Ise Velikano-
vića upravo obogaćuju hrvatsku pjesničku
književnost. — Kolo Hrvatskih Umjetnika
sadržaje ove godine 12 slika u bojama, i
to od hrvatskih, srpskih, slovenskih i bu-
garskih umjetnika (sve po tri). — Uljudba
prastaroga svijeta razlaže vrlo popularnim
načinom rezultate predpovjesne (prehistorij-
ske) znanosti. — S drugim sveskom svoje
Hrvatske povjesti došao je prof. Šišić do
modernoga doba (1790.), tako te sada može
svaki Hrvat dobiti u ruke izvrsnu povjest
svojega naroda za 1 Kr. — ,Glas M. H.“
podaje pogled u književne naše prilike i
donaša vijesti o »Matici Hrvatskoj«.

Žepni vozni red. Nakladom Josipa Kre-
inza u Zagrebu. Sadržava sve pruge na jugu
monarhije sa potrebitim podacima, a vrijedi
za zimsku saisonu 1908.-1909. Dobiva se u
svim knjižarama ili kod nakladnika za 50 para.

uJorgovan“, Kolendar za mladež pučkih
škola. Nakladom Narodne Tiskare u Puli.
Cijena 50 para.

Na Zadvarju uoči sv. Bartula“ 1908.
Brošurica kojoj je tendencija za pravo osvi-
ješćenje našeg prostog naroda pred mahni-
tom bujicom demokratizma. Pisana je u
formi razgovora u krčmi megju raznim se-
ljacima srednje Dalmacije. Dobavlja se kod
g. M. Ribarevića, knjigoveže u Makarskoj,
uz neznatnu cijenu od 24 pare.

gujevcu poslan je ovih dana oveći transport
bomba i dinamita na Cetinje, što će biti
porazdijeljeno ondješnjim komitskim četama.
Ovim je četama svrha, da preko zime uz-
nemiruju Bosnu i Hercegovinu.

Gospodarska nevolja u Srbiji, Veliki
broj veletržaca nastradao je uslijed zastoja
posla. U stečaj je spalo deset najugledni-
jih kuća, a malih trgovina propalo je na
stotine. Novine govore o nesnosljivosti gos-
podarskoga položaja i proriču, da će doći
financijalni krah.

Srbija nastavlja oružanja. U Niš je o-
pet stiglo 198 topova, od kojih je jedan
dio poslan u Kragujevac a drugi u Šabac.
Svi vojnici treće stavnje dobili su oružje, te
im je zabranjeno, da se udalje iz svog obi-
tavališta.

Talijansko-srbijanske željice! U Beo-
gradu je boravio poznati talijanski repupli-
kanski zastupnik Chiesa s novinarom Mi-
celliem, gdje su im prirediti banket. Oba
Talijana upravo su grmjela proti Austro-
Ugarskoj i obricala Srbima potporu lialije
radi izgubljene Bosne i Hercegovine, — a
naravno reklamirala odmah Trst i Triđent
za ltaliju, koje će im Srbija pomoći izvo-
jevati 11! Od Srba su govorili general Jan-
ković i presjednik skupštine Jovanović.

Drzovitost srpskog lista ,Vardara“. U
Skoplju (Turska) izlazi »Vardar«, srpski
list za politiku, privredu i književnost. Imali
smo priliku, da vidimo taj list, koji osim
ostalog i na adresi vrijegja Hrvate, jer Za-
greb stavlja u Ugarsku (Hungarn). Zbilja
skrajnji bezobrazluk, jer barem bi Srbi mo-
rali znati, da je Zagreb samo u Hrvatskoj.

Turska proti sakupljanju vojske na srp-
skoj i crnogorskoj granici. Iz Carigrada
javljaju dne 17. o. mj. : Porta je u Biogra-
du i Cetinju predala notu, u kojoj traži
odstranjenje sakupljene vojske na granici,
jer se zbog toga osmanlijsko pučanstvo uz-
nemiruje.

Crnogorci dijele Muhamedancima oru-
žje. Javljaju iz Carigrada: U jednoj se
brzojavci, koju je »Jeni Gazeta« primila iz
Skadra, javlja, da su Crnogorci podijelili
megju muhamedance u Podgorici znatnu
količinu oružja. Muhamedanci u Baru još
nijesu odlučili, da li će primiti oružje, jer
hoće da doznaju prije za svrhu naoruža-
nja.

Položaj kralja Petra. »Vossische Zei-
tung« prima iz Beograda, da je politička
situacija u Srbiji od zadnjeg vremena po-
stala vrlo mračna. Sve se više čuju glasovi
protiv kralja Petra. Postoji bojazan, da ako
kralj Petar ne bi ostupio sam od svoje volje
i dobrovoljno, da bi se moglo dogoditi, da
bude od naroda silom maknut.

Hercegovac — darovao Srbiji po mi-
lijuna dinara. Bogataš Luka Čelović, ro-
dom Hercegovac a nastanjen u Srbiji,
dao je po milijuna dinara ministarstvu ra-
ta, kao prvu polovinu obećanoga milijuna.

=

Srpska panama. Iz Beograda javljaju :
»Štampa« objelodanjuje članak, kojim svra-
ća pozornost općinstva na izdaju, što ju je
počio ravnateljski zamjenik državnoga arse-
nala u Obilićevu kod Kragujevca, podpu-
kovnik Stanojević, koji je navodno neupo-
rabivim barutom napunio naboje za topove.
Ovo je izdajstvo, piše spomenuti list, tim
strašnije, što je upravitelj ratnoga tehnič-
koga ureda pukovnik Vlaić bio upućen u
stvar, a Stonojeviću se je imalo povjeriti,
da u Njemačkoj nabavi novoga baruta.

Crnogorske i srbijanske čete. Kako
doznaje sarajevski dopisnik »N. fr. Presse«,
gusto su opsjednute granice novopazarsko-
ga sandžaka od srpskih i crnogorskih do-
brovoljačkih četa. One bi već stupile u
akciju, da nije nepovoljno vrijeme za napa-
daje. Zapao je snijeg te vlada mokro i ma-
glovito vrijeme, Namjera tih četa jest pro-
valiti u sandžak te ga zaposjesti, da se
time stvori uovi status quo. — Novi vojni
i gragjanski zapovjednik u sandžaku Djavit
paša dao je zatvoriti sve srpske škole i
stavio je pod nadzor srbijanski samostan.
Tursko pučanstvo vrlo je zadovoljno sa no-
vim pašom. Pučanstvo žali, što je otišla
austro-ugarska vojska baš u ovo kritično
doba.

M a * tit dAatiali

u ija. Jav-
ljaju iz Beograda: Beogradske redakcije po-
slale su ruskim redakcijama memorandum,
u kom ih podsjećaju na kolegijalnu duž-
nost, da se zauzmu za Slavene. Riciotto
Garibaldi obećao je crnogorskom knezu
Nikoli 20.000 talijanskih dobrovoljaca.

 

 

 

 

Svega po malo,

Prošle je sedmice boravila u Beču Grčka
kraljica Olga, na putu iz Petrograda. —
Oragjani Adelbourgha jednoglasno izabraše
ggju Garrert-Anderson za načelnicu. Ona

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

je već druga načelnica u Engleškoj. — Tr-
govac Viliam F. Vilas ostavio je oporučno
120 milijuna kruna sveučilištu u Wisconsi-
nu. — U Parizu je umro stric ruskoga cara,
vel. knez Aleksije Aleksandrović. — Za
presjednika državne Dume opet je biran
Homjakov. — Izgorjelo je najstarije kaza-
lište u New-jorškom kotaru Brooklyn. Gle-
daoci se spasiše. Šteta je ogromna. — U
Teheranu je proglašeno ratno stanje. — U
Pekingu su umrli kineški car Khuangshu i
carica udova. — Selo Božjakovo kod Me-
tlike (na kranjsko-hrvatskoj granici) poha-
rano je od požara; izgorjelo je 50 kuća.
Štete je preko 150.000 Kr. — Nestašica vo-
de u Beču tako je velika, da su u više bo-
nica zabranili kupanje. — U Salzburgu je
slavila prošlih dana 70-godišnjicu g.gja An-
tonija Keldolfer, koja u sve imala 21 dijete,
a još je potpuno zdrava. — U Budimpe-
šti je uhvaćen onamošnji račun. činovnik
Josip Jenni, koji je sa netom preminulim
učiteljem Gljzom Laszlo kroz 6 godina iz-
dao 520 krivotvornih mjenica u iznosu od
100.000 Kr. — U Szandoru u Ugarskoj su-
pruga kovača Gjura Mesa rodila je dijete
sa dvije glave, koje je umrlo. — U blizini
otoka Iturup potonuo je japanski parobrod
»Faish«, uslijed strašne oluje. Utopilo se je
150 osoba. — Radi teških neprijateljskih
napadaja 10. o. mj. je u Pragu urednik li-
sta »Bohemia« skočio u Vitavu i utopio se.
— U Pomarolo u ltaliji uapšen je direktor
»Banca di Roma«, jer u banci pronevjerio
1/4 milijuna franaka. — U čitavoj je Kranj-
skoj zavlada bjesnoća na psetima. — U
Njemačkom gradu Hamm, gje su veliki
ugljeni rudokopi, uslijed zapaljenja plinova
srušilo se, te je pod zemljom poginulo pre-
ko 360 radnika, megju kojim ima i veliki
broj austro-ug. podanika. — Prošlih dana
osjetili su se jači potresi u Ceškoj, saskoj
Švajcarskoj a nadasve u Reggio di Calabria
(Italiji), gdje pučanstvo od velikog straha
boravi u baštinama i na prostranim polja-
nama. — U Rusiji je osim već odpuštenih
8 admirala, opet ih otpušteno 8. Protiv 113
činovnika ratne mornarice povedena je istra-
ga. — U Ugarskoj je takav snijeg zavladao,
da su uslijed snijega i željeznice u zakaš-
njenju. (Koja razlika ! Kod nas vrijeme da
ne može biti bolje i ugodnije). — Naši rat-
ni brodovi »Kaiserin Elisabeth« prispio je
u Chefeo, a »Kaiser Franz Josef« u Sin-
gapore, odakle će otputovati u Colombo.
Na brodima sve zdravo. — Presjednik ma-
gjarske neodvisne stranke Gemery otrovao
se iz žalosti radi smrti supruge. —  Fran-
cuska komora raspravlja da što prije ukine
i smrtnu kazan. — Jedan parobrod, koji je
plovio iz Amoya u Tung-Kang, velika bura
bacila o hrid, te se potopilo oko 600 put-
nika, megju kojim nije bilo nijednog evro-
pejca. — Novi prokop, koji spaja Azovsko
i Crno more, a vodi od Kerča u Jenikale,
službeno je otvoren. Dubok je 24 stope, le
omogućuje slobodni promet megju Crnim
i Azovskim morem. — Kneginja Hohenberg,
supruga nadvojde Frana Ferdinanda, rodila
je u Beču mrtvo muško dijete. — Čuvenom
dramatičaru Viktoru Sardou bio je u Parizu
priregjen vrlo veličanstven spovod. — Proš-
lih je dana umro u Londonu poznati fizi-
čar i električar Ayrton. — Vlasnik banke
Otmar Miller u Freisingu, nedaleko Mona-
kova, ubio se je, jer pronevjerio oko 2 mi-
lijuna maraka. Banka je obustavila isplaći-
vanja. — U Korneuburgu su podmetnuli
vatru u dva vojnička skladišta, koja izgo-
riše do temelja. Štete je za 300.000 kruna.
— U Globe Arizoni u sjev. Americi dva su
Dalmatinca u rodokopu odnijeli objavljenu
nagradu od 800 kruna, jer su u 25 1iiinuta
izdubili dvije mine od osam stopa. Zovu
se Ante Kraljević (iz Makarskoga Zaostroga)
i Antun Obad (iz naših kršnih Konavala).
Dakle od stotina radnika raznih narodnosti,
niko ih nije mogo nadmašiti. Ostali su im
radnici u počast priredili gozbu. Na čast
im! — Unatoč svim opovrgnućima opet
javljaju iz Beograda, da je uistinu kralj Pe-
tar teško bolestan, — U ponedjelnik je u
Šidu prasnuo dinamit u podrumu kuće ad-
vokata Dr. Frana Horvata, a s toga što nano-
nimno pismo nije poslao zatraženih 1000 Kr.
Kuću je oštetilo ali nije nikoga ubilo. —
U Rusiji slijede škandali : istraga o prone-
vjerenim milijunima kod ratne mornarice
dobro je uspjela: izim admtrala otpušteno
je 172 viša oficira, bez novčića mirovine.
te su predani drž. odvjetništvu. — U Ne-
djelju je bio pokop žrtava radničke nesreće
u Hammu. Osim svih dostojanstvenika i
inih zastupnika, bio je prisutan i austro-
ug. konsul, koji je položio krasne vijence
na odar austro-ug. podanika. — Dne 15.
o. mj. dovršene su u Rimu proslave 50-go-
dišnjice misničkog jubileja sv. Oca Pape.

Svečanostima je prisustvovalo 20 stožernika, |

280 biskupa i nadbiskupa, a naroda je bilo
do 50.000.

tro

 

Vijesti iz naroda.

Iz Mula kod Kotora.

(400-godišnjica bl. preminuća našeg do-
morodca). Kako je već bilo najavljeno u
»Pravoj Crv. Hrv.«, proslavila se je svečano
u našem mjestu dne 9. ov. mj. 400-godiš-
njica, od kada se dušom rastavio od tijela
da uživa vječnog Stvorca, naš domorodac,
bl. Gracija (Milostislav) iz Mula kod Koto-
ra. Vrli Muljani nastojahu da ne samo cr-
kovno, nego i narodno proslave svog milje-
nika sumještanina a diku hrvatskoga naroda,
čigovo tijelo neraspadnuto evo 98 godina
da ga posjedujemo u našoj župnoj crkvi.
Obzirom na sadašnje okolnosti »harne«
Crnegore spram Austrije, naše vojničko za-
povjedništvo zabranilo je svako pucanje,
rasvjetu i puštanje vatrometa, i tako zdvorno
samo vijanje zastava bijaše znak svečano-
sti. U crkvi obavila se je trodnevnica na
čast Blaženikovu u prisutnosti mnogobroj-
nih pobožnika. Kroz trodnevicu držahu go-
vor u slavu bl. Gracije franjevac o. Medić,
muljanski dušobrižnik Vukašinović i domi-
nikanac o. Knego. Na svetkovinu jutrom od
5-10 sati zaredale su se tihe sv. mise, preko
kojih mnogo pobožnih pristupilo k sv. priče-
sti. U 10 sati poniifikao je naš presv. bis-
kup Frano Uccellini, koji, usprkos ružnog
vremena, žrtvovao se da sudjeluje proslavi.
Preko pontifikala pjevalo je miswgu čast
bl. Gracije, što ju je sastavio pok. franjevac
Konrardo iz Italije, muljansko Hrvatsko pjev.
društvo »Zvonimir«, pod upravom g. P.
Simovića, uz pratnju orgulja g. A. Pasko-
vića pok. Krsta. Po podne u 3 sata, poslije
otpjevane narodne himne u slavu bl. Graci-
je, držao je lijepi panegirik o. M. Knego
iz Dubrovnika, na potpuno zadovoljstvo slu-
šatelja, pa je svršila svečanost sa blagoslo-
vom presv. Sakramenta uz pjevanje gori
spomenutog »Zvonimira«, koje služi Mulja-
nima na čast i diku. Cvalo i napredovalo !

Iz Ljute u Boci Kotorskoj.

(Kragja). U noći izmegju 7. i 8. ov. mj.
bila je ukradena u mjesnoj kasarni c. k.
financijske straže svota od oko 300 Kr. i
zlatnih predmeta, u vrijednosti do preko
300 Kr. Lupežu se još nije ušlo u trag.
Iste je pak noći netragom nestalo kuhara
iste kasarne, Ivana Baraća Franina, rodom
iz okolice Vrhgorca.

Iz Cavtata.
(Društvo »Epidaurum« za istraživanje
starina u Cavtatu). Namjesništvo u Zadru,
otpisom 28 rujna o. g. Br. 19.704, posvje-
dočilo je zakoniti opstanak pomenutog dru-
štva na temelju prikazanih pravila. Ovo će
se društvo baviti istraživanjem starina u
Cavtatu, Konavlima i po drugim mjestima
kotara dobrovačkoga. Centralna komisija za
uzdržavanje spomenika u Beču obećala mu
je potporu. Ovo društvo ima već u Cavtatu
svoj mali lapidarni muzej.
S Korčule.
(Pir). Dne 26. ov. mj. vjenčati će se g.
Frano Foretich-Colenda za g.gjicu Margaritu
Smerchinich. Čestitamo !

S Kune.

(Dvije riječi sakupljaču peljeških pjesa-
ma). U pretprošlom broju »Prave Crv. Hrv.«
javlja gosp. Dr. Bjelovučić, da kani izdati
narodne pjesme s Pelješca. Radosno primi-
smo tu vijest, ali opet nešto nas je potaklo,
da u interesu same stvari, napišemo neko-
liko riječi. Sakupljanje narodnih pjesama,
pa bilo one ma koje vrsti, doduše nije lak
posao, a opet tu se hoće posla, tu se hoće
vremena, tu se hoće vještine. Sakupljač tih
pjesaina, ako hoće da uspije, on bi morao
da svojom glavom zagje u narod, te od
mjesta do mjesta sakuplja pjesme. Jer obra-
tit se na pojedince, a koji možda toj stvari
nijesu ni vješti, može koristiti malo ili ni
malo. Kogod će se odazvati pozivu, a ko-
god i ne će, pa da bi se svi i odazvali opet
nema toliko uspjeha. Sakupljač mora, da
u svojoj nazočnosti sluša, istražuje, bilježi.
Rekli smo da se hoće i vremena, jer se
to ne može sve u dva tri dana sakupiti. A
hoće se takogjer i vješto oko, da zna kud
će zaći, gdje će naći takove pjesme, a i
brčno i vješto pero ne smije falit, da svaku
metne na hartiju. Sakupljač glavom saznati
će za izvor pjesme, saznat će za mnoge
prilike, saznat će za mnogo tamno mjesto
u pjesmi; lako će mu biti i priupitat za

ovu i onu nejasnu riječ, Tako će sam sa-|

birač upoznati narodni duh, upoznat će o-
kolinu u kojoj se pjesma pjeva, upoznat će
cijeli ambijenat, što mnogo vrijedi za izda-
vača pjesama. Želimo, da bi ta zbirka doi-
sta bila, u kojbi našli i upoznali duh pe-
lješkog naroda. Želimo, da to ne bude sa-
mo onako nabacano nekoliko pjesama bez
ikakvog reda, bez ikakve veze. Želimo da
ne bude površna zbirka kao što je »Pelje-
ški Rat«, djelo istog Dr. Bjelovučića. Želi-
mo, da se ne ograniči gospodin sabirač

 

 

samo na dva-tri mjesta, nego da obuhvati |

God. IV.

cijeli poluotok Pelješac. | tek tada ćemo
rado i sa harnošću prigrliti tu zbirku.
+ _ Vilenjak.

Iz Blata Korčule.

. (U počast novog zastupnika). Na 7 ov.
mj. mjesni birani birači, prijatelji i znanci
prirediše večeru na počast novoizabranom
zastupniku Joakinu Kunjašiću. Bilo ih je
preko pedeset. Nazdravljalo se Hrvatskoj i
zastupniku. Niko Marinović u ime biranih
birača govori o mjesnoj slozi. Veseli se, da
su slogom dobili čestita i valjana domo-
rodca za svog zastupnika. Želi da i una-
prijed vlada sloga dobrih za dobro. Don
Vicko Lisičar čestita Hrvatskoj i Blatu kao
i cijelom izbornom kotaru nad lijepom ste-
čevinom u osobi Kunjašića. Preporuča, da
neustrašivo i bezobzirno radi za Hrvatsko
državno pravo. Spominje i aneksiju Bosne,
te stavlja na srce zastupniku, da uzna-
stoji za pripojenje Hrvatskoj. I Stjepan Ka-
logjera veseli se na složnom radu i izriče
nadu, da sa dostojnim radom prodičiti za-
stupnik koli Blato toli Hrvatsku. Antun Ce-
tinić pozdravlja zastupnika u ime nekih bi-
ranih birača drugih općina. Don Žuvela pro-
govara iz srca, te bodri zastupnika da ne
zaboravi koli vjeru toli domovinu. Marin
Batislić nadučitelj čita jedan lijepi prigodni
sonet svečaru. Pregovara napokon i starina
Monsinjor Bačić, koji preporuča zastupniku,
da bude dični borac za Vjeru i Hrvatsku.
Na posljetku diže čašu Antun Bijelić, koji
svojim baš krasnim govorom napija Hrvat-
skoj i predlaže, da se skupi za bijednu na-
šu Istru. Napokon progovara uz sveopću
pažnju zastupnik Kunjašić, koji zahvaljuć
svima na lijepim mnadzdravicama iskazuje
osobitu ljubav i štovanje Lisičar-u, koji je
kroz malo vremena pokazao ljubav i čast
mjestu, te se nada da će mu i Blato uz-
vraćati ljubavlju i čašću. Obećaje, da će uraditi
koliko mu bude moguće za potrebe i inte-
rase cijelog izbornog kotara, a da će biti
uvijek za slogu i jedinstvo mile nam Hr-
vatske. Razdragani tim govorom svi prisu-
tni kliču svečaru i Hrvatskoj. Bilo je već
kasna noć, kad se svrši ova krasna večera,
na što bi zastupnik otpraćen do kuće uz
pjevanje rodoljubnih pjesama i klicanje| Hr-
vatskoj. Budi istaknuto, da je poprimljen
jednoglasni predlog, da se zahvali svim
otsutnim biranim biračima drugih općina.

 

Politički pregled.

Poraz Srba kod izbora za osmanlijski
parlamenat. Iz Beograda javljaju: Rezultat
parlamentarnih izbora u Sandžaku Ueskiib
i Priština u ovdješnjim političkim ksugovi-
ma izazvalo je veliko poništenje, jer je vlada
generalnom konsulu Balugdžiću stavila na
raspolaganje velike novčane svote, da upli-
više na izbore u Staroj Srbiji. A sada evo
u vilajetu Ueskiib-Kosovo dobili su Srbi samo
dva mandata, dok je sedair mandata zapalo
muslimane. Generalni konsul pozvan je s to-
ga u Beograd na opravdanje. Kolika je po-
ništenost ovgje, najbolje dokazuje to, što
jedan biogradski list izrazuje - sumnju, je-li
konsul dobivene novce uopće upotrebio u
izborne svrhe.

Ručno pismo ruskog cara našemu vla-
daru. Stiglo je u Beč pismo ruskog cara
kao odgovor na pismenu vlastoručnu objavu
kralja Franje Josipa ruskom caru. Pošto je
poslanik knez Urusov radi bolesti odsutan,
to će pismo vladaru uručiti poslanički sa-
vjetnik Sergejev.

Srbijanski bjegunci u Zemunu. Kako pe-
štanski i bečki listovi javljaju, zemunskoj
policiji prijavila se dva srbijanska vojnika
opkopničke čete, imenom Milan Mišić i Dra-
gomir Živković, koji su iz Beograda pobje-
gli. Oni pripadaju niškom opkopničkom ba-
taljonu, ali su već mjesec dana zaposleni
blizu Save kod Topčidera, kopajući jarke i
čineći pripreme za polaganje mina. Kako su
policiji pripovijedali, pobjegli su za to, jer
se zlo s njima postupalo, te su trpjeli glad
radi premale hrane. Pripovijedaju, da se za
45 momaka u. svemu kuhalo 6 litara graha.
Nadalje se tuže, da su morali pod vedrim
nebom spavati, nemajući ni valjanih pokri-
vala ni zimne odjeće.

Bugarsko naoružavanje. Iz Sofije javlja-
ju: Ratno ministarstvo namjerava, da no-
vake, koji bi tek u proljeću imali nastupiti
službu, već 28. o. mj. pozove pod oružje.
Sobranje će u tom pravcu doskora stvoriti
zaključak.

Naoružavanje Turske. Iz Drinopolja ja-
vljaju, da je tamo prispjelo već oko 26.000
pričuvnika redovite vojske, a do 20.000 re-
difa (domobranaca), tako da drugi vojni
zbor sada broji preko 80.000 momaka.

DE“ Jeste li platik =
predbrojbu? “Bi