Br. 197.

Pothvat g. Arneri osim što je nemoguć i| jezdio se u Egiptu : taj, velimo zloduh daje
predugačak je; ali smisao njegova odgovora novca Srbima i Crnogorcima: neka glave

dade se svesti na slijedeće: On tvrdi da g.
I. F. Lupis nije nametnik, već da je pro-
glašenje njegove kandidature uslijedilo po-
sve korektno i da su za istoga neprisiljeno
podali svoje glasove 3/4 veleporeznih birača
sreza korčulansko-pelješkog. Ako uz to pret-
postavimo — što pripušta i isti Dr. R. Ar-
neri — da je korčulansko-pelješki srez bio
ovlašten da označi osobu kandidata, iznijeti
ćemo neoborivih činjenica, iz kojih će ja-
sno uslijediti, da navodi Dra. Arneria ne
odgovaraju podnipošto istini, a time ćemo
dobiti konsekventi zaključak da je I. F. Lu-
pis bio izabran — kao što smo već ustvr-
dili — preko i proti volje većine birača,
ergo nametnut.

Arneri u svom otvorenom pismu tvrdi,
da je dne 22/10 1908 bio sazvan sastanak
u Dubrovniku u svrhu konačnog proglaše-
nja kandidata. Kako je stvar tekla nijesmo
potanje upućeni, samo tvrdimo da kandi-
dati nijesu bili konačno proglašeni, a pot-
krepom nam je dogovor koji je nekoliko
dana kasnije bio u Prigradici izmegju blat-
skog izbornog odbora s jedne strane a g.
Arneri s druge. Blatski je odbor nastojao
skloniti g. Arneri da se izjavi za kandida-
turu načelnika g. Kunjašić-a u vanjskim op-
ćinama. Ali g. Arneri nije hotio, da se iz-
javi, nego je vijugao ... A kada je pala
riječ za kandidata veleporeznika, g. Arneri
konkretirao se je u slijedećem: »Ako Ku-
njašić propade u vanjskim općinama ja ću
mu ustupiti svoj mandat u srezu velepo-
reznika. Naprotiv on htio eventualnosti kan-
didature g. Lupisa, a nije se povelo riječi.

Toliko je istina, da prama svakomu sta-
nju stvari, gospoda veleporeznici nijesu dr-
žali nikakvog sastanka, nego su čekali ispa-
dak izbora u vanjskim općinama.

I zbilja kada su se uvjerili kako se je
lijepo podnio prama njima Dr. Arneri u iz-
boru zastupnika Kunjašić-a, iste su večeri
sazvali izborni sastanak svojih veleporezni-
ka, na kojemu su zaključili ponuditi kan-
didaturu g. Dr. M. Čingriji i u tom smislu
zapisnički opunomoćili g. Stijepa Calogera,
veleporeznika i trgovca iz Blata, nanodat-
kom da za slučaj neprihvaćenja kandidature
sa strane Dra. Melka, podade sve njihove
glasove »bilo kome« ali ne ni Dru. Arneri
ni I F. Lupisu niti ikakvom korčulanskom
predloženiku Dra. Arneria.

Prama tome je g. Culić, koji je tada bo-
favio u Dubrovniku, dobio slijedeću brzo-
javku :
Culić — ,Hotel Ville“

Dubrov. 27/3 1908.

»Blato — 301 — 18 — 28 — 2 s.

»Blatski veleporeznici jednoglasno sinoć umo-
,lili Melka primiti kandidaturu veleporeznika ;
,za drugoga neće glasovati. — Kunjašić.

A sada neka javnost prosudi, da li je
Dr. Arneri mogao »realnije i poštenije« po-
stupati, kao što se sam hvali!

Kada su pak punomoćnici blatskih birača
došli u Dubrovnik, već je na temelju brzo-
java g. Arneri bila od Srba proglašena kan-
didatura I. F. Lupis-a; našli su se naime
pred jednim »fait accompli«. Sasvim tim
pokušali su svim silama da onemoguće na-
metnika. Pa kad im ovo nije uspjelo, po-
dali su mu svoje glasove. Ali kako? Uz
već spomenutu ogradu, koja sastoji u tome
da su od vodstva sam. org. hrv. str. na
konferenciji, koja se je obdtžavala u oči
izbora, zatražili izjavu u smislu »da su se
»do zadnjeg časa borili proti kandidaturi
»g. Lupisa, koju ne mogu da odobre, ali
»da pristaju i daju mu svoje glasove jedi-
»no radi stranačke discipline i želje Dra.
»Pera Čingrije«.

Ovo je šušta istina, za koju se poziva-
mo na gospodu blatske veleporeznike a oso-
bito na gg. načelnika i zastupnika Kunja-
šića i Sijepa Calogera, veleporeznika u Blatu.

Jeliovo »odgovor« kako tvrdi Dr. Arneri,

nose u torbi i neka se stave pred top au-
strijanski, a taj zloduh niko drugi nije ne-
go Engleška. Tako je samo moći razu-
mjeti tu bojnu kriku i viku srbijansku. Tu
nas bojna vika sjeća kako su ono Izraelci
kod zidina Jerika vikali i udarali u talam-
base: te se od t& njihove larme srušili zi-
dovi Jerika. Ali te srbijanske vike neće se
niko preplašiti ! Kao da se neko i sam boji,
zato ga i stoje tolika dreka.

Ovih dana ko da se i Crnogorci oju-
načiše! Pisalo se, da je u Nikšiću bio zbor
nekadašnjih ustaša i hajduka hercegovačkih
i da je tomu zboru presjedao Lazar Sočica,
a dušom da je toga zbora bio nekadašnji
harambaša Stojan Kovačević. A ko je taj
Stojan Ko.ačević? Nekada je prije okupa-
cije hajdukovao, i kažu da nije ni katolike
štedio. Za okupacije vratio se je u okolicu
Metokije iliti Gacka. Nijesu ga namjestili
radi Turaka, kako je želio. Godine 1881.
digao je bunu u toj okolici gatačkoj. S
početka bilo je nešto neznatnih okršaja u
toj okolici; ali kasnije je morao tu okolicu
ostaviti. A zašto? Kad se počeo ustanak
širiti, došao je svijet izvana u Avtovac k
prestojniku, da mu javi kako je. Našao se
tu i već onda stari vojvoda Zimonić, koji
je poslije okupacije sporazumio se s vla-
dom, te ostao vijeran caru. Počeo on svijet
miriti, da nije baš tako zlo, na što će jedan
pop Živko: »lako Ti govoriš, ali se i Tebi
Stojan grozi«! Psi mu se kosti nametali,
reći će vojvoda Bogdan. Stojan se meni
grozi!? Neka dogje samo, mojim ću ga zu-
bima zagušiti«! Poslije te grožnje nije se
Stojan prikazivao u blizini Avtovca i kule
vojvodine. I kasnije kad je čitava brigada
polazila prarila Ulogu i Kalenoviku iz Av-
tovca: toj se brigati nije niko približio.

A Stojan kao da je govorio u Nikšiću,
da bi tamo oko Avtovca trebalo u Herce-
govinu provaliti. Nu vojvoda Zimonić jošte
živi. Doduše, prevalio je devedesetu godinu,
nu ga narod štuje kao svoga patrijarku.
Ima sijedi vojvoda čestitu obitelj: Sin mu
je metropolita mostarski, dočim drugi sin
Stevan negdje u Bosni kajmekan. Ostavio
je Crnu Goru, kojoj je i on kao i otac vi-
jerno služio: Nije mogao ni Stefan služiti
knjaza. Kao da je pravo imao jedan od naj-

koji je nami rekao prije osam godina: da
pošten čovjek ne može ispred knjaza u Cr-
noj Gori živjeti.

Tješimo se, gdje mogu onaki haramije,
kao što je Stojan Kovačević u Crnoj Gori
prvu riječ voditi, a i taj je već prevalio osam-
desetu i čujemo da je oslijepio. Još ga sa-
mo rakija uzdržaje. Misle dakle ustaše iz
Crne Gore pod slijepim Stojanom; a oni
tamo iz Šumadije pod ludim Gjorgjem pro-
valiti i započeti rat sa hibsburškom monar-
hijom ! Na zdravlje im bilo !

Politički pregled.

Slovenski liberalci i klerikalci. Kako
javljaju iz Ljubljane, uspjeli su pregovori
izmegju obih slovenskih stranaka glede nak-
nadnili izbora za kranjski sabor u toliko, da
se čini kao sigurno, da klerikalna pučka
stranka ne će postavljati kandidate u Ljublja-
ni a slovenska napredna stranka neće kan-
didirat u seoskim kotarima. Od trinaest
kotara, koji imaju birati, zapalo bi uslijed
komprinosa: deset klerikalna pučka stranka
a tri napredna.

Izjave za rat. Presjednik srpske skupšti-
ne Jovanović izjavio je uredniku »Novosti« :
ne opozove li Austro-Ugarska aneksiju Bo-
sne i Hercegovine, da mora do rata doći,
jer aneksijom Bosne prijeti Srbiji i Crnoj
Gori ista sudbina. — Crnogorski izaslanik
Mijušković u jednim ruskim novinama izja-
\vio je, da sada ne vjeruju u rat, jer bi

 

 

 

 

i je su li 3/4 veleporeznika sreza korčulan- | proljeće za to bilo podesnije. Za budućnost
sko-pelješkog dali od svoje volje i neprisi- ne može se jamčiti, da ne će doći do Bal-

ljeno svoje glasove miljeniku Dra. Arneria
g. I. F. Lnpisu? Je li Lupis nametnik ili
nije? — Odgovore pripuštamo poštenoj i
neinteresovanoj javnosti, a mi zaključujemo
sa skoro historičkim usklikom Dra. Pera
Čingrije : ,Furtanterija“ !

Chronicus.

Hoće li se smiriti?

Nekako neima nade, da bi se mogli smi-
riti duhovi u Beogradu i Cetinju. Vidi se,
da tu neko piri vatru. Zar drugčije nebi
mogli razumjeti, da se ne može uduniti ta
vatra. Taj neko kao da nije niko drugi ne-
go onaj zloduh slavenski, koji je na Bal-
kanu uvijek rovario proti Slavenima, te bio
uvijek na strani Turske, recimo proti Rusima.
To je onaj zloduh, koji je zaustavio Rusiju
pred Carigradom, te na berlinskom kongre-
su prikratio Bugarsku i ponudio prvi Au-
striji Bosnu i Hercegovinu. 1 taj koji je pri-
svojio na berlinskom kongresu Cipar, ugni-

kanskog rata. Megjutim valja računati i na
tursku vojsku, koja bi kao i nekad lasno
mogla opet doći pod Beč.

| Crna Gora. Crnogorski delegat Popović
\izjavljuje, da su sve vijesti i bojazni glede
\ratnih namjera Crne Gore naprosto neisti-
| nite. Isto tako kano Srbija čeka i Crna Go-
\ra na konferenciju. Kneževina ne izazivlje,
\već ona nastoji uvjeriti vlasti o opravdanosti
njezinih zahtijeva. — Umirovljeni general
i bivši vojni ministar u Srbiji, Janković,
pozvan je u Crnu Goru, da se stavi na če-
lo crnogorske vojske. Janković se izjavio
spremnim, ako bude prije toga reaktiviran
u Srbiji. Otputovalo je 30 časnika u Crnu
Goru, da vježbaju Crnogorce u baratanju
sa novim puškama.

Konterencija. Iz Petrograda javljaju : Ova-
mo je prispjela nota Austro-Ugarska u ko-
joj je odgovor na turske predloge za saziv
istočne konference. U krugovima, koji su
blizu ministru izvanjskih posala, uvjeravaju,

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

da se nota ruske vlade neugodno dojmila.
Bečka vlada daje razumjeti, da uz ideju
konference samo onda može pristati, ako
se izluči pitanje aneksije Bosne i Hercego-
vine. Odgovor će Rusiji ovih dana biti
otposlan. U ministarstvu izvanjskih  posala
otvoreno se govori, da je Austro-Ugarska
Rusiju tri dana prije aneksije obavijestila o
svojoj namjeri. Uvjerava se takogjer, da će
Izvolski vladin nazor o balkanskim pitanji-
ma domala u državnoj dumi saopćiti.

Turska štampa proti savezu sa Srbi-
jom. Vijesti o savezu srpsko-turskom ne-
prestano se šire. Novaković i Vukotić do-
duše dementuju, ali vele, da su vijesti pre-
uranjene i da nijesu još napustili nadu u
savez sa Turskom, a proti Austro-Ugarskoj.
— »Surai Umet« veli, da Turska svojim dr-
žanjem ni sumnju ne smije pobuditi, da uz
ovo pristaje. Ovako držanje, znači igrati se
vatrom. Sa Srbijom i Crnom Gorom sklo-
piti ugovor, ma bio i u obranu, značilo bi
potpuno ignorirati otomanske interese, te bi

 

većih junaka Crne Gore: Marko Miljanov,

izazvalo rat sa Austro-Ugarskom.

| O bojkotu u minist. vijeću. Javljaju iz
Beča, 23. o. mj.: U jučerašnjem ministar-
skom vijeću raspravljali su ministri o mje-
\ rama, koje bi se morale poduzeti, potraje
li dulje bojkot protiv austrijskog »Lloyda«.
Ako odgovor Turske na zadnje korake po-
duzete u Carigradu u ovoj stvari, ne bude
povoljan, sazvat će se skupno ministarsko
vijeće, na koje će se pozvati i vojni mini-
stri. Jedna od mjera bila bi, da se »Lloy-
|dovi« parobrodi otpravljaju na Istok uz
pratnju ratnih lagja.

Sitae vijesti. Srbija je dala Crnoj .Gori
predujam od milijun franaka za naoružanje.
\— Izaslanstvo Srbije u Petrogradu povratilo
\se preko Rumunije u Beograd. — Iz Plev-
'lja javljaju, da su muslimani htjeli zapaliti
\srpsku gimnaziju, ali bje osujećeno. Izme-
\gju Srba i Muslimana vlada velika razdra-
\ženost. — Dne 23. o. mj. prenesen je no-
\vac narodne banke iz Beograda u Niš. —
[Uslijed nemira izmegju talijanskih i nje-
mačkih gjaka na bečkoj unmiversi, zatvoriše
|universu. Ima gjaka i s jedne i s druge stra-
\ne teško ranjenih.

Domaće vijesti.

Sjednica uprave stranke pra-
wa. Sazivljem sjednicu uprave naše stran-
ke za dan 11 prosinca u 10 sati prije po-
\dne, u Spljetu, te molim svu gospodu čla-
\rfave, da izvole nefaljeno na istu pristupiti,

I

 

žnosti.
Zadar, 25 studenoga 1908.
Don Ivo Prodan
presjednik.

Narodnom Listu““, Taj nam list
prigovara, da »nijesmo dosljedni« (ala je
njegov gazda Dum Jure baš »dosljedan«l!),
da »bolujemo na Zaudomaniji«. A zašto?
Jer smo kazali da stanovište pravaša oko
»Hrvatske« u poslu aneksije posve je po-
hvaljivo, od pravih nesebičnih patrijota; i
jer smo pohvalili predlog Mile Starčevića o
narodnom vijeću. Ali je ta hvala bila uvje-
tna; jer se izričito u članku kaže: / ako se
predlog još nije ostvario, nadati se je da
će se izvršiti, ako sve pravaške frakcije
budu i dalje koracati stazom narodnoga
osviješćenja.

Na žalost se uvjet nije izvršio, kako je
potanko iskazano odma u slijedećem broju.
Cijenimo da političko poštenje uvijek na-
laže rijeti istinu, bilo i od najgorega pro-
tivnika u političkom ćuvstvovanju; — to
smo učinili kao kroničari, a da smo ipak
uvijek ostali na onoj jedinoj podlozi, koju
zagovara starčevićanska stranka. Zar jer mi
hvalimo i stanovište Dum Jura u stvari a-
neksije, proizlazi zato da otstupamo od pra-
vaškog našeg uvjerenja? Ta imoli bi znati oni
koji prigovoraju, da je prastara rečenica : qui
bene distinquit bene docet. Pitamo: nije li
bolje pohvaliti što je vrijedno hvale, a ne
huliti i osugjivati sve sebe ? Za nas je prvo
bolje i patriotičnije, i tako se vladamo jer
nemožemo nikako vjerovali da se neće pra-
vi Hrvati kad li tad li srestit na dobro do-
movine, što bi teško igda se slučilo kad bi
strast, ona nesmiljena politička strast, vla-
dala u javnom našem životu.|

 

Gradska: kronika.

Iz stranke. Pozivlju se pristaše Stran-
ke Prava, da izvole doći u ponedjelnik dne
30. ov. mj. ma 7 ura u večer u »Hrvatsku

dogovor, pošto se radi o napretku i dobro-
biti naše stranke u gradu i okolici, s tog

jer će se raspravljat o stvarima odlučne va-

Radničku Zadrugu«, gdje će se držati važan,

ljubu bila laka ljubljena gruda, a teško
ražalošćenoj porodici naše najiskrenije sau-
češće.

»Gundulićeva“i zabava s ple-
som. Do par dana eto da nam opet oživu
prostorije obljubljene naše »Zadruge«. Sjaj-
na će njezina dvorana okupiti koli naš
krasni spol, toli našu mladost. Tim  rados
niji moramo biti, kad nam tu zabavu pru-
ža Hrv. Pjev. Glazb. Društvo  »Gundulić«.
Ne ćemo. praviti bučnih reklama, budući
smo uvjereni o uspjesima naših zabava.
Samo ćemo to istaknuti, da se je naša
mladost ovog puta zauzela, da prisutne,
kroz cijelu zabavu, drži u veselom smi-
jehu i lijepom zadovoljstvu, sa svojim

njima. Ko hoće, da nekoliko sati progje u
društvu veselja i zabave, neka pohiti dne
6 dećembra u večer u »Hrv. Rad. Žadrugu«.
Vrlo birani raspored zabave donijeti ćemo
u dojdućem broju.

Odlikovanje. G. A. Bratić u Cavtatu
odlikovan je od Nj. Svetosti Pape Pia X.
zlatnim križem : pro ecclesia et Pontifice.

Da se malo nasmiješ! Megju o-

dana punu stupce raznih novina, zaslužuje
da i ovu zabilježimo: — Srpski list »Za-
stava« javlja »vrlo interesantnu« vijest, da
su ,,Crnogorci postavili ubojne brodove
na Lovćen“ ! Kud će te više gluposti! A
Lovćen je brdo, visoko 1759. metara, i na
to brdo Nikita naredio da se — usidre uboj-
ni brodovi!! Dakle su i to »Zastavi« —
»brzojavili«, isto kao i »Obzoru« sve one
bombe ! Bude li ovako dalje hodit, do brzo
će im »brzojaviti« da su crnogorci sa topo-
vima pješice prodrli ua — otok Lopud
Naka zabavljaju svoje čitaoce!

Istinito je — na žalosti U »Na-
šem Jedinstvu« u broju od 26. ov. mj. iz-
nešeno je, kako se ilači i zapostavlja naš
jezik u domaćem društvu »Dubrovačkoj Pa -
robr. Plovitbi«. Žalibože je sve istinito, te
smo o tome i mi više puta ustajali, ali uza-
lud. Ne bismo rada da, zbog oglušivanja
neke gospode, budemo prisiljeni udariti u
jače žice, jer je prevršilo svaku mjeru. Go-
vorimo i u današnjem broju o agenciji u
Zadru.

O skupoći hrane. U Trstu, u Ro-
vinju, u Poli, pak u Gorici, ovih dana bilo
je raspravljanja ili u opć. vijećima ili u
gradskim odborima, što bi sve imali raditi
i nastojati, da bi im hrana pojeftinila.
| Ovoliko da se zna, jer mi ne vjerujemo
da je igdje skuplje mego je u nas, a ipak
se u nas miko ne miče da se zauzme za
opravdane tužbe i prigovore gragjanstva !
Što misle gospoda na Općini ? Osim hrane
i drva su preskupa, kao i ugljen: kud će
te više kad je breme zelenih i mokrih drva
po 7 Kr. i 80 para! Zar im se »ne može«
odrediti cijenik ?

Sv. Cecilija. | ove kao svake godine
mjesne su glazbe -proslavile svoju pokrovi-
teljicu, sv. Ceciliju. UJ subotu u večer je
'uoči svečanosti, glazba »Gundulić« otsvirala
vrlo birani raspored pred crkvom sv. Vlaha,
te je bila burnim pljeskanjem nagragjena,
da je morala više komada ponavljati. Za-
(tim je obašla gradom udarajući, praćena
rodoljubnim poklicima od velikog broja o-
mladinaca, koji su za glazbom stupali.

Umorstvo u Stonu. U Nedjelju u
jednoj krčmi u Malomu Stonu nekolicina
ih se nakresalo, te došlo do karbe i do ša-

 

 

gjoše iz krčme, pograbio za nož i jednoga
probo, da je odmah izdahnuo. Nesretnik
ostavlja osmero djece. Eto, to su sve poslje-
dice prekomjernoga pića !

iz Suda. Omladinci, koji su u prošloj
demonstraciji skidali table sa talijanskim
natpisima sa dućana, bili su od Suda rije-
šeni, osim jednoga koji je osugjen na 5 Kr.
globe. Svak se i nadao da će bit riješeni,
jer je ono bila prosta demonstracija, a ni-
kome nije niti na kraj pameti bilo, da ošteti
tugje vlasništvo.

Je li još zabrana u snazi ? Pro-
šle je godine od c. k. Poglavarstva bilo no-
vinama zabranjeno javljati išta o kretanju
vojništva i bojnih brodova, radi čega su
nam jednom bili zaplijenili list; ali cijeni-
mo da je sada zabrana opozvana, jer eto
sve novine donašaju, pak još da su istinite,
ali bombastične vijesti. Bilo bi s toga dobro da
Poglavarstvo — radi ravnanja — obavijesti

nmištva : je U ili nije zabranjeno ?

Rlektrični tramway. Po zauzi-

 

 

 

istomišljenik g. Antun vit. Zakaria, lučki

manju Odbora izgleda, da će se ta pohval-
na mamisao u ne dugo vrijeme ostvariti,
što bi bila prava blagodat koliko za grad
toliko za Oruž. Nadamo se, da će i Vlada
doći u susret Odboru, što bi i bilo pravo,
da što prije vidimo Gruž s Gradom spojen
sa električnim tramvajem. Samo naprijed |

Sv

 

poglavar u m. Vrlom sugragjaninu i rodo- |

do sada u nas rijetko vigjenim iznenagje-

stalim bombastičnim vijestima, koje ovih

ka, tako da je jedan nakon malo kako iza- | ijel

God. IV.

Postupanje agenta,,Ragusee “
& Zadru. Pišu nam : Prošlih dana na-
lazio sam se u Zadru, te odoh na agenci.
ju »Dubr, Par. Plovitbe« — ili kako je neki
hoće da irazivlju: »Ragusee«, — te zamo-
lih za jedan putni red, na što mi činovnik
odvrati, da nemadu. Zatim odoh u obližnji
hotel i zamolih podvornika, da ode do »Ra-
gusee« pitati jedan putni red, na što pogje
i donese mi ga. Dakle s toga za mene »nije
bilo« jer sam pitao na hrvatskom jeziku, a
za ovog je bilo jer je pitao na talijanskom
jeziku. Po tome bi dakle izgledalo, da smo
prisiljeni u hrvatskoj zemlji i u agenciji dubro-
vačkog društva govoriti talijanski! Misle
li gospoda na upravi »Dubr. Par. Društva«
doskočiti takovim i sličnim nepodopštinam ?

Velika dosljednost!!! »Crvena Hr-
\vatska« u pretprošlom broju se u poseb-
inom članku tuži i o tome, što ovog pula
malo ili nimalo ima stranaca, da je gradu
\velika šteta —, što i mi priznajemo, ali je
\»Crv. Hrv.« rugala se nami što smo bili
| kazali da je grad veoma oštećen odlaskom
\vojništva, a još vojska je boravila uvijek a ne
|par dana kao stranci. Ali što će te! »Do-
|sljednost« i ništa drugo nego pusta — »do-
\ sljednost« !

Nedjeljni počinak. Svuda se dan-
danas nastoji, da se uvede potpimi Nedjeljni
počinak,“pa tako su se i u najvećim gra-
dovima prošlih dana obdržavale u tu svrhu
skupštine, što i zahtijeva duh današnjeg
vremena. Milo nam je, da i naš Zagreb nije
u tome zaostao za drugim gradovima, jer
se je dne 22. ov. mj. obdržavala u Zagrebu
velika skupština svih trgovačkih namješte-
nika, trgovaca, obrtnika i ost., bez razlike
stranaka, te je nakon odulje debate skup-
ština zaključila, da se ministru trgovine o-
dašalje slijedeći brzojav:

»Na današnjoj skupštini trgovaca, obrt-
nika, kao i svih u tu struku pripadajućih,
stvoren je jednoglasni zaključak s molbom
za uveđenje posvemašnog nedjeljnog po-
činka 2a Hrvatsku i Slavoniju«.

Žalosno je pak, da i u tom pogledu Du-
brovnik čini iznimku, a još je žalosnije što
je Trgovačko-Obrtnička Komora na zadnjoj
sjednici poduprla molbu nekolicine, da o-
stane ko što je i danas, a prešla preko molbe
ogrcmnog broja zanimanika, da se uvede
Nedjeljni počinak ko što je i prvo bio. Ipak
se je nadati, da će pravica pobijediti, te da
će biti uveden Nedjeljni počinak, a u tom
pogledu imala bi i nadležna obrtna vlast
izvijestiti ministarsvo trgovine o općoj želji
— osim nekolicine kapitalista — da se u-
vede željeni Nedjeljni počinak, što bi bilo
više nego pravedno!

Bombe — na papiru! Sve redomice
donašaju razne novine bombastične vijesti
»iz Kotora« (I) kao i «iz Dubrovnika«(!), da
je ovdje »strašna bojazan zbog ratobornosti
crnogoraca«, da obitelji »bježe iz Kotora«,
da su crnogorci »navalili na oklopnjaču
»S. Georg«“, i sličnih tirad4, a svi ti »br-
zojavi« se u uredništvima kuju, samo neka
je više senzacija! U tome je zagrebački
»Obzor« pravi specijalista, jer njemu od
svukuda — »brzojavljaju«!! Za njim ne za-
ostaju ni njemačke novine, a sve te vijesti
naravno da Dubrovniku štetuju, jer eto ove
godine imamo malo i posve malo stranaca,
te su hoteli većim dijelom prazni. Evo n.
pr. kakovih bomba donaša zagrebački »Po-
kret« (naravno megju »brzojavima«!!), i to
pod naslovom Uzrujanost u Daimaciji: \z
Dubrovnika mu »brzojavljaju« :

Dubrovnik: Ovdje vlada velika uzruja-
nost u pučanstvom (!l) Bile su se pro-
esti, da su Crnogorci iznenada
navalili na Kotor (ll!)

večer je više stotina ljudi čekalo u
Gružu na Lloydov parobrod iz Kotora, da
saznaju vijesti« (!!)

U istom broju donaša »Pokret« i ovaj
»brzojav« iz Dubrovnika, pod naslovom:
»Pripravnost četa«:

Dubrovnik: Ovdašnja vojna posada stoji
u strogoj potoa vazda spremna, da ode

ut Kotora. U luci gruškoj stoji više paro-

roda u pripravi.

(Dakle i parobrodi »u pripravi«!! Moguće
su mješte brodovi »brzojavili« im parobrodi,
jer u istinu su u gruškoj luci uvijek u pri-
pravi brodovi puni — bačava vina i rakije!)

Jodan rijetki sprovod. Ovo dana

 

mašadi, koji su nosili mrtvačku nosiljku, a
na njoj kapsa od najprostijeg drva, neopla-
njana i nebojadisana, bez pokrivača. To je
bio pogreb Joza Ivankovića, poznatoga u

Cijenimo