Br. 197. Pothvat g. Arneri osim što je nemoguć i| jezdio se u Egiptu : taj, velimo zloduh daje predugačak je; ali smisao njegova odgovora novca Srbima i Crnogorcima: neka glave dade se svesti na slijedeće: On tvrdi da g. I. F. Lupis nije nametnik, već da je pro- glašenje njegove kandidature uslijedilo po- sve korektno i da su za istoga neprisiljeno podali svoje glasove 3/4 veleporeznih birača sreza korčulansko-pelješkog. Ako uz to pret- postavimo — što pripušta i isti Dr. R. Ar- neri — da je korčulansko-pelješki srez bio ovlašten da označi osobu kandidata, iznijeti ćemo neoborivih činjenica, iz kojih će ja- sno uslijediti, da navodi Dra. Arneria ne odgovaraju podnipošto istini, a time ćemo dobiti konsekventi zaključak da je I. F. Lu- pis bio izabran — kao što smo već ustvr- dili — preko i proti volje većine birača, ergo nametnut. Arneri u svom otvorenom pismu tvrdi, da je dne 22/10 1908 bio sazvan sastanak u Dubrovniku u svrhu konačnog proglaše- nja kandidata. Kako je stvar tekla nijesmo potanje upućeni, samo tvrdimo da kandi- dati nijesu bili konačno proglašeni, a pot- krepom nam je dogovor koji je nekoliko dana kasnije bio u Prigradici izmegju blat- skog izbornog odbora s jedne strane a g. Arneri s druge. Blatski je odbor nastojao skloniti g. Arneri da se izjavi za kandida- turu načelnika g. Kunjašić-a u vanjskim op- ćinama. Ali g. Arneri nije hotio, da se iz- javi, nego je vijugao ... A kada je pala riječ za kandidata veleporeznika, g. Arneri konkretirao se je u slijedećem: »Ako Ku- njašić propade u vanjskim općinama ja ću mu ustupiti svoj mandat u srezu velepo- reznika. Naprotiv on htio eventualnosti kan- didature g. Lupisa, a nije se povelo riječi. Toliko je istina, da prama svakomu sta- nju stvari, gospoda veleporeznici nijesu dr- žali nikakvog sastanka, nego su čekali ispa- dak izbora u vanjskim općinama. I zbilja kada su se uvjerili kako se je lijepo podnio prama njima Dr. Arneri u iz- boru zastupnika Kunjašić-a, iste su večeri sazvali izborni sastanak svojih veleporezni- ka, na kojemu su zaključili ponuditi kan- didaturu g. Dr. M. Čingriji i u tom smislu zapisnički opunomoćili g. Stijepa Calogera, veleporeznika i trgovca iz Blata, nanodat- kom da za slučaj neprihvaćenja kandidature sa strane Dra. Melka, podade sve njihove glasove »bilo kome« ali ne ni Dru. Arneri ni I F. Lupisu niti ikakvom korčulanskom predloženiku Dra. Arneria. Prama tome je g. Culić, koji je tada bo- favio u Dubrovniku, dobio slijedeću brzo- javku : Culić — ,Hotel Ville“ Dubrov. 27/3 1908. »Blato — 301 — 18 — 28 — 2 s. »Blatski veleporeznici jednoglasno sinoć umo- ,lili Melka primiti kandidaturu veleporeznika ; ,za drugoga neće glasovati. — Kunjašić. A sada neka javnost prosudi, da li je Dr. Arneri mogao »realnije i poštenije« po- stupati, kao što se sam hvali! Kada su pak punomoćnici blatskih birača došli u Dubrovnik, već je na temelju brzo- java g. Arneri bila od Srba proglašena kan- didatura I. F. Lupis-a; našli su se naime pred jednim »fait accompli«. Sasvim tim pokušali su svim silama da onemoguće na- metnika. Pa kad im ovo nije uspjelo, po- dali su mu svoje glasove. Ali kako? Uz već spomenutu ogradu, koja sastoji u tome da su od vodstva sam. org. hrv. str. na konferenciji, koja se je obdtžavala u oči izbora, zatražili izjavu u smislu »da su se »do zadnjeg časa borili proti kandidaturi »g. Lupisa, koju ne mogu da odobre, ali »da pristaju i daju mu svoje glasove jedi- »no radi stranačke discipline i želje Dra. »Pera Čingrije«. Ovo je šušta istina, za koju se poziva- mo na gospodu blatske veleporeznike a oso- bito na gg. načelnika i zastupnika Kunja- šića i Sijepa Calogera, veleporeznika u Blatu. Jeliovo »odgovor« kako tvrdi Dr. Arneri, nose u torbi i neka se stave pred top au- strijanski, a taj zloduh niko drugi nije ne- go Engleška. Tako je samo moći razu- mjeti tu bojnu kriku i viku srbijansku. Tu nas bojna vika sjeća kako su ono Izraelci kod zidina Jerika vikali i udarali u talam- base: te se od t& njihove larme srušili zi- dovi Jerika. Ali te srbijanske vike neće se niko preplašiti ! Kao da se neko i sam boji, zato ga i stoje tolika dreka. Ovih dana ko da se i Crnogorci oju- načiše! Pisalo se, da je u Nikšiću bio zbor nekadašnjih ustaša i hajduka hercegovačkih i da je tomu zboru presjedao Lazar Sočica, a dušom da je toga zbora bio nekadašnji harambaša Stojan Kovačević. A ko je taj Stojan Ko.ačević? Nekada je prije okupa- cije hajdukovao, i kažu da nije ni katolike štedio. Za okupacije vratio se je u okolicu Metokije iliti Gacka. Nijesu ga namjestili radi Turaka, kako je želio. Godine 1881. digao je bunu u toj okolici gatačkoj. S početka bilo je nešto neznatnih okršaja u toj okolici; ali kasnije je morao tu okolicu ostaviti. A zašto? Kad se počeo ustanak širiti, došao je svijet izvana u Avtovac k prestojniku, da mu javi kako je. Našao se tu i već onda stari vojvoda Zimonić, koji je poslije okupacije sporazumio se s vla- dom, te ostao vijeran caru. Počeo on svijet miriti, da nije baš tako zlo, na što će jedan pop Živko: »lako Ti govoriš, ali se i Tebi Stojan grozi«! Psi mu se kosti nametali, reći će vojvoda Bogdan. Stojan se meni grozi!? Neka dogje samo, mojim ću ga zu- bima zagušiti«! Poslije te grožnje nije se Stojan prikazivao u blizini Avtovca i kule vojvodine. I kasnije kad je čitava brigada polazila prarila Ulogu i Kalenoviku iz Av- tovca: toj se brigati nije niko približio. A Stojan kao da je govorio u Nikšiću, da bi tamo oko Avtovca trebalo u Herce- govinu provaliti. Nu vojvoda Zimonić jošte živi. Doduše, prevalio je devedesetu godinu, nu ga narod štuje kao svoga patrijarku. Ima sijedi vojvoda čestitu obitelj: Sin mu je metropolita mostarski, dočim drugi sin Stevan negdje u Bosni kajmekan. Ostavio je Crnu Goru, kojoj je i on kao i otac vi- jerno služio: Nije mogao ni Stefan služiti knjaza. Kao da je pravo imao jedan od naj- koji je nami rekao prije osam godina: da pošten čovjek ne može ispred knjaza u Cr- noj Gori živjeti. Tješimo se, gdje mogu onaki haramije, kao što je Stojan Kovačević u Crnoj Gori prvu riječ voditi, a i taj je već prevalio osam- desetu i čujemo da je oslijepio. Još ga sa- mo rakija uzdržaje. Misle dakle ustaše iz Crne Gore pod slijepim Stojanom; a oni tamo iz Šumadije pod ludim Gjorgjem pro- valiti i započeti rat sa hibsburškom monar- hijom ! Na zdravlje im bilo ! Politički pregled. Slovenski liberalci i klerikalci. Kako javljaju iz Ljubljane, uspjeli su pregovori izmegju obih slovenskih stranaka glede nak- nadnili izbora za kranjski sabor u toliko, da se čini kao sigurno, da klerikalna pučka stranka ne će postavljati kandidate u Ljublja- ni a slovenska napredna stranka neće kan- didirat u seoskim kotarima. Od trinaest kotara, koji imaju birati, zapalo bi uslijed komprinosa: deset klerikalna pučka stranka a tri napredna. Izjave za rat. Presjednik srpske skupšti- ne Jovanović izjavio je uredniku »Novosti« : ne opozove li Austro-Ugarska aneksiju Bo- sne i Hercegovine, da mora do rata doći, jer aneksijom Bosne prijeti Srbiji i Crnoj Gori ista sudbina. — Crnogorski izaslanik Mijušković u jednim ruskim novinama izja- \vio je, da sada ne vjeruju u rat, jer bi i je su li 3/4 veleporeznika sreza korčulan- | proljeće za to bilo podesnije. Za budućnost sko-pelješkog dali od svoje volje i neprisi- ne može se jamčiti, da ne će doći do Bal- ljeno svoje glasove miljeniku Dra. Arneria g. I. F. Lnpisu? Je li Lupis nametnik ili nije? — Odgovore pripuštamo poštenoj i neinteresovanoj javnosti, a mi zaključujemo sa skoro historičkim usklikom Dra. Pera Čingrije : ,Furtanterija“ ! Chronicus. Hoće li se smiriti? Nekako neima nade, da bi se mogli smi- riti duhovi u Beogradu i Cetinju. Vidi se, da tu neko piri vatru. Zar drugčije nebi mogli razumjeti, da se ne može uduniti ta vatra. Taj neko kao da nije niko drugi ne- go onaj zloduh slavenski, koji je na Bal- kanu uvijek rovario proti Slavenima, te bio uvijek na strani Turske, recimo proti Rusima. To je onaj zloduh, koji je zaustavio Rusiju pred Carigradom, te na berlinskom kongre- su prikratio Bugarsku i ponudio prvi Au- striji Bosnu i Hercegovinu. 1 taj koji je pri- svojio na berlinskom kongresu Cipar, ugni- kanskog rata. Megjutim valja računati i na tursku vojsku, koja bi kao i nekad lasno mogla opet doći pod Beč. | Crna Gora. Crnogorski delegat Popović \izjavljuje, da su sve vijesti i bojazni glede \ratnih namjera Crne Gore naprosto neisti- | nite. Isto tako kano Srbija čeka i Crna Go- \ra na konferenciju. Kneževina ne izazivlje, \već ona nastoji uvjeriti vlasti o opravdanosti njezinih zahtijeva. — Umirovljeni general i bivši vojni ministar u Srbiji, Janković, pozvan je u Crnu Goru, da se stavi na če- lo crnogorske vojske. Janković se izjavio spremnim, ako bude prije toga reaktiviran u Srbiji. Otputovalo je 30 časnika u Crnu Goru, da vježbaju Crnogorce u baratanju sa novim puškama. Konterencija. Iz Petrograda javljaju : Ova- mo je prispjela nota Austro-Ugarska u ko- joj je odgovor na turske predloge za saziv istočne konference. U krugovima, koji su blizu ministru izvanjskih posala, uvjeravaju, PRAVA CRVENA HRVATSKA da se nota ruske vlade neugodno dojmila. Bečka vlada daje razumjeti, da uz ideju konference samo onda može pristati, ako se izluči pitanje aneksije Bosne i Hercego- vine. Odgovor će Rusiji ovih dana biti otposlan. U ministarstvu izvanjskih posala otvoreno se govori, da je Austro-Ugarska Rusiju tri dana prije aneksije obavijestila o svojoj namjeri. Uvjerava se takogjer, da će Izvolski vladin nazor o balkanskim pitanji- ma domala u državnoj dumi saopćiti. Turska štampa proti savezu sa Srbi- jom. Vijesti o savezu srpsko-turskom ne- prestano se šire. Novaković i Vukotić do- duše dementuju, ali vele, da su vijesti pre- uranjene i da nijesu još napustili nadu u savez sa Turskom, a proti Austro-Ugarskoj. — »Surai Umet« veli, da Turska svojim dr- žanjem ni sumnju ne smije pobuditi, da uz ovo pristaje. Ovako držanje, znači igrati se vatrom. Sa Srbijom i Crnom Gorom sklo- piti ugovor, ma bio i u obranu, značilo bi potpuno ignorirati otomanske interese, te bi većih junaka Crne Gore: Marko Miljanov, izazvalo rat sa Austro-Ugarskom. | O bojkotu u minist. vijeću. Javljaju iz Beča, 23. o. mj.: U jučerašnjem ministar- skom vijeću raspravljali su ministri o mje- \ rama, koje bi se morale poduzeti, potraje li dulje bojkot protiv austrijskog »Lloyda«. Ako odgovor Turske na zadnje korake po- duzete u Carigradu u ovoj stvari, ne bude povoljan, sazvat će se skupno ministarsko vijeće, na koje će se pozvati i vojni mini- stri. Jedna od mjera bila bi, da se »Lloy- |dovi« parobrodi otpravljaju na Istok uz pratnju ratnih lagja. Sitae vijesti. Srbija je dala Crnoj .Gori predujam od milijun franaka za naoružanje. \— Izaslanstvo Srbije u Petrogradu povratilo \se preko Rumunije u Beograd. — Iz Plev- 'lja javljaju, da su muslimani htjeli zapaliti \srpsku gimnaziju, ali bje osujećeno. Izme- \gju Srba i Muslimana vlada velika razdra- \ženost. — Dne 23. o. mj. prenesen je no- \vac narodne banke iz Beograda u Niš. — [Uslijed nemira izmegju talijanskih i nje- mačkih gjaka na bečkoj unmiversi, zatvoriše |universu. Ima gjaka i s jedne i s druge stra- \ne teško ranjenih. Domaće vijesti. Sjednica uprave stranke pra- wa. Sazivljem sjednicu uprave naše stran- ke za dan 11 prosinca u 10 sati prije po- \dne, u Spljetu, te molim svu gospodu čla- \rfave, da izvole nefaljeno na istu pristupiti, I žnosti. Zadar, 25 studenoga 1908. Don Ivo Prodan presjednik. Narodnom Listu““, Taj nam list prigovara, da »nijesmo dosljedni« (ala je njegov gazda Dum Jure baš »dosljedan«l!), da »bolujemo na Zaudomaniji«. A zašto? Jer smo kazali da stanovište pravaša oko »Hrvatske« u poslu aneksije posve je po- hvaljivo, od pravih nesebičnih patrijota; i jer smo pohvalili predlog Mile Starčevića o narodnom vijeću. Ali je ta hvala bila uvje- tna; jer se izričito u članku kaže: / ako se predlog još nije ostvario, nadati se je da će se izvršiti, ako sve pravaške frakcije budu i dalje koracati stazom narodnoga osviješćenja. Na žalost se uvjet nije izvršio, kako je potanko iskazano odma u slijedećem broju. Cijenimo da političko poštenje uvijek na- laže rijeti istinu, bilo i od najgorega pro- tivnika u političkom ćuvstvovanju; — to smo učinili kao kroničari, a da smo ipak uvijek ostali na onoj jedinoj podlozi, koju zagovara starčevićanska stranka. Zar jer mi hvalimo i stanovište Dum Jura u stvari a- neksije, proizlazi zato da otstupamo od pra- vaškog našeg uvjerenja? Ta imoli bi znati oni koji prigovoraju, da je prastara rečenica : qui bene distinquit bene docet. Pitamo: nije li bolje pohvaliti što je vrijedno hvale, a ne huliti i osugjivati sve sebe ? Za nas je prvo bolje i patriotičnije, i tako se vladamo jer nemožemo nikako vjerovali da se neće pra- vi Hrvati kad li tad li srestit na dobro do- movine, što bi teško igda se slučilo kad bi strast, ona nesmiljena politička strast, vla- dala u javnom našem životu.| Gradska: kronika. Iz stranke. Pozivlju se pristaše Stran- ke Prava, da izvole doći u ponedjelnik dne 30. ov. mj. ma 7 ura u večer u »Hrvatsku dogovor, pošto se radi o napretku i dobro- biti naše stranke u gradu i okolici, s tog jer će se raspravljat o stvarima odlučne va- Radničku Zadrugu«, gdje će se držati važan, ljubu bila laka ljubljena gruda, a teško ražalošćenoj porodici naše najiskrenije sau- češće. »Gundulićeva“i zabava s ple- som. Do par dana eto da nam opet oživu prostorije obljubljene naše »Zadruge«. Sjaj- na će njezina dvorana okupiti koli naš krasni spol, toli našu mladost. Tim rados niji moramo biti, kad nam tu zabavu pru- ža Hrv. Pjev. Glazb. Društvo »Gundulić«. Ne ćemo. praviti bučnih reklama, budući smo uvjereni o uspjesima naših zabava. Samo ćemo to istaknuti, da se je naša mladost ovog puta zauzela, da prisutne, kroz cijelu zabavu, drži u veselom smi- jehu i lijepom zadovoljstvu, sa svojim njima. Ko hoće, da nekoliko sati progje u društvu veselja i zabave, neka pohiti dne 6 dećembra u večer u »Hrv. Rad. Žadrugu«. Vrlo birani raspored zabave donijeti ćemo u dojdućem broju. Odlikovanje. G. A. Bratić u Cavtatu odlikovan je od Nj. Svetosti Pape Pia X. zlatnim križem : pro ecclesia et Pontifice. Da se malo nasmiješ! Megju o- dana punu stupce raznih novina, zaslužuje da i ovu zabilježimo: — Srpski list »Za- stava« javlja »vrlo interesantnu« vijest, da su ,,Crnogorci postavili ubojne brodove na Lovćen“ ! Kud će te više gluposti! A Lovćen je brdo, visoko 1759. metara, i na to brdo Nikita naredio da se — usidre uboj- ni brodovi!! Dakle su i to »Zastavi« — »brzojavili«, isto kao i »Obzoru« sve one bombe ! Bude li ovako dalje hodit, do brzo će im »brzojaviti« da su crnogorci sa topo- vima pješice prodrli ua — otok Lopud Naka zabavljaju svoje čitaoce! Istinito je — na žalosti U »Na- šem Jedinstvu« u broju od 26. ov. mj. iz- nešeno je, kako se ilači i zapostavlja naš jezik u domaćem društvu »Dubrovačkoj Pa - robr. Plovitbi«. Žalibože je sve istinito, te smo o tome i mi više puta ustajali, ali uza- lud. Ne bismo rada da, zbog oglušivanja neke gospode, budemo prisiljeni udariti u jače žice, jer je prevršilo svaku mjeru. Go- vorimo i u današnjem broju o agenciji u Zadru. O skupoći hrane. U Trstu, u Ro- vinju, u Poli, pak u Gorici, ovih dana bilo je raspravljanja ili u opć. vijećima ili u gradskim odborima, što bi sve imali raditi i nastojati, da bi im hrana pojeftinila. | Ovoliko da se zna, jer mi ne vjerujemo da je igdje skuplje mego je u nas, a ipak se u nas miko ne miče da se zauzme za opravdane tužbe i prigovore gragjanstva ! Što misle gospoda na Općini ? Osim hrane i drva su preskupa, kao i ugljen: kud će te više kad je breme zelenih i mokrih drva po 7 Kr. i 80 para! Zar im se »ne može« odrediti cijenik ? Sv. Cecilija. | ove kao svake godine mjesne su glazbe -proslavile svoju pokrovi- teljicu, sv. Ceciliju. UJ subotu u večer je 'uoči svečanosti, glazba »Gundulić« otsvirala vrlo birani raspored pred crkvom sv. Vlaha, te je bila burnim pljeskanjem nagragjena, da je morala više komada ponavljati. Za- (tim je obašla gradom udarajući, praćena rodoljubnim poklicima od velikog broja o- mladinaca, koji su za glazbom stupali. Umorstvo u Stonu. U Nedjelju u jednoj krčmi u Malomu Stonu nekolicina ih se nakresalo, te došlo do karbe i do ša- gjoše iz krčme, pograbio za nož i jednoga probo, da je odmah izdahnuo. Nesretnik ostavlja osmero djece. Eto, to su sve poslje- dice prekomjernoga pića ! iz Suda. Omladinci, koji su u prošloj demonstraciji skidali table sa talijanskim natpisima sa dućana, bili su od Suda rije- šeni, osim jednoga koji je osugjen na 5 Kr. globe. Svak se i nadao da će bit riješeni, jer je ono bila prosta demonstracija, a ni- kome nije niti na kraj pameti bilo, da ošteti tugje vlasništvo. Je li još zabrana u snazi ? Pro- šle je godine od c. k. Poglavarstva bilo no- vinama zabranjeno javljati išta o kretanju vojništva i bojnih brodova, radi čega su nam jednom bili zaplijenili list; ali cijeni- mo da je sada zabrana opozvana, jer eto sve novine donašaju, pak još da su istinite, ali bombastične vijesti. Bilo bi s toga dobro da Poglavarstvo — radi ravnanja — obavijesti nmištva : je U ili nije zabranjeno ? Rlektrični tramway. Po zauzi- istomišljenik g. Antun vit. Zakaria, lučki manju Odbora izgleda, da će se ta pohval- na mamisao u ne dugo vrijeme ostvariti, što bi bila prava blagodat koliko za grad toliko za Oruž. Nadamo se, da će i Vlada doći u susret Odboru, što bi i bilo pravo, da što prije vidimo Gruž s Gradom spojen sa električnim tramvajem. Samo naprijed | Sv poglavar u m. Vrlom sugragjaninu i rodo- | do sada u nas rijetko vigjenim iznenagje- stalim bombastičnim vijestima, koje ovih ka, tako da je jedan nakon malo kako iza- | ijel God. IV. Postupanje agenta,,Ragusee “ & Zadru. Pišu nam : Prošlih dana na- lazio sam se u Zadru, te odoh na agenci. ju »Dubr, Par. Plovitbe« — ili kako je neki hoće da irazivlju: »Ragusee«, — te zamo- lih za jedan putni red, na što mi činovnik odvrati, da nemadu. Zatim odoh u obližnji hotel i zamolih podvornika, da ode do »Ra- gusee« pitati jedan putni red, na što pogje i donese mi ga. Dakle s toga za mene »nije bilo« jer sam pitao na hrvatskom jeziku, a za ovog je bilo jer je pitao na talijanskom jeziku. Po tome bi dakle izgledalo, da smo prisiljeni u hrvatskoj zemlji i u agenciji dubro- vačkog društva govoriti talijanski! Misle li gospoda na upravi »Dubr. Par. Društva« doskočiti takovim i sličnim nepodopštinam ? Velika dosljednost!!! »Crvena Hr- \vatska« u pretprošlom broju se u poseb- inom članku tuži i o tome, što ovog pula malo ili nimalo ima stranaca, da je gradu \velika šteta —, što i mi priznajemo, ali je \»Crv. Hrv.« rugala se nami što smo bili | kazali da je grad veoma oštećen odlaskom \vojništva, a još vojska je boravila uvijek a ne |par dana kao stranci. Ali što će te! »Do- |sljednost« i ništa drugo nego pusta — »do- \ sljednost« ! Nedjeljni počinak. Svuda se dan- danas nastoji, da se uvede potpimi Nedjeljni počinak,“pa tako su se i u najvećim gra- dovima prošlih dana obdržavale u tu svrhu skupštine, što i zahtijeva duh današnjeg vremena. Milo nam je, da i naš Zagreb nije u tome zaostao za drugim gradovima, jer se je dne 22. ov. mj. obdržavala u Zagrebu velika skupština svih trgovačkih namješte- nika, trgovaca, obrtnika i ost., bez razlike stranaka, te je nakon odulje debate skup- ština zaključila, da se ministru trgovine o- dašalje slijedeći brzojav: »Na današnjoj skupštini trgovaca, obrt- nika, kao i svih u tu struku pripadajućih, stvoren je jednoglasni zaključak s molbom za uveđenje posvemašnog nedjeljnog po- činka 2a Hrvatsku i Slavoniju«. Žalosno je pak, da i u tom pogledu Du- brovnik čini iznimku, a još je žalosnije što je Trgovačko-Obrtnička Komora na zadnjoj sjednici poduprla molbu nekolicine, da o- stane ko što je i danas, a prešla preko molbe ogrcmnog broja zanimanika, da se uvede Nedjeljni počinak ko što je i prvo bio. Ipak se je nadati, da će pravica pobijediti, te da će biti uveden Nedjeljni počinak, a u tom pogledu imala bi i nadležna obrtna vlast izvijestiti ministarsvo trgovine o općoj želji — osim nekolicine kapitalista — da se u- vede željeni Nedjeljni počinak, što bi bilo više nego pravedno! Bombe — na papiru! Sve redomice donašaju razne novine bombastične vijesti »iz Kotora« (I) kao i «iz Dubrovnika«(!), da je ovdje »strašna bojazan zbog ratobornosti crnogoraca«, da obitelji »bježe iz Kotora«, da su crnogorci »navalili na oklopnjaču »S. Georg«“, i sličnih tirad4, a svi ti »br- zojavi« se u uredništvima kuju, samo neka je više senzacija! U tome je zagrebački »Obzor« pravi specijalista, jer njemu od svukuda — »brzojavljaju«!! Za njim ne za- ostaju ni njemačke novine, a sve te vijesti naravno da Dubrovniku štetuju, jer eto ove godine imamo malo i posve malo stranaca, te su hoteli većim dijelom prazni. Evo n. pr. kakovih bomba donaša zagrebački »Po- kret« (naravno megju »brzojavima«!!), i to pod naslovom Uzrujanost u Daimaciji: \z Dubrovnika mu »brzojavljaju« : Dubrovnik: Ovdje vlada velika uzruja- nost u pučanstvom (!l) Bile su se pro- esti, da su Crnogorci iznenada navalili na Kotor (ll!) večer je više stotina ljudi čekalo u Gružu na Lloydov parobrod iz Kotora, da saznaju vijesti« (!!) U istom broju donaša »Pokret« i ovaj »brzojav« iz Dubrovnika, pod naslovom: »Pripravnost četa«: Dubrovnik: Ovdašnja vojna posada stoji u strogoj potoa vazda spremna, da ode ut Kotora. U luci gruškoj stoji više paro- roda u pripravi. (Dakle i parobrodi »u pripravi«!! Moguće su mješte brodovi »brzojavili« im parobrodi, jer u istinu su u gruškoj luci uvijek u pri- pravi brodovi puni — bačava vina i rakije!) Jodan rijetki sprovod. Ovo dana mašadi, koji su nosili mrtvačku nosiljku, a na njoj kapsa od najprostijeg drva, neopla- njana i nebojadisana, bez pokrivača. To je bio pogreb Joza Ivankovića, poznatoga u Cijenimo