/ Br. 199. ko mu čaća udara uz lijericu. Svakako u ovoj galami niti je Smodlaka, ni Milići, ni Jelić postigao ikakova uspjeha, izuzev pre- zira od strane pametnih i dapače od zave- denih. Dobro je rekao meki spisatelj: da mijenjanje političkog uvjerenja i prosto ko- lebanje u istom, znači, da je kod takovih osoba materijalno i duševno propadanje stvar gotova. Evo samo letimično za sada čitaocima šalje na ogled, ali drugom prili- kom odulje će, uz dovidova — Šiba. Iz Janjine. (Postalia). Često se dogagja da naše mjesto oskudijeva poštanskim markama, do- pisnicama, popratnicama i t. d. Do koga je, molimo, da se uredi ! ..e e Domaće vijesti. Odlikovanja.*) Prigodom jubileja Njeg. Veličanstva bijahu megju ostalim o- dlikovani i slijedeći: Sarajevski nadbiskup Dr. Josip Stadler, tajuim savjetnikom; posv. biskup u Sarajevu Dr. Ivan Šarić, kontur- nim križem reda Frana Josipa I., sa zvije- zdom; liječnika-prvijenca umobolnice u Per- ginam D.ra Aurela pl. Zlatarovića, viteškim križem reda Frana Josipa I.; načelnika Ve- leluke Tadiju Tabain-Šantića, zlatnim kri- žem za zasluge, s krunom; npravitelja bol- nice u Zadru D.ra Ivana Marčelića i poča- snog podkonsula Petra Mihanovića u Bue- nos-Airesu, viteškim križem reda Frana Jo- sipa I. Cestitamo ! *) Op. Ur: Izostalo iz prošlog broja radi izobilja gradiva. Adresa dalmatinskog sabora. »Hrv. Kor.« nam javlja iz Beča, 8. o. mj.: »Pred nekoliko vremena bila se je pronijela | | | nici i 1000 Kruna vojnom zapovjedništvu u Zadru. Grozna vijest. U Brelima kod Ma- karske neki je seljak sa sjekirom ubio svo- ju majku. Otišla je sudbena komisija. Po- tanje do danas ne javljaju. Dr. F. Forlani, U Nedjelju je u Spljetu naglo umro dobro poznati odvjetnik Dr. F. Forlani, u 72.0j godini. Pripadao je tal. stranci, ali nije bio fanatik. Laka mu zem- lja ! Austro-ugarska banka u Beču traži više činovnika Hrvata. Zanimani neka što prije istoj pošalju ponude. Zapostavljanja oružnika dal. matinaca? Javljeno je bilo, da će svi oni oružnici biti promaknuti, koji su preko 4 godine revno se ponašali, a sada nam pišu iz pokrajine, da ih ima koji bespri- korno i do 20 godina služe, pa ipak tom prigodom nijesu promaknuti. Cijenimo, da će zapovjedništvo c. k. oružništva u Dal- maciji tačno se izvijestiti, jer valjda zapo- vjednik koje postaje prijavio samo svoje miljenike nedalmatince, a možda će pak ovo dana biti i promaknuti ? Ne selite! Novine donašaju nekoliko primjera, kako su zlostavljeni naši jadni iseljenici. Imamo i kući Ameriku, samo ko hoće da radi! Za slovenske žrtve pale 20. ruj- na u Ljubljani sakupljeno je do sada 28.000 K. Združeni odbor sabrao je 20.000 K, dr. Gregorić 6000 K, a rodoljubive gospogje 2000 K. Velika tvornica opeka u Dal. maciji. »Narodna Obrana« donaša: »Pre- ma izvještaju trgovačke-obrtničke komore u vijest kroz novine, da je presjednik zemalj- Beču saznajemo, da se je g. 1907. uvezlo skog odbora zast. Dr. lvčević izradio jednu |u Dalmaciju 28 mil. komada opeka, ma da adresu, koja bi se imala predložiti saboru.|i tvornica kod Dubrovnika puno radi. Ob- Jedan naš suradnik imao je prigode o o- vom pitanju razgovarati sa zastupnikom Iv- čevićem, koji mu je odgovorio, da do sada nije ni bilo govora o tekstiranju ikakve a- drese za sabor niti oficijelno, niti se o o- vim pitanjem mogao baviti saborski klub, jer se nije još ni konstituirao«. Kanonik Crnica i Festzug. Ja- vlja nam »Hrvatska Korespondenca« dne 8. ov. mj.: »Kako saznajemo iz dobra vrela, kanoniku je Crnici, za vrijeme njegova za- dnjeg boravka u Beču, bilo sa strane od- bora za Festzug obećano, da će mu se na- knadni troškovi kroz ne dugo vrijeme ta- čno ispiatiti. Ovgje se pogovara, da će se svi računi za Festzug još prije Božića pod- miriti. Kanoniku Crnici bilo je sa strane odbora izraženo sažaljenje, da je toliko vre- mena morao čekati na isplatu«. Bosanska opozicija. Pišu nam iz Mostara: Bivša srpsko-muslimanska opo- zicija se je razabrala, i snašla se je sa a- neksijom, te će sada poraditi oko toga, da uredi svoj rad, da bi u saboru došla do većine. Srbi se amo nadaju, da će i bosan- sko-hercegovačkom saboru biti predložena zakonska osnova o aneksiji, a jer se oni neće moći usprotiviti poprimljenju iste u saboru radi taktičnih razloga, to se već sa- da neki nadaju, da će vlada istodobno _iz- nijeti u saboru i zakonsku osnovu 'o ure- gjenju agrarnog pitanja. Bijeli križ za Bosnu i Dalma- ošju. Kako čitamo u bečkim novinama, društvo je »Bijelog križa« poslalo 4000 K četama 15. vojnog zbora na bosanskoj gra- COME LE FOGLIE. Komedija n 4 čina od G. Giacosa. Prošle subote dramatsko društvo Lamber- tini prikazalo nam je lijepu i moralnu tu komediju, koja se bez svake sumnje može ubrojiti u najbolje italijanske dramatske rad- nje. Imućni, a nimalo energični kućedomaćin, Giovanni Rosani, koji je prevalio 56 godi- nu, kroz cijeli svoj život nije žalio truda, da svojoj obitelji obezbijedi sve udobnosti i sva zadovoljstva, koja mogu uživati bo- gati ljudi. Nenadno se obitelj nagje u fi- nancijalnoj propasti, te je Rosani prisiljen prodati u bezcijene stječajnim vjerovnicima sve svoje imanje. Kad bi on slijedio nepoštene savjete ne- kojih, mogao bi nešto spasiti od svog imanja, ali on neće jer voli najgore siromaštvo ne- go izgubiti čast. Za njega je čast najsvetija. On žali po- lazak iz stojne kuće jedino, jer su mu on- dje dijeca, Nennele i Tommy, i druga že- na Giulia uživali lijepi život, pa ostavljaju najugodnije svoje uspomene. On za sebe inače malo mari i prilagogjuje se novoj budućnosti tvrđim uvjerenjem, da će znati zaraditi kruh, jer je rogjen za radnju. Ostavlja Milan i nastanit će se u Švaj- carskoj, jer neće više, da vidi svoje prijaš- zirom na toliku potrebu i da se prištedi porez na uvoz opeka s vana, nmakanilo je nekoliko Dalmatinaca osnovati veliku tvor- nicu opeka u Dalmaciji. O tom poduzeću iznijeti ćemo s vremenom i potankosti«. 170.000 dinara za propagan- du. Sarajevska »Muslimanska Svijest« do- naša: »Govori se po društvima, da je Sr- bija do sada potrošila za propagandu u Bosni i Hercegovini 170.000 dinara. Govo- ri se čak i to, da će skorih dana izići ta svota potkrijepljena i sa podacima, čak ve- le, da će se i namire štampati u javnosti ; kako će se ova vijest dojmiti naših politi- čara muslimana, koji takogjer štogod znadu o tim dinarima ?« Neobičan pojav. Čitamo u belovar- skoj »Nezavisnosti« : Dne 26. pr. mj. u 12 sati i 31 čas u noći, opazio se na nebu neobičan pojav. Na jugo-istočnoj strani ra- svijetlilo se nebo neobičnim sjajem, da se je vidjelo kao usred dana. Otkinuo se nai- me komad zvijezde, koji je uz pucnjavu pao negdje na zemlju. Putnici, što su do- lazili vlakom iz Križevaca, bili su silno'zapa- njeni tim prizorom, naslagjujući se neobi- čnom pojavom. To svijetljenje trajalo je ne- koliko časaka. Za Družbu. Primamo iz Spljeta: Mi- lodar na korist Istarske »Družbe sv. Ćirila i Metoda«: Dar a dobila srećka serija č r br. 97; dar & dobila srećka ser. š £ br, 35; dar c dobila srećka ser. & p br. 47; dar d dobila srećka ser. c c br. 79. — Odbor »Djačke podružnice Družbe sv. Ćirila i Metoda«, Spljet. nje prijatelje, koji su ga sada u nesreći za- pustili, te ga ismjehavaju. U kući se sve sprema na konačni pola- zak. Još čekaju jedinog vjernog prijatelja u toj nesreći Massima Rosani, s kojim će svi skupa u Ginevru. On je sinovac Giovanniu Rosani. Još u 14 godiui ostao je sirota, a svojim marlji- vim radom stekao je prilično imanje i osje- gurao sebi budućnost. U velike cijeni rad, a prezire raskalaše- nost i rasipni život bajagi finih društava. Osim staroga Rosani jedina Nennele ra- zumije prave sadašnje obiteljske prilike. Tommy ne vjeruje potpuno nesreći, te ne može nikako da zaboravi svoj sport lawn-tennis. Pri polasku hoće, da se njegove rakete od tennisa stave na prtljagu u vidljivo mje- sto, mek svak znade, da je sportsmann. Gospogja se Giulia toliko malo brine za nestalnu budućnost, da su joj svoje slike jedina briga. Ona se dapeče maldane ve- seli polasku u bojadisanu Švajcarsku, koja će joj pružiti novog i romantičnog materi- jala za slikanje. Nennele ipak ne zdvaja, i ako pravo shva- ća teške prilike, Ona se tješi i odlučuje, da će u Ginevri davati lekcija engleškog jezika samo, da i ona što zaradi. Na pola. sku pri oproštaju sa Lucijom, starom i vi- PRAVA CRVENA HRVATSKA. Dužnici ,,Luči“l Primamo: Vašom krivnjom došlo je hrvat. katol. akad. dru- štvo »Hrvatska« u Beču s izdavanjem »Lu- či« u vrlo kritičan položaj. Dugovi narasli, a pomoći ni od kuda! Uljudno Vas moli- mo, da se sjetite svoje dužnosti pa da Va- še račune što prije poravnate. Svako zate- zanje moglo bi po »Hrvatsku« imati kobnih posljedica, a da li bi i u tom slučaju Va- ša savijest mogla biti mirna, to prepuštamo Vama. Žurite se, jer je — periculum in mo- ra. — Uredništvo »Luči«. Ponijemčivanje u Istri. Puljski »Omnibus« piše: Ako pomislimo, da drža- va troši preko 300.000 za državne njemač- ke škole u Primorju, a da mi nemamo ni najpotrebnijih pučkih škola, da do 15.000 naše djece ostaje bez obuke a nebrojeći one, koja se raznarogjuju, onda je silna ne- pravda, što u samoj Puli za mas starosje- dioce vlada nema novaca, da mam otvori jednu školu, več moramo da sami uzdrža- vamo školu za 500 naše djece. Ali za to ima i stotina i tisuća da trosi za njemačke škole, kojih ovgje do 8 uzdržava. Za obnavljanje vinograda u- ništenih od filoksere ministar- stvo poljodjelstva odredilo je 300.000 kru- na u ime državnog doprinosa za udijeljenje bezkamatnih zajmova, a zemaljski Odbor 53.000 K u ime pokrajinskog doprinosa za istu svrhu. Za promicanje obrta udijelilo je ministarstvo za javne radnje prvoj dalma- tinskoj klesarskoj zadruzi u Pučišću beska- matni zajam od 30.000 K. Gradnja hotela u Dalmaciji. Javljaju, da je putovanje tajnika bečke tr- govačke-obrtničke komore dra. Riedla po Dalmaciji iznijelo svakojakih nacrta u pre- tres. Tako se veli, da se u Kotoru ima gra- diti hotel sa 150 soba. Drugi hotel imao bi se sagraditi u Orašcu na krasnom posje- du grofa Gozze; zatim treći na Lopudu, pak još u Herceg-Novomu, u Tivtu, u Ko- toru. Jedino izgradnja hotela u Kotoru ima izgleda, jer je istu preuzela tamošnja opći- na uz godišnju potporu. Sprovod Oberdankove majke. Pišu iz Trsta: Iredenta je htjela prirediti veliku demonstraciju prigodom sprovoda starice Oberdank, čiji je sin godine 1882. htio ubiti kralja Franju Josipa u Trstu. Ma- zinijanci dogjoše sa vijencem, okićeni sa velikom talijanskom trobojom. Ali kad je povorka imala krenuti, redarstvo je zaplije- nilo trak i uapsilo oba trakonoše. Ostali ostadoše tada popareni i demonstracija je promašila. Politički pregled. Bosanski sabor. »Vaterlandu« javljaju iz Sarajeva : Za predstojeće izbore u bosanski sabor već razne stranke čine pripreme. Iz razgovora u stranačkim klubovima dade se razabrati, da je osigurana vladi sklona ve- ćina, sastojeća iz naprednih muslimana sa Kulovićem na čelu te od hrvatske skupine sa dr. Nikom Mandićem. | priličan broj Srba koji se mogu označiti pristašama srednjeg pravca, priključit će se vladinoj stranci, a ovamo se imadu brojiti i virilni glasovi. Opozicija u saboru biti će srpsko-musliman- ska stranka sa Alibegom Firdusom na čelu. Iznenagjenja kod izbora gotovo su malne isključena. Austro-Ugarska i Njemačka. Javljaju iz Berliua, 7. ov, mj.: U današnjoj sjednici jernom poslužiteljicom, obuzme ju ipak te- ška žalost. Mikom i velikom ustrpljivošću pridušena bol u tom času u njoj plane, te se još jednom povraća natrag k Luciji, da ju poljubi. Plač ju guši, u grlu joj riječ zapne, te jedva može izustiti zadnju molbu : »Muči! Muči i« (zitta! zitta !) U ovom su činu naznačeni glavni osobni karakteri komedije tako, da se već predvi- gja svršetak, Drugi se čin razvija u Gine- vri, Stari Rosani marljivo radi u poslu, što mu je našao sinovac, Nennele je već počela s engleškim predavanjima, koja joj teško idu. Vidimo ju u svom novom čednom sta- nu, kako se muči s gramatikom. Gospogja Giulia se zabavlja slikarstvom tobože, da će s prodajom slika i ona što zaraditi, do- čim joj u istinu ta zabava služi za maski- ranje svog ljubakanja sa slikarom Halmer Strile. Tommy pak slijedi svoj rasipni život. Nije mu se dalo stati ni dan u službi, ko- ju mu je bio našao rogjak Massimo. U ovom činu nam bolje otskače razlika naravi poštenog, energičnog i radišnog Mas- sima od maravi svog iskvarenog i mloha- vog rogjaka Tommy, koji traži sreću u igra- nju karata u kući udovice Orloff, neke rus- kinje dvojbenog glasa. Massimo kori Tom- my radi tog sramotnog života, te zgagjen, da ga svojom energijom ne može privesti na dobri put, dobacuje mu prezirno, da je Reichstaga izjavio je Billow, da Njemačka stoji ujedno na strani Austro-Ugarske, Nje- mačka je zadovoljna s politikom Italije. Engleška želi isto što i Njemačka : zadovo- ljenje Turskoj i to može i jednoj i drugoj zemlji biti od koristi. Nada se, da će konfe- rencija djelovati ublažujuće i da mir ne će biti narušen, jer oni,' koji bi ga htjeli naru- šiti, preslabili su zato, a oni koji bi ga mo- gli nemaju 'razloga, da 'ga naruše. Nje- mačka će podupirati nastojanja, da se održi mir. Srbija i jubilej našega kralja. Srpski je Kralj Petar poslao kralju Franju Josipu brzojavnu čestitku k jubileju. Kako beo- gradske »Večernje Novosti« doznaju, kralj Franjo Josip je odmah brzojavno zahvalio na čestitci. — Radi ove čestitke postao je položaj kralja Petra vrlo nevoljan. Minis- tarstvo nije u ovom pogledu zadovoljno s kraljem, dok radikalna fi ratna "stranka s kraljevićem Gjorgjem stoje otvoreno protiv kralju i ministra Milovanovića. Bez svake je sumnje, da će ovo zlo raspoloženje pro- tiv kralja izbiti bilo u kojoj formi. »Novo slavensko carstvo“. Pod tim na slovom donaša sofijska »Večernja Pošta« od svog bečkog dopisnika članak. U tom članku se veli, da bi se Hrvatska, Dalma- cija, Bosna i Hercegovina imale ujediniti u jednu državu, pak kaže, da će premoć u toj državi imati Hrvati, koji su od XI. vi- jeka, otkad su izgubili svoju nezavisnost, bili orugje Austriji protiv Magjera«. Dalje se u tom članku veli, da je to namjeravao učiniti pokojni prijestolonasljednik Rudolio, | koji da je htio uvesti trializam, da tako čim više ostabi Magjare u monarhiji. Za sada- njeg prijestolonasljednika Franju Ferdinan- da veli se u dopisu, da je pokrovitelj ove ideje, te da radi za njeno oživotvorenje, jer da bi se tako moglo puno lakše prodrijeti do Vardarske doline. Ovu ideju, veli dopi- snik, da pomaže i Rusija. Tursko-crnogorski pogranični spora- zum. Iz Carigrada javljaju: Po tursko-crno- gorskoj pograničnoj pogodbi dobit će Crna Gora jedno tursko selo. — Hamali cari- gradski zaključili su, da produže bojkoto- vanje austrijske robe. Otvor osmanlijskog parlamenta. Ca- rigradska »Jeni Gazetta« javlja, da će se otomanski parlamenat 14. ov. mj. otvoriti u prisustvu sultanovu. Muslimani u crnogorskoj vojsci. Crno- gorcima je uspjelo, da za slučaj rata mu- slimani u Baru i Podgorici pogju u boj. Ali u Ulcinju nijesu muslimani hotjeli pri- miti oružje, pozivajući se na obećanje, ko- je im je svojedobno dano, da ne moraju služiti n vojsci. Muslimani prijete, da će se iseliti iz Crne Gore, bude li ih se i. dalje sililo, da pogju u vojsku. Srbija protiv kraljevine Bugarske, U Sofiji vlada veliko ogorčenje protiv Srbije, tako, da je Bugarska morala poduzeti di- plomatske korake kod srpske vlade, da u- miri bugarsku javnost. Uzrok je ovomu, što srpske pogranične straže ne će da prizna- vaju bugarskih putnica, koje nose na sebi naslov »kraljevina Bagarska«. Straže vele, da ne poznaju nikakovu kraljevinu, već samo kneževinu Bugarsku. Radi ovoga je došlo već nekoliko puta izmegju Bugara i srpskih straža do oštrih sukoba. Vojni bjegunac iz Srbije. Čitamo u mi- trovačkom »Hrv. Braniku«: U subotu pre- bjegao je potčasnik (vodnik) srpske vojske iz Sabca na našu stranu. Došao je u Mi- jedino sposoban biti drugim mužem udo- vice Orlofi. Tommy bi drage volje to izvršio malo mareći za čast, ali mu Nennele to priječi, predočujuć mu sramotu. Massimo je ipak izgubio svu nadu o poboljšanju svoga ro- gjaka. | U trećem činu Tommy sve više hrli u propast i sve to dublje pada u mreže zlo- glasne Orloff. On je na igri izgubio, trebao je novaca i Orloff, mu ih je dala. On joj ih ne može povratiti, i da se ikako spasi odlučuje ju vjenčati. Svoju odluku priopćuje Nenneli, kojoj se od jada savi tuga. Nakon oštrog riječkanja sa sestrom, on bježi, da mnagje utočišta u Orloff, i ne vidimo ga više, On isčezava u ovom činu zajedno. s majkom, kao jesensko lišće. Auktor nam više ništa ne kaže o udesu Tommya i Giulie, jer je svakomu jasan. Njihova moralna propast je očita. Nennele razumije propast svoje obitelji, te počimlje misliti za svoju buduć- nost. Jedina bi joj spasonosna nada bila udatba za Massima, kojega već dugo tajno ljubi, ali se boji, da ju on pravo ne shvati, Pobudi joj se stari ponos, te zdvojnim riječima: »Ne primam milodara« odbija Mas- sima, koji ju prosi. Massimo umukne, tužan se od nje opra- šta i ode. God. IV. trovicu i prijavio se kod zapovjedništva dra- gunske pukovnije, da želi dobrovoljno stu- piti u austrijsku vojsku. Naravno, da ga ni- jesu mogli odbiti, već ga primiše, ali ga otpremiše u gornju Ugarsku. Pobjegao je radi toga, kako taj bjegunac sam pripovi- jeda, što moraju često gladovati, jer im se hrana neuredno daje, ja tako i plaća, koja je i onako kukavna. Rusija za sjedinjenje Bosne i Herce- govine s Hrvatskom. Poluslužbeni list ru- ske vlade »Novoe Vremja« priopćuje članak, koji će u hrvatskom narodu naići na ugo- dno iznenagjenje. U tom se članku otkriva historijat okupacije Bosne i Hercegovine pod uvjetom, da Bosna bude pridružena Hrvatskoj. Dotični ulomak informativnoga ovoga članka glasi: »Zatim moramo reći nekoliko riječi o sporazumku megju An- drassyem i Novikovom. Ta konvencija zai- sta postoji. Potpisana je u Pešti, no ne g. 1878., kako tvrdi pisac »Neues Pester Jour- nala« već 18. ožujka godine 1877., premda je datirana 15. siječnja iste godine. Tekst te konvencije nalazi se u knjizi Gorjanova na str. 306. do 308. To znači, da Rusija nije ni toga ugovora nikada krila. A nije ga krila za to, što se u njem Bosna i Her- cegovina daje Austriji takogjer uvjetno, na- pose : ako se Kreta i Tesalija pripoje Grč- koj, Bugarska i Rumelija postanu nezavi- snima, a Carigrad slobodnim gradom. Pri- mjećujemo, da je i ta konvencija spojena s neznatnim austrijskim manevrom o kojem anonimnom piscu očito nije ništa poznato. Manevar sastojao je u tom, što je Andras- sy na upit ruskoga poslanika Novikova : kakove osnove ima glede sudbine Bosne, ako se pripoji mornakiji — kategorički uvje- ravao ruskog poslanika, da će se Bosna i Hercegovina pripojiti Slavoniji i Hrvatskoj, a ne k drugim dijelovima austrijske care- vine (pismo Novikova od 19. veljače 1877. godine). Ako se već Austrija sada poziva na sporazum izmegju Andrassya i Novikova, to bi morala posve promijeniti onaj zakon o aneksiji, što je predložen parlamentima, te bi trebalo mjesto austro-ugarskoga dua- lizma stvoriti austro-ugarsko-slavenski tria- lizam«. Socijalni demokrati proti maloobrtnicima. Prigodom rasprave o maloobrtnom zako- nu usvojili su ugarski socijalni demokrati rezoluciju proti malom obrtu, jer da mali obrt priječi razvitak — industrije. — Eto uvijek viču proti kapitalizmu, a za radni- štvo, dok u isto vrijeme svojim rezolucija- ma idu na ruku kapitalizmu, a time rade na propasti malog obrta. I ovo neka upamte naši radnici! Proračun grada Beča za g. 1909. Grad Beč ima toliki proračun, da bi mnoga država sretna bila, kad bi i jedan dio od toga samo imala, Kako iz Beča javljaju, objelodanjen je proračun grada Beča za 1909. Cjelokupne potrebe preliminirane su sa 207 140.120 kruna (prošle godine 172,360.220 kruna). Bilanca za g. 1909. aktivna je, te imade suvišak od 220.100 kruna. Proračun čitave kneževine Crne Gore iz- nosi nešto oko 9 milijuna kruna. Gradska kronika. Gundulićeva“! zabava. Nedjelj- na zabava našeg milog »Gundulića« ispala je uprav po domaću. Sa svake je strane us- Tada Nennele vidi, što se je zbilo i bol- no zavapi: Nije me shvatio! — Divan kon- trast ljubavi i osobnog ponosa. U zadnjem činu vidimo staroga Rosani, gdje pri svijeći radi do kasne ure noći sa- mo, da što više zaradi za obitelj. Nennele namjerom samoubojstva izlazi kriomice iz svoje sobe. Ona ne zna, da joj otac radi do onog sata. Njezin hod trgne sa stola staroga Rosani, koji trči za nepoznatom sje- nom, pa se vraća sa kćerkom. On je shva- tio njezinu namjeru, hoće da ju ukori, ali nema za to srca. Ona pada pred njim na koljena i moli za oprost. Drii njihov di- jalog predočuje nam cijelu sliku o prilika. Otac e. ea vii u na prozor, da jo £ 1 spaze u vrtu čovjeka! prepo- znaje Massima. Spašena je! Izvan sebe kliče : »Ah, ostao je! je za me, me!« Tako auktor svršava lijepu svoju rad- nju, nagragjujuć moralnu energiju i u i Massima. Komedija t si