Zadištamnma—

N

v

 

\ |

V «čita popijevka: Rauch odlazi! Koli-

=\ | motaju izmiriti prije sa

+ Sa
m

=

 
 

 

 

 

  

 

 

i i i
Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s pošten na godinu K. 6; na po
i četri godine  surazmjemo; za inozemstvo | godišnje K. 9 — Ko
ne vrai list kad mu pretplsta mine, smatra se daje predbrojen i za došasto
polugodište.

Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE.
Odgovorni urednik FRANO SCHICK.

pmamanammmm==/

 

  
  
  
 
    
   
 
 

Zagrebački kalendar 1908. bi se barem temeljila na jednom  po- od same pravaške koalicije. Istina je,

zitivnom programu i stalnom načelu, \da bi ovakova koalicija naišla na sna-
Rauch u Budimpešti! Rauch u Be-|ipak mislimo, da je u ovome času|žan magjarski otpor, ali kada bi sve
ču! Rauch u Zagrebu! Rauch odlazi! neizvediva. Ko pozna stranačke poli- sile hrvatske bile sjedinje.č na ona-
Traži se Rauchu zamjenika! Pregovori tičke prepirke u Banovini, odmah će|kovoj bazi proti Ugarskoj, Ugarska
na vidiku! . . . . Evo vam političkog opaziti neizvedivost takovog koraka. U |bi bila prisiljena prije ili kasnije popu-
zagrebačkog kalendara 1908. A bije-| Banovini danas se vodi strastvena oso- stiti. Ovakova bi akcija mnogo dopri-
dna Hrvatska i dalje stenje pod neu. bna borba megju raznim hrvatskim nijela i asanaciji naših stranačkih pri-
stavnim režimom, što ga je Wekerle| strankama, kakova se rijetko kada vi- lika, malo po malo išćezla bi i naša
preko Raucha u Hrvatskoj inaugurirao. | gjala; a na žalost, ta je borba najžešća stranačka borba; i energija, koju su
Iz zagrebačkog kalendara jedino bi se\u redovima triju pravaških frakcija. \ razne hrvatske“ stranke“ trošile u me-
to dalo zaključiti, da bi koalicija rado To je bašt ono što onemogućuje sva- gjusobnim borbama, koncentrirala bi se
pregovarala i sa barunom Rauchom, ki sporazum i zajedničku akciju bano- sva proti jednom neprijatelju i proti
kad ne bi bio izložen njezin prestiž|vinskih pravaša. Ova megjusobna bor- Ugarskoj. i
pred narodom. Da je koalicija sklona\ba raznih hrvatskih stranaka, štetuje| U Hrvatskoj je danas loše da lošije
stupiti u dogovore sa Magjaima, 0 najviše našim 'narodnim/interesima, jerlne može biti, a današnjem stanju u
tome nema sumnje, ali da se ne kom- ubija u narodu svaki patrijotizam pa i| mnogome mi smo sami krivi. Budimo
promituje pred narodom, ona bi želje-| energiju, a Magjarima su slobodnije | razboriti ljudi i ozbiljni političari, u in-
la da se Raucha zamijeni sa drugom ruke u borbi proti Hrvatske. taita (tereon mile nam domovine, složimo se
osobom, pa makar ta druga osoba bio |acije, psovke, klevetanja i t. d. nijesu|u jednoj zajedničkoj političkoj akciji i
i Jozipović, »glasoviti« ministar za hr-|usrećile nijedan narod ni dale mu slo-|\biti će uspjeha!
vatske interese u Pešti. Po srijedi je|bodu, pa neće ni Hrvatskoj. Ako Hr-| To je ono što bi mi željeli, da nam
dakle pitanje osobe, a ne načela. Ol|vatska mora da jednog dana bude slo- zagrebački politički kalendar za-
načelima i ne može da bude u koa-|bodna, to će biti samo onda, kada svi bilježi godine 1909.!
liciji govora, gdje se svaka stranka | njezini sinovi, pa koje bilo stranke, |
vlada po posebnim načelima, a slažu

budu se naći u zajedničkom kolu na | Seljačke zadruge u Austriji.
se samo u jednome načelu: sačuva-
ti svoju poziciju. Odatle i ona vje-

 

 

 

obranu njezinih interesa. Poznavajuć | i
današnje prilike u Hrvatskoj, mi ne-|7802 seoske zadruge. Po narodnosti ih je
vjerujemo da bi samo jedna izolirana bilo: 3277 njemačkih, sigrkonrn ie eta
t će ovakovo stanje potrajati, ne da|stranka uspjela sanirati prilike. Za ta-|ske, 563 mi ooen agta garava 18
i & Vazati. Wekerle. piie sblan žrtynva# Izovn što proizvesti potrebita je koope- ME MIN IE S Drea aii. da-
Raucha i ako je više nego sjeguran, racija sviju stranaka i zajednička |gje više od polovice svih. — Po uzoru ovih
da bi i njegov zamjenik jednakom vje- akcija. :A takova akcija zahtijeva mmno-|zadruga valjalo bi da se u novim  prilika-
ogu magjarskog ekspo- go opreznosti i političke vještine. Za|ma kod nas sada takogjer sve sile ulože
nenta u Hrvatskoj. Wekerle je %epo- jednu takovu akciju sviju hrvatskih |94 onih, do kojih je, da uzimadnemo što
mičan u svojoj odluci, da s€ Hrvati stranaka, potrebito je pronaći i jednu više seljačkih zadruga.
Rauchom, pak zajedničku političku bazu, koja bi ih!
onda preko Raucha sa Magjarinh. Iz barem donekle spajala. ,Dolje sa na- Bratska poruka Bosancima
zagr bačkog političkog kalendaridade godom“; evo baze, oko koje bi se' i Hercegovcima.
se tiaslućivati, kao da opstoji feta dalo okupiti sve hrvatske stranke. U
ia. koja bi bila sklona i ovabvom ovom slučaju postalo bi indiferenino Cetinje, 20. Decembra 1908.
struja, koja. i iik ko se h 10 Crna Gora želi da se Bosni i Hercego-
riješenju, ali radikalniji elementi oa- ka 9 " SD rvatski ban, Rauch ili | vini dade autonomija, na čelu koje bi bio
liciji kao da o tome neće ni dičuju. Jozipović; pilo bi se jedino: da li je \ jedan princ, koji nebi smio biti njemačkog
Odatle kroz zadnje dane i praurena on eksponen magjarske ideje ili ban porekla i kako izgleda isti bi trebao da! bude
kroz novine vijest, da se rad kako slobodne ie Na ovoj bazi stvo- jedan iz balkanskih dinastija. Lijepo! A koji
bi se stvorila jedna pravaška kelicija, riti jedan blok iz sviju hrvatskih stra- bi mogao biti taj balkanski princ? Bugarski
koa bi preuzela vladu u svojeruke i naka, da li je \emoguće? Mislimo da \ s. a MRŠ ze e
ia a Hrvatsku i? današnjeg tesno- nije. Dapače, ufereni smo, da bi ova- siki? Geje :1ih, imat di opća O
snog stanja. Jedna pravaška licija, |kova koalicija et “| gorskih. Logično je, da Crna Gora neće za-
: alicija, ] uspješnija od dana-|govarati drugog nego svoga. A koga dru-
i ako bi bila za Hrvatsku kori la, jer | šnje koalicije, atakogjer uspješnija i| gog nego Mirka, koji je kao što je poznato

 

štinom vršio ul

 

 

 

putovanja, jer mnog) toga obuhvaća. Pote-|Napokon prispješe u Trondhjem, odakle se
gnućemo _samo glanu crtu a da vidimo |bijahu i uputili. Iz Trondhjema ua polasku
kud je taj put vodid: za Hamburg zaustaviše se u Molde a onda
Iz Gruža se je upitio dne 16 srpnja pre-|u Bergen. Nakon 24 sata prispjeo je u Ham-
ko Senjske Rijeke, Beča, Praga u Berlin,|burg, gdje se zaustavi 4 dana, odakle na-
gdje je, u koliko mu je vrijeme dopuštalo, stavi svoj put, posjetivši Koln, Pariz, Tou-
razgledao. glavne znamenitosti. Iz Berlina |lose, Lourdes, Marsilju, Genovu, Pisu, Fi-
krene u Warnemiinde do obale Baltičkoga |renze, Jakin i preko Zadra povrati se kući
mora. Transinsularnom željeznicom preveo |u Dubrovnik.
se je preko danskih otoka u Kodanj, gdje| Ovo je u glavnomu cita njegovog puto-
je gradske osobitosti obašao. Odatle traje- | vanja, kojega nam je onako lijepo, tačno,
knim brodom stupio je na švedsko tlo. Že- | razgovjetno i zanimivo predočio u svojim
ljeznicom prošao je zatim do Kristijanije, | trim predavanjima.
Ke glavnog grada Norveške, kojega nam opi-| Ugodno slušasmo ta lijepa predavanja,
s m u njegovim znamenitostima. Prevezao | koja nas preniješe u krasne sjeverne pre-
: mjest-| pa | en 4 pm go = i tu se a na | djele, što nam ih je vrijedni profesor pre-
: , e imao prenijeti do Sje-| stavio u živoj i istinskoj slici tako da, ko-
2 se pobio reć ka! ulovi vernog Rta (Nordkapa). Uz put se je paro-|liko smo se divili tim ion. nijesmo
udati Zetija pobio iE.u Momvošia brod zaustavljao kod raznih osobitih priro- | manje njegovom načinu pripovijedanja. lz-
: DO ata igvoko Nu: dnih položaja i mjesta, pa je bio i kod le-| megju geografije i povijesti, arhitekture i
M duoeoja a Mieipa: ina, lje denjaka Svartisena, grada Tromso itd. Pra- | slikarstva, kazališta + književnosti, prirodo-
pošao i lueile “yo ti oni 4 : ma sjeveru brodeći dalje počeše uživati pri-|slovja i socijologije vuko se je cio ovaj za-
ha & Alrisci a istražnje nepinato, voć zor ponoćnog sunca. Prispješe zatim u Ham- | nimivi putopis. Da se pak sve to pozorni-
žala iu divijepot pri mertfest, najsjeverniji grad na svijetu. Otole|je sluša, znao je zasladiti vlastitim doživ-
Pe e “ zemlje. kizbrojnih prispješe do Nordkapa, ispod kojega se pa- |ljajima i umjesnim šalama prirogjenog mu
orveške, robrod zaustavi. Popeše se na rt (307 m.).|humora. U jednu riječ ta predavanja zaslu-

PODLISTA kl
Predavanja u društvu »Boški vić«.*)

Izmegju mnogih predavanja, koja su se
obdržala kroz jesensko doba u društvu »Bo-
šković«, osobitu pozornost zaslužio je  vri-
jedni i učeni profesor Kristo Krile sa svo-
ja tri predavanja pod naslovom : &« pono-
ćnom sunču«. Nama južnjacima $ se na
prvi mah kao bombastičan taj nallov, ne-
što poput naslova Verneovih romgna ili ka-
kovih fantastičnih priča. Takova st što sli-
čna čita i na cinematografskim lakatima.
Ali naslov ovih predavanja ne s
kovu vrstu, jer znamo kako sut
sjevernijim krajevima zemlje za 2

 

 

 

 

38

 

 

det, da mogu putnici posjetiti šatore Lapo- | puplika, jer koliko se je on divio na svom
naca. Zaustaviše se i u krasnom Raftsundu, |putu prirodnim i umjetničkim krasotama
uskom: inorskom tijesnu, te se opet sutra-|toliko smo se mi divili njegovim krasnim
dan nagjoše kod otoka Torghattena i divi. predavanjima.
*e se naravnom tunelu prosječenog brda.

M

kad bi
e toga
izobilja

krajeve. Zašli bi smo p
op se osvrnuli i na glavnije

79 Op. Ur.: Nije moglo prije ućiu!

 

ka se O i ai AE U o vrijeme parobrod se povrati natrag|žiše svaku pohvalu i bila bi šteta kad se
: predavanja te nas prenio mjju u sje- put juga, zaustavivši se u varoš Lyngensei- |ne bi objelodanila da za njih sazna i šira
VE

ss

 

i DDS

iZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ SIOJI 10 PARA

U Austriji bile su koncem godine he

Pretplata i oglasi šalju se Administraciji. Pisma 1 dopisi Uredništvu. — Za

zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku

a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi
nefrankirani ne primaju se. — Plativo | utužljivo u Dubrovniku.

 

 

željan slave i krune, a koji je tome poslu | kotić), i sudija i pjesnika, kako se kod nas
i — dorastao(!!)

može lako živjeti i bez rada, kako »cvjeta«
Zamislite si slavlja, kad bi naš Mirko na naša industrija, (naročito se mnogo izvozi
konju a za njim njegov trunsavi adjutani | u Ameriku!)
Mrgud sa kojih desetak divljih perjanika, | Kako kod nas »pravda« vlada, kako kod
slavodobitno kao cesar jezdio kroz Franje|nas sam knjaz sudi, a da se uvjerite, baš je
Josipa ulicu u Sarajevu! Mirko jezdi a vri- | ovih dana sam on osudio bez istrage i bez
jedni Sarajlije trgovci i zanatlije iskaču go-|da se »dulji lakrdija« sa dugim parnicama
loglavi iz svojih dućana i ćepenaka, pa se (jer parnice koštaju mnogo novaca), Vuka-
do crne zemlje klanjaju »gospodaru zemlje!« \šina Božovića na 15 godina teške tamnice,
Lijepe sarajevke gledaju kroz prozore, pa!(pa neka i pravo mu je, zašto nije i on bio
neznaju kome da se više dive »ali konju, kao i mi ostali, nego ide čovjek da brani
al' junaku« ili klempu Mrgudu Jovićeviću ! | »Dombaše«;.
Divno, zar ne? O nemilosrdna Evropo! Smi-|  Nebojte se, imate vi što iznijeti pred E-
luj se! Zar ne vidiš golemu »nepravdu«: ta-|Vropu, nehoće se tu baš Bog zna koliko
kvog »genija« ostavljaš da kao Stanko u Bal-| pameti, kad može inaš serdar Janko u di-
kanskoj carici »željan krune, željan slave« plomaciju pa zašto nebiivi? — »Japanac«.
vene »pod ove ćeramide«? ta LO por SA LCS SENN ra PLA
Kako bi Bosna tada procvetala!!! Poznat | &zbijanski poštenjakovići.
kao »milosrdan« dao bi se odmah na pri Javljaju iz Beograda, da" jedan onamošnji
sao; u šeher Sarajevu industrija bi »procva- list donosi otkrića o pronevjerenjima, koja
la«, naročito ona željeza u Zenici, lijevajući' su počinili državni namještenici. Jednog či-
okove za kazneni zavod. Kultura bi »pro-novnika krive, da je prodajom poštanskih
cvala«, osnovalo bi se odmah nekoliko dje- biljega državu oštetio za više stotina hilja-
vojačkih instituta, po primjeru ovog ovdje. \ da dinara; a drugog opet, da je kroz više
Besposlica i danguba bi prestala, ljudi koji | godina davao u zajam državni novac; a vi-
neće da rade dobili bi odmah »službu« kod!še drugih da su s pronevjerenim novcem
g. brigadera Janka Vukotića za žandare. | nakupovali kuća i villa. Isti list kaže, da ni-
Policija bi se uredila po primjeru ove na kad nije bilo takove pokvarenosti u činov-
Cetinju, koja je kao što je poznato »bolja  ništvu u Srbiji, kao sada.
od one Pariške«, jer ova može, ako je po-:  Nevoljna Srbijo, što li se sve u tebi ne
treba kome, da pronagje i ono što ne Po- | dogagja! 1 ovakovi »upravljači« htjeli bi
stoji i što nije nikada bilo, tako bi se isto | još ništa manje nego ; avljati i Herceg:
\i sudstvo uredilo: »neznalice« doktore prava| Bosnom! Alaj pošte ikovići — »dike« srp-
i pravnike bi s mjesta otpustio, a njihova stva — kuća vam daleko bila!
mijesta popunio sa svojim kočijašima i ka-
i arijerima, pošio su oni imali prilike već
ovdje u dvoru da ze nauče što je pravda i

kak di. Pošta i brzojav bi se uredio
moai. o : g Dan-danas Frano Supilo i riječju i kroz

\po primjeru ovog ovdje, za to bi se imao nm : P :
| pobrinuti »biti imajući« ministar Jovo Po- | *Novi List« niže Srbiji hvalospjeve gdje
god i u čemu god može, i u velike ju ča-

Nekada i sada!

ović. Novčani zavodi bi se sasvim reorga- |".
(P a : sti, a kako je prije Frano Supilo mislio o

\nizirali, zato bi se pobrinuo naš glasoviti
\>finansicr« Lazar Mijušković. Bogoštovlje i
\mastava bi se dala u ruke popu Kapi sa
| Očinića, jer se on u to »dobro razumije«.
\Zemlja bi se imala racionalno obragjivati,
la to bi bio posao Mila Tatara, jer je on
| sučio« u Pekingu agrikulturu; za dvije go-
| dine bi sve glavice i vrhovi po Bosni i Her-
cegovini »procvali«, doline bi se zasadile
sa bukvama s Lovćena i t. d.

Pijanstvo bi se »strogo zabranilo«, kon-
trolu bi o tom vodio pop Kapa. Agrarno
pitanje bi bilo »brzo riješeno«, io bi se i-|
malo izvesti kao i ovdje, naime Age bi se ij
proćerale u Tursku a kmetovi u Ameriku. via
Osnovala bi se akademija za znanost bos"
mjetnost, u kojoj bi najvidnija mjesta z
uzimali: Pjesnik Mićun Pavičević, bi“
opštinski poslužitelj u Danilov-gradu a sada,
sudija na Cetinju; romansijer Živko Dra-
gović; zakonodavac Jovan Plamenac, čuveni
govornik; Drečun nar. zastupnik i dvorska
budala; arhitektom Iliju Dubovičana; izumitelj
Špiro Popović (izumio je da se pomoću na-
kvašenih konopa može iz čovjeka ispipati
svaku tajnu koja postoji i koja ne postoji).
Lako je moguće da bi bio izabran i voj-
voda Lakić ministrom unutrašnjih djela, jer
on zna i svoje ime potpisati, pa neki misle
da i to spada u znanost, naročito se za
njega zauzima i tvrdi da je to baš prava
znanost, naš načelnik ministarstva financija
g. Janko Spasojević. Pa i pantheon za be-
smrtnike imao bi se sagraditi, odmah bi se;
imao tamo prenijeti pop Gjoka Mijušković
a po smrti i njegov sin Lazar, koji se je o-
besmrtio sa monopolom duvana, željezni-
com u Baru i hiljadama u raznimlbankama
u Engleškoj; Labud Gojnić radi afere s bom-
bama, i drugi »zaslužni« muževi, kojih o-
bilujemo. je

Kao što se vidi takav progres bio bi Bo-|da
sni i Hercegovini »potreban«, stoga — na tal
noge braćo Bosanci i Hercegovci ! Kupite! ga
deputacije i šaljite ih po Evropi; molite i|n«
zaklinjite da vas »usreće« sa Mirkom; po- de
kažite Evropi koje bi »blagodati« imali šnji-
me, pokažite joj primjer kako je kod nas
»divno«, kako smo »slobodni«, kako imamo
svake ruke »izobilja« i diplomata (Janko Vu-,

Srbiji?! Da ne idemo u daleko, r“
ćemo samo ovo što je Frano Sur'
joj »Crvenoj Hrvatskoj« pisac
»Crvene Hrvatske« god. 18
pod naslovom Kako je u
četku doslovce glasi:
»Da naši čitatelji
ove nesretne zemlje
služila svako saža'
bojničkim načir
ruku nahud*
fakata, k;

 

kp O

alasasnoObpo>