Zadištamnma— N v \ | V «čita popijevka: Rauch odlazi! Koli- =\ | motaju izmiriti prije sa + Sa m = i i i Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s pošten na godinu K. 6; na po i četri godine surazmjemo; za inozemstvo | godišnje K. 9 — Ko ne vrai list kad mu pretplsta mine, smatra se daje predbrojen i za došasto polugodište. Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik FRANO SCHICK. pmamanammmm==/ Zagrebački kalendar 1908. bi se barem temeljila na jednom po- od same pravaške koalicije. Istina je, zitivnom programu i stalnom načelu, \da bi ovakova koalicija naišla na sna- Rauch u Budimpešti! Rauch u Be-|ipak mislimo, da je u ovome času|žan magjarski otpor, ali kada bi sve ču! Rauch u Zagrebu! Rauch odlazi! neizvediva. Ko pozna stranačke poli- sile hrvatske bile sjedinje.č na ona- Traži se Rauchu zamjenika! Pregovori tičke prepirke u Banovini, odmah će|kovoj bazi proti Ugarskoj, Ugarska na vidiku! . . . . Evo vam političkog opaziti neizvedivost takovog koraka. U |bi bila prisiljena prije ili kasnije popu- zagrebačkog kalendara 1908. A bije-| Banovini danas se vodi strastvena oso- stiti. Ovakova bi akcija mnogo dopri- dna Hrvatska i dalje stenje pod neu. bna borba megju raznim hrvatskim nijela i asanaciji naših stranačkih pri- stavnim režimom, što ga je Wekerle| strankama, kakova se rijetko kada vi- lika, malo po malo išćezla bi i naša preko Raucha u Hrvatskoj inaugurirao. | gjala; a na žalost, ta je borba najžešća stranačka borba; i energija, koju su Iz zagrebačkog kalendara jedino bi se\u redovima triju pravaških frakcija. \ razne hrvatske“ stranke“ trošile u me- to dalo zaključiti, da bi koalicija rado To je bašt ono što onemogućuje sva- gjusobnim borbama, koncentrirala bi se pregovarala i sa barunom Rauchom, ki sporazum i zajedničku akciju bano- sva proti jednom neprijatelju i proti kad ne bi bio izložen njezin prestiž|vinskih pravaša. Ova megjusobna bor- Ugarskoj. i pred narodom. Da je koalicija sklona\ba raznih hrvatskih stranaka, štetuje| U Hrvatskoj je danas loše da lošije stupiti u dogovore sa Magjaima, 0 najviše našim 'narodnim/interesima, jerlne može biti, a današnjem stanju u tome nema sumnje, ali da se ne kom- ubija u narodu svaki patrijotizam pa i| mnogome mi smo sami krivi. Budimo promituje pred narodom, ona bi želje-| energiju, a Magjarima su slobodnije | razboriti ljudi i ozbiljni političari, u in- la da se Raucha zamijeni sa drugom ruke u borbi proti Hrvatske. taita (tereon mile nam domovine, složimo se osobom, pa makar ta druga osoba bio |acije, psovke, klevetanja i t. d. nijesu|u jednoj zajedničkoj političkoj akciji i i Jozipović, »glasoviti« ministar za hr-|usrećile nijedan narod ni dale mu slo-|\biti će uspjeha! vatske interese u Pešti. Po srijedi je|bodu, pa neće ni Hrvatskoj. Ako Hr-| To je ono što bi mi željeli, da nam dakle pitanje osobe, a ne načela. Ol|vatska mora da jednog dana bude slo- zagrebački politički kalendar za- načelima i ne može da bude u koa-|bodna, to će biti samo onda, kada svi bilježi godine 1909.! liciji govora, gdje se svaka stranka | njezini sinovi, pa koje bilo stranke, | vlada po posebnim načelima, a slažu budu se naći u zajedničkom kolu na | Seljačke zadruge u Austriji. se samo u jednome načelu: sačuva- ti svoju poziciju. Odatle i ona vje- obranu njezinih interesa. Poznavajuć | i današnje prilike u Hrvatskoj, mi ne-|7802 seoske zadruge. Po narodnosti ih je vjerujemo da bi samo jedna izolirana bilo: 3277 njemačkih, sigrkonrn ie eta t će ovakovo stanje potrajati, ne da|stranka uspjela sanirati prilike. Za ta-|ske, 563 mi ooen agta garava 18 i & Vazati. Wekerle. piie sblan žrtynva# Izovn što proizvesti potrebita je koope- ME MIN IE S Drea aii. da- Raucha i ako je više nego sjeguran, racija sviju stranaka i zajednička |gje više od polovice svih. — Po uzoru ovih da bi i njegov zamjenik jednakom vje- akcija. :A takova akcija zahtijeva mmno-|zadruga valjalo bi da se u novim prilika- ogu magjarskog ekspo- go opreznosti i političke vještine. Za|ma kod nas sada takogjer sve sile ulože nenta u Hrvatskoj. Wekerle je %epo- jednu takovu akciju sviju hrvatskih |94 onih, do kojih je, da uzimadnemo što mičan u svojoj odluci, da s€ Hrvati stranaka, potrebito je pronaći i jednu više seljačkih zadruga. Rauchom, pak zajedničku političku bazu, koja bi ih! onda preko Raucha sa Magjarinh. Iz barem donekle spajala. ,Dolje sa na- Bratska poruka Bosancima zagr bačkog političkog kalendaridade godom“; evo baze, oko koje bi se' i Hercegovcima. se tiaslućivati, kao da opstoji feta dalo okupiti sve hrvatske stranke. U ia. koja bi bila sklona i ovabvom ovom slučaju postalo bi indiferenino Cetinje, 20. Decembra 1908. struja, koja. i iik ko se h 10 Crna Gora želi da se Bosni i Hercego- riješenju, ali radikalniji elementi oa- ka 9 " SD rvatski ban, Rauch ili | vini dade autonomija, na čelu koje bi bio liciji kao da o tome neće ni dičuju. Jozipović; pilo bi se jedino: da li je \ jedan princ, koji nebi smio biti njemačkog Odatle kroz zadnje dane i praurena on eksponen magjarske ideje ili ban porekla i kako izgleda isti bi trebao da! bude kroz novine vijest, da se rad kako slobodne ie Na ovoj bazi stvo- jedan iz balkanskih dinastija. Lijepo! A koji bi se stvorila jedna pravaška kelicija, riti jedan blok iz sviju hrvatskih stra- bi mogao biti taj balkanski princ? Bugarski koa bi preuzela vladu u svojeruke i naka, da li je \emoguće? Mislimo da \ s. a MRŠ ze e ia a Hrvatsku i? današnjeg tesno- nije. Dapače, ufereni smo, da bi ova- siki? Geje :1ih, imat di opća O snog stanja. Jedna pravaška licija, |kova koalicija et “| gorskih. Logično je, da Crna Gora neće za- : alicija, ] uspješnija od dana-|govarati drugog nego svoga. A koga dru- i ako bi bila za Hrvatsku kori la, jer | šnje koalicije, atakogjer uspješnija i| gog nego Mirka, koji je kao što je poznato štinom vršio ul putovanja, jer mnog) toga obuhvaća. Pote-|Napokon prispješe u Trondhjem, odakle se gnućemo _samo glanu crtu a da vidimo |bijahu i uputili. Iz Trondhjema ua polasku kud je taj put vodid: za Hamburg zaustaviše se u Molde a onda Iz Gruža se je upitio dne 16 srpnja pre-|u Bergen. Nakon 24 sata prispjeo je u Ham- ko Senjske Rijeke, Beča, Praga u Berlin,|burg, gdje se zaustavi 4 dana, odakle na- gdje je, u koliko mu je vrijeme dopuštalo, stavi svoj put, posjetivši Koln, Pariz, Tou- razgledao. glavne znamenitosti. Iz Berlina |lose, Lourdes, Marsilju, Genovu, Pisu, Fi- krene u Warnemiinde do obale Baltičkoga |renze, Jakin i preko Zadra povrati se kući mora. Transinsularnom željeznicom preveo |u Dubrovnik. se je preko danskih otoka u Kodanj, gdje| Ovo je u glavnomu cita njegovog puto- je gradske osobitosti obašao. Odatle traje- | vanja, kojega nam je onako lijepo, tačno, knim brodom stupio je na švedsko tlo. Že- | razgovjetno i zanimivo predočio u svojim ljeznicom prošao je zatim do Kristijanije, | trim predavanjima. Ke glavnog grada Norveške, kojega nam opi-| Ugodno slušasmo ta lijepa predavanja, s m u njegovim znamenitostima. Prevezao | koja nas preniješe u krasne sjeverne pre- : mjest-| pa | en 4 pm go = i tu se a na | djele, što nam ih je vrijedni profesor pre- : , e imao prenijeti do Sje-| stavio u živoj i istinskoj slici tako da, ko- 2 se pobio reć ka! ulovi vernog Rta (Nordkapa). Uz put se je paro-|liko smo se divili tim ion. nijesmo udati Zetija pobio iE.u Momvošia brod zaustavljao kod raznih osobitih priro- | manje njegovom načinu pripovijedanja. lz- : DO ata igvoko Nu: dnih položaja i mjesta, pa je bio i kod le-| megju geografije i povijesti, arhitekture i M duoeoja a Mieipa: ina, lje denjaka Svartisena, grada Tromso itd. Pra- | slikarstva, kazališta + književnosti, prirodo- pošao i lueile “yo ti oni 4 : ma sjeveru brodeći dalje počeše uživati pri-|slovja i socijologije vuko se je cio ovaj za- ha & Alrisci a istražnje nepinato, voć zor ponoćnog sunca. Prispješe zatim u Ham- | nimivi putopis. Da se pak sve to pozorni- žala iu divijepot pri mertfest, najsjeverniji grad na svijetu. Otole|je sluša, znao je zasladiti vlastitim doživ- Pe e “ zemlje. kizbrojnih prispješe do Nordkapa, ispod kojega se pa- |ljajima i umjesnim šalama prirogjenog mu orveške, robrod zaustavi. Popeše se na rt (307 m.).|humora. U jednu riječ ta predavanja zaslu- PODLISTA kl Predavanja u društvu »Boški vić«.*) Izmegju mnogih predavanja, koja su se obdržala kroz jesensko doba u društvu »Bo- šković«, osobitu pozornost zaslužio je vri- jedni i učeni profesor Kristo Krile sa svo- ja tri predavanja pod naslovom : &« pono- ćnom sunču«. Nama južnjacima $ se na prvi mah kao bombastičan taj nallov, ne- što poput naslova Verneovih romgna ili ka- kovih fantastičnih priča. Takova st što sli- čna čita i na cinematografskim lakatima. Ali naslov ovih predavanja ne s kovu vrstu, jer znamo kako sut sjevernijim krajevima zemlje za 2 38 det, da mogu putnici posjetiti šatore Lapo- | puplika, jer koliko se je on divio na svom naca. Zaustaviše se i u krasnom Raftsundu, |putu prirodnim i umjetničkim krasotama uskom: inorskom tijesnu, te se opet sutra-|toliko smo se mi divili njegovim krasnim dan nagjoše kod otoka Torghattena i divi. predavanjima. *e se naravnom tunelu prosječenog brda. M kad bi e toga izobilja krajeve. Zašli bi smo p op se osvrnuli i na glavnije 79 Op. Ur.: Nije moglo prije ućiu! ka se O i ai AE U o vrijeme parobrod se povrati natrag|žiše svaku pohvalu i bila bi šteta kad se : predavanja te nas prenio mjju u sje- put juga, zaustavivši se u varoš Lyngensei- |ne bi objelodanila da za njih sazna i šira VE ss i DDS iZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ SIOJI 10 PARA U Austriji bile su koncem godine he Pretplata i oglasi šalju se Administraciji. Pisma 1 dopisi Uredništvu. — Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo | utužljivo u Dubrovniku. željan slave i krune, a koji je tome poslu | kotić), i sudija i pjesnika, kako se kod nas i — dorastao(!!) može lako živjeti i bez rada, kako »cvjeta« Zamislite si slavlja, kad bi naš Mirko na naša industrija, (naročito se mnogo izvozi konju a za njim njegov trunsavi adjutani | u Ameriku!) Mrgud sa kojih desetak divljih perjanika, | Kako kod nas »pravda« vlada, kako kod slavodobitno kao cesar jezdio kroz Franje|nas sam knjaz sudi, a da se uvjerite, baš je Josipa ulicu u Sarajevu! Mirko jezdi a vri- | ovih dana sam on osudio bez istrage i bez jedni Sarajlije trgovci i zanatlije iskaču go-|da se »dulji lakrdija« sa dugim parnicama loglavi iz svojih dućana i ćepenaka, pa se (jer parnice koštaju mnogo novaca), Vuka- do crne zemlje klanjaju »gospodaru zemlje!« \šina Božovića na 15 godina teške tamnice, Lijepe sarajevke gledaju kroz prozore, pa!(pa neka i pravo mu je, zašto nije i on bio neznaju kome da se više dive »ali konju, kao i mi ostali, nego ide čovjek da brani al' junaku« ili klempu Mrgudu Jovićeviću ! | »Dombaše«;. Divno, zar ne? O nemilosrdna Evropo! Smi-| Nebojte se, imate vi što iznijeti pred E- luj se! Zar ne vidiš golemu »nepravdu«: ta-|Vropu, nehoće se tu baš Bog zna koliko kvog »genija« ostavljaš da kao Stanko u Bal-| pameti, kad može inaš serdar Janko u di- kanskoj carici »željan krune, željan slave« plomaciju pa zašto nebiivi? — »Japanac«. vene »pod ove ćeramide«? ta LO por SA LCS SENN ra PLA Kako bi Bosna tada procvetala!!! Poznat | &zbijanski poštenjakovići. kao »milosrdan« dao bi se odmah na pri Javljaju iz Beograda, da" jedan onamošnji sao; u šeher Sarajevu industrija bi »procva- list donosi otkrića o pronevjerenjima, koja la«, naročito ona željeza u Zenici, lijevajući' su počinili državni namještenici. Jednog či- okove za kazneni zavod. Kultura bi »pro-novnika krive, da je prodajom poštanskih cvala«, osnovalo bi se odmah nekoliko dje- biljega državu oštetio za više stotina hilja- vojačkih instituta, po primjeru ovog ovdje. \ da dinara; a drugog opet, da je kroz više Besposlica i danguba bi prestala, ljudi koji | godina davao u zajam državni novac; a vi- neće da rade dobili bi odmah »službu« kod!še drugih da su s pronevjerenim novcem g. brigadera Janka Vukotića za žandare. | nakupovali kuća i villa. Isti list kaže, da ni- Policija bi se uredila po primjeru ove na kad nije bilo takove pokvarenosti u činov- Cetinju, koja je kao što je poznato »bolja ništvu u Srbiji, kao sada. od one Pariške«, jer ova može, ako je po-: Nevoljna Srbijo, što li se sve u tebi ne treba kome, da pronagje i ono što ne Po- | dogagja! 1 ovakovi »upravljači« htjeli bi stoji i što nije nikada bilo, tako bi se isto | još ništa manje nego ; avljati i Herceg: \i sudstvo uredilo: »neznalice« doktore prava| Bosnom! Alaj pošte ikovići — »dike« srp- i pravnike bi s mjesta otpustio, a njihova stva — kuća vam daleko bila! mijesta popunio sa svojim kočijašima i ka- i arijerima, pošio su oni imali prilike već ovdje u dvoru da ze nauče što je pravda i kak di. Pošta i brzojav bi se uredio moai. o : g Dan-danas Frano Supilo i riječju i kroz \po primjeru ovog ovdje, za to bi se imao nm : P : | pobrinuti »biti imajući« ministar Jovo Po- | *Novi List« niže Srbiji hvalospjeve gdje god i u čemu god može, i u velike ju ča- Nekada i sada! ović. Novčani zavodi bi se sasvim reorga- |". (P a : sti, a kako je prije Frano Supilo mislio o \nizirali, zato bi se pobrinuo naš glasoviti \>finansicr« Lazar Mijušković. Bogoštovlje i \mastava bi se dala u ruke popu Kapi sa | Očinića, jer se on u to »dobro razumije«. \Zemlja bi se imala racionalno obragjivati, la to bi bio posao Mila Tatara, jer je on | sučio« u Pekingu agrikulturu; za dvije go- | dine bi sve glavice i vrhovi po Bosni i Her- cegovini »procvali«, doline bi se zasadile sa bukvama s Lovćena i t. d. Pijanstvo bi se »strogo zabranilo«, kon- trolu bi o tom vodio pop Kapa. Agrarno pitanje bi bilo »brzo riješeno«, io bi se i-| malo izvesti kao i ovdje, naime Age bi se ij proćerale u Tursku a kmetovi u Ameriku. via Osnovala bi se akademija za znanost bos" mjetnost, u kojoj bi najvidnija mjesta z uzimali: Pjesnik Mićun Pavičević, bi“ opštinski poslužitelj u Danilov-gradu a sada, sudija na Cetinju; romansijer Živko Dra- gović; zakonodavac Jovan Plamenac, čuveni govornik; Drečun nar. zastupnik i dvorska budala; arhitektom Iliju Dubovičana; izumitelj Špiro Popović (izumio je da se pomoću na- kvašenih konopa može iz čovjeka ispipati svaku tajnu koja postoji i koja ne postoji). Lako je moguće da bi bio izabran i voj- voda Lakić ministrom unutrašnjih djela, jer on zna i svoje ime potpisati, pa neki misle da i to spada u znanost, naročito se za njega zauzima i tvrdi da je to baš prava znanost, naš načelnik ministarstva financija g. Janko Spasojević. Pa i pantheon za be- smrtnike imao bi se sagraditi, odmah bi se; imao tamo prenijeti pop Gjoka Mijušković a po smrti i njegov sin Lazar, koji se je o- besmrtio sa monopolom duvana, željezni- com u Baru i hiljadama u raznimlbankama u Engleškoj; Labud Gojnić radi afere s bom- bama, i drugi »zaslužni« muževi, kojih o- bilujemo. je Kao što se vidi takav progres bio bi Bo-|da sni i Hercegovini »potreban«, stoga — na tal noge braćo Bosanci i Hercegovci ! Kupite! ga deputacije i šaljite ih po Evropi; molite i|n« zaklinjite da vas »usreće« sa Mirkom; po- de kažite Evropi koje bi »blagodati« imali šnji- me, pokažite joj primjer kako je kod nas »divno«, kako smo »slobodni«, kako imamo svake ruke »izobilja« i diplomata (Janko Vu-, Srbiji?! Da ne idemo u daleko, r“ ćemo samo ovo što je Frano Sur' joj »Crvenoj Hrvatskoj« pisac »Crvene Hrvatske« god. 18 pod naslovom Kako je u četku doslovce glasi: »Da naši čitatelji ove nesretne zemlje služila svako saža' bojničkim načir ruku nahud* fakata, k; kp O alasasnoObpo>