i e im da 02 a e dia OS. MAE I Ii U DUBROVNIKU, 30. Januara 1909. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K. 6; na po i četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. MEMA 1 IMSM . God. V. godišnje K. 9 — Ko IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik FRANO SCHICK. zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku i a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužijivo u Dubrovniku. Administraciji. Pisma i dopisi Uredništvu. — Za Beč i Pešta. U Magjarskoj, rek bi, da političko obzorje nije baš najvedrije. Bankovno pitanje na dnevnom je redu, uskome- šalo je magjarske ministre i političare i mogla bi vrlo lako nastupiti mini- starska kriza u Budimpešti. Beč je i pre- ma Magjarima nepopustljiv, jer nema stranke u bečkom parlamentu, koja bi voljno pristala na magjarske zahtjeve Pristati na zahtjeve u bankovnom pi- tanju magjarskih šovena, jednako b bilo kapitulaciji Austrije prama Ugar- skoj. Na takova šta ni bečki parlame- nat, pa niti Kruna, koji su se do sada veoma skloni Budimpešti iskazivali docet izborna Andrasijeva reforma neće nikada pristati. Wekerlovo mini- starstvo, ili kako ga je »Novi List« za prvijeh dana nazvao »veliko magjarsko ministarstvo« nalazi se u velikoj nepri- lici, treba: ili da popusti Beču a kapi- tulira pred narodom — ili drugome da ustupi svoje ministarske stolice. Kako će cijela ova stvar svršiti teško je pred- vigjeti, ali po svoj prilici Magjari će morati odustati od svojih zahtijeva u bankovnom pitanju; oni i sami znaju vrlo dobro, da sa samostalnom ban kom mogli bi imati i većih neprilika nego sada, ali oni larmaju da prisile Beč na kojekakve druge koncesije. Ma- gjari su vrlo lukavi političari. U današnjem sporu izmegju Beča Pešte, kakovo su slanovište zauzeli hi- vatski delegati ? Jedan dio sastao se je u Pešti u »Kontinentalu« na crnu kavu, ta već odavna oni su se privikli da pri crnoj kavi i čašici vina riješavaju naj ozbiljnija politička pitanja. Kakovo su dakle oni stanovište zauzeli prama pri- jetećoj krizi u Ugarskoj, nije nam po- znato. A ipak i ovo je shodan čas, koji bi se mogao lako izrabiti u korist Hrvatske. Hrvatski delegati ne mogu se čemu nadati od jednog Košuta Wekerlea, i njihov pad hrvatski bi na rod sa zadovoljstvom pozdravio, jer bi morao i Rauch sa banske stolice čistiti. Svakako i u Hrvatskoj nastala bi nova PODLISTAK Poezija prosjačenja. Prot. W. baron Ljubibratić. I. Maks Miille r, glasoviti profesor Sanskrita na sveučilištu u Oksfordu, publicirao j malo prije svoje smrti interesantnu studiju o tim inteligentnim prosjacima, iz koje će- mo navesti samo dva primjera \ jedan, jer nam najbolje dokazuje, kako profesijonalno prosjačenje ima svoju poetičnu stranu, dru- gi, jer nam služi kao komentar, kako ti ljudi, koji bi inače i rad svojih umnih spo- sobnosti i rad svoje naobrazbe lako mogli poštenim mačinom zaslužiti svoj kruh, vole varanjem i lukavštinom doći do novaca, ra- čunajući na slaboće i poroke svojih bližnjih. Maks se Mtiller namjerio jednoć — tako i stu- i okre- prosjaka, da bi bio mogao u kojem- god društvenom položaju doći do ugledna mjesta. Profesor ga Muller s toga ozbiljno ukori, uvjeren, da ga je svojim riječima za- pripovijeda sami pisac u spomenuto a — na jednog tako izobraženog prouče današnju situaciju, jer bi mogli lako biti opet izigrani od Magjara. Mo- glo bi se lako dogoditi, da Magjari vi- deći se stisnuti o zid, upušte se u ka- kova pregovaranja sa Hrvatima, ali hr- vatski delegati ne smiju im pasti na lijepak. Magjari su se uvijek iskazivali skloni Hrvatima, ali samo onda, kada se «|je radilo da oni štogod od Beča izvoj- "|šte — a kad bi cilj postigli i bilo im i udovoljeno, Hrvatsku su opet stali tla- čiti starom svojom metodom. Takovi su svi Magjari, zvali se oni: Košut, Wekerle, Justh, Fejervary. »| | Hrvatski političar treba da bude vrlo » oprezan! Vijeće ponajboljih političara iz raznih stranaka. Nazad mjeseca u našemu listu bili smo donijeli jedan članak, u kojemu kad smo obrazložili grozno stanje našega političkoga rastroja i mevoljne razmirice, koje prijete potpunim političkim raspom, te donijeli onu prispodobu od seljana, koji se zavagjaju, kako bi uspješnije podušili požar svojijeh kuća i kazali, da dok su se oni pravdali vatra je svoju izvršila; pozivali smo glavne faktore u raznijem strankama, da se sakupe na sastanak i pokušaju doći do one sloge, koja bi nas jedina mogla spasiti od propa- sti, i da ne budemo na ruglo izobraženijem narodima. Taj je predlog bio konkretno u- i | usvojen i predložen na skupštini naše stranke u Šibeniku, i odobren i pohvaljen u gla- vnomu organu naše stranke. Taj je predlog glasio: Uzeo u obzir okolnost što se ne sazivlju sabori ni u Zagrebu, ni u Zadru, u ovo _|važno doba, preporuča se zastupnicima o- vog kotara, neka se zauzmu da dogje do sastanka svih zastupnika Hrvatske, Slavo- nije, Dalmacije, Istre i slavenskih zemalja, te i odaslanika Bosne i Hercegovine, koji bi, kao zakoniti predstavnici naše domo- vine, istakli na kompetentnim mjestima pri- like i prava našega naroda i zauzeli se j|shodnim načinom da žalostne prilike pre- stanu, a prava oživotvore. Predlog, kako svak vidi, ne može biti, ple- menitiji nego li je, i jedini je izlaz iz ne- voljnoga stanja, u kojemu se narodna stvar nalazi; ali, po našem mnijenju, neće se iz- | govori o lovu na fažane, na veprove, o u- | trkama ili o hazardnoj igri; nema sporta, \koji bi se mogao prispodobiti s prosjače- \njem. Da spor bude zanimiv, treba da u njemu bude uvijek kakav risićo, a kod pro- sjačenja je risico uprav golem. Kad si za- zvonio na čija vrata, dolazi pred tebe obi- e|čno sluškinja, koja će te promjeriti sumnj - vim okom od glave do pete, te će ti zatvo- titi vrata u lice, ako nijesi pristojno i čisto odjeven. Kada si napokon stupio pred do- maćina, tad moraš računati sa svim mogu- ćim eventualnostima, paziti na svaki kret njegovog lica, mjeriti svaku riječ, jer se lako može dogoditi, da, mješte kakovog dara, budeš jednostavno izbačen iz kuće. A to bi bilo još i najmanje zlo! Ali, ako si se namjerio na sumnjivu osobu, koju su možda već više puta prevarili, morat ćeš se znojiti, dok je uvjeriš o tvojem nesre- tnom položaju. A time nijesi još ništa po- stigao. Ne će ti odmah ništa uručiti, već doznavši, gdje stanuješ, odgovara ti, da će ti on osobno donijeti, ili po kojem od ku- će štogod ti poslati. Od tog časa moraš biti osobito na oprezu, da te ne iznenadi, jer kad bi se na svoje oči uvjerio, da tvoje prilike ne odgovaraju tvojem crnom opisu, mogao bi te lako izručiti policiji s poku- šane prevare, a to li te dovelo u sukob s policijom, po čemu bi cijala tvoja egzisten- cija bila uništena«. Ove harakteristične po prilici ovo: »Neka mi se ništa ne|zaključi dotični još harakterističnijom izja- situacija. Hrvatski delegati neka dobro | riječi | sve; izdati se za podolicira indijske vojske, vestiti, jer je s jedne strane veoma malo do- bre volje kod nekih faktora, a najviše mu smeta stanovište Srba nakon aneksije Her- ceg-Bosne. Rekli smo, da je veoma malo dobre volje kod nekih faktora, a to najbolje dokazuje spor, koji je nastao u koaliciji, mnogo toga što se još krije narodu, a nadasve ono ne- voljno puzanje i nagagjanje sa Magjarima, koji svaki dan to bezobzirnije provagjaju svoju silu i gledaju lišiti hrvatski narod svijeh pravica i svakoga narodnoga obilje- žja i slobode. Resolucija je javno priznala, da je Hrvatska podregjena Magjarskoj, i ti- jem dala je najbolji povod Magjarima, da na temelju koalicijonaške deklaracije pašuju poviše te tužne zemlje. Kako će da gospoda zastupnici iz koalicije, stranka bez koje nije moguće u Hrvatskoj vladati, da ustanu i zatraže nešto proti onemu, što su svečano u svojoj deklaraciji izjavili? Osim toga kako će se doći do sastanka, kad se unaprijed znade, da će osobne razmirice navestiti ne- kolicinu, koji će bez dvojbe izjaviti, da neće na sastanak ako budu pozvani neki stano- viti ljudi iz drugih stranaka? Rekli smo, da glavni uzrok sčega dogo- vor i sastanak neće uspjeti, jest stanovište koje su zauzeli Srbi iza aneksije Herceg- Bosne. Dočim Srbija i Crna Gora zahtije- vaju, da te pokrajine budu izručene iz skupa zemalja naše Monarhije i budu država o sebi sa vladarom slavenske krvi; Srbi u na- šijem zemljama, koji vele da nijesu Hrvati, ištu da sam narod iz Herceg-Bosne odluči o svojoj sudbini, a neki prepuštaju konie- renciji velesila, da odluči komu će te ze- mlje pripadati i koja će im vlada na glavi biti. Dakle, oni ne priznavaju prava Hrvat- ske i hoće da se dogje do onoga najsret- nijega izlaska, e bi sve zemlje na Jugu naše Monarhije sačinjavale jedan skup iliti irija- lizam u našoj Monarhiji. Po našem skrom- nom mnijenju, ako bi se uspiješno htjela provesti akcija za sastanak glavnijeh politi- čara iz raznijeh stranaka, trebalo bi najprije doći do sporazuma sa srpskijem perjanica- ma, te ih navestiti da se izjave pristaju li na ujedinjenje zemalja na Jugu naše Mo- narhije skupa sa Hrvatskom; a, kad bi taj preduvjet primili, stoprv onda moglo bi se preći na meritorno pitanje gdje i kad bi se sakupio sastanak vigjenijeh političara iz ra- znijeh zemalja, gdje se govori jedan jezik i gdje se kaže da je jedan narod. kao sjekirom u legja. To bi mogli najbolje isposlovati zastu-| Iz Doljnje Vogošće opet javljaju, da su pnici pravaši, koji se nalaze u koaliciji, jer | nekidan rišćani Pero, Aćim i Staniša Ro- onda stoprv postojao bi jedan razlog, s ko- suljaš i Ostoja Gjurić napali na samoga jega oni ostaju u koaliciji i rade dogovorno | Omera Suljagića takogjer bez uzroka. Ta mu skupu. Tim prijekim putem izašlo bi se na čistac, vigjelo bi se odma da li su na- mjere i nastojanja Srba onako plemenita kako oni kažu; da li oni baš žele, da se ostvari idejal našijeh otaca i nas, kako bi tužna Hrvatska bila ujedinjena, slobodna i sretna: jer to dopokon svako rodoljubno srce isčekiva kao najvišu blagodat narodnu, da Srbi priznadu da ne mogu biti nego po- litički Hrvati, i prama tomu da će raditi, a onda im prosto i blagoslovljeno uživati sve moguće povlastice na temelju pravednosti. Nu dokle to ne bude razbistreno, dok Srbi budu pričali bratimsku ljubav a istodobno priječili našoj zemlji ono dobro, koje im je priznato po državnomu i narodnomu pravu, dotle besvijesan je i nerodoljuban svaki oni, koji im nasijeda. Drago nam je veoma da je naša pravaška stranka ustala tim dobri- jem predlogom; neka u tome smislu učini još jedan korak, a taj bi bio da pozove ko- aliciju, kako bi nagovorila srpske zastupnike e bi dali čistu i bistru izjavu na dobro i ujedinjenje raznijeh pokrajina, koje ćustvuju jednako i govore jednim jezikom, te ju po- zvala da pokrene i udesi dogovore, kako bi svi glavni političari bilo koje stranke, bilo kojega uvjerenja, pristali na sastanak, gdje bi se o trijalizmu govorilo i odlučilo. Mi s naše strane pozdravili bi smo taj zname- niti dogogjaj, kako najviše tecivo našega naroda u jadnomu nevoljnomu stanju naše tužne domovine. Prijedlozi su lijepa i ple- menita stvar, ali jedino djela mogu usrećiti i oživjeti narod! Napadaji rišćana na muslimane. Zagrebačka »Hrvatska Sloboda« u broju od 22. ov. mj. donaša: »Odavno su bosan- sko-hercegovački vlasi dokazali, da su naj- veći — po tradicijama — i najgori neprija- telji muslimana. Sva trabunjanja o srpsko- muslimanskoj slozi jesu jednostavna opsje- na. Ta rišćani goje, kako Sami vele, protiv muslimana mržnju od Kosova. To dokazuju svakim danom, pa su to dokazali i ovih dana. Javljaju i Visokoga u Bosni: Dne 13. o. mj. oko 8 sati na večer napali su rišćani Aćim i Jovo Cvijetić na Osmana Krupića bez ikakva uzroka. Jedan ga je »brat« ri- šćanin ubo nožem u ruku, a drugi zasje- dodžbe radi obična pijančevanja. Pošto je lord C. veliki pijanica, pokazuje osobitu simpatiju za sve prijatelje vina. Jer misli, da ga niko ne može prevariti, treba se spra- viti na njegov posjet; megjutim sobicu u potkuplju tako urediti, da osobito otskače slika kneza od Cambrigde. U lordovoj se prisutnosti tužiti na lorda Robert, koga pu- kovnik mrzi. Dati će ti obično 20 maraka, ali, je li se prije napio, možeš od njega dobiti i 40. Do tri mu se puta može pi- sati. — Referendar P. Prima jutrom; naj- bolje poći k njemu oko 10 sati, kad je go- spogja sa sluškinjom u kupovini, jer je ona tvrđa srca. Govoriti kao najvatreniji socija- lista, jađikovati radi nestašice rada, koriti vladu, što za radnike ne čini ništa. Grditi biskupa od Yorka, plakati radi smrti peto- godišniega djeteta, od koga da je časa ne- sreća uljegla u kuću, da je i život već o- mrznuo. Dati će ti samo 10 šelinga, ali se možeš navratiti svakog mjeseca. — Lady H. Obično ne prima prije ručka; spomenuti joj, kako je jednog dana kod slastičarne vom: »Znam, što znači loviti, igrati, jahati, ali svakoga mogu uvjeriti, da nema ugo- dnijega sporta do prosjačenja.« Ovaj slučaj lako i najbolje potvrgjuje na- slov ove crtice, da profesijonalno prosjače- nje, pod kojom ga se god formom tjeralo, ima svoju poetičnu stranu. A sad drugi jedan slučaj, te nam ilustrira rad inteligencije izmegju prosjaka. Nedavno je sudište od Kingston-Thames u Londonu osudilo jednog genijalnog pu- stolova, nekog Vilhelma Cadler, koji življaše, i to baš raskošno, od samog profesijonal- nog prosjačenja. Dosta je znati, da je u okolici Londona imao svoju vilu, gdje je boravio sa ženom, punicom, dvoježdjece i troje služinčadi. Deset je godina tjerao svoj zanat, dok napokon nije s prevare došao na optuženičku klupu. Kako je umio loviti svoje žrtve i od njih izmamiti lijepe svote novaca, dokazaše njegovi papiši, u kojima bijaše najtačnije naznačeno sve, što mu trebaše, da se prama prilikama vlada. Da ga je pri tome pomagala žena, i kako je to činila, to ćemo kasnije vidjeti. Sada ne- koliko podataka iz njegovih zaplijenjenih papira, koji pri procesu sa svojega sadržaja izazvaše veliki škandal, te ruglu izvrgoše mnoge od najpoznatijih ličnosti londonske punoga pijanstva, i koliko je muke stajalo, dok su je podigli u kočiju. Dati će do 40 maraka. K njoj se može poći samo jedan Gainty-kazaltšta bila zatečena u stanju pot-|, put, ali si za to šalje koga drugoga. — sečni sa drugijem strankama, koje pripadaju isto- | četiri kosovska »junaka« zadali su Omeru de- vet udaraca nožem, tako, da su siromašnog ranjenika na pola mrtva odnijeti u sarajev- sku bolnicu. Teško da će rane preboljeti (Iz Sarajeva javljaju, da je nevoljnik premi- nio. Op. »P. C. H«.) Iz Sarajeva javljaju: Na grčko istočno Bogojavljenje došlo je iz sarejevske okolice u grad mnogo rišćana. Po podne jedna grupa rišćana susretne Siligahu Ališakovića, koji je išao u džamiju, te mu stanu pso- vati »turskoga Boga«. Prisutni muslimani, kad su čuli ove psovke i još silu pogrda na muslimanske svetinje, htjeli su da;silom odgovore na ove vlaške ispade. No, u to dogje policija, da uapsi rišćansku prostotu. No rišćani svi kao jedan navale na policiju, dapaće i nekoji gradski rišćani im potrče u pomoć, vičući: »Ako ste Srbi, nedajte se! Udrite ih !« Nastao je silan okršaj s poli- cijom, koja je morala da se brani golim sabljama. Rišćani su klicali: »Živio kralj Petar ! Živila Srbija 1« Kod okršaja dvojica su rišćana teško ranjeni, više je lako ozle- gjenih, a osam ih je uapšeno. Policiji je uspjelo primiritl ratoborne kosovske »juna- ke« istom onda, kad im je pustila malo krvi. \ Znatiželjni smo, da li će muslimaniji ovo primiti za dokaz srpskog »bratstva« | (I u Doboju su rišćani na Bogojavljenje zame- \tnuli kavgu, te su redara Latifa nožem u itrbuh smrtno ranili, a samo stoga što ih je na red pozvao; javljaju da će teško pre- boljeti. Op. »P. C. H.«) keta at aL ANT ŠA LAJE SSS Dal JNS O Ruski književnik Pantjelejev napisao je u petrogradskom »Slovu« »List prijatelju Sr- binu«, pod naslovom »Manje sanjarija«. U tom se listu najprije upozoruje, kako je to i kolika korist za Njemačku, a osobito za Prusku, da se Rusija s našom carevinom sprijatelji i u svemu sporazumije, a napokon g. Pantjelejev piše o ratu radi Bosne do- slovce ovo: »Kad bi ko istisnuo Austriju iz Bosne, nastao bi radi Bosne rat megju Srbijom i Turskom, a Rusija u tom ratu i za slučaj svoje pobjede na sjevernom bojištu ne bi mogla pomoći Srbiji neposredno i Srbija bi morala podleći turskoj premoći. Takav za- vršetak tim je vjerovatniji, što bi Srbi zna- tan dio svoje vojske morali poslati i proti Bugarima, koji s obzirom na Macedoniju baš ne žele, da se Srbija ojača. Kad bi se Srbiji dao pas zemlje uzduž bosansko-het- \cegovačke granice sve do mora, bila bi Bo. njemu po drugi put poći, valja poslati koga drugoga. — M. W. T. Pripovjediti mu, da se je u burskom ratu služilo s njegovim sinom Robertom T.; da se je prisustvovalo njegovoj smrti. Potanje o tome pripovijedati po vijestima u Morning Post. Veoma e darežljiv, osobito ako se je napio. Pohođiti ga u večer. Ovakovih je adresa uz potrebite primjet- be posjedovao Cadler do 800. Dapače je iz novina pravio poskupce, da bude pot- puno orijentiran obzirom na svoje žrtve, koje je kanio operušati. Kod njega se našlo do sto raznih posjetnica, koje su različito glasile, ali imale tačnu adresu vile, u kojoj je — kako smo već rekli — stanovao sa svojom obitelji. U ovoj vili bi u . o ao osobita iša 3 e tualni posjetioci najlakše zavaraju. Kad bi se kakav dobrotvor javio i zapitao za doti- čunj nesretnika, Cadlerova bi žena, stala jedi ovati, kako mnetačno plaća stanarinu, ako ga iz puke milosti u kući trpi. Zatim bi pokazala sobu, gdje tobožnji siromah sta- novaše — i tako varka gotova. Pri sudbenoj raspravi izjaviše kn da Lord M. Predstaviti mu se kao bivši Jockey, donijeti mu najnovije vijesti o konjima, koji će sudjelovati ovogodišnjim utrkama. Dobi- va se i do 100 maraka; ali ne smije se k aristokracije. Evo: Lord C., Pukovnik u mi- rovini. Ne prima nikada; pisati mu; čita koji je ispušten iz službe bez ikakove svje- iznašaše nešto diler imagjaše Ti svoj slašežu _ pm. 3 : sam 4 mogaše navratiti; s njima je zatim jeliogdobitak. eri Pametna ruska poruka — Srbima. _ . SRETNO SS