MEET O

NOO NR O IO RIE URAL. IMHO 4 OMMA

Br .206. .

sna od Turske odrezana, a na to turska po-
litika ne može pristati. Lakše bi Turska pri-
stala na to, da se proširi Crna Gora, koja
ne prijeti njoj, nego Austriji. Srbija i Tur-
ska sporazumjele bi se samo onda, kad bi
Austrija na Tursku navalila«.

Ali su Srbiji uzalud dolazili ovakovi sa-
vjeti. U Beogradu su uprav ludovali proti
našoj carevini, a turski su barjak javno lju-
bili, dok nijesu dočuli za sporazum megju
Carigradom i Bečom. Sad opet luduju pro-
ti svim trim susjedima, od kojih je svaki i
sam za sebe mnogo jači od Srbije. Tu zai-
sta vrijedi ona: Ko nema pameti, drugi m
je ne može dati! D.
kade SNAŠLA LESS MA LAOS S E

Sakupljanje vojske na tursko-
bugarskoj granici.

Kako iz Sofije brzojavljaju, ratno je mi-
nistarstvo izdalo nalog, da se pričuvnici
svih vrsti oružja osme pogranične divizije
Staracagora pozivlje na ponedjeljne vojne
vježbe. Ovim je cijela divizija podignuta na
ratnu snagu.

Kako uvjeravaju na mjerodavnom mjestu,
ove su mjere za io poduzete, jer je vlada
obaviještena, da je u pograničnom podru-
čju jedrenskom skupljeno mnoštvo turske
vojske, koja namjerava da zaposjedne dvije
vrlo važne strategične tačke na granici.

VALE DSS Nr LA JENNIE dA LN A SN

Srbijanci za talijanaše u Dalmaciji.

U sarajevskom »Hrvatskom Dnevniku« od
četvrtka čitamo: »Politika«, list, koji stoji
vrlo blizu biogradskom dvoru i odlučujućim
krugovima, koji je u zemlji vrlo uvažen, na-
pada na habsburšku monarhiju najoštrije i
iznosi kao njezin najveći grijeh to, što je
tobože ona — Austrija u Dalmaciji istri-
jebila talijanski narod.

Nad ovom srbijanskom lopovštinom zgra-
ža se »Hrvatski Dnevnik« i zaključuje ova-
ko: Vrijedno je, da to znadu dalmatinski
političari, kao i oni u Hrvatskoj, koji su
Srbiji poklanjali svoje simpatije. Ako im i
to ne otvori oči — oni neka odgovaraju za
krivice svoje sudu hrvatskoga naroda.

VALE KD LSLSN NI ra EA DLA aL TS A at

Zdravlje kralja Petra —
i list ,Za Otadžbinu“.

Beogradski list »Za Otadžbinu« donosi,
da je zdravstveno stanje kralja Petra ozbilj-
no ugroženo. Kralj da već od nekoliko mje-
seci ne spava, a krivi da su tomu stanju
dogagjaji od 11. lipnja 1903., pošto kralj
neprestano misli, da ga progoni sjena u-
morenoga kralja Aleksandra. Kralj da je o-
dredio, da sve prostorije konaka čuvaju voj-
nici, ali sve to da ne koristi ništa. Svaki
hamal da živi mirnije od kralja, štoga tišti
užasno umorstvo.

Isti list javlja, da je došao u Beograd je-
dan ciganin, imenom Šuljak, koji uzalud
moli audijenciju. Taj ciganin da ima ispra-
ve, koje dokazuju, da je kraljev rogjak.
Hoće da moli u kralja potporu.

List je zaplijenjen, dok se njegov urednik
nalazi već radi uvrijede veličanstva u za-
tvoru.

RATA LS a SA SNI al DJENI A LN

Talijanski pravni fakultet u Beču.

Cjelokupna talijanska štampa oštro se o-
bara na zak. osnovu o osnutku talijanskog

rastati. Otputovao sam, ali sa tvrdom naka-
nom, prvom prigodom u ovu se varoš o-
pet povratiti.

Sjećam se, da sam čitao u nekim novi-
nama, da u programu za ekonomsko podi-
gnuće Dalmacije, nalazi se i tako o izgra-
dnji nekoliko hotela po dalmatinskim oba-
lama. Ako zbilja do toga dogje, bilo bi že-
ljeti i preporučiti na mjerodavnom mjestu,
da se jedan takav hotel sagradi i u Ore-
biću, buduć to jedna od najpitomijih i di-
vnijih pozicija. Inostranci koji bi tu zalazili
ne bi se našli osamljeni, jer Orebićani po-
znati na daleko sa svoje uglagjenosti i go-
stoprimstva, a ne bi im falilo ni otmenijeg
društva, jer je Orebić u pravom smislu aristo-
kratska varoš. Dr. N. N.

 

Vijesti iz naroda.

Iz Stona. *)

Ovih dana bila je opća skupština Stonj-
ske Hrvatske Čitaonice, te je izmegju osta-
log bila odabrana nova uprava za tekuću
godinu sve od samih čestitih pravaša. Pre-
sjednikom bje odabran g. Ante Mlinarić,
najizobraženiji trgovac i dični sin ovoga
grada. Ostali članovi uprave jesu gg.: Dum
Niko Baća, Mato Buško, Mato Ficović i A-
urelio Radić, svi ljudi neodvisni i puni pa-
triotične ljubavi, većina njih napojeni slo- |
bodnim iđejama u Americi, gdje su tamo |
u našim društvima obnašali razne časti. Ovi
ljudi danomice se goje i čvrsto stoje uz
pravaški stijeg, na kome je napisano: Bog
i Hrvati! Radujemo se ovomu izboru, jer će
po njima pravaška ideja opet zavladati, kako
je i prije vladala, kad se je Ston sa Trp-
njom ubrajao megju najprve pravaške kule
u pokrajini. Zaludu nam se namećalo reso-
lucijonaštvo; zaludu nam se širi Smodlakin
demokratizam, potajno podupiran iz Dubro-
vnika; zaludu hrvatska »neodvisna stranka«
otvorila svoje agencije: ipak pravaška ideja
sada otvoreno stupa i visoko podiže svoj
barjak da sakuplja pod isti čestite i dične
rodoljube. Ustrajmo, braćo, započetom sta-
zom, pa će se naša stranka uskrisiti poput
fenić ptice i zavladati ovim gradom i nje-
govom okolicom, gdje se je i prije pravaški
barjak vijao sa geslom: Bog i Hrvati!

*) Ovaj dopis primili smo za prošli broj, ali
radi obilnosti gradiva nemogosmo ga tiskati. (Ur.)

BALL Neama DL

DOF Jeste li platili
predbrojbu? “ii

 

 

Domaće vijesti.

 

+ Dinko Biankini. Dne 20. o. mj.
preminuo je u Staromgradu višegodišnji na-
čelnik starogradski gosp. Dinko Biankini, u
63.0j godini. Pokojnik je bio pomorski ka-
petan, jedan od ponajboljih naših pomor-
skih sokolova, a bio je rodoljub u pravom
smislu riječi, Hrvat dušom i srcem. Dne 22.
ov. mj. bio mu je priregjen sjajan sprovod,
kakovog Slarigrad ne pamti. Laka mu hr-
vatska gruda, koju je toli žarko ljubio i sve
joj sile posvećivao, a gorko ožalošćenoj poro-
dici naša iskrena sućut.

 

pravnog fakulteta u Beču. —

»Štampa« veli, da je »austrijska birokra-
cija ostala još uvijek ona stara. Tim što
nije podigla talijansko sveučilište u Trstu,
austrijska je vlada izgubila prigodu da se
izmiri sa svojim talijanskim podanicima i
da tako zadobije njihove simpatije«. »Re-
gione« veli, da bečki fakultet ne može do-
nijeti umirenje uzbugjenim dusima. U istom
smijeru pišu i »Mattino«, »Resto del Carli-
no«, »Avanti« i drugi.

RR S MALA ŠSSS SA LAJE rt pata
Test, 22/1. 1909.

Od jedne ugledne osobe iz Trsta prima-
mo slijedeće retke, kojim rado ustupamo
prostora u našem listu:

Otrag nekoliko dana zbog nekih privatnih
posala vozio sam sena Korčulu. Jedno po-
slije podne, posluživši se krasnim vreme-
nom, dao sam se prevesti do Orebića. Di-
van i romantičan položaj, elegantne i uku-
sne zgrade sa svojim vrtima, pitomost i u-
glagjenost stanovnika, veličanstven pogled
što se odatle širi, lijepe i ubavne šetnje,
sve ovo skupa ispovijedam da me iznena-
dilo i začaralo. Teško sve ove prednosti, u
bilo kojem mjestu jadranskoga mora, naći
u jednoj tački udružene. Orebić je punim
pravom Opatija. Orebić ne sa-
mo da je najuvaženija, najljepša i najpito-
mija varoš Pelješkog poluotoka, da li bez
pretjerati slobodno mogu kazati, da je to
jedna od najdivnijih tačaka naše morske o-
bale; Orebiću u tome teško naći premca,
Zadržavši se u Orebiću puna dva dana i
upoznavši se sa svim rijetkim vrlinama o-

[((osamnaest) njemačke i 310 talijanske —

 

nog pučanstva, teško mi je bilo odanle se |

25-godišnjica društva ,,Swv.
Cecilija“, Danas slavi 25-godišnjicu kor-
čulansko pjevačko društvo »Sv. Cecilija«, o
kojoj smo svečanosti primili birani program.
Čestitajuć članovima želimo, da im društvo
i nadalje cvjeta i napreduje!

Talijani i Nijemci u Istri pod
ruku. Javljaju iz Lovrana : Nijemci, koji-
ma stoji na čelu dr. Eder, priredili su u
zajednici sa Talijanima — božićno drvce
za školsku djecu. — Dakako da se mi-
moišlo hrvatsku djecu, samo se na koncu
gospoda sjetila, da ima u Lovranu uz 18

još 187 hrvatske školske djece, te pozvali
i Hrvate, da pošalju 10 djaka, koji bi bili
pobrali mrvice s njihovog stola, koji je bio
vrlo siromašan.

To se nije svigjelo nekojima Hrvatima
u Lovranu, pa su učinili za »našu školsku
djecu« darivanje na novo ljeto, t. j. »dali
su im dobru ruku«. Tom prilikom razdi-
jeljeno je megju djecom preko sto dalma-
tinskih narodnih kapica, pa narodnih prega-
ča za djevojčice s narodnim bojama i dru-
ge obuće, te kojekakovih jestvina i drugo.
A da je to tako lijepo uspjelo, ide velika
hvala onima dobročiniteljima iz Lovrana, te
Opatije i Volovskog, koji su svojom da-
režljivom rukom priredili to veselje našoj
mladosti, pa im za to ide osobita hvala.
Gospodarski napredak Bosne
i Hercegovine se je otkad tim pokraji-
nama upravlja naša monarhija posedme-

PRAVA CRVENA HRVATSKA

iznašao je uvoz i izvoz tih pokrajina, i to
godine 1864, koja je godina bila najbolja
— jedva 34 milijuna kruna, dok je godine
1904 iznašao 184 milijuna kr., g.£1905 kr.
188 milijuna, a godine 1906 pače 227 mili-
juna kruna.

»Narodnom Listu““, Ne treba ve-
le razbijat glavu da se očito vidi, kako je
noticu pod naslovom »Smiešni napadaj«
sam poslao »Nar. Listu« »vrijedni i mirni u-
čitelj Miho Kohn», koja je štampana u bio-
ju 6. On da sebe opravda kaže, da otrag
kakvih dvadeset godina u pokojnomu »Slo-
vincu« Dum Ante Liepopili »slavljaše ju-
goslavensko kraljestvo, sastavljeno od slož:-
nih Slovenaca Srba, Hrvata i Bugara, dok
se sada zadovoljava sa frankovačkim legi-
Jama«.

»Slovinac«, kako svak zna, zagovarao je
kulturno jedinstvo Slavena na jugu; a po-
buna Herceg-Bosne zahtijevala je da joj pri-
skoče u pomoć svi južni Slaveni, jer se
radilo o njihovoj koži. I danas kulturno
jedinstvo Slavena na jugu bilo bi veliko
dobro i sreća, te nijedan rodoljub, ako je
takav, ne bi imao što da prigovori toj že-
lji, a da su političke prilike danas, kakove
su bile onda, i da turski mač prijeti neza-
visnost i slobodi bilo Srbije bilo Crne Gore,
svaki bi pravi rodoljub i danas pozivo sve
naše, da ustanu obraniti i osjegurati neza-
visnosti i slobodu ugrožene državice. Treba
biti jako plitak a ne razuinjeti, da je to
sve pravedno i razložito i da mu prigovora
nema; to nije nikakva »politička promije-
na«, nikakav »prelazak iz stranke u stran-
ku«. Za to »vrijednomu i mirnomu« učitelju
g. Kohnu posve smo razložito prigovo1iili,
da je uskočio iz jednoga tabora u drugi, i
da danas pobija ono, što je negda hvalio
i uzvisivao, te bi smo se čudili »Nar. L.«

a nije popratio njegovu neslanu opasku
kakovom reservom; ali se ne čudimo, jer
i isti »Nar. L.« razloži kako i g. Kohn. Taj
nam list naime prigovara, da nam je »Jutro«
predbacilo, da je naše pisanje »borba de-
nuncija, borba personalna«, a to hoće da
potkrijepi jer smo nekoliko puta po naši-
jem izvještajima iz Zadra mnogo toga pra-
vom prigovorili veleč. Dum Juru Biankini
u njegovijem odnošajima sa ravnateljstvom
c. k. financija, a navlaš sa g. ravnateljem
Hočevarom. Radilo se je nč o privatnijem
stvarima, jer onda nebi smo slobodno ni
riječi napisali, nego o dopuštanju da on
bezobzirno i proti svakomu pravu progoni
naše ljude, naše činovnike, i bijaše ustao
da uskrati našemu jeziku i ono mrvičak
prava, što ga uživa kod financija; bijaše i-
zazvao pismo povjerenja od nekolicine vi-
sokopoloženih činovnika, a tijem izazvao
nepovjerenje u velikoj množini istijeh či-
novnika, u javnoj štampi i u svakom rodo-
ljubnom srcu. Posve smo uvjereni, da smo
u tomu vršili svetu dužnost, a »Narodni
List« želi li da ga ne udremo po prstima i
ne prigovaramo njegovom gazdi, neka mu-
ževno brani svetu narodnu stvar, i neka ne
zadijeva, pak će s naše strane biti posve
miran. :

Srpska preparandija u Pakra-
ocu. Osječka »Drau« doznaje, da je pa-
kračkoj srpskoj preparandiji uručen vladin
dekret, kojim joj se oduzimlje pravo javno-
sti. »Drau« drži, da je to u savezu s ve-
likosrpskom propagandom, jer iz optužnice
drž. odvjetništva jasno izbija, da su pitomci
te srpske škole živo sudjelovali u veliko-
srpskoj propagandi po hrvatskim zemljama.

Spomenik Franu Kurelcu u 0-
gulinu. U Ogulinu kane, kako je pozna-
to, podići spomenik poznatom hrvatskom
jezikoslovcu Franu Kurelcu, pa se za to
sabiru dobrovoljni prinosi. Glasom zadnje-
ga iskaza sakupljeno je do sada u svemu
1532 K 71 paru. — Prinose valja slati na
g. Gjuru Magdića, ravnatelja pučke štedio-
nice u Ogulinu ili g. dra. Milana Sokolića,
odvjetnika u Ogulinu.

pNarodna Obrana“ prestaje
izlaziti. Osječki »Pozor« unatoč oprovr-
gavanju »Narodne Obrane« opet tvrdi, da
ona prestaje izlaziti, a samo ima zahvaliti
jednom meceni, koji je za redakcionalne
troškove darovao 10 hiljada kruna tako, te
je njezino uginuće samo odgogjeno za koji
mjesec kasnije.

Njemački posjed u slovenske
ruke. Veletržac u Ljubljani Ivan Knez
kupio je grad Hartestein sa zemljištem u
opsegu od 346 jutara za 72.000 kruna. Do
sada je taj posjed bio u njemačkim ruka-
ma.

Spljet za postradalo u italiji.
Javljaju nam iz Spljeta, da je Diletantska
Družina Hrvatskog Kazališnog Društva pri-
redila dne 24. ov. mj. prestavu u korist
postrađalih od potresa u ltaliji. Prestavljali
su dramu u dva čina »Tugji kruh«, od
Turgenjeva, a zatim »Kaćiperke«, u jednom

Moliera.

 

rostručio. Prije zaposjednuća tih pokrajina

činu od

 

Politički pregled.

Politički sastanak u Trstu. U Srijedu
su se sastali u Trstu kod namjesništva pre-
stavnici obaju klubova, pozvani po namje-
sniku, da se dogovore o radu u saboru.
Hrvatski su klub zastupali dr. Kurelić, dr.
Laginja, Pangerc, dr. Trinajstić i dr. Zuc-
con. Kako se doznaje, imao bi se istarski
sabor takogjer brzo sastati.

Nove demonstracije i krvoproliće u
Pragu. U nedjelju je u Pragu došlo do
novih demonstracija; cijela kumpanija oru-
žništva navalila je bodežima na narod, te
nemilosrdno boli i udarali što im je god
došlo pod ruke. Narod je vrlo ogorčen.

Savjet Turske Srbiji i Crnoj Gori, Po-
vodom novih zahtjeva Srbije i Crne Gore
piše carigradska »Jeni Gazeta«, neka Srbija
i Crna Gora ne zadavaju Olomanima nove
brige. Turska se neće dati njihovim neiz-
vedivim željama dovesti do rasula.

Stanovište Srbije u pitanju aneksije.
Iz Biograda javljaju: Na jedno pitanje od-
govorio je ministar presjednik Velimirović,
da se u ministarskom vijeću do sada nije
raspravljalo o novim srpskim tražbinama.
Takogjer se ministarsko vijeće nije bavilo
time, bili. se obzirom mna tursko-austrijske
pregovore stavilo na novo stanovište u a-
neksijonom pitanju.

Stanje u Macedoniji. »Jeni Gazeta« do-
nosi važan članak o dogogjajima u Mace-
doniji, te veli, da je položaj ondje vrlo po-
gibeljan. Grci i Bugari kolju se nemilosrdno,
a i muslimani počimaju se u stvar miješati.

Šeik-ul-islam o aneksiji Bosne i Her-
cegovine. Iz Carigrada javljaju: Jedan od
najgorljivih protivnika austro-turskog spora-
zuma bijaše Šeik-ul-Islam, ali je ipak popu-
stio, pošto mu je zajamčeno, da će imati direk-
tan upliv na imenovanje muiftija i imama
svih džamija Bosne i Hercegovine.

Govor crnogorskog ministra-presjedni-
ka Tomanovića došao je post-festum, te
mu ni u Beogradu ni u Carigradu ne daju
veće važnosti. U Beogradu dapače sumnja-
ju, da Crna Gora iza legja traži sporazu-
mak sa Bečom. U diplomatskim krugovima
u Carigradu potpuno osugjuju naduvanje
Crne Gore.

Bosanci u Carigradu proti iseljivanju.
»Turquie« javlja, da se odaslanstvo Bosa-
naca, ondje nastanjenih, sprema otputovali
u Bosnu, da onamošnje muslimane odvrati
od eventualnog iseljivanja iz Bosne.

Konac koalicije. »Budapesti Hirlap« piše,
da se koalicija približila svoin koiicu, jer
nema više životne ni otporne snage. Skraj-
nje je vrijeme, da se stanje promijeni i da
se stvori velika jedinstvena stranka, koja bi
svojom odlučnosti uklonila svaku krizu i
poraz.

Urota proti mladoturskoj vladavini.
»Daily Mail« dobiva iz Carigrada vijest, da
je otkrivena razgranjena urota, kojoj bijaše
svrha, da uništi sadašnji mladoturski regim.
U ministarstvu se nalaze dva činovnika, te
se oba zovu Abdul-Haman. Jedan od njih
je vijeran pristaša mladoturske stranke, a
drugi je reakcionarac. Poslijednjih dana do-
šlo je pismo, koje se ticalo urote, pa je
slučajno dopalo u ruke Abdul-Hamanu, pri-
staši mladoturaka. On je odmah podnesao
prijavu. Povedena je premetačina i ustano-
vilo se, da je do 20.000 osoba u raznim
djelovima carstva upleteno u urotu. Glavni
stan bio je u prividno liberalnom klubu
patriota, »koji su spremni umrijet za otač-
binu«. Osnova je bila ta, da se silom od-
vede ministar presjednik i presjednika sa-'
bora, te sultan prisili, da raspusti parlame-'
nat i dokine ustav. U slučaju, da bi se
sultan zahvalio, bio bi proglašen vladarom
jedan od njegovih sinova. Dvije evropejske
vlasti znale su, da se sprema urota.

Francuski listovi oštro osugjuju drža-
nje Srbije spram Austro-Ugarske. U »E-
clair-u« piše Judet, da »Srbija, koja nije
ništa, ali se pričinja, da jest nešto«, uzne-
miruje položaj. Jesu li ju možda ponovno
strani savjetnici podjarili ? Svakako su su-
mnjivi česti posjeti engleškog poslanika
kod kralja Petra. Srbija misli, da bi mogla
izazvati opći rat, no ona se vara. Austro-
Ugarska prije bi ju sa svojim četama po-
sjela, nego li bi se ikoja vlast digla, da ju
zaštiti. S mališima može se imati samilosti,
no oni ne imađu prava, da smetaju svijet.
Slično pišu i «Le Journal«, »Les Nouvel-
les«, te »Echo de Paris«, koji veli, da vla-
sti maraju odbiti srpske zahtjeve. Iz Beo-
grada se javlja unatoč svemu tomu, da da-
nas ili sutra kani Srbija upraviti vlastima
memorandum, kpjim će zahtijevati autono-
miju Bosne i ostale kompensacije.

Srbija. »Zvono« javlja: Vogja staroradi-
kalaca Nikola Pašić odlučio je, da se po-

vuče sa političkoga poprišta radi poraza, | odgovori

 

što ga je doživio u skupštini svojom rezo-

nIKNNDGDRII LL ODI

God. V.

lucijom, kojom je htio inaugurirati novi
smjer u vanjskoj politici Srbije. — Isti list
javlja, da je iz državne blagajne pronevje-
reno jedan četvrt milijuna dinara. Tu su
svotu uplatile razne ličnosti kao pristojbe
za odlikovanja i imenovanja, ali su je či-
novnici zadržali za sebe. Vodi se istraga.

Okrutnosti u Persiji. Po vijestima pe-
trogradskih novina, prešlo je rusku granicu
400 bjegunaca iz Tebrisa. Njihova izvješća
o krvološtvu persijskih četa nadmašuju sve
što je do sada poznato. Svaki dan se izri-
če do 4000 smrtnih osuda. Osugjenike od-
mah strijeljaju, te ih bacaju u zajedničku
jamu, pa bili ovi usmrćeni ili ne, Imetak
smaknutih pripada Šahu.

Za očuvanje mira. Berlinska brzojavka
»Koln. Zig.« primjećuje k subotnjemu go-
voru engleškog državnog tajnika vanjskog
ureda Sir Edwarda Greya, štono od početka
do kraja na sebi nosi miroljubivo obilježje,
u skladu je s našim shvaćanjem u toliko,
što smatramo austro-ugarski-turski sporazu-
mak važnim korakom za ostranjenje posto-
jećih poteškoća. U ostalom treba iz Greye-
va govora u prvom redu istaknuti izreku,
u kojoj veli, da poput Francuske, Rusije i
Engleške takogjer Njemačka i Italija pošte-
no rade oko očuvanja mira. Potraje li i na-

alje ovo miroljubivo raspoloženje, koje o-
vaj čas posvuda prevlađava, nema sumnje,
da rovarenju Srbije i Crnegore neće uspjeti,
da bi se evropske velevlasti uhvatile u ko-
štac radi njihovih separatističkih ciljeva.

Zadovoljstvo glede austro-ugarsko-tur-
skog utanačenja. Carigrad: Iz raznih se
izjava vidi, da je više činovništvo, častništvo
i većina zastupnika zadovoljna s austro-
ugarsko-turskim utanačenjem. I mjerodavna
štampa se trsi, da u narodu utvrdi nazor o
potrebi takvog sporazumka. Ugovor će do-
biti bez sumnje privolu parlamenta, ma da
će se proti njemu dići neznatna oporba.

Mobilizacija u Srbiji. O mobilizaciji srp-
ske vojske, koja će, ako se prilike ne iz-
mijene, biti, možemo javiti i ovo: utvrgjeno
je da mobilizacija otpočne 29. ov. m. (po
novom), dakle tada će otpočeti dislokacija
trupa. Potpuna mobilizacija računa se, da
će biti završena za deset dana, dakle do 8.
idućeg mjeseca (po novom). Na ovome će
se raditi živo, samo ako spoljne prilike i
nota, koju vlada sprema stranim silama, ne
promijene sadanji teški položaj Srbije, ko-
joj je mobilizacija posljednje srestvo, po
mišljenju ministra vojnog i većine narodnih
poslanika i javnog mnijenja.

Pripreme Turske. Iz Carigrada javljaju :

lasine o djelomičnom mobiliziranju bu:
garske vojske prouzročile su ovgje veliko
uzbugjenje. Ministar rata odmah je odredio,
da imadu neki vojni odjeli iz solunskog 3.
vojnog zbora poći na granicu. Izim toga
odregjeno je, da imadu biti u pripremi čete
1. vojnog zbora sa sjedištem u Carigradu,
da i one pogju na granicu. — Turske no-
vine javljaju, da su se na ministarskom vi-
jeću dne 24. ov. mj. pročitale brzojavke tur-
skih poslanika, u kojima se kazuje, da vla-
sti zaštitnice ne dozvoljavaju pripojenje Krete
Grčkoj i da će se Kretom upravljati na do-
sadanji način, pod nadzorom vlasti zaštitnica.

Abdikacija kralja Petra. Iz Beograda ja-
vljaju: U natoč svega službenoga i poluslu-
žbenoga poricanja, šire se sve to više gla-
sovi, da će se kralj Petar odreći prijestolja.
Ovi su glasovi dobili veću vjerojatnost, od
kada se je saznalo, da je kralj srpskom po-
slovogji u Ženevi dao nalog, da za njega
u blizini Ženeve kupi nepokretnine, U bu-
dućoj će se sjednici skupštine interpelirati
o tim glasinama.

Položaj u Srbiji. Beogradski »Dnevni
List« vrlo oštro napada kralja Petra i poli-
tiku vlade, pa veli, da Srbija naliči sada
Poljskoj prije njezinog rasula. Politika Sr-
bije sastoji se sada samo u borbi za mini-
starske stolice, a prava se naroda i države
zaboravljaju.

Amnestija u Njemačkoj. Prigodom pe-
desetog rogjendana cara Vilima očekuje se
mnogobrojna pomilovanja.

 

Kako vlast u Crnojgori postupa
kad čovjek dogje da traži svoje.
Javlja nam prijatelj iz Kotora:
Prošlih dana otišao je na Cetinje mjesni
gragjevni poduzetnik g. Antun Ilić, da kao
punomoćnik jedne tvrtke u Senjskoj Rijeci
utjera jednu svotu, a takogjer i nešto svo-
ga, što su mu na Cetinju dugovali. Ali u
20 čas došo na Cetinje, jer ga policija o-
kruži kO kakovog razbojnika, te ga svega
pretraži, i odmah bje-sa žandarom otpraćen
do austrijske granice. G. Ilić sjedao je u
zatvorenoj kočiji, jer velika studen, a žan-
dar stupao uporedo kočije; g. llić mu po-
nudi da sjedne uza nj u kočiju, ali žandar
da nema Mavavide za s puške
skinuti bajunetu, a tako da ne može mu

čtae g

e nlecsam. 11 Randinao kazal

aevu“ akademiliti

ić

rekncitera na velika Gundiil

SVE MN

anaiite