Br. 208. svi ostadosmo razdragani na polučenom sjajnom uspjehu. Glavnu ulogu, kao prota- gonista, Muharemga-Aga, prekrasno i maj- storski odigrao je g. Sučić. Razabrali smo da u g. Sučića, za našu sreću, reklo bi se, ne dašimađemo diletanta, da li u pravom smislužriječi pravog i okretnog starog glum- ca, koji svojim kretom, svojom rječju zna- de života ulijevati u svaku i najmanju si- tnicu. Na te?rijetke vrline mi mu svesrdno čestitamo. Tako naprijed! Dražesne i oštro- umne gospogjice: Marica Juretić, kao nje- žna*i ljubezna majka, i Katica Lovrinčević, kao okretna i milovidna ljubovnica, obe na- še vrijedne vještakinje od nazad nekoliko godina, vrlo dobro, vatreno i ćustveno odi- graše svoje krasne uloge, da ih je divota bilo slušati.?A što da rečem o darovitom i mladom" g.“ Kaji*Boškoviću, kao strastvenom ljubovniku, koji je tako fino i umjetnički in- terpretirao svoju tešku ulogu, da svi osta- dosmo zadivljeni i slobodno možemo reći, daTod toliko?inostranskih glumaca, koji za- dnjih dvadesetak godina posjetiše nas, te- ško naići najboljeg ljubavnika od našeg g. Kaja. Svi ostali članovi izvrsno odigraše svoje uloge, i svi bijahu čestokrat burno odobravani. Vrlo smo/harni našem diletan- skom klubu, na sinoćnjem rijetkom uživa- nju.gŽelimo ih što prije na pozornici opet kojim odabranim komadom vigjeti, i tako osim moralne pouke, i naš Sokol može za svoje potrebe imati lijepu korist. | narodne bosanske nošnje bijahu prekrasne. — Jedna megju najsjajnijim tačkama programa sinoć- nje zabave bilo je pjevanje i plesanje na- rodnog kola, koje je tako uznijelo cijelo slušateljstvo, da su na opće zahtijevanje mo- rali dva do tri;puta opetovati. Na burnim ovacijama g.'Sučiću i cijeloj družini na kon- cu prestave, cijela družina zapjeva, da op- ćinstvo obdari, našu milu himnu »Liepa na- ša domovino«, preko koje svi ustadoše i najvećim oduševljenjem pratijahu pjevanje. Tako svrši ova krasna zabava, iza koje je slijedio ples do u cik zore. — MN. A. Iz Pijavičina. (Kako čovjek svoje ime hoće da drugo- me nabaci !) Rek bi da puške pucaju kako se neki djetinjasti dopisnik u »Crvenoj Hr- vatskoj« br. 9. t. g. razglagoljao, te odgo- vara dopisniku »Prave Crvene Hrvatske« u pogledu pitanja škole. Kažemo »odgovara«, nu niti je na jednu točku stvarno odgovo- rio, nego u prvim stupcima oborio se što on reče žučljivo na dopisnika naše' »Prave Crvene Hrvatske«, te na pojedine seljane a najposlije na presjednika mjesnog školskog vijeća i učitelja. Stani malo, g. dopisniče, rastrijezni se, te onda nešto objektivno na- piši, a nemoj se obarat na nevine i pošte- ne ljude. Ako su ti malo naslikali 'tvoga gazdu, pusti ga, da se sam obrani; mogu- će da će njega obranit njegove »zasluge« za naš odlomak, koje se mogu lako sa ni- šticom popuniti, a naši će seljani, kad iz dalekozora budu gledali na ono što su imali a sada nemaju, »smjelo« pitati: čija je to zasluga ? Odgovori g. dopisniče?! Ali je baš grehota, prava grehota da se? neja- viste u »Pučkoj Slobodi«, nego ste po obi- čaju bacili na obraz koprenu te prešli »Cr- venoj« baš onako kako ste i običajni. Pi- šete, da je imao dopisnik pohvaliti huma- nitarnost g. P. D. »za susretljivost«; bit će za ono seosko »dobro« kako i onaj kad se hvalio da je popušio 214 kruna duhana u četiri mjeseca, pa je zahtijevao da ga po smrti pohvale! | za tu susretljivost tvoga gazda mora se pohvaliti! Do zatvora škole neće doći, jer su gospoda školskoj Vlasti javili g. P. D.: popravljaj na brzu ruku ku- ću, jer će doć komisija; narod čeka kada će to biti, kad danom 6. ov, mj. pokaže se na školskim vratima g. načelnik, biva kum g. P. D., g. tajnik i g. Jozo Jelaš kao zi- dar, da pregleda krov gdje kapi i ostalo; ali je puhala bura pa je sve bilo suho, a onaj zid od čatrnje, koji se u školu spušta, pokriven je daskama da se ne vidi vanka grdesija; tu malko postaše te u g. Pera na užinu, da sastave zapisnik. Ta nije nikakvo čudo: selo se. bori sa općinskim prisjedni- kom odnosno s njegovim kumom, , a škol- ska Vlast šalje njima da sami sebe sude. Baš naš g. nazornik zaslužuje »pohvalu«, i možemo reći unaprijed, da će i u budu- će onaj treći biti jači od one dvojice; ali bi pitali: ko će jamčit za posljedice? Na neistine g. dopisnika »Crvene Hrvatske« ne- zaslužuje se7osvrtati i vrijeme dangubiti, a neka sam sebe pita: gdje je bio kad je ono pisao? U kakvom je bio raspoloženju!? Jer kako je mogao onakova šta kroz novinu turati! Ali uzalud mu sav napor, jer se isti- na ne može doskočicama pobiti, isto kao što se sunce ne može dlanom sakriti! — Pijavljani. Iz Gradca u Gornjem Primorju. Prošle godine: u rujnu, kadno u našoj općini bijaše otvoren natječaj za pokriće li- ječničkog mjesta, izbor pade, izmed više natjecatelji ] tog. položaja, na gosp. Franju Klossa, čeda majke nam Slavije. Mi u po- četku, pravo govoreć, nijesmo se mogli na- dati onim slatkim uspomenam o njegovoj vrijednosti, koje nam je on već podao u roku od ne punih pet mjeseci. Da svatko, ko ima oči, vidi, i uši, čuje, red je isposta- viti javnosti njeke osobite vrline, koje na- šeg gosp. liječnika rese, nas usrećuju, a jav- nost treba da zadivljuju. Osobu, kakova je gosp. František Kloss, teško je pohvaliti. Nas mješćane, i svu našu okolicu, ne bi mogla zamašati ni njegova učenost, koju je on posvjedočio s ispitom: sub subiciis, kao ni njegovo rodoljublje, kojem se odlikuje kao malo ko drugi, da nije po srijedi one spremnosti i ljubaznosti, kojom nas on s dana na dan sve to više zadužuje. Ljubaz- nost, revnost, učenost: sve se to kod njega natječe. Primjerim okititi, u potvrdu toga, ne bi se moglo tako brzo, zato budi nam dosta: najprije za ljubaznost i spremnost porediti ga zabrinutu ocu nezadovoljna sina i žalosnoj majci zalutale kćeri; zatim za učenost i valjanost, koja mu dopušta vrstati se u redove svojih vrstnijih kolega, sjetiti se Katića iz Baćine, Marušića iz Brista, Že- ne iz Podace, Kosovića iz Zaostroga, lvi- čevića iz Drvenika: koje je sve iz čamprad prijeteće smrti ugrabio; te za rodoljublje spo- menut se plodova, koji se već na našem domaćem tlu ukazuju; napokon, ako ćete i za religiozno osjećanje, reći, da je kršćanski socijal. To je što našeg gosp. Klossa naj- više odlikuje, a po tom koga od nas, da prebivanje takova čovjeka ne obveseli ? Ri- ječi su nedostatne za iskazat sve ono što onakova osoba zaslužuje, ali je ipak uspo- mena kroz naraštaje utješljiva i približno dostatna za onog, koji ju zasluži. Od srca mora se pozdraviti dosadašnji rad gosp. liječnika i moliti ga za buduću ustrajnost, koja je jedina kadra njega i nasu prijatelj- skim odnošajima uzdržati. Pozivljemo i molimo s "sve naše pretplatnike, da obnove pretplatu za godinu 1909, a one koji još nijesu pod- mirili godinu 1908, da neod- vlačno pošalju dugujući iznos, da ne budemo prisiljeni upra- vljati im poštanske naloge, jer tim bilnam se dalo dosta dan- gube i truda,'a dužnicima su- višnih troškova. | Pretplata se unaprijed plaća, kao što i mi moramo da sve troškove oko lista unaprijed podmiruje- mo! izvršite dakle svoju duž. nosti javljaju, u brzo će izaći naredba, kojom se \uvagja hrvatski jezik kao nutarnji uredovni i saobraćajni jezik. PRAVA CRVENA HRVATSKA. Domaće vijesti. Svraćamo pažnju na oglas »Du- brovačke Hrvatske Tiskare« u današnjem broju, jer je ljubiteljima knjige eto pružena sasvim rijetka prigoda, da se dok zaliha traje okoriste raznim knjigama, uz vrlo ne- znatnu cijenu. (Molimo, da pri naručbama budu fačno označene adrese). Crkveni pogreb — nakon šest godina u Ricmanjima. Dne 22. pr. mj. obavio se je nakon čitavih šest godina prvi crkveni pogreb užgRicmanjima. Umrlo je naime u Logu dijete Marija Valentić. Na želju njezine majke došao je iz Trsta upra- vitelj ricmanjske župe Jakov Ukmar, te je po crkvenom obredu otpratio mrtvo dijete do ricmanjskog ukopišta. Vlada plaća dugove svojih či- novnika. Sarajevski »Hrvatski Dnevnik« objavio je, da megju bosansko-hercegovač- kim činovnicima vlada ugodno raspoloženje jer je bosanska vlada odlučila iz pupilarnih masa poplaćati dugove svog činovništva. Vlada je naime doznala, da se je većina či- uovništva zadužila i pala u pangje besa- vjesnih lihvara, koji zahtijevaju u ime ka- mata 20-30%. Ribarske zadruge g. 1908. G. 1908. bilo je u Primorju i Dalmaciji 43 tvor- nice sargjela (18 u Primorju, a 25 u Dal- maciji) te 74 ribarske zadruge. Kroz ljetnu sezonu ulovilo se je riba u vrijednosti od 3.095.490 škruna. Predavanja o Dalmaciji. U Li- ceumklubu u Berlinu bila su onomadne predavanja o Dalmaciji sa bioskopnim sli- kama. Predavala je poznata bečka spisate- ljica Natalija Bruck-Auifenberg. U istoj je dvorani bilo izloženo mnoštvo slika iz Dal- macije, Bosne, Hercegovine, Istre, Trsta. Predavanje je išlo za tim, da se kod sje- vernih Nijemaca pobudi interes za putova- nje po Dalmaciji i Bosni. Spisateljica je bila burno pozdravljena. Uregjenje jezičnog pitanja u Dalmaciji. iz Beča javljaju, da je ovih dana bila kod ministarstva unutarnjih po- sala sjednica, kojoj su prisustvovali izvje- stitelji svih ministarstva, a na kojoj se je raspravljalo opširno o uregjenju jezičnog pitanja u Dalmaciji. Pitanje da je dobro u- pućeno, čeka se konačna odluka. Novo na- došlo prijepomo pitanje u Českoj ne bi imalo biti tomu na smetnju. Kako iz Zadra Za saohračaj stranaca. U Her- cegnovomu u Dalmaciji odlučilo je »akcij- sko društvo« za saobraćaj stranaca, da se izda druga izdaja dionica u iznosu od K 100.000. Svaka po K 100, za svratište i daljnje kupovanje vrtova i šumica. Iz Uredništva. Pobrinuti ćemo se za redovita izvješća iz svih važnijih gradova, a osobito iz Zagre- ba, Ljubljane, Trsta, Sarajeva i Mostara, a takogjer ćemo primati izvješća iz Crne Gore od jednog našeg prijatelja, iz čigovog smo pera već nekoliko članaka objelodanili, a za tu svrhu već smo se obratili i u Beo- grad na jednog našeg domorodca, te ćemo uvestiti i još neke rubrike, u kojim će naši čitaoci naći zabave i pouke, pak i rubriku o gospodarstvu, trgovini i obrtu. Ali da svemu tome udovoljimo nije do- statan naš nesebični rad i samoprijegor, jer je izdavanje lista još u ovolikom formatu skopčano sa velikim troškovima, s toga da svemu tome možemo udovoljiti stoji samo do naših predbrojnika: ne tražimo ništa drugo već samo da budu tačni u plaćanju predbrojbe, koja se unaprijed plaća. Naš je list naj jeftiniji, da jeftiniji ne može biti: samih šest kruna na cijelu godinu, s toga svak može biti tačan u plaćanju, jer nam borbu i rad dosta oteščava, kad se pored svega toga moramo boriti i sa novčanim neprilikama. Osim pak gore spomenutog, donašat ćemo u podlisku lijepih i učenih radnja. Sve to dakle stoji do naših pretplatnika, da budu tačni u plaćanju tako niske pred- brojbe, jerjnam najviše prave neprilika oni, koji zatežu sa plaćanjem, te se još osim svega toga mora dangubiti i trošiti oko o- dašiljanja opomena. Ponovno s toga neke upozorujemo, koji još nijesu podmirili niti godinu 1908, da neodvlačno pošalju du- gujući nam iznos, a ostali, koji nijesu ob- novili predbrojbu za god. 1909, umoljeni su da ju čim prije obnove. Politički pregled. Maklakov o Bosnoj. Poznati zastupnik u dumi V. A. Maklakov povratio se je sa svog putovanja po Balkanu u Moskvu, te je u »Občestvu kulture« držao predavanje o Bosni, nu odmah je dodao, da u Srbiji ne vlada ratno raspoloženje. To je za njega utješljiva pojava. Austro-turski sporazum. Carigrad: Au- stro-Ugarski poslanik markgrof Pallavicini raspravljao je sa velikim veziron o irgova- čkoj stavci u sporazumu. Postignut je pot- puni sporazum izmegju obojice diplomata, pak će veliki vezir ovu točku predložiti mi- nistarskom vijeću na aprobaciju. Protuaustrijski list u Italiji. Dne 2. o. mj. izišao je u Rimu prvi broj vojničkoga lista »Reparazione«. Kao što uvodni članak kaže, program je ovom listu oružanje pro- tiv Austrije. Pri eventualnom novom skla- panju trojnog saveza imaju se tražiti za Italiju bolji uvjeti. Memorandum Srbije. Pariški »Temps« objelodanjuje ovu vijest: Ovdje su raširene vijesti, da je Rusija izjavila, da ona ne mo- že podupirati zahtjeve Srbije, što su nabro- jeni u memorandumu. Radi toga nije Srbija odaslala memoranduma velevlastima. Bojkot. Carigrad: Austro-ugarski posla- nik markgrof Pallavicini intervenirao je po- novno kod turske vlade u pitanju bojkota austro-ugarske trgovine. Turska je vlada povodom toga stupila u pregovore sa boj- kotnim odborom. Koja je od toga korist, za sad se ne zna. Demobilizacija Bugarske. Sofija : Izašla je naredba ministra rata, kojom se sve čete 8. divizije povlače u svoje obične posade, a isto se tako privučna momčad otpušta svojim kućama. Demonstracije pred turskim parla- mentom. Nezadovoljno pučanstvo radi ne- rada u parlamentu i radi pritiska na novi- ne, demoastriralo je u broju oko 6000 pred parlamentom u Carigradu. Presjednik izja- vio je, da je sav parlamenat za slobodu tiska. Gradska kronika. Sutrašnja akademija s plesom Hrvatske Radničke Zadruge“. »Hrv. Radn. Zadruga« priregjuje sutra za- bavu sa sjajnim plesom u svojim krasnim prostorijama, na korist zaklade za bolesne članove. Suvišno je preporučivati gospodi pozvanicima ovu našu zaslužnu staru usta- novu, koja uvijek pomlagjena, diže visoko stijeg hrvatstva. Čitava povjest njezina ži- vota je živi svjedok, koliko je ona zaslužna za hrvatstvo slavnog Dubrovnika, koliko je God. V. naša »Zadruga« svom članstvu, bilo kojom prigodom pomogla, koliko je njezina zakla- da siromašnih radničkih suza otrla. Požr- tvovnošću i nastojanjem svojih članova do- segla je ona do sadanje visine, sa koje se ponosi, da je snagom svoje hvatske svijesti, brojem svojih članova i krasnim prostori- jama, jedno izmegju prvih društava u Dal- maciji. Dakle poduprimo našu »Zadrugu« ! Dogjimo svi sutra na njezinu zabavu. Pri- nesimo naš obol toj zaslužnoj zakladi ! Zabava, sudeći već po pripremama, biti će u svakom pogledu ugodna i vesela. Naš krasni spol moći će se do mile volje naple- sati. Zabavi blagohotno sudjeluje svojim lijepim izvedbama »Gundulićev« orhestar i pjevački zbor, te »Hrv. Dil. Tamburaški Zbor«, svi pod ravnanjem kapelnika gosp. Vjekoslava Rahe. Raspored : /. Dio. 1). Runjanin : »Hrvat- ska himna«, udara orhestar Hrv. Pjev. Druš- štva »Gundulić«.) 2). ,*,: Proslov, govori gosp. Kristo prof. Krile. 3): Donizetti: Fan- tazija iz op. »Lucia di Lammermor«, udara orhestar. 4). Preradović: »Djed i unuk«, de- klamacija. 5). I. pl. Zajc: »Hrvaticam«, pje- va muški zbor uz pratoju orhestre. 6). V. G. Brož: »MNazdravica mornara«, fanta- zija, udara »Hrv. Dil. Tamb. Zhor«.7. ,*,: »Ženina predika«, solo scena, prekazuje g. M. Beasić. 8). Raha: »Starčević« koračnica, udara orhestar. //. Dio.: Ples, preko kojeg svira »Gundulićev« orhestar. .. Preko plesa biti će raznih šaljivih igara, iznenagjenja i. t. d. Plesom ravna g. Pe- tar Ortolani. Početak u 7 sati na večer. Dobrovoljni se prinosi primaju zahvalnošću. Pir. U ponedjelnik dne 15. 0. mj. vjen- čat će se dražesna g.gjica Laura Deanović za našeg sugragjanina g. D.ra Ramira prof. Bujas. Srdačno čestitamo! + Ane ud. Trošić. U subotu po p. je preminula gospogja Ane ud. Trošić, u dubokoj starosti. Pokojnica je bila vrlo do- bra gospogja, utješiteljica siromaha i naša ugledna sugragjanka. U ponedjelnik dne 8. ov. mj. bio joj je priregjen lijep pogreb, za kojim je stupalo dosta gragjanstva. Dobra joj duša nauživala se rajskog naselja, a gor- ko ožalošćenom sinu g. D.ru Franu Troši- ću i ugl. mu obitelji i svojti naše iskreno saučešće. Akademija s plesom, u korist Družbe sv. Ćirila i Metoda. U tvrđoj nadi, da će naći velika odaziva u ro- doljubnii srcima Hrvata i Hrvatica, prire- gjuje Hrvatska Omladina u Nedjelju 21. Ve- ljače tek. god. u Sokolskoj dvorani sjajnu akademiju s plesom, na korist Družbe »sv. Ćirila i Metoda«. — Raspored: 1.: 1). Ch. Ma- lo: »Izgubljena sreća«, izvršuje Dil. Tamb. Zbor. 2). Rik. Katalinić Jeretov: »Istranom«, deklamira ,*.. 3). Zajc: Potpourri iz opere »Zrinjski«, izvršuju mandolini (pod upravom g. A. Čingrije). 4). Tomo Šestak: »Prosvje- tom k slobodi«, pjeva skupni pjevački zbor. 8). Rik. Katalinić Jeretov: »Djevojčica svo- me rodu«, deklamira g.gjica J. Morawetz. 6). H. O. Vogrić: Arija iz alegorije »Kra- ljevstvo Tvoje«, izvršuje Dil. Tamb. Zbor. I.: »Seljaci u gradu«: šaljiva igra u 2 čina. Napisao M. Kos. Lica: Andrija Treputić, bo- gat trgovac, g. Turina; Maca, njegova hra- njenica, g.gjica V. Krasovac; Vitko Ljubo- vić, njegov knjigovogja, g. Štreber; Gjuro Treputić, bogat trgovac, g. B. Bubalo; Kum šoštar Mikulić, g. Šapro. (Prestavom upra- vlja g. Šapro). IIl.: Ples. Preko plesa šaljiva pošta i različita iznenagjenja. (Plesom u- pravlja g. Ortolani Petar). Dobrovoljni se prinosi primaju sa zahvalnošću. — Početak tačno na 7 !/9 ura. Svetačne zabave ,,Hrv. Rad. Zadruge“* uspjevaju uvijek lijepo, živo i domaće. Tako svake nedjelje i sveca. Oso- PROSVJETNI GLASNIK. Primili smo sa zahvalnošću : »Prosvjeta“, br. 2. Zagreb. Uz uprav pri- brano štivo, mnogo lijepih ilustracija. Ova ilustracija imala bi dičiti svaku hrvatsku kuću. Životi Svetaca i Svetica Božjih. Napi- sao Dr. Francisko Iveković, kanonik. Zagreb. Hrv. kat. tiskovno društvo. Davno je već i- zašlo prvo izdanje ove pobožne i povjesne knjige, koju puk rado čita da upozna ve- like svetitelje, da ih obljubi i da ih nasli- jedi. Cijena je ovoj knjizi Kr. 3:20, a već je u narodu poznata. Vinogradarstvo. Napisao Ivan Rittig, vla- din povjerenik za vinogradarstvo i voćar- stvo. Sa 87 slika. Troškom i nakladom pi- sca. Zagreb. Cijena Kr. 2:50. Strukovna ova daje što god je znanost ustanovila na znanje. Ovaj tom knjigom u ruci svoj vinograd oplemeniti, liječiti, sa- , dovestit do obilatoga ploda, a isti uz dobre cijene upotrebiti i prodavati. i žil Bratski razgovor o grčkome odijelje- nju ili poziv na sjedinjenje, Drugi dio: O prvenstvu sv. Petra. Napisao Mr. Palun- ko, biskup. Zagreb. Tiskara A. Scholza. Na- zad godina izišao je prvi dio, a ovo je svr- šetak radnje. Iguman i svećenik iznašaju sve razloge, koji su do danas iznešeni od raznih spisatelja pro et contra primatu sv. Petra. Knjiga je strogo naučna, razgovor daje joj ono veselje, koje se trudno nalazi uz skroz strogomu teološkomu pisanju. Na- značeni su svi izvori, po kojijem onaj koji čita može se osvjedočiti o istinitosti navoda. Sretni | nujni časi. Pjesme. Spjevao Ante (Miroljub) Evetović, Cijena Kr. 1. Vlastita naklada. Osijek. Pjesme nam se veoma do- padaju; kratke su, živahne, pribran je jezik a stihovi ispravni. Vidi se, da spisatelj ima dara, te bude li marljivo proučavao uzor- spisatelje, moći će jedan dan biti priznati pjesnik našega naroda. Hrvatsko-amerikanski koledar, za pro- stu godinu 1909. Izdalo uredništvo »Hrvat- skoga Svijeta«. Godina 1. New-York. Cijena 25 centi. Osim običajnih vijesti svakoga kalendara, ima zgodna crta o staromu ple- menu Indijanaca; nekoliko pripovijesti i le- genda; jedna drama; otkriće rijeke Hutson ; po koja pjesmica i pregled dogogjaja. llu- stracije su krasne, a dvije i o našem Du- brovniku. Rado se čita. Marin Sabić: Lourdes. Preštampano iz »Nar. L.« Zadar, Cijena 30 para. Duhovita posve pjesnička proza opisuje put i ćustva pjesnika do Lourda i u Lourdu; krijepi dušu, razdraga srce na poklon velikoj neporočnoj Božjoj Majci: gane do suza. Preporučamo ovo djelce, jer je nadasve namijenjeno za gragju Gospine crkve na Rijeci i u pomoć Družbe sv, Ćirila i Metoda. O našem iseljivanju. Napisao Arrigo Ni- kolić. Izdanje »Smotre Dalmatinske«. Ti- skara P. Jankovića, Zadar. Neki cijene da je iseljivanje velika nesreća u našem naro- du, a drugi da je velika blagodat. Spisatelj posve objektivno iznaša i dobro i zlo, koje iseljivanje prouzroćuje, kao takogjer sve ono, što bi bilo korisno da iseljivanje dostigne svoj potpuni uspjeh, Knjižica je napisana marljivo i pribranim jezikom. Spisatelju če- stitamo ! »Hrvatska Smotra“, br. Il. Ovu krasnu smotru i radi sadržaja i radi ilustracija po- novno preporučamo. Osobitom nasladom čitali smo članak »Drugi jubilej g.gje Ru- žičke Strozzi«, sa odnosnijem slikama, kao takogjer i onaj o morskijem pticama. »Duje Balavac«, br. 8. Spljet. Preporod. Ima roditelja, koji radije či- taju o uzgoju teladi i ždrijebića, koza, o- vaca, svinja i istih pasa, nego li o uzgoju svoje djece. Ali im se to i osvećuje! Kako svoju djecu uzgajaju Englezi, Amerikanci, Francuzi, Nijemci, Švedi i Norvežani, Bel- žani, Danci, Švicari, Talijani, Rusi, Česi, Po- ljaci i drugi civilizovani narodi, o tom nas izvješćuje »Preporod«, koji izlazi već petu godinu pod uredništvom Vjek. Koščevića u Zagrebu, Kačićeva ul. 18., a stoji na godi- nu samo 4 krune, Ove godine su izašla dva broja, u kojima se nalaze ovi zanimljivi članci: Vrijednost dječijih i staračkih izjava (zanimat će osobito i pravnike); Francuzi o kongresu slavenskih učitelja u Pragu; Izložba učeničkih radnja i učila u Bjelova- ru; Megjunarodni kongres za pučki uzgoj u Parizu; Prvi megjunarodni kongres za moralni uzgoj u Londonu; Četvrti belgijski kongres za nevrologiju i psihiatriju i t, d. »Preporod« nadalje donosi izvatke iz en- gleških i amerikanskih, francuskih, talijan- skih, njemačkih i drugih pedag. listova, na- dalje javlja, što o uzgoju pišu nepedagoški listovi civilizovanih naroda. Tako može či- tatelj doznati sve, što treba da o uzgoju zna svaki otac i mati, svaki rodoljub i na- obraženi čovjek. Napose naglašujemo, da je »Prepozod« uregjivan u odrješito hrvatskom duhu, pa ga najtoplije preporučujemo. »Učiteljska Zora«, Mostar. »Mlada Hrvatska«, br. 3. Zagreb. »Savremenik«, mjesečnik društva hrv. književnika. God. IV. Br. |. Veliki Moment, Politično razmišljanje ob veselem preobratuv deželi kranjski. Razmi- šljal J, K. V Ljubljani; katolička tiskarna. Cijena 40 para. I