Br. 210. kroz vijekove, uz neprestane ratove i bor- be, isprva da obrani svoje granice, zatim da brani velevlasni položaj Manarhije, kad su silni i moćni neprijatelji sa sva četiri vjetra na nju kidisali; i to ne samo u po- litičkom smislu skraćenjem istih povlastica, ne samo u učevnome smislu, uvagjanjem magjarskijeh škola: nego ovo zadnje doba i u crkovnomu smislu, nastojanjem da Senj- ska Rijeka bude otrgnuta ispod vlasti svo- ga biskupa, i bude ili posve o sebi zavisi- la od sv. Stolice ili predata na upravu ko- jemu magjarskomu metropoliti. Za taj svoj posao lukavi su Magiari našli izvrsne sa- veznike: riječke Talijane, koji iza kako su se dogovorili i stvorili svoj plan, otposlaše u Rim svojeg načelnika i svojeg zastupni- ka, da glavom kod sv. Oca Pape oposluju t& magjarske želje. Cijela je okolica grada Rijeke napučena gorljivim Hrvatima; u i- stoj su Općini prama pučanstvu Talijanci u ogromnoj“manjini; kako smo se na svoje oči osvjedočili, u crkvi OO. Kapucina preko mise sav narod pjeva bogoljubne pjesme hrvatski: nad samom Rijekom mali je gra-/ dić Trsat, i u njemu crkva Gospe od Lo-! reta, stara bogomolja, na glasu kod svijeh | Hrvata, gdje su pokopani veliki hrvatski. spobornici i vitezovi. Senjska je Rijeka gla- vna luka hrvatskoga Primorja; ona je od pamtivijeka bila /eno hrvatskijeh velmoža; ona je vavijeh dijelila sa Hrvatskom sreću i nesreću; slala je svoje zastupnike na sa- bor u Zagreb, te i ako je od nekijeh godi- na ni magjarska ni hrvatska, ipak i pravo i položaj i narod i jezik, u jednu riječ sve zagovara pravo hrvatsko na taj grad. Naravno je da ni Hrvatska nebi uskrati- la tomu milomu gradu slobodu i autono- miju koju uživa: neka im to slobodno sve bude, ali Hrvatska ne smije nigda za nig- da odreći se svoga svetoga prava poviše tega miloga grada. Jur su se dvije grozne pogreške učinile: prva što se dopuštilo Magjarskoj da šalje svoga namjesnika, i da tako preko Talija- naca rovari i snuje, kako bi grad izgubio svoje hrvatsko obilježje: druga što su Hr-| vati prepustili Talijancima i Magjarima ško- le u gradu, i tim odgajaju nemile odmetni- ke i ljute neprijatelje domovini svojoj: a kad bi im upalila i ova treća urota, da na- mjeste kakvoga Magjara ili magjarona kao , biskupa, i da se otrgnu od prastare svoje matice, od značajnoga svoga biskupa Hr- vata: tad bi moglo se rijeti, da je hrvatska izgubila na vijeke svoju milu Rijeku. Mi smo posve osvjedočeni, da će znati hrvatski biskupi svetu stvar svoga brata bi-| skupa hrvatskoga Senjske Rijeke braniti i| zagovarati u Rimu; ali ipak ima već dvae- stak godina da je hrvatski narod više puta zakukao, jer mu Rim nije htio priznati sve- ta njegova prava, pak se bojimo da će isti udes, koji pruža hrvatskomu narodu čašu iza čaše gorkoga pelina, i ovaj ga put tim obdariti, te je za to sveta dužnost hrvat- ske štampe da podigne svoj glas i da bra- ni sveto svoje narodno pravo od nepresta- nijeh nasrtaja gordijeh neprijatelja sa Isto- ka i sa Sjevera, a stalno se nadamo da;sv. Stolica, koja je vigjela očito narodno ne- godovanje u ovo nekoliko sporova zadnji- jeh godina, neće se dati izrabiti ni od Ma- gjara ni od Nijemaca ni od Talijanaca, ne- go će braniti staro pravo hrvatskoga bisku- pa na grad Rijeku. Nevolje u Srbiji. Iz svih djelova Srbije stižu glasovi o ve- likoj gospodarskoj nevolji u zemlji. Mnoge banke i mjenjačnice padoše pod stečaj, le su tijem oštećene većinom velike eksportne firme, te je vlada u jednoj skupštinskoj in- 4erpelaciji pozvana, da pomogne. Cijene gos- podarskih proizvoda vrlo su pale. Suhe U pamet! Čudni ljudi — Stonjani, U što li ste dali? — u. ' .- a ima oga r'gja hvali? — II je koža odeblja Pa ne ćuti biča? — — Ej, tada je istina Ono što se priča... A ni Miško ne slaga Što vam reče lani: Diplomati da ste vi Samo u kafani. šljive, koje se prije prodavale po metru za 23 do 25 franaka, prodaju se sada za 10 franaka. Kukuruz je pao metar na 10 di- nara. kedašnjamt radar “rt a al aL ALEJA Pozor obrtnici ! Kako je već bilo javljeno u našem listu, na 16. Decembra 1908. bio je izbor za čla- nove uprave radničkog osjeguravajućeg dru- štva proti nezgodama za Primorje, Kranjsku i Dalmaciju u Trstu. U šestoj kategoriji — odio za radnike — dobili su Slaveni većinu, ali je taj izbor bio uništen sa formalnih razloga, jer se naime naši ljudi, osobito u Dalmaciji, 'nijesu dr- žali svih propisa. Do brzo će biti ponovni izbori. Na nama je sada da pokažemo da smo složni i da tako opet dogjemo do ve- ćine kao i prvi put. Zato će svi Slaveni i opet; glasovati za one iste osobe, koje su i prvi put okupile oko sebe većinu, t. j. za Jeriha Antun, ra- dnika u papirnici u Vevčah, i zamjenika mu Fran Gomišček, poslovogju »Mizarske za-, druge« u Solkanu. Upozorujemo s toga već sada sve one ra- dnike koji imaju pravo glasa u šestoj kate- goriji, a to su radnici u slijedećim obrtima: papirnice, kožarne, drvodjelaonice, rezbarije, šumski i poljodjelski obrti i mlinovi (oso- bito ove zadnje, jer kod nas po Dalmaciji imade sva sila mlinova). Ako ne dobiju glasovnice, meka reklami- raju na upravu osjeguravajućeg zavoda preko Dr. Ed. Slavika, odvjetnika u Trstu; koji pako dobiju, da te glasovnice ne za- bace kao što su većinom prvi put učinili, već da izaberu ovu dvojicu kandidata, gori označenih, te neka glasovnicu potpiše go- spodar i jedan birani birač radnika t. j. fiducijar ili zastupnik, koji u ime svih ra- dnika u stanovitom obrtu, sam potpiše. Ovako valjano sastavljene i ispunjene gla- sovnice treba odma poslati na adresu Dr. Eduard Slavik, odvjetnik u Trstu, Via G. Galatti 18., i to preporučeno, da se ne po- stigne lošiji rezultat od prvog. Još nijesu razaslane glasovnice, ali netom budu razaslane i dostavljene, treba obaviti gori rastumačeni posao, da se kod ovog ponovnog izbora ne obručimo. Preporučamo i svoj onoj gospodi, koja su prilikom prvoga izbora bila pismeno u- moljena, neka se i ovaj put zauzmu te neka nadgledaju da bude sve u redu i na vrije- me obavljeno. (Molimo i druge dalmatinske novine, da ovaj poziv pretiskaju). Beč, 19/1. '09. Organizačija Starčevićanske Akademske Mladosti u Beču.*) Kako je poznato našoj javnosti, od nazad vremena ovamo opstoji spomenuta organizacija, ali za njezin se je rad malo znalo, jer zajedno sa »Zvonimi- rom« radeći nije trebalo, da istupa naprijed | i da se ističe, jer je »Zvonimir« svuda pa-| radirao, kao zastupnik svih grupa hrvatskog gjaštva u Beču. | Pošto se je pak ove godine »Zvonimir« reorganizirao te htio na se svaliti potpunu | odgovornost za sve ono, što će se dogoditi, to je St. Org. bila prinuždena, da, pošto joj/se zahtijevima nije udovoljilo, istupi iz »Zvonimira«, te stane raditi po sebi. Zahti- jevi su St. Organizacije bili: 1). da se be- zuvjetno, u glavnoj dvorani »Zvonimira«, izvjesi slika neumrlog nam Vogje; 2), da se »Zvonimir« čim financije dopuste odijeli od »Zore«. Ovaj je drugi predlog radi toga, jer je St. Org. uvjerena, da Uprava i čla- novi »Zore« drže »Zvonimira« pod nogama, te, da su jedino Srbi protivni, da se Star- čevićeva slika izvjesi. +) Op. Ur.: Donašamo sa reservom. I to piše Stonjanin!? I time se hvali!? — Možda se još utvara Da se Bizmark mali? — — Na što dogje kada se Naopako gradi, Kad starac podjetinji A postari mladi! — Nit je čudo »Šarena« Što to tiskat daje; Radi sela _— dobro zna — Da ni pas ne laje, — ' A vi, braćo Stonjani, ' Otrag malo dana a moguće, Stonjani, Hljeste poslat u Zadar e e 2 ik Svojega jarana! N AE ia a Kad vam takvu svjedočbu ho doka seki Vaša družba dava, m rekla je: Kažite mi — molim vas — Mi ka nam je ja Imate li prava? — — we pimo cijenije Bl to bome, Stonjani NA jm io ka go su pametn Samo ona vrijedi: Naši bili stari! Sve na stranu, a novac \ Miško. Nea je na srijedi! — | \ ) / mi PRAVA CRVENA HRVATSKA Dapače Organizacija je saznala, po jed- nom svome članu, da je uprava »Zore« bila odlučila, da pošlje (i kašnje poslala) »Zvonimiru« pismo u kojemu ne dopušta, da se izvjesi Starčevićeva slika, i ujedno se zaprijetila i tražila, da joj se, ako drukčije bude, povrati novac, koji je »Zvonimir« du- žan. Starčevićanci su bili spravni i na tu žrtvu, te sami isplatiti, ali jedanput se oslo- bodili tugjinskog jarma, ali sve bijaše uza- lud. Bila je prisiljena St. Org. poslati pis- menu izjavu »Zvonimiru«, da Ona istupa iz društva, jer to društvo ne odgovora svrsi za koju je otvoreno, naime za okupljanje svih Hrvata bez razlike, da tako moć budu i u tugjini skupno poraditi štogod za tužnu, ali milu nam domovinu. Otkada je do ovog žalosnog, ali nužnog rascijepa došlo, naša organizacija sve to bolje napreduje, tako, da do malo ima stu- [piti u svoje prostorije, ujedno sa musliman- skom »Svijesti«, te funkcionirati kao društvo. \Pravila su već uregjena i imađu se ove da- \me predati na odobrenje vlasti. | Dne 16 ovog mj. bila je izvanredna sjed- \nica naše Organizacije. Dvorana »Budvaiser |Birrhalle« u »Alserstrasse« bila je dupkom \puna. Gosp. Atif Hadzikadić, presjednik, \otvara sjednicu, te pozdravlja gosp. Filipo- \vića kao gosta iz Zagreba, te izaslanike radničkog društva »Prosvjeta«. Govori o odnošajima, koje smo imali sa »Zvonimirom« i radi česa je »Odbor« kojemu, se je bilo povjerilo, da s »Zvonimirom« ugovara mo- rao iz »Z.onimira« izstupiti u ime Organi- zacije. Skupština odobrava postupak Odbora. Prelazi se na čitanje zapisnika prošle sjed- nice. Pošto se je nekoliko pitanja raspravilo, prešlo se je na glavno: O nabavi lokala. Govori presjednik, Rejzović i drugi. Kad se je to raspravilo prelazi se na even- tualia. Gosp. Hinko Punčuh, tajnik »Prosvje- te«, napominje zadnji dogogjaj u hrvatskoj po- litici, naime predlog dn. Iva Prodana i dru- gova. Žali, što je do toga došlo. Presjednik odgovara i slaže se s pregovornikom. Rej- | zović takogjer i podupire predlog gosp. | Punčuha, da se stvori rezolucija. Ostoja Ig- maci) kao Dalmatitiac starčevićanac, žali, što \je taj korak poduzet akcijom dalmatinskih \ pravaša a na čelu im vogje don Iva Proda- ina, čiji je politički rad do ovoga časa sva- kog pravog Hrvata veselio i s njime se di- čio. Presjednik kaže, da bi bilo bolje po- slati jedan brzojav »Hrvatskom Pravu« o toj stvari. Predlog se prima. Odaslan je slije- \deći brzojav: »Hrv. Pravo« Zagreb. Osugju- jući nepravašku akciju dalmatinskih pravaša |\pristajemo uz stanovište matice«. — Starč. \ak. org. u Beču. | Zatim preporuča presjednik da se u što \većem proju otide na zabavu s plesom, ko- \ju dne 7/IIl. o. g. »Prosvjeta« priregjuje na | korist svoga fonda. Drugu sjednicu najavit će se oglasom u »Hrv. Pravu«. Više se niko ne javlja za riječ te gosp. Atif Hadžikadić zatvora sjednicu. — ja. .. . e Vijesti iz naroda. Iz Korčule. Ovih dana dopala mi je u ruke pjesma, deklamirana na »Leginom« plesu, a slijede- ćeg sadržaja : La piccola Curzolana. Il sangue italico Son vostra figlia, che nelle vene son corcirese, mi scorre rapido son de ' illirico in onde piene sacro Paese ! a dirvi m' obbliga sacro alla storia due paroline di Roma eterna che quali candide sacro alla gloria margheritine viva superna, sacro a V italico genio fecondo, sacro a la fiaccola, dal core salgono con voce arcana sul labbro vergine di Curzolana. de ' ampio mondo! Son vostra figlia Figli di Curzola!... nel petto m' arde Vi chiedo un giuro de le titaniche incancellabile lotte gagliarde sincero 6 puro ,Innanzi all' erma »del Sommo Vate pfede incrollabile pal — Si — giurate!... la febbre indominata, che diede al mondo campion dell italo pensier _profondo, faro del dalmata ,Tutto in Dalmazia Paese aprico, ,nel dolce idioma il Genio fulgido pdus nomi mormora, di Sebenico ! , Venezia & Roma“. Što vam se čini ? «Bella poesia«, recimo i mi sa kritičarom u »Dalmati«, Riječi, broda mi, igraju u njoj krasnu ulogu. Mi Hrvati »stranci« nećemo sjegurno kva- rit zabavu našim »urogjenicima«, da se di- žu frazama i poezijom, kad ne mogu s drugim. Zanimiva je ipak kritika, koja se može zabilježit 'a izrekoše je o pjesmi Pere Fur- bović i Ive Pametnjaković -— di sangue ita- lico, Prije toga, dragi čitatelju, moraš pre- staviti Pereta i'lveta, kako nadimlju prsi i stiskaju šake kad nadobudna deklamatorka 4-. 1 tu čitavim svojim bićem u živo prikazuje »/a febbre indomita«, koja joj: »nel petto .. arde »de le titaniche »lotte gagliarde. Moraš dalje prestaviti zanos deklamatorke, koji pri zadnjoj kitici dolazi do vrhunca a Ivčta i Perčta zatravljuje, tako da ostaju otvorenih ustiju, kad je ona već svršila sa »Venezia i Roma«. Pljesak drugih budi ih kao iz sna, da onda i oni provale u burni pljesak. Kad se bura pljeskanja stišava daju ovu kritiku: Broda mi, Ive, počimlje Pere, ova je dekla- macijin po sto zakona lipa. — Virgola — Neka ti govoru što hoću. Pere će ma to, ma ovi ti je naš meštar vajan. — Punto — Ova ti kritika doziva u pamet jednu'dru- gu'iz one anegdote o popu, koji je jednom tako propovijedao svojim župljanima kao da su oni bili sve sami Ciceroni i Platoni. Kad je propovijed svršila netko zapita jednu dobru ženicu: Nu, a kako vam je pop pre- dikao? Lipo brate, reče ona, a ma baš li- po. A što vam je onda, kad je tako, pre- dikao ? Ja neznam, ali da je lipo propovidao, to znam. Pa što si napokon, u smijehu će onaj, razumila ? Ništa, ali ti govorim opet, da je lipo pro- ovida. Svaka čast gosp. pjesniku; mi njega zna- mo kompatiškat a znamo i uvažit da neke stvari kao n. pr. »il sangue italico«, koje proza ne bi mogla trpiti, pjesma ipak trpi »propter licentiam poeticam«. Pripovijedaju, da je časni pjesnik vrlo inteligentna osoba i kulturna. Nami je to drago, jer će znati uvažiti, što je Tommaseo pisao i mislio o hrvatskom jeziku i kako su ga zanosile na- še narodne pjesme. Preporučamo mu, da pročita njegove hrvatske iskrice. Držimo, da se on neće sablazniti ako rečemo, da je al »campion dell' italo, pensier profondo« bila duša više slavenska nego italska«. Tommaseo je poput živućeg učenjaka Pa- vije znao uzeti u obranu »barbarske« Hrvate pred kulturnom Italijom. Tommaseo bijaše veliki ljubitelj istine, a u svoje doba nije mogao prosuditi naše prilike danas već raz- bistrene. Ko bi se zato mogao zakleti, da on u savremenim prilikama, ne bi više be- genišio nama, nego li onima, kojima časni pjesnik služi!? Ko bi se još zakleo recimo u zaporci, da i gosp. pjesnik ne uvigja vrlo dobro, u potaji srca da bi tek onda »Giustizia« vladala, kada bi Talijani uprli sve svoje sile, da obrane Trent »suo Paese« od germanske invazije a puste na miru sla- vensku Dalmaciju !? Pjesnik, inteligentna i učena glavica, pri svrsi aklamira »i figli di Curzola«, izbacujuć u Korčuli poklik: fede incrollabile al — Si — giurate. Bit će možda zato, da i njegovi učenici pod dojmom onog gnjavatorskog — si — daju svemu, što vide i čuju, obilježje taljan- štine, pak i kliču zato n. pr. »Evviva graf Wurbrand italiano«. Buon pro! — S. wu Domaće vijesti. Zaruke. G. Matulić Vatroslav, porezni oticijal u Foči (Bosna), zaručio se je sa g.gjicom Ankom |I. Kalafatović, kćerkom Kapetana g. Iva Kalafatovića u Janjini. Čestitamo ! Spomen-ploča hrvatskom hi- storičaru. Revno društvo »Braća Hr- vatskog Zmaja« odlučilo je na rodnoj kući hrvatskog historičara Ivana Krstitelja Tkal- čića u Novoj Vesi postaviti spomen-ploču. Tu spomen-ploču izradio je uvaženi hrvat- ski kipar Ivan Rendić. Ploča je umjetnički izragjena, te će biti pravi ures rodne kuće pok. Ivana Krst. Tkalčića. Do 4000 slovenske i hrvatske djece u Trstu, a tri puta toliko njih po Istri nema pučkih škola u svom jeziku! Ono što nam drugi maćuhinski krate, mo- ramo sami svojim žuljevima da dobijemo. S toga je dužnost, da svi, kojim je mogu- će, podupiru Družbu sv. Ćirila i Metoda za Istru, koja slovenskoj i hrvatskoj djeci otvara škole u materinskom jeziku. Smrznulo se more u Pulju. U subotu je u Poli vladala takova zima, da je u luci na više mjesta na površini bio se učinio lagani sloj leda, što dosle niko ne pamti. Poljodjelske vijesti iz Istre. Vinska kriza traje i dalje, te djeluje najšte- tnije na cijelo gospodarstvo. Vino se ne može prodati, ili ako ga ko uspije da proda to je u bezcjene. U nekim mjestima zdru- žuju se posjednici, te otvaraju zajedničke krčme u Trstu. Ulje je u veliko traženo no malo ga je radi nikakva skoro roda maslina. | — Zima koja je nastala dobro je djelovala, God. V. samo je šteta da suša traje i dalje. Radnje na polju se malo obavljaju. Već se je po- sadio grah, luk i češanj, a pripravilo sve za sad krumpira. — Životinje su zdrave, ali su većinom omršavile uslijed pomanjka- nja krme. Na sajmove se dogoni dosta marve, te se i dovoljno prodaje. — Pčele su trpile od zime. — Sijeno ustupljeno od države uz sniženu cijenu došlo" je izvrsno poljodjelci- ma, premda nije niko dobio ni trećinu na- ručbe. Kršćanska strukovna društva u Austriji. Pred kratko vrijeme bio je u Beču kongres austrijskih kršćanskih stru- kovnih društava. Godine 1907. imala je ova organizacija 63.000 članova, a 90.000 kon- cemč1908. U/ organizaciji su zastupani svi radnički slojevi. Dok je kršćanska strukovna organizacija dobila u godini 1908. 27.000 članova, socijaldemokratska je izgubila 8.000 članova. Papa zabranio Franjevcima u Bosni kandidirati. Kako je po- znato, bosanski Hrvati oskudijevaju s inteli- gencijom, te sada kada će se uvesti ustav predložio je u enketi dr, Mandić, da se dade i Franjevcima pravo da mogu biti i- zabrani za zastupnike. Vlada se je izjavila sklonom ovom predlogu. Sada se doznaje iz Sarajeva, da je Sv. Stolica sa odlukom na provincijala franjevačkog potpisanom po kardinalu Merry del Val zabranila Franjev- cima kamdidirati. Ovo je veliko zlo za hr- vatsku stvar, buduć se znade, da su Fra- njevci u Bosni veoma obljubljeni, a što je glavno pravi narodni svećenici. (»Omnibus«). Proti ćirilici u hrvatskim ško- lama. Školski odbor u Kašini jednoglasno je zaključio predstavku na vladu, kojom se moli, da se ćirilica izbaci iz škole, pošto je skroz nepotrebna, beskorisna, s njenom se podukom gubi vrijeme, koje se može kud i kamo bolje upotrebiti. Ujedno se moli, da se u svjedodžbama naš jezik od sada nazivlje hrvatski, a ne hrvatski ili srp- ski. Isti je predlog upravio i školski odbor u Sesvetim kraj Zagreba. Javljaju nam pak iz Zagreba, da je vlada izdala naredbu, kojom se u čitavom Zago- rju u školama ukida učenje ćirilskog pisma. Gradska kronika. Pozivlju se gg. članovi mjesne organiza- _ cije »Stranke Prava«, na svečane zadušnice za slavnog Učitelja hrvatskog naroda, bla- gopokojnog D.ra ANTU STARČEVIĆA. Zadušnice će biti u Nedjelju dne 28. o. mj. na dan 13ste obljetnice Njegove smrti, u 10% sati u jutro u crkvi sv. Vlaha. Dubrovnik, 27. februara 1909. Upravni Odbor. Pomen-večer. Starčevićanska Aka- demska Mladost ovim pozivlje sve Starče- vićanke i Starčevićance, da dogju sutra u nedjelju dne 28. o. mj. na 7 sati u večer, u što većem broju u prostorije »Hrv. Rad. Zadruge«, na spomen večer, prigodom 13ste obljetnice smrti našeg slavnog Oca i veli- kog Učitelja hrvatskog naroda, blagopokoj- nog D.ra Antu Starčevića. — Odbor. Članovima ,,Zadruge“' i ,,Gun- dulića“*, Potpisane Uprave pozivlju sve svoje članove, da se sutra tačno u 91/g sati u jutro sakupe u prostorije »Hrv. Rad. Za- druge«, odakle će se poći korporativno sa barjacima na zadušnice u crkvu sv. Vlaha, za blagopokojnog D.ra Antu Starčevića. — Uprave: »Hrv. Rad. Zadruge« i »Hrv. Pjev. Glazb. Društva »Gundulič«. Imenovanje. G. Andro Korlaet ime- novan je poštanskim vježbenikom. Čestitamo! Zadnji dan poklada u ,,Hrv. Rad. Zadruzi““., Ovogodišnje zabave i plesovi u našoj »Zadruzi« uspjeli su, ko što mora sve uspijevati, gdje je ljubav, slo- ga, nastojanje i jedinstvo u misli i djelima, gdje je sve domaće. Osobito zabava od u- torka nadmašila je brojem posjetioca mno- ge dosadašnje. Sve je bilo puno ko šipak, veselo, živo. Dvorana je bila puna veselih plesačica i plesača. Svak hoće, i staro i mla- do, cure i momci, muž i žena, da u vese- lom vrtlogu plesa i u rodoljubnoj pjesmi Izavrši ovogodišnjeg karnevala. Najbolji do- kaz uspjeha je, da je poslije 6 sati u jutro plesalo još u dvorani do 30 parova. Ovom prigodom moramo pohvaliti naš orhestar, gosp. učitelja Rahu i vrijedne glazbare, koji su sve do svrhe plesa uvijek jednakom u- strajnošću i snagom i tačnošću svirali, što je rijetkost kod sličnih zabava. Dapače ne- ki su se i teško rastali. Čitulja. Našeg sumišljenika u Platu (Župi Dubrovačkoj) gosp. Vlaha Račića za- desila je žalost, jer mu je preminula vri-