Br. 213 radom Prodana i ovoga predloga, što i on sam uvigja pa je i prinukan bio da opravda tu svoju novu »taktiku« kako on veli. Bez zamjere, mi držimo da je promijenio pa barem časovito i više nego »taktiku«. Naveo je i ple- meniti cilj koji je imao pred očima, i htjeo da otupi i zadnje oružje koje su isticali Srbi, biva da Hrvati neće u slogu sa njima, pa je kao član i to odlični i uvaženi član najradikalnije hrvatske stranke htjeo da pokaže Srbima da ne imaju pravo kad tako misle. Računao je: Srbi će se opametit kad to vide i pristat da zajedničku domovinu usre- ćimo. Ne pristanu li na njih pada sva težina žalosnih posljedica domaće borbe. Vidio je jadno stranačko komešanje naše, ogavnu i sramotnu borbu oso- bnu koja se kod nas razmahala. Sve ga je to ožalostilo, a plemenito mu srce nije moglo da podnese pa je, zanesen žarkom ljubavi za hrvatsku domovinu i narod, koraknuo ali — previše ko- raknuo. Tako barem mislimo. (15/3.) R. P. S. Još nešto vrlo potrebna, da se predlog uzmogne sa svake strane osvijetliti, pa time biti jednom na či- stu u ovom pitanju. U »Hrvatskoj Kru- ni« Prodan u ime svoje i svojih dru- gova brani predlog, u »Hrvatskom Pra- vu« pako Bošnjak u ime svoje i svoje stranke napada isti predlog. | druge su se naše novine bavile sad više sa manje istom stvari, a pala je i češće na žalost po koja strastvena i bezumn2 i tim oteščala položaj i zaoštrila pre- pirku. Danas se vodi o stvari prepirka megju pravašima u dva gori spomenuta lista, a javi se i drugi. Od tuda mogu nastati dvije mogućnosti. Ili će razlozi Prodanovi prisiliti Starčevićance na pri- hvat predloga ili će razlozi potonjih ti prvoga da odstupi od svoga redloga — to je prva mogućnost. Dru- gaje: poslije svega da Prodan ostane kod svoga, a Starčevićanci opet kod svoga razloga i raskrste se. Posljednja mogućnost bila bi ubitačna i po jedne i po druge, a pogotovo po hrvatski narod; pa to ne smije da dopusti pošten patriota. Poznavajući prilično dobro osobe, uhvamo da do toga neće doći, već da će se obistinit prva mo- gućnost i da će istina pobijedit. Što tada? Tada će opet nastati prepirka sa kojom drugom strankom ... tim će se zategnuti stvar u nedogledno vrijeme. Nadoći će i drugi dogogjaji, pa - . - gdje smo tad? — Za brži tempo u pitanju, da stvar svedemo na pravu stazu, da pukne jednom što ima pucat i da istina pobijedi, najtoplije molimo Prodana, da u »Hrvatskoj Kruni« objelodani odgo- vore svih stranaka u pitanju, koje su, što su i kako su odgovorili na njegov poziv i predlog. Tako ćemo znati ko je odgovorio i što je odgovorio, znati ćemo mnenje svih stranaka hrvatskih, srpskih, pa i socijal-demokrata u stvari, a tim će se prepirka svesti u pravu kolotečinu. Razni bezimeni članci u no- vinama pa i najbolji koriste da se raz- bistri stvar, ali ovdje se hoće da se objelodane precizne odgovore stranaka sa potpisima, kao sto su Starčevićanci učinili. Uvjereni da je to neophodno potrebito, ponovno molimo Prodana za to. Inače: dva se brata čupaju, a gospoda se smiju i plešću, pa još vade kapitala da ojačaju svoje stranačke po- zicije. To pravaš ne smije da dopusti ! Bog i Hrvati! R. Politički pregled." Srpsko i crnogorsko ratno vijeće. Beč: Po vijestima, stiglim iz Biograda, sazvao je ministar Živković ratno vijeće, i to šefa generalnog štopa Putnika, zapovjednike svih pet vojnih divizija i generala Solarovića, u- mirovljene generale Srećkovića i Stefanovi- ća te pukovnika Vanlića. — Kako sa Ceti- nja javljaju, i knjaz Nikola obdržavao je ratno vijeće. Na srpskoj granici. Sarajevo: U zadnje vrijeme opaža se jako pojačanje na srpskoj granici, osobito oružnika, financijske straže i konjanika. Generalni štab je u Ledenici. Jače su utvrde u Kučevu brdu i Sundan Banji. Radi se na svu hitrinu oko usposta- ve uskotračne željeznice Šabac-Sundan-Ba- nja. Čete na granici mogu brojiti 20.000 ljudi. Čete su dobro odjevene i opskrbljene obilatom zairom. Do koji dan dobiti će pu- ščane strojeve, kao što je i uregjen odio za bacanje bomba. Provoz srpske zaire. »Frankfurter Zei- tung<-u javljaju iz Carigrada, da je Porta odgovorila poslanicima, koji su intervenirali u interesu Srbije za provoz zaire, da će se moći provoz dozvoliti samo onda, ako na to pristane otomanski parlamenat. Otezanje Srbije. Berlin: »Tagliche Rund- schau« prima iz Beograda, da vlada srpska drži u šahu diplomaciju i nastoji otegnuti stvar kroz 3-4 sedmice, dok dogotovi svo- je naoružavanje. Ona hoće rat i neda se poreći, unatoč svim izjavama, da je Rusija u tome podupire. Srpske ustaške čete. Beograd: Ratno ministarstvo javlja, da je primilo vijest, da su ustaške čete već počele na Drini na svo- ju ruku djelovati. Ratni ministar Živković izjavio je vanjskim novinarima, da on ot- klanja svaku odgovornost glede kretanja o- vih četa, te da je izdao nalog pograničnoj vojsci, da drži ustaše za 15 kilometara da- lje od granice. Srpski socijal-demokrati protiv rata. Kako javljaju iz Beograda, spremaju socijal demokrati tijekom ovih dana po čitavoj ze- mlji više skupština, ua kojima će protesto- vati protiv draženja na rat. Vojne pripreme. Beograd: Vojne su pri- preme ovdje potpuno dovršene prema izja- vama uglednih vojnih ličnosti. Sve je pri- pravno na rat $ Austro-Ugarskom. Vijesti o velikom broju ruskih dobrovoljaca daleko su pretjerane. U najboljem slučaju doseći će ove čete visinu od 5000 momaka. Mno- go će više biti domaćih dobrovoljaca i onih iz Stare Srbije. Ovih će biti koje 12 do 15.000 momaka. Uvjeravaju, da će ove do- brovoljačke čete uzdržavati o svom trošku Engleška. — Neugodno ovdje djeluje gla- sina o zabrani provoza ratne zaire kroz Tur- sku. Kroz to bi mogla Srbija mnogo šteto- vati, pa baš u času, kada su joj stizavale zadnje pošiljke, da konačno upotpuni svo- ju spremu. Držanje Turske prama sukobu izmegju Habsburške monarhije i Srbije. Carigrad: »Ikdam«' izvodi u raspravljanju o sukobu izmegju naše monarhije i Srbije, da bi Tur- ska imala strogo paziti na neutralnost. Ni Habsburška monarkija ni Srbija nemaju prava Turskoj davati lekcije, da li će Tur- ska dozvoliti potpuni ili samo djelomični provoz ratnog materijala za Srbiju. — »Jeni PRAVA CRVENA HRVATSKA Gazetta« napada na kabinet radi podijelje- nja dozvole za provoz ratnog materijala u Srbiju, veleći, da se to protivi obostranom trgovačkom ugovoru. Ministar izvanjskih po- slova izjavio je, da Turska ima da zabrani na temelju tursko-srbijanskog trgovačkog ugovora provoz oružja i upaljivih tvari. Mi- nistarsko je vijeće vijećalo o ratnoj pogi- belji i o tome, kakove se vojne mjere o- preznosti od strane Turske imadu predu- zeti. Pred ultimatumom Srbije. Berlin: Od- lična diplomatska ličnost u bečkom vanj- skom uredu izjavljuje u »Local Anzeigeru« : Do malo dana će Austro-Ugarska poduzeti još jedan i to posljedni korak, kojim će ozbiljno zahtijevati od Srbije, da se jasno izrazi glede svoga naoružavanja, a istodo- bno će ju se upozoriti, da se ekonomski pregovori mogu otpočeti, ako pristane na razoružanje. Srbiji će se dati jedna sedinica roka za odgovor. Ne bude li ovaj zadovo- ljio, onda se može reći, da su sve nade u mirno riješenje isčezle. Mi se u povoljan odgovor mnogo ne nadamo. Očito je, da Srbija računa na potporu Rusije, da li s pravom ili ne, to je drugo pitanje. Srpska oružanja. London : »Daily Tele- graph« prima iz Beograda, da je oružanje na granici uz Drinu dovršeno, kao što su dovršene sve pripreme oko ustrojenja usta- ških četa, koje bi se imale povratiti u Bosnu i Hercegovinu. Kralj Petar krenuti će na Drinu, k vojsci. Izvoljskij za mir. Berlin: Ovdje se do- znaje, da je ruski vanjski ministar Izvolj- skij preko poslanika Sergejeva dao opome- nuti srpsku vladu, da se pomno čuva sve- ga, što bi moglo izazvati osjetljivost Au- stro-Ugarske. Akcija Francuske u Beogradu. Beograd: Francuski poslanik je opetovano konferirao sa ministrima Milovanovićem i MNovakovi- ćem. Drži se, da je Rusija, radi svog pre- stiža odustala od svake daljnje akcije u Beogradu i prepustila ju Francuskoj, htijući — sporazumno sa srpskom vladom — li- šiti se svake odgovornosti radi eventualnog sukoba sa Austro-Ugarskom. *) Opaska Uredništva: Donašamo ovo po no- vinskim vijestima, i ako smo više nego uvjereni do rata neće biti. I sinoćnje vijesti očito kažu, da je pogibelj rata sasvim izbježiva. Vijesti iz naroda. Iz Korčule. (U gradu pulastard). Sjećam se, ima tomu nekoliko godina, da mi je prijatelj pripo- vjedio ovaj istiniti dogogiaj: Pod mjestom Vrnik stao je usidren oveći grčki brod, kr- cajuć kamen za svoje krajeve. Redovito no- sio je svakog jutra jedan čovjek s obližnjeg sela mlijeko gospodaru broda na prodaju. Jednog jutra, kad je bio baš u blizini grč- kog broda sa svojom lagjom, zapjeva izne- nada mladi kokot na brodu. Čovjek se o- naj začudi na to i reče drugu u lagji: »Što ti se para, brod je grčki, a kokot kanta naški«. -— Malko čudnovat uvod, zar ne? Nu istinita pripovijest, koja svršava s koko- tom, dobro je zapamtit, jer ima i u nas sli- čnih mladih kokota. Mi ih zovemo obično pulastri, a kogod ih zove od dragosti »pu- lastrići«. Naši se pulastri odlikuju time, što znadu na veoma čudnovati način kantat ta- lijanski. Čujte zato i ovu istinitu pripovjest: Neko je ovdje nazad nekoliko nekomu čo- vjeku, koji je (oriundo taliano) sa hrvatskim prezimenom uručio jedan poziv hrvatski na- pisan. Isti je hrvaski odgovarajući odgovo- rio, da ga ne prima, jer — hrvatski opet motivirajuć — reče, da on ne razumi taj jezik. »Efiva Curzola italiana«! — P. S. Crna- čka Afrika i ladinski Tirol imadu sad pot- puno pravo potužit se, zašto se jedino iz njihove sredine odabiraju neki uzorci. Iz Ercegnovoga. (Dvije »ugledne« protiv svega što je hr- vatsko). Prošlih pokladnih praznika nauži- vali smo se kao nikad do sada krasnih i živahnih prestava u našoj »Hrvatskoj Čita- onici«, a to u zdravlje starih narodnih bo- raca, koji su na upravi, kao što i dične naše mladosti obojega spola, osobito one muko- trpne i požrtvovne radničke ruke, da nemo- žemo nego svima ujedno izraziti potpuno svoje zadovoljstvo i harno priznanje. Isti- čemo ovo navlastito 's toga, što se je u na- šem inače pitomom mjestu, našla njeka »u- gledna« gospogja, koja je sa svojom sebi sličnom drugom oblijetala od obitelji do o- bitelji i nagovarala ih da ne bi prisustovali hrvatskim zabavama u hrvatskom društvu, nego ragje srpskim, opravdavajuć svoju smi- onost, da je »tamo bolje«, da je »finiji ele- menat« i t. d...! Te dvije jadne odrodice, da su samo jednom uzele u ruke ogledalo svoje duševnosti i svoga obraza te pogle- dale kakve su i što su one, nebi nikad bile došle do sličnih nepodopština! Ali već i zidovi govore ..., a ne odustanu li, pričati ćemo unaprijed ...! — Šiba. Domaće vijesti. + Dum Antun Tvrdeič. Dne 13. ov. mi. preminuo je u Žrnovu Mp. Dum Antun Tvrdeić, u 59. godini. U Čilipima, gdje je zadnje doba župnikovao, ostavlja naj bolje uspomene, jer je mjestu dosta do- bra učinio, te je uživao opće simpatije onog harnog pučanstva. Pokojnik je bio i dobar Hrvat, dušom i srcem, te je za narodnu stvar dosta doprinio. Slabo zdravlje prisili ga, da pita mirovinu, i ode u Žrnovo da sprovede zadnje dane, gdje ga za kratko vrijeme nesmiljena smrt zateče. Pokoj ti plemenitoj duši, dobri Dum An- tune! Dr. M. Granić : ,,Uskoci iz pra- vaštva““, Ova psihologijsko-političko-mo- ralna studija prodaje se kod mjesne knjiža- re g. J. Tošović i kod g. Jaka Miloslavića u Dubrovniku. Preporučamo ju svakom i- skrenom pravašu, koji želi da pomno prati naš javni život a osobito onaj u stranci prava. Knjiga je potpuna i istinita slika u- skoka. Cijena je K 1.60. Spljetski sanatorij. Već od svog ustrojenja Spljetski Sanatorij posjedovao je, prvi u Dalmaciji, za ono doba najsavršenije sprave za proizvagjanje Rontgenovih zraka. Pošto se je pako ovaj izmegju mlagjih o- granaka moderne fizikalne znanosti ogro- mno obogatio novim iskustvima i uspjesi- ma, to je uprava uvidila potrebu da se kao u svemu, tako i u ovome, Zavod podigne do visine preko koje se danas još ne može, pa je uz velike žrtve dobavila skroz novo uregjenje u novoj, za to naročito podignu- toj zgradi, Sprave su iz glasovite svjetske tvornice Reiniger Gebbert & Schall u Erlan- gen-u (Bavarska). Zavod, uregjen od naro- čito za to pridošlih strukovnih činovnika tvrtke, opskrbljen je sa svim u struku spa- dajućim strojevima, i u stanju je da najsa- vršenije odgovori svim zahtjevima moderne tehnike. Uz bogati Inštrumentarij za običnu i Moment-Rontgenografiju, Rontgenoskopiju i Rontgenoterapiju, sa vlastitom jakom elek- tričnom Centralom, Zavod posjeduje i sva pomagala i sprave za opću i lokalnu Arson- valizaciju i Fulguraciju rak-rana po Keating- Hart-u. Stručnjačko je mnjenje da je ovaj u Spljetu prvi i najbogatiji Zavod ovake vrsti u cijeloj našoj Monarhiji, Pošto je u interesu koliko Splita toliko cijele pokrajine da šira publika bude obavještena o ovom pothvatu, kojim se ne samo Spljet već i zemlja može ponositi, s toga javljamo da je svečani otvor rečenog zavoda slijedio u Sri- jedu dne 17. ov. mj. Zanimani mogu se o- braćati na g. Dr. Jakšu Račića u Spljetu. ŠEREMETI (da se probudi). Davno već zora, prijane, rudi; Domaćih gora ptica se budi Prhuće kril'ma — pripravlja let... Sad će i sunce — eto ga veće Ljubi vrhunce... Ej, naše sreće : Dan će ogranut i za naš svijet! A ti mi spavaš, spavaš baš slatko, Možda i sanjaš ... Uzglavlje glatko Godi ti, brajne, za čudo nam. Ko kokot s prva ranit si znao Što još sa drva kukurijek slao; Kukurijekat i češće zno si i sam. A sada, sada — dan eto bijeli, < Naprdnog sunca grije nas žar, Ej, naše sreće! — A Šeremeta ? — Ni pisnut neće, to mu deveta, Napredan čeka naprdni dar? — Otočić mali godi mu duši, Tihani vali mir mu ne ruši... A kamo Župa? Čilipski brijeg? A kamo Kuna? Lumbarda kamo? — Duša mu puna... Pusti ga samo, Smoto je ratni za vijeke stijeg! — Lav nekad ljuti, sad — janje malo, Spava i ćuti, i — stiče salo: Godi mu tihi sa mora hlad. Je li moguće ? — pustio liru Pa vruće u manastiru Prijašnje grijehe iguman mlad! — Ispravi, braco, sa loga skoči; Skokni Šantavi koko, daj se probu I kukuriječi, ne bud' i — nijem ! — Miško. Sadržaj opere , Židovka“, Čin se dogagja u Kostanci god. 1414. Pred stolnom se crkvom u Kostanci slavi svečanost prigodom pobjede koju je izvoj- štio knez pold, Svi su dućani zatvoreni, osim zlatarije Židova Slesnara, kol radi ka Brogni, pušten na dinala, le dao spaliti na lomači njegove sinove. Knez Leopold, koji je zaručen za Eudoksiju, ne- ćakinju cara S unda, ljubi potajno Re- , te se je ušuljao u nje- g imenom Samuel ; on večerivao skupa a ku me e p ragu red zaručnicom i *|ja izjavila, božnji Samuel kršćanin, hoće na prvi mah a ga ubije. Nu Rehinim posredovanjem pak popušta, te je Sorevos pristati na nji- hovu ženitbu. Ali Leopold kao knez ne mo niti da ostavi Eudoksiju, niti da vjenča Ži- dovku. On odlazi proklet od Eleazara, a Reha pada u nesvijest Kad je pak kod ne- ke javne gozbe, gdje je nazočan i sam car (nijemo lice) i Eleazar sa Rehom, Eudoksi- da će se udati za Leopolda, tuži ga Reha javno kod vjesglomnika. koji po- tajno ljubaka s nekom Židovkom. S toga su i on i Bleazar i Reha zatvoreni u tamnicu; Brogni želi = Eleazara, te ga nagovara, đ se pokrsti, ali on to neće, paček se grozi, d će se osvetiti nekomu kršćaninu, pa napominj kardinalu tešku nesreću, koja a je davn bila snašla u Rimu, dok je još a svjetov- ORE. njak. Kad su mu naime zgor- ja nekom požaru, Elezar mu jo sp. 08 ek 00005, POEMA u kotao ire vode ita se smrtna 99000. (e i kći osugjen a Irak O nod oteli pravu sina U kasno Dl o dei kad Elezar spava, dolasi ot. eona) čao. kad je Reba sin dovlšaje AJETI A revadvenageskhtosai oderitu lon vara je, skupa bježe; ali su zatečeni od kišni Eleazara, koji, bijesan, jer čuje da je to: God. V. Gradska kronika. Sa starčevićanskog sastan. ka. U Nedjelju, 14. o. mj. obdržavala se je u prostorijama »Hrv. Rad. Zadruge«, u 2 sata po podne, brojno posjećena skup- ština dubrovačkih starčevićanaca. Tu si mo- gao vidjeti gdje uz gospara sjedi radnik, uz crvenkapu odlična osoba, iz čega svega izvire na javu demokratski duh naše stran- ke. Kad se sjajna i prostrana dvorana dub- kom napunila, ustaje čelični rodoljub i si- jedi borac za hrvatska prava don Ante Lje- popili i proglašuje skupštinu otvorenom. U svom pozdravnom govoru pozdravlja pri- sutne, ističuć radost da je skupština tako brojno — kao nikad dosad — posjećena, što dokazuje da jednodušnost i oduševljenje vlada megju nama, te preporuča i u budu- će takovu jednodušnost, što će najbolje do- kazat našim protivnicima, da se umijemo svi naći na okupu, kad to domovina od nas traži, a da se megjusobno ne cijepamo, kao što bi oni htjeli i misle. Prelazi se na dnevni red. Bi izabran u- pravni odbor i odbornici, svi ljudi, iz proš- losti poznati kao rodoljubi i karakteri, koji će svijesno vršiti namijenjenu im zadaću. Iza kako su se prijavili neki — do tada neupisani — pristaše, prelazi se na even- tualija; presjednik veleč. Ljepopili daje riječ pravniku Caputu, koji u kratkim -ertama, onako po pučku, rastumači program ne- umrlog oca svih Hrvata, blagopokojnog D.r Ante Starčevića (burno klicanje : slava mu !) Na to ustaje sam presjednik Don Ante Lje- popili i u oduljem govoru crta tužno da- našnje stanje u domovini. Napose osvrće se na političke prilike kod nas, u Dalmaciji, i dotiče se predloga Don Ive Prodana i dru- žine. Prije sam se nadao — reče — da će nebo doć na zemlju, a zemlja poć na nebo, nego da će se don Ivo dati na onaj korak. To znači skok u nesvjesno, znači ogriješiti se o starčevićanski program, na kojemu mi danas stojimo. Nego nama treba osloma i uporišta i s onu stranu Velebita, a to ćemo naći jedino u onoj stranci koju vodi karak- ter D.r Josip Frank, u čistoj starčevićevoj stranci prava. (Umebesni: Živio D.r Frank). Predlažu dakle, prijatelji starčevićanci, da se brat s ove strane Velebita pridruži bratu s one strane, da tako skupa dočekamo onaj dan, kad ćemo jedan drugome stisnuti ju- načku desnicu, a u slobodnoj i ujedinjenoj Hrvatskoj. Budite uvjereni da taj dan nije daleko; a pospiješit će ga jedino program neumrlog Staroga ! Prisutnici odobravaju bu- rom pljeska govorniku, jednoglasno se iz- javljuju za njegov predlog, te se uz pjevanje starčevićanske himne i uz klicanje D.r Jo- sipu Franku bratski razigjoše. Sa skupštine bi poslan brzojavni pozdrav D.r Josipu Franku. Bog i Hrvati! Imenovanje. Pravni vježbenik g. Ni- ko Vodopić imenovan je c. k. prislušnikom. Čestitamo ! + Katica Gruber. U Nedjelju po podne je preminula g.gja Katica Gruber rogi. Polti, te joj je u Utornik u jutro bio pri- regjen lijep pogreb, za kojim je stupalo mnogobrojno gragjanstvo. Pokoj joj vječni, a ožalošćenom g. suprugu i svojti naše is- kreno saučešće. Odlikovanje. U Utornik dne 16. o. mj. g. namj. savjetnik glavom predade vi- teški križ Frana Josipa |. g. lnji vit. Amer- lingu u njega doma. Srdačnijem riječima |ganutljivo je odlikovani odgovorio, i zamo- lio ga da prinese pred prijestolje smijerna njegova ćustva zahvale. Ako je igda naj bolje bilo nagragjeno dobročinstvo i milo- stivost u ovom slučaju za stavno jest, i mi iz svega srca čestitamo gosparu Inji, te mu želimo da na dugo se bude ponositi odli- kovanjem! — Čestitamo i gosparu Vlahu vit. Jastremsky za odluku naslovom carsko- ga savjetnika ! Konoenrat. Glazba Hrv. Pjev. Društva »Gundulić« sutra u 6 sati na večer izvršit će na »Luži« slijedeći program : 1). Grima- ni: »Mit kleigenden. Spiel« koračnica (no- vo). 2). Raha: »Emilia«, ouvertura. 3). Strauss: »Waltzertriume«, valčik. 4). Meyerbeer: Pot- pourri iz Op. »Hugenotti« (novo). 5). Albi- mi: »Barun Trenk« koračnica (novo). Odlikovanje za 40-godišnje službovanje. Frane Galjuf, rodom iz Kupara u našoj Župi, odlikovana je počas- nom kolajnom za 40-godišnje vijerno službo- vanje kod c. k. dvorskog savjetnika g. Ot- tmana Swobode u Dubrovniku. Neka osta- lim ovo odlikovanje služi na izgled ! upravu Podružnice Družbe U »Sv. Qleila i Metoda“ za ovu godi- nu bili su u godišnjoj skupštini dne:7. o.