Br. 216:

e moguće, e da bi mogli jednom biti fak-
tor s kojim se mora računat i bez kojega
sene može o njemu radit; a, Bog dao, je-
dnom pravi kvas našoj izvučenoj narodnoj
srčiki, koja će se radi samih potitičkih i
osobnih prepiraka, osušiti.

 »Vrhbosna« je jednom rekla: Slovenia do-
cet; a mi pristanimo na to i recimo: ergo
doceat.

Politički pregled.

Riješenje balkanske krize. Pariz: Do
megjunarodne konferencije ne će doći. En-
gleška i Rusija, koje su konferenciju predla-
gale, sad su odlučno protiv konferencije,
jer ne će da bi se premoć trojnog saveza
istakla i novim megjunarodnim ugovorom
sporna pitanja definitivno! riješila.

Odgovor Engleške na zahtjeve Austrije
za elenanje aneksije London: Uslijedio
je odgovor Engleške na zahtjev Austrije, da
se priznade aneksija Bosne. U svom odgo-
voru Engleška pristaje na ukinuće či. 25.
berlinskog ugovora, ali samo uz taj uvjet,
da sežči. 29. koji radi o Crnojgori, povoljno
riješi po Crnugoru. Drži se za sigurno, da
će Austrija pristati na promjenu či. 29., pak
je premaltome osigurano priznanje aneksije
Bosne sa strane Engleške.

Poteškoće u pregovorima s Crnom Go-
rom. Cetinje: Službeno se ne javlja ništa
o pregovorima, koji teku izmegju talijanskog
poslanika i crnogorske vlade glede uregje-
nja odnošaja izmegju Austro-Ugarske i Crne
Gore. Doznaje se pako, da“je talijanski
poslanik izjavio u ime velevlasti i same Austro-
Ugarske, dafsu spremne promijeniti para-
graf 29. berlinskoggugovora, kojim su uve-
dena neka ograničenja crnogorske suvereno-
sti. Imao bi se uvesti novi "članak 29., u
kojem bi2se Crna Gora obvezala, da će luka
Bar.biti otvorena samo trgovačkim lagjama,
a bio zapriječen pristup koje da bilo ratne
lagje.fCrnaffGora se protivi ovom zahtjevu,
jer se iz njega očito vidi,: da je uperen
proti crnogorskom suverenitetu. Do sada su se
obdržavala tri ministarska vijeća, kojim je
prisustvovao\i knjaz Nikola i prijestolona-
sljednik. Do sada nije još ništa odlučeno.

Nadvojvoda Leopold Salvator u Bosni.
FZM. nadvojvoda Leopold;Salvator nakanio
jeSkao vrhovni nadzornik topništva u skoro
vrijeme poduzeti inspektioni put u Bosnu
i Hercegovinu.

Srbije. Da se pokrije potrošak iz
srpskih državnih blagajna, prouzročen usli-
jed ratnih priprema, nastoji se sada o zaj-
mu od nekih 300 milijuna franaka, pa će
se zato založiti stanoviti porezi. Kako se
čuje, isplaćene su plaće i mirovine 1. trav-
nja samo djelomično.

Rat u Americi na vidiku. Kako iz New-
Yorka javljaju, upravila je vlada Sjedinjenih
država u Sjevernoj Americi na republiku
Nicaraguu notu, koja imade formu pravoga
ultimatuma. Iz Washingtona kategorički se
zahtijeva, da presjednik Nicaraške republi-
ke Zelaya prepusti spor izmegju Srednjo-
američkih republika jednome mirovnome su-
dištu. Ne pokori li se Nicaragua zahtjevu
vlade Sjedinjenih država, presjednik će Tait
od kongresa zahtijevati dozvolu da se pro-
tiv Nicarague poduzmu što strože mjere.
Američka mornarica u zaljevu mexikansko-
mu u velikom se je broju skupila, te će se
još pomnožati, za slučaj da Nicaragua ne

popusti.

TO JE NEKAD BILO!

Miško, znaš li jednu stvar
Tek od zadnjih dana? ...
Evo ti je baš na dar,
Al je malo slana.

*

$.
Bio jedan čovo naš
U Korčuli-gradu,
Naprednjak nedavno baš
A sve za — paradu.
Ljut je bio »frankovac«,
— To je nekad bilo! —
Ne mario za novac . . .
— To je nekad bilo! —

Kasnije se ko...
mo je nekad biloi —
Franka se je odreko,

— To je nekad bilo! —
e čovo naš
orčuli-gradu,
Naprednjak nedavno baš
A sve za — paradu.

e e bilo! —

Domaće vijesti.

Jezično se pitanje — ,,riješa-
wa“$| Pišu nam iz Pokrajine: Ovih je da-
na Namjesništvo u Zadru upravilo neku o-
kružnicu svim podregjenim uredima, i to
samo na talijanskom jeziku! Zar "se tako
dakle »riješava« jezično pitanje?! I to se
dogagja pod (upravoma domaćeg čovjeka,
koji se ne zove Handel! Ovoliko za danas,
a m zgodom javit ćemo se opširnije!

Kot. Školskom Vijeću. Prošao je
eto mjesec danafdrugog polugodišta, a Ko-
tarsko Školsko Vijeće nije doznačilo pauša-
le učiteljstvu pri poreznim uredima. Ovo
nije prvi_put da se ovako postupa. Molimo
da se čim prije doznači. —  Mekoliko uči-
telja.

Iz Lisca"nam pišu: Prošla je već je-
dna godina da je za gradnju školske zgra-
de u ovoj župi bila odregjena stanavita svo-
ta, kojom se nije niko htio prihvatiti gra-
dnje, buduć nedostatna radi tegotnog pre-
nosa gragjevnog materijala, Bilo je obeća-
no da će se svota povećati, ali, kako vidi-
mo, neka gospoda malo ili ni malo mare
samo kad se. tičelnaših interesa. Željeli bi-
smo jednom vigjeti obećanu nam školu, ko-
ju dandanas svaki čovjek?za izobrazbu tre-
ba. Donosimo i ovu na javnost, uhvajući
da će se?jednom udovoljiti ovoj toli; oprav-
danoj  željiT župljana, te da?nećemo biti pri-
siljeni na“stvar se povraćati. — Što/se pak
tiče popravka puta, što kane poduzeti od
»Rudine« do Lisea, posebno ćemo se:0$vr-
nuti u svoje vrijeme.

Njeg. Veličanstvo o Dalmaci-
ji. Kad je ovih dana gosp. Ivčević bio pri-
mljen u Previšnju audijenciju, da zahvali
radi ponovnoga imenovanja za poglavicu
autonomne pokrajinske uprave, Njeg. Veli-
čanstvo se je u razgovoru najviše zanimalo
za stanje Dalmacije,

Ugaresko-hrvatsko parobro-
darsko društvo. U srijedu se je dr-
žala glavna skupština ovogBdruštva, na ko-
joj su bili odobreni računi za prošlu godi-
nu. Čisti prihod iznaša K 255.084.85. Za-
ključeno je razdijeliti 200.000 K dividende,
K 25.338.47 podijeliti reservnom fondu, isto
toliko Upravi, K 2500 nadzornom odboru,
a K 1.907.91 prenijeti na novi račun.

 

 

Strossmayerov spomenik u
Zagrebu. Kako nam iz Zagreba pišu,
združio se je gragjanski sa gospojinskim od-
borom za“ sabiranje prinosa za spomenik
hrvatskomu Meceni Strossmayeru u hrvatskoj
prijestolnici, te je izabrao za presjednika
poznatog hrvatskog Wistoričara i osobitog
štovatelja Strossmayerova Tadiju Smičikla-
sa. Ovaj združeni odbor za Strossmayerov
spomenik raspolaže sa svotom od 140.000
kruna. Odregjeno je otkriti Strossmayerov
spomenik godine 1917., i to prigodom pro-
slave pedesetgodišnjice jugoslavenske aka-
demije, kojom će se prigodom otkriti i spo-
menik prvom presjedniku iste, historičaru
Račkome, za koji je već sakupljena svota od
30 hiljada kruna.

Pripomoć porodicama uzetih
vojnika. Ministarstvo za obranu zemlje
raspoložilo je da se pripomoćna akcija pro-
tegne, osim na porodice potrebne pripomoći
one momčadi, koja je bila zadržana prigo-
dom povišenja vojske, ponamještene u Bo-
sni, Hercegovini i južnoj Dalmaciji, tako-
gjer i na porodice potrebne pripomoći one
momčadi, koja je bila u istu svrhu u ak-
tivnu službu sazvana. Isto je ministarstvo

Odreko se bas svega . . .
— To je nekad bilo! —

Bio mudar čovo naš

U Korčuli-gradu,
Naprednjak nedavno baš
A sve za — paradu.

Zastupnikom htjede bit

— To je nekad bilo! —
Govorio: sveg' sam sit . . .
— To je nekad bilo! —

A bio je još . . "nešto
— To je nekad bilo! —
Zno se kriti baš vješto
— To je nekad bilo! —

Bio mudar čovo naš

U Korčuli-gradu,
Naprednjak nedavno baš
A sve za — paradu.

Sada dreči u sav glas
A sve za —— paradu,
U nesretni po se čas —
Svi ga već poznadu,

8

e
Miško, znaš li ko je taj?
Znadeš? et 4 Dakle, dobro . .
a nadam... Bto,*tnaj

ti kaže pobro
barba Mome.

 

 

 

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

naredilo, da se pripomoćna akcija protegne
i ma porodice potrebne pripomoći c. i k.
ratne mornarice, koji se nalaze u aktivnoj
službi od 1.f'siječnja 1909.

Činovnički nedjelni počinak.
U Herceg-Bosni je zem. vlada, kako dozna-
ju novine, odredila da činovnici u državnoj
službi od sada neće imati nedjeljom nika-
kova posla u uredima. Dok bosansko-her-
cegovačka vlada_ovako postupa napram či-
novnicima, koji ipak često mogu naći vre-
mena, da se odmore i da neko vrijeme kroz
dan proborave barem sa svojom porodicom,
to tim više; mora , nukati radništvo, da
neda kršiti nedjelnog počinka, i da nasto-
ji svakom prilikom, da se isti drži u krije-
posti. Jer kako je poznato, rijetko je, da
radnik osim nedjelje ima par sati prosto,
da se malko više odmori i da sa svojom
porodicom može kuda izaći.

Crnogoracfusmrtio našeg. fi-
nanc.[stražara. U zadnjem smo bro-
ju u dopisu iz Budve javili, kako su dva
crnogorca u financ. pisarni nenadno napali
dva financ. stražara, te nožem smrtno rani-
li nadstražara Toma Dubroju a stražara Ra-
mljaka štofjuožem što revolverom devet pu:
ta. Javljaju nam sada iz Budve, da je To-
mo7Dubroja u groznim mukama dne 4. o,
mj. preminuo, aZda je Ramljak još na životu,

Riješenje ricmanjskoga pita-
nja. Službeni list biskupske kurije Trst-
Kopar priopćuje pismo biskupa Nagla, u
kom se veli, da je crkveni spor Ricmanje-
Log [doyršen,2iPosredovanjem ,namjestnika
princa Hohenlohe-a iffzast. dra. Laginje mo-
gao je ovaj potonji izjaviti, da su Ricmanjci
svi u tome složni, da se spor mirno riješi.
— U pogledu slavenske liturgije Ricmanici
se pokoravaju; općenitim naredbama, koje
je o tom izdala rimska kurija. — Oni pre-
uzimlju patronat nad novom župnom crkvom
sa svim pravima i dužnostima. Troškove za
popravak crkve nosi bogoštovna zaklada.
— Stanovnici su za sva vremena riješeni
doprinašanja za župničku kongru-u. Župnika
imenuje biskup na presentaciju starijih op-
ćinara,

Kako se postupa sa našim lju-
dima na riječkom magistratu?
»Riječki Glasnik« piše: Na riječkom magi-
stratu nekoji činovničići postali su odviše
drzoviti sa hrvatskim radnicima, kad se za
nuždu moraju i ovi obratiti na magistrat.
Ali ne samo što su drzoviti, nego njihov
postupak jest zloporaba uredovne vlasti. Za
to imademo jedan slučaj, koji ćemo u sli-
jedećem broju opširno donijeti, da se vidi,
kamo vodi mržnja — i to mržnja hrvatskih
renegata, da se siromašnoga radnika stavlja
na sto muka prije nego inu se izda poslovna
knjižica, i to lih zato — što je spomenuti
radnik Hrvat i što se služi ispravama, pisa-
nim hrvatskim jezikom.

 

Gradska kronika.

Ostranjena je srpska zastava
Puk je otvorio oči U Srijedu smo
po podne ovo izdali za mjesto u posebnom
izdanju

Poznato je da su u zadnje vrijeme Srbi
dosta nade polagali u Slanjane, a s toga jer
su bili podigli i srpsku zastavu na Općin-
sku zgradu. To je nepromišljeno bilo uči-
njeno, protiv volje rodoljubnog Slanjskog
pučanstva, uplivom dvojice-trojice. Srbima
je to bilo dobro došlo, i trubili su da je
Slano »srpsko gnijezdo«, da se je Slanjski
puk iznevjerio svojoj miloj domovini, da je
ponizio svoju milu pragjedovsku hrvatsku
trobojnicu, da će pomoću toga oni slobodno
moći u ubavom Slanomu sprovagjati svoj
zatorni posao. Ali kako što je podizanje
srpske zastave svakog pravog otačbenika u
srce dirnulo, tako mora svakog čestitog ro-
doljuba obradovati ovaj brzojav, koji je si-
noć iz Slanoga stigao :

Slano, 6./1V.: Općinsko Vijeće
danas jednoglasno odstranilo
srpsku zastavu sa svoga doma.

slanjani.

Svaki iskreni otačbenik na ovo će srdačno
uskliknuti :

Živjeli svijesni Slanjani! Drugim bili na
izgled!

Puk je Slanjski eto otvorio oči: sa pre-
zirom je odstranio onu zastavu, koja je ne-
promišljeno bila uzdignuta ; onu je zastavu
odstranio pod kojom se naši ljuti dušmani
okupljaju; sa prezirom je odstranio onu za-
stavu, kod kojom su šumadinci i crnogorci
htjeli jurišati na našu domovinu, na našu
kršnu Herceg-Bosnu. Naravno, da su svi u-

mišljeni šumadinski juriši bili prosto njihovo glaz

trabunjenje, jer u tom bi slučaju bili osje-
tili što je hrvatska mišica !

Dubrovački su Starčevićanci uvijek u sve-
mu prednjačili i nikada u njjednom rodo-
ljubnom pothvatu nijesu zaostajali, pak s
toga dok hvale iz duše korak Hrvata Sla-

 

njana, žele da se i na našoj Općinskoj zgra-
di više nikada nema uzdignuti srpska
zastava! Braća su Slanjani odstraniti srpsku
zastavu svi ko jedan, tu se nije gledalo na
političko mišljenje, pak s toga i mi Dubro-
vački Hrvati jednodušno imali bismojklicati :
Dolje srpska zastava sa Dubrov. Općine!

Protiv srpske zastave i naši su se pragje-
dovi borili, i ta zastava nije se smjela vijati
niti na zemljištu Dubrovačke Republike, pak
i mi Dubrovački Hrvati kličemo:

Dolje srpska zastava!
Živio naš Hrvatski Kralj Franjo Josip l.!

(Neka nam primjeromjslužiJjOpćina Budve:
to je srpska Općina, leglo grčko-istočnjaka,
ina toj se Općini vije samo srpska troboj-
nica a hrvatskoj ni traga nema! Zašto dakle
da se mi ponižujemo? Ne dajmo se poni-
živati, i u ime toga odvažno zahtijevajmo
da se ostrani protivna nam zastava !)

Živjeli čelični Slanjani !

Op. Uredništva: Ovo je treći korak koji
su izvojštili naši sumišljenici tamo i time
pospješili ozdravljenju;tamošnjih prilika, Prvi
je bio za izbora biranih birača za pokr, sa-
bor, drugi uništenje naprednjačkog korova,
a evo i treći ostranjenje srpske zastave. Živjeli
svijesni općinari Slanjski! Živjela Hrvatska!
Naprijed, braćo, u radu za milu domovinu
Hrvatsku i njezinu sreću!

Uskrs. Svimginašim? sumišljenicima i
prijateljima srdačno čestitamo Uskrsne blag-
dane!

7 Dum Marin Gawranić, stari če-
lik-rodoljub, kremenjak Hrvat, koji je i te-
škom tamnicom kroz talijansko pašovanje
dokazao svoje rodoljublje, umra je u du-
bokoj starosti dne 6. ov. mj., te mu je u
Četvrtak po podne bio priregjen lijep spro-
vod, za kojim su stupali mnogobrojni pri-
jatelji, znanci i štovatelji,

Poklanjamo se divu Hrvatu, mučeniku za
naša prava, koji je u dugom župnikovanju
uvijek budno stajao na braniku hrvatskoga
prava, a već star proživio je u miru svoje
zadnje dane, te mu od Boga želimo vječni

okoj i mir, a svojti iskreno naše saučešće.

Slava Dum Marinu Gavraniću, narodnom
inučeniku

Svršio nauke. Naš vrijedni sumi-
šljenik i sugragjanin g. Nikša Goga svršio
je pravničke nauke. Najsrdačnije čestitamo !

Nova crkva Gospe Nuncijate.
Zauzimanjem presvijetloga biskupa D.ra Jo-
sipa Marčelića, vojnička je vlast povratila
crkvi staru kapelu BI. Gospe Nuncijate kod
vrata Ploča, te se je uredila i načinila, i
prošlih je dana presvi. g. biskup blagoslo-
vio ju i predao oo. Dominikancima. Kako
što je svaki pravi Dubrovčanin ožalošćen,
što je kapela Bl. Gospe Nuncijate obitelji
Bonda pretvorena u dućan, tako se je svaki
obradovao da u gradu opet imamo kapelu
BI. Gospe Nuncijate. Sa crkvom pak sv,
Roka ovo je druga bogomolja, koja se sre-
tno povraća na starinu.

I ovom prigodom u ime naše i u ime
svih pravih Dubrovčana najtoplije zahvalju-
jemo presvijetlom našem g. biskupu, koji nije
žalio nikakovog žrtvovanja samo da nam
sačuva naše mile pragjedovske svetinje, da
nam spasi što se još spasiti dade. Svemo-
gući nam ga još na dugo i dugo uzdržao
u dobrom zdravlju, a na korist starodrevnih
svetinja i milog nam Dubrovnika, pak mu
u to ime svesrdno kličemo: Živio |

Akademija Hrv. Sokola. Prigo-
dom petogodišnjice opstanka mjesnog Hr-
vatskog Sokola, priregjuje isti dne 12. ov.
mj. u korist društvenog fonda akademiju s
plesom. Početak na 8'/a ura u večer.
brovoljni prinosi primaju se sa zahvalnošću.

Marija ud. Drobao. Dne 2. ov.
mj. preminula je u 85.oj godini ggja Ma-
rija ud. Drobac, majka sudbenog zem, sa-
vjetnika g. Antuna Drobac. Laka joj zemlja,
a ožalošćenoj porodici naša iskrena sućut.

Za unapregjenje Dubrovnika.
Kažu nam, da je ministarstvo poljodjelstva
na molbu društva za interese Dubrovnika
odredilo svotu od K 6800 za uregjenje par-
ka na »Ilijinoj Glavici«. —

Vlada je doznačila pripomoć od K 3300
za produljenje puta od Lapada do u valu
sv. Martina,

Općini. Već bi bilo vrijeme da se o-
čiste stabla murava starim putem od Gru-
ža, jer su zapuštena od nazad više godina';
i put bi se pak imao ponapraviti, jer je na
mnogo mjesta sasma izrovan.

Za fond Gundulićeve“ glaz-
be. Da počasti uspomenu blagopokojne
g.gje Mare ud. Drobac položio je u fond
be Hrv. Pjev. Društva »Gundulić« gosp.
lija, Miletić veleposjednik K 4. Uprava naj-
toplije zahvaljuje.

Kazališna vijest. U Nedjelju na
dan Uskrsa pjevati će se u dobrotvorne svrhe

drugi put opera »Nikola Šubić Zrinjski«.
Rk Uskrsni ponedjeljak u 3 sata poslije

God. V.

podne poslednji put opereta »Barun,Trenk«.
Dramsko osoblje iznijeti će" naredne sedmice
snažnu Sudermannovu socijalnu dramu »Ka-
men megju kamenjem«, dočim će opereta
iznijeti Albinijevog »Naboba«.

Dužno prijavljanje namješte-
nih osoba. Primamo od c. k. kot, P(-
glavarstva: Opći tmirovinski"'zavod za na-
mještene? osobe prijavio je c. k. ministar-
stvu unutrašnjihYposala da mnogi posloda-
vaoci kojifsu'polizakonu 16/12. 1906. 1. d.
z. br. 1. ex 1907. dužni da prijave kod sebe
namještene osobe obvezane na osiguranje,
do sada tojfdužnosti ili nijesu uopće ili su
samo djelomično udovoljili. Radi ovoga a
ičstoga da poslodavaocig izbjegnu neugo-
dnim kaznenim2posljedicam pozivlju?se o-
vim svifoni, koji do sada tu dužnost?nijesu
izvršili da;to odmah naknadno učine. Upo-
zoruju se nadalje svi poslodavci da će radi
zakašnjenoga prijavljivanja imati još platiti
zaostale premije sa kamatima, a prema pri-
likama da će izgubiti pravo da odbiju od
svojihžnamještenika dio premije koju bi ovi
po zakonu imali platiti. U interesu je dakle
njihovu da odmah učine prijavu.

Jedan upit. U prošlom smo broju
zamolili Općinu da nam razjasni, zašto su
mrtvi ostanci neke starice bili dne 26. pr.
mj. ma 11 ura u večer prenešeni na gro-
bište; jer ako je bilo sumnje o kakovoj ku-
žnoj bolesti, jesu li bili raskuženi ili na
pogibelj upozoreni oni ljudi, koji su je na
grobište nosili? Na to nam Općina još nije
odgovorila, pak s toga ponovno u ime gra-
gjanstva pitamo, da razjasni, neka se zna
što je na stvari!

Zapuštenost grada. Ponovno upo-
zorujemo gospodu na Općini na zapušte-
nost grada, a osobito na već spomenute u-
lice, koje su ispod svake kritike i kroz koje
je zbog izrovanosti sasma pogibeljno pro-
laziti. Kako se gospoda »puno« za grad
zauzimlju najboljim je dokazom da je sve
ono što smo pretprošle godine iznašali pod
naslovom prava babilonija -—- ostalo ko
što je i bilo ! Qsim iznešenog imali bismo
još mnogo toga za iznijeti, ali znamo da
bi i to uzalud bilo!

Napokon bi smo željeli znati, jeli se već
jednom zbila zemlja na »Ponti«, gdje se
ima graditi mesarnica i ribarnica ? Da je i
pamukom bilo nasuto ipak bi i nazad dvije
godine bilo se zbilo! Na sve zapuštenosti
ne možemo drugo nego preporučiti pozna:
toj gospodi, da ne čekaju dojdući mjesec
nego da idu odmah na ladanje, da se od-
more od »velikog truda i brige za naš grad«,
i da za dugo i dugo na ladanju ostanu !

Opametit će se u hladnici!
Prošlih dana neki Nikola Simatović, iz Či-
bače u Župi, u gradu javno nagovarao i
bunio vojnike, ali u za čas, jer mu najednom
pristupi oružnički stražmeštar Vicko Jeličić
te ga uapsi i povede za onu stranu brave.
Rečeni je Simatović bio nekoliko doba u
Americi, zanimanjem kovač, i povratio se
kao veliki socijalista, pak gdje god je mo-
gao razglagoljao bi se i svega i svašta dr-
ljao, uprav po socijalističku, dok mu napo-
kon eto nije — prisjelo !

Konaerat. Olazba Hrvatskog Pjevač-
kog Društva »Gundulić« podBupravom ka-
pelnika7g. Vjekoslava Raha na Uskrsni'po-
nedjeljak u 6'/a sati u večer izvršiti će na
»Luži« slijedeći program: 1). Raha: »Tro-
list«, koračnica (novo). 2). Raha: »Grazio-
sina«, Ouvertura. 3). Prochaska: »LagGuer-
rero«, valčik. 4). Rossini: »Barbiere di Si-

Do- | viglia«, cavatina. 5). I, pl. Zajc: »Zrinjski«,

duet i final. 6). Zeller: »Venditore d' uccelli«,
potpourri. 7). Krejčik: »A ja sam«, koračnica,

nHrv. Dill, Tamburaški Zbor“
imade još za rasprodati 2 bisernice, brač
prvi, brač drugi, dvije bugarije prve, jednu
drugu, kontrabrač i berđu. Ko želi kupiti
nek se obrati gosp. Luku Koprivica. Tam-
burice su u sasvim dobrom stanju a cijene
veoma niske. — Nove tamburice će nam
do koji dan prispjeti.

pHrvatskoj Radničkoj Zadru.
al4% darovao je K 4 odlični rodoljub i ve-
leposjednik gosp. Ilija Miletić, a to u po-
čast uspomene blagopokojne i majke g. An-
tuna Drobac. Vrlom gospodinu i prijatelju
siromašnih hrvatskih radnika Uprava ovim
harno zahvaljuje.

Brijačnice grada i Oruža bit će na
Uskrs zatvorene cio dan, a drugi dan o-
tvorene do podne.

Dobrotvorni prinosi. O smrti g.je
Marije ud. Drobac udijeliše mjesnom dje-
čjem zakloništu gg.: Pavo Lopižić K 20,
Antun Rochi K 10, Dr. Vlaho, Matijević K
10, ugl.BObitelj Paljetak K 4.

— Dubrovačko sudsko osoblje položilo
je u fond sirotinjskog vijeća na počast

 

g=

spomene pokojne Marije ud. Drobac K