Br. 216: e moguće, e da bi mogli jednom biti fak- tor s kojim se mora računat i bez kojega sene može o njemu radit; a, Bog dao, je- dnom pravi kvas našoj izvučenoj narodnoj srčiki, koja će se radi samih potitičkih i osobnih prepiraka, osušiti. »Vrhbosna« je jednom rekla: Slovenia do- cet; a mi pristanimo na to i recimo: ergo doceat. Politički pregled. Riješenje balkanske krize. Pariz: Do megjunarodne konferencije ne će doći. En- gleška i Rusija, koje su konferenciju predla- gale, sad su odlučno protiv konferencije, jer ne će da bi se premoć trojnog saveza istakla i novim megjunarodnim ugovorom sporna pitanja definitivno! riješila. Odgovor Engleške na zahtjeve Austrije za elenanje aneksije London: Uslijedio je odgovor Engleške na zahtjev Austrije, da se priznade aneksija Bosne. U svom odgo- voru Engleška pristaje na ukinuće či. 25. berlinskog ugovora, ali samo uz taj uvjet, da sežči. 29. koji radi o Crnojgori, povoljno riješi po Crnugoru. Drži se za sigurno, da će Austrija pristati na promjenu či. 29., pak je premaltome osigurano priznanje aneksije Bosne sa strane Engleške. Poteškoće u pregovorima s Crnom Go- rom. Cetinje: Službeno se ne javlja ništa o pregovorima, koji teku izmegju talijanskog poslanika i crnogorske vlade glede uregje- nja odnošaja izmegju Austro-Ugarske i Crne Gore. Doznaje se pako, da“je talijanski poslanik izjavio u ime velevlasti i same Austro- Ugarske, dafsu spremne promijeniti para- graf 29. berlinskoggugovora, kojim su uve- dena neka ograničenja crnogorske suvereno- sti. Imao bi se uvesti novi "članak 29., u kojem bi2se Crna Gora obvezala, da će luka Bar.biti otvorena samo trgovačkim lagjama, a bio zapriječen pristup koje da bilo ratne lagje.fCrnaffGora se protivi ovom zahtjevu, jer se iz njega očito vidi,: da je uperen proti crnogorskom suverenitetu. Do sada su se obdržavala tri ministarska vijeća, kojim je prisustvovao\i knjaz Nikola i prijestolona- sljednik. Do sada nije još ništa odlučeno. Nadvojvoda Leopold Salvator u Bosni. FZM. nadvojvoda Leopold;Salvator nakanio jeSkao vrhovni nadzornik topništva u skoro vrijeme poduzeti inspektioni put u Bosnu i Hercegovinu. Srbije. Da se pokrije potrošak iz srpskih državnih blagajna, prouzročen usli- jed ratnih priprema, nastoji se sada o zaj- mu od nekih 300 milijuna franaka, pa će se zato založiti stanoviti porezi. Kako se čuje, isplaćene su plaće i mirovine 1. trav- nja samo djelomično. Rat u Americi na vidiku. Kako iz New- Yorka javljaju, upravila je vlada Sjedinjenih država u Sjevernoj Americi na republiku Nicaraguu notu, koja imade formu pravoga ultimatuma. Iz Washingtona kategorički se zahtijeva, da presjednik Nicaraške republi- ke Zelaya prepusti spor izmegju Srednjo- američkih republika jednome mirovnome su- dištu. Ne pokori li se Nicaragua zahtjevu vlade Sjedinjenih država, presjednik će Tait od kongresa zahtijevati dozvolu da se pro- tiv Nicarague poduzmu što strože mjere. Američka mornarica u zaljevu mexikansko- mu u velikom se je broju skupila, te će se još pomnožati, za slučaj da Nicaragua ne popusti. TO JE NEKAD BILO! Miško, znaš li jednu stvar Tek od zadnjih dana? ... Evo ti je baš na dar, Al je malo slana. * $. Bio jedan čovo naš U Korčuli-gradu, Naprednjak nedavno baš A sve za — paradu. Ljut je bio »frankovac«, — To je nekad bilo! — Ne mario za novac . . . — To je nekad bilo! — Kasnije se ko... mo je nekad biloi — Franka se je odreko, — To je nekad bilo! — e čovo naš orčuli-gradu, Naprednjak nedavno baš A sve za — paradu. e e bilo! — Domaće vijesti. Jezično se pitanje — ,,riješa- wa“$| Pišu nam iz Pokrajine: Ovih je da- na Namjesništvo u Zadru upravilo neku o- kružnicu svim podregjenim uredima, i to samo na talijanskom jeziku! Zar "se tako dakle »riješava« jezično pitanje?! I to se dogagja pod (upravoma domaćeg čovjeka, koji se ne zove Handel! Ovoliko za danas, a m zgodom javit ćemo se opširnije! Kot. Školskom Vijeću. Prošao je eto mjesec danafdrugog polugodišta, a Ko- tarsko Školsko Vijeće nije doznačilo pauša- le učiteljstvu pri poreznim uredima. Ovo nije prvi_put da se ovako postupa. Molimo da se čim prije doznači. — Mekoliko uči- telja. Iz Lisca"nam pišu: Prošla je već je- dna godina da je za gradnju školske zgra- de u ovoj župi bila odregjena stanavita svo- ta, kojom se nije niko htio prihvatiti gra- dnje, buduć nedostatna radi tegotnog pre- nosa gragjevnog materijala, Bilo je obeća- no da će se svota povećati, ali, kako vidi- mo, neka gospoda malo ili ni malo mare samo kad se. tičelnaših interesa. Željeli bi- smo jednom vigjeti obećanu nam školu, ko- ju dandanas svaki čovjek?za izobrazbu tre- ba. Donosimo i ovu na javnost, uhvajući da će se?jednom udovoljiti ovoj toli; oprav- danoj željiT župljana, te da?nećemo biti pri- siljeni na“stvar se povraćati. — Što/se pak tiče popravka puta, što kane poduzeti od »Rudine« do Lisea, posebno ćemo se:0$vr- nuti u svoje vrijeme. Njeg. Veličanstvo o Dalmaci- ji. Kad je ovih dana gosp. Ivčević bio pri- mljen u Previšnju audijenciju, da zahvali radi ponovnoga imenovanja za poglavicu autonomne pokrajinske uprave, Njeg. Veli- čanstvo se je u razgovoru najviše zanimalo za stanje Dalmacije, Ugaresko-hrvatsko parobro- darsko društvo. U srijedu se je dr- žala glavna skupština ovogBdruštva, na ko- joj su bili odobreni računi za prošlu godi- nu. Čisti prihod iznaša K 255.084.85. Za- ključeno je razdijeliti 200.000 K dividende, K 25.338.47 podijeliti reservnom fondu, isto toliko Upravi, K 2500 nadzornom odboru, a K 1.907.91 prenijeti na novi račun. Strossmayerov spomenik u Zagrebu. Kako nam iz Zagreba pišu, združio se je gragjanski sa gospojinskim od- borom za“ sabiranje prinosa za spomenik hrvatskomu Meceni Strossmayeru u hrvatskoj prijestolnici, te je izabrao za presjednika poznatog hrvatskog Wistoričara i osobitog štovatelja Strossmayerova Tadiju Smičikla- sa. Ovaj združeni odbor za Strossmayerov spomenik raspolaže sa svotom od 140.000 kruna. Odregjeno je otkriti Strossmayerov spomenik godine 1917., i to prigodom pro- slave pedesetgodišnjice jugoslavenske aka- demije, kojom će se prigodom otkriti i spo- menik prvom presjedniku iste, historičaru Račkome, za koji je već sakupljena svota od 30 hiljada kruna. Pripomoć porodicama uzetih vojnika. Ministarstvo za obranu zemlje raspoložilo je da se pripomoćna akcija pro- tegne, osim na porodice potrebne pripomoći one momčadi, koja je bila zadržana prigo- dom povišenja vojske, ponamještene u Bo- sni, Hercegovini i južnoj Dalmaciji, tako- gjer i na porodice potrebne pripomoći one momčadi, koja je bila u istu svrhu u ak- tivnu službu sazvana. Isto je ministarstvo Odreko se bas svega . . . — To je nekad bilo! — Bio mudar čovo naš U Korčuli-gradu, Naprednjak nedavno baš A sve za — paradu. Zastupnikom htjede bit — To je nekad bilo! — Govorio: sveg' sam sit . . . — To je nekad bilo! — A bio je još . . "nešto — To je nekad bilo! — Zno se kriti baš vješto — To je nekad bilo! — Bio mudar čovo naš U Korčuli-gradu, Naprednjak nedavno baš A sve za — paradu. Sada dreči u sav glas A sve za —— paradu, U nesretni po se čas — Svi ga već poznadu, 8 e Miško, znaš li ko je taj? Znadeš? et 4 Dakle, dobro . . a nadam... Bto,*tnaj ti kaže pobro barba Mome. PRAVA CRVENA HRVATSKA naredilo, da se pripomoćna akcija protegne i ma porodice potrebne pripomoći c. i k. ratne mornarice, koji se nalaze u aktivnoj službi od 1.f'siječnja 1909. Činovnički nedjelni počinak. U Herceg-Bosni je zem. vlada, kako dozna- ju novine, odredila da činovnici u državnoj službi od sada neće imati nedjeljom nika- kova posla u uredima. Dok bosansko-her- cegovačka vlada_ovako postupa napram či- novnicima, koji ipak često mogu naći vre- mena, da se odmore i da neko vrijeme kroz dan proborave barem sa svojom porodicom, to tim više; mora , nukati radništvo, da neda kršiti nedjelnog počinka, i da nasto- ji svakom prilikom, da se isti drži u krije- posti. Jer kako je poznato, rijetko je, da radnik osim nedjelje ima par sati prosto, da se malko više odmori i da sa svojom porodicom može kuda izaći. Crnogoracfusmrtio našeg. fi- nanc.[stražara. U zadnjem smo bro- ju u dopisu iz Budve javili, kako su dva crnogorca u financ. pisarni nenadno napali dva financ. stražara, te nožem smrtno rani- li nadstražara Toma Dubroju a stražara Ra- mljaka štofjuožem što revolverom devet pu: ta. Javljaju nam sada iz Budve, da je To- mo7Dubroja u groznim mukama dne 4. o, mj. preminuo, aZda je Ramljak još na životu, Riješenje ricmanjskoga pita- nja. Službeni list biskupske kurije Trst- Kopar priopćuje pismo biskupa Nagla, u kom se veli, da je crkveni spor Ricmanje- Log [doyršen,2iPosredovanjem ,namjestnika princa Hohenlohe-a iffzast. dra. Laginje mo- gao je ovaj potonji izjaviti, da su Ricmanjci svi u tome složni, da se spor mirno riješi. — U pogledu slavenske liturgije Ricmanici se pokoravaju; općenitim naredbama, koje je o tom izdala rimska kurija. — Oni pre- uzimlju patronat nad novom župnom crkvom sa svim pravima i dužnostima. Troškove za popravak crkve nosi bogoštovna zaklada. — Stanovnici su za sva vremena riješeni doprinašanja za župničku kongru-u. Župnika imenuje biskup na presentaciju starijih op- ćinara, Kako se postupa sa našim lju- dima na riječkom magistratu? »Riječki Glasnik« piše: Na riječkom magi- stratu nekoji činovničići postali su odviše drzoviti sa hrvatskim radnicima, kad se za nuždu moraju i ovi obratiti na magistrat. Ali ne samo što su drzoviti, nego njihov postupak jest zloporaba uredovne vlasti. Za to imademo jedan slučaj, koji ćemo u sli- jedećem broju opširno donijeti, da se vidi, kamo vodi mržnja — i to mržnja hrvatskih renegata, da se siromašnoga radnika stavlja na sto muka prije nego inu se izda poslovna knjižica, i to lih zato — što je spomenuti radnik Hrvat i što se služi ispravama, pisa- nim hrvatskim jezikom. Gradska kronika. Ostranjena je srpska zastava Puk je otvorio oči U Srijedu smo po podne ovo izdali za mjesto u posebnom izdanju Poznato je da su u zadnje vrijeme Srbi dosta nade polagali u Slanjane, a s toga jer su bili podigli i srpsku zastavu na Općin- sku zgradu. To je nepromišljeno bilo uči- njeno, protiv volje rodoljubnog Slanjskog pučanstva, uplivom dvojice-trojice. Srbima je to bilo dobro došlo, i trubili su da je Slano »srpsko gnijezdo«, da se je Slanjski puk iznevjerio svojoj miloj domovini, da je ponizio svoju milu pragjedovsku hrvatsku trobojnicu, da će pomoću toga oni slobodno moći u ubavom Slanomu sprovagjati svoj zatorni posao. Ali kako što je podizanje srpske zastave svakog pravog otačbenika u srce dirnulo, tako mora svakog čestitog ro- doljuba obradovati ovaj brzojav, koji je si- noć iz Slanoga stigao : Slano, 6./1V.: Općinsko Vijeće danas jednoglasno odstranilo srpsku zastavu sa svoga doma. slanjani. Svaki iskreni otačbenik na ovo će srdačno uskliknuti : Živjeli svijesni Slanjani! Drugim bili na izgled! Puk je Slanjski eto otvorio oči: sa pre- zirom je odstranio onu zastavu, koja je ne- promišljeno bila uzdignuta ; onu je zastavu odstranio pod kojom se naši ljuti dušmani okupljaju; sa prezirom je odstranio onu za- stavu, kod kojom su šumadinci i crnogorci htjeli jurišati na našu domovinu, na našu kršnu Herceg-Bosnu. Naravno, da su svi u- mišljeni šumadinski juriši bili prosto njihovo glaz trabunjenje, jer u tom bi slučaju bili osje- tili što je hrvatska mišica ! Dubrovački su Starčevićanci uvijek u sve- mu prednjačili i nikada u njjednom rodo- ljubnom pothvatu nijesu zaostajali, pak s toga dok hvale iz duše korak Hrvata Sla- njana, žele da se i na našoj Općinskoj zgra- di više nikada nema uzdignuti srpska zastava! Braća su Slanjani odstraniti srpsku zastavu svi ko jedan, tu se nije gledalo na političko mišljenje, pak s toga i mi Dubro- vački Hrvati jednodušno imali bismojklicati : Dolje srpska zastava sa Dubrov. Općine! Protiv srpske zastave i naši su se pragje- dovi borili, i ta zastava nije se smjela vijati niti na zemljištu Dubrovačke Republike, pak i mi Dubrovački Hrvati kličemo: Dolje srpska zastava! Živio naš Hrvatski Kralj Franjo Josip l.! (Neka nam primjeromjslužiJjOpćina Budve: to je srpska Općina, leglo grčko-istočnjaka, ina toj se Općini vije samo srpska troboj- nica a hrvatskoj ni traga nema! Zašto dakle da se mi ponižujemo? Ne dajmo se poni- živati, i u ime toga odvažno zahtijevajmo da se ostrani protivna nam zastava !) Živjeli čelični Slanjani ! Op. Uredništva: Ovo je treći korak koji su izvojštili naši sumišljenici tamo i time pospješili ozdravljenju;tamošnjih prilika, Prvi je bio za izbora biranih birača za pokr, sa- bor, drugi uništenje naprednjačkog korova, a evo i treći ostranjenje srpske zastave. Živjeli svijesni općinari Slanjski! Živjela Hrvatska! Naprijed, braćo, u radu za milu domovinu Hrvatsku i njezinu sreću! Uskrs. Svimginašim? sumišljenicima i prijateljima srdačno čestitamo Uskrsne blag- dane! 7 Dum Marin Gawranić, stari če- lik-rodoljub, kremenjak Hrvat, koji je i te- škom tamnicom kroz talijansko pašovanje dokazao svoje rodoljublje, umra je u du- bokoj starosti dne 6. ov. mj., te mu je u Četvrtak po podne bio priregjen lijep spro- vod, za kojim su stupali mnogobrojni pri- jatelji, znanci i štovatelji, Poklanjamo se divu Hrvatu, mučeniku za naša prava, koji je u dugom župnikovanju uvijek budno stajao na braniku hrvatskoga prava, a već star proživio je u miru svoje zadnje dane, te mu od Boga želimo vječni okoj i mir, a svojti iskreno naše saučešće. Slava Dum Marinu Gavraniću, narodnom inučeniku Svršio nauke. Naš vrijedni sumi- šljenik i sugragjanin g. Nikša Goga svršio je pravničke nauke. Najsrdačnije čestitamo ! Nova crkva Gospe Nuncijate. Zauzimanjem presvijetloga biskupa D.ra Jo- sipa Marčelića, vojnička je vlast povratila crkvi staru kapelu BI. Gospe Nuncijate kod vrata Ploča, te se je uredila i načinila, i prošlih je dana presvi. g. biskup blagoslo- vio ju i predao oo. Dominikancima. Kako što je svaki pravi Dubrovčanin ožalošćen, što je kapela Bl. Gospe Nuncijate obitelji Bonda pretvorena u dućan, tako se je svaki obradovao da u gradu opet imamo kapelu BI. Gospe Nuncijate. Sa crkvom pak sv, Roka ovo je druga bogomolja, koja se sre- tno povraća na starinu. I ovom prigodom u ime naše i u ime svih pravih Dubrovčana najtoplije zahvalju- jemo presvijetlom našem g. biskupu, koji nije žalio nikakovog žrtvovanja samo da nam sačuva naše mile pragjedovske svetinje, da nam spasi što se još spasiti dade. Svemo- gući nam ga još na dugo i dugo uzdržao u dobrom zdravlju, a na korist starodrevnih svetinja i milog nam Dubrovnika, pak mu u to ime svesrdno kličemo: Živio | Akademija Hrv. Sokola. Prigo- dom petogodišnjice opstanka mjesnog Hr- vatskog Sokola, priregjuje isti dne 12. ov. mj. u korist društvenog fonda akademiju s plesom. Početak na 8'/a ura u večer. brovoljni prinosi primaju se sa zahvalnošću. Marija ud. Drobao. Dne 2. ov. mj. preminula je u 85.oj godini ggja Ma- rija ud. Drobac, majka sudbenog zem, sa- vjetnika g. Antuna Drobac. Laka joj zemlja, a ožalošćenoj porodici naša iskrena sućut. Za unapregjenje Dubrovnika. Kažu nam, da je ministarstvo poljodjelstva na molbu društva za interese Dubrovnika odredilo svotu od K 6800 za uregjenje par- ka na »Ilijinoj Glavici«. — Vlada je doznačila pripomoć od K 3300 za produljenje puta od Lapada do u valu sv. Martina, Općini. Već bi bilo vrijeme da se o- čiste stabla murava starim putem od Gru- ža, jer su zapuštena od nazad više godina'; i put bi se pak imao ponapraviti, jer je na mnogo mjesta sasma izrovan. Za fond Gundulićeve“ glaz- be. Da počasti uspomenu blagopokojne g.gje Mare ud. Drobac položio je u fond be Hrv. Pjev. Društva »Gundulić« gosp. lija, Miletić veleposjednik K 4. Uprava naj- toplije zahvaljuje. Kazališna vijest. U Nedjelju na dan Uskrsa pjevati će se u dobrotvorne svrhe drugi put opera »Nikola Šubić Zrinjski«. Rk Uskrsni ponedjeljak u 3 sata poslije God. V. podne poslednji put opereta »Barun,Trenk«. Dramsko osoblje iznijeti će" naredne sedmice snažnu Sudermannovu socijalnu dramu »Ka- men megju kamenjem«, dočim će opereta iznijeti Albinijevog »Naboba«. Dužno prijavljanje namješte- nih osoba. Primamo od c. k. kot, P(- glavarstva: Opći tmirovinski"'zavod za na- mještene? osobe prijavio je c. k. ministar- stvu unutrašnjihYposala da mnogi posloda- vaoci kojifsu'polizakonu 16/12. 1906. 1. d. z. br. 1. ex 1907. dužni da prijave kod sebe namještene osobe obvezane na osiguranje, do sada tojfdužnosti ili nijesu uopće ili su samo djelomično udovoljili. Radi ovoga a ičstoga da poslodavaocig izbjegnu neugo- dnim kaznenim2posljedicam pozivlju?se o- vim svifoni, koji do sada tu dužnost?nijesu izvršili da;to odmah naknadno učine. Upo- zoruju se nadalje svi poslodavci da će radi zakašnjenoga prijavljivanja imati još platiti zaostale premije sa kamatima, a prema pri- likama da će izgubiti pravo da odbiju od svojihžnamještenika dio premije koju bi ovi po zakonu imali platiti. U interesu je dakle njihovu da odmah učine prijavu. Jedan upit. U prošlom smo broju zamolili Općinu da nam razjasni, zašto su mrtvi ostanci neke starice bili dne 26. pr. mj. ma 11 ura u večer prenešeni na gro- bište; jer ako je bilo sumnje o kakovoj ku- žnoj bolesti, jesu li bili raskuženi ili na pogibelj upozoreni oni ljudi, koji su je na grobište nosili? Na to nam Općina još nije odgovorila, pak s toga ponovno u ime gra- gjanstva pitamo, da razjasni, neka se zna što je na stvari! Zapuštenost grada. Ponovno upo- zorujemo gospodu na Općini na zapušte- nost grada, a osobito na već spomenute u- lice, koje su ispod svake kritike i kroz koje je zbog izrovanosti sasma pogibeljno pro- laziti. Kako se gospoda »puno« za grad zauzimlju najboljim je dokazom da je sve ono što smo pretprošle godine iznašali pod naslovom prava babilonija -—- ostalo ko što je i bilo ! Qsim iznešenog imali bismo još mnogo toga za iznijeti, ali znamo da bi i to uzalud bilo! Napokon bi smo željeli znati, jeli se već jednom zbila zemlja na »Ponti«, gdje se ima graditi mesarnica i ribarnica ? Da je i pamukom bilo nasuto ipak bi i nazad dvije godine bilo se zbilo! Na sve zapuštenosti ne možemo drugo nego preporučiti pozna: toj gospodi, da ne čekaju dojdući mjesec nego da idu odmah na ladanje, da se od- more od »velikog truda i brige za naš grad«, i da za dugo i dugo na ladanju ostanu ! Opametit će se u hladnici! Prošlih dana neki Nikola Simatović, iz Či- bače u Župi, u gradu javno nagovarao i bunio vojnike, ali u za čas, jer mu najednom pristupi oružnički stražmeštar Vicko Jeličić te ga uapsi i povede za onu stranu brave. Rečeni je Simatović bio nekoliko doba u Americi, zanimanjem kovač, i povratio se kao veliki socijalista, pak gdje god je mo- gao razglagoljao bi se i svega i svašta dr- ljao, uprav po socijalističku, dok mu napo- kon eto nije — prisjelo ! Konaerat. Olazba Hrvatskog Pjevač- kog Društva »Gundulić« podBupravom ka- pelnika7g. Vjekoslava Raha na Uskrsni'po- nedjeljak u 6'/a sati u večer izvršiti će na »Luži« slijedeći program: 1). Raha: »Tro- list«, koračnica (novo). 2). Raha: »Grazio- sina«, Ouvertura. 3). Prochaska: »LagGuer- rero«, valčik. 4). Rossini: »Barbiere di Si- Do- | viglia«, cavatina. 5). I, pl. Zajc: »Zrinjski«, duet i final. 6). Zeller: »Venditore d' uccelli«, potpourri. 7). Krejčik: »A ja sam«, koračnica, nHrv. Dill, Tamburaški Zbor“ imade još za rasprodati 2 bisernice, brač prvi, brač drugi, dvije bugarije prve, jednu drugu, kontrabrač i berđu. Ko želi kupiti nek se obrati gosp. Luku Koprivica. Tam- burice su u sasvim dobrom stanju a cijene veoma niske. — Nove tamburice će nam do koji dan prispjeti. pHrvatskoj Radničkoj Zadru. al4% darovao je K 4 odlični rodoljub i ve- leposjednik gosp. Ilija Miletić, a to u po- čast uspomene blagopokojne i majke g. An- tuna Drobac. Vrlom gospodinu i prijatelju siromašnih hrvatskih radnika Uprava ovim harno zahvaljuje. Brijačnice grada i Oruža bit će na Uskrs zatvorene cio dan, a drugi dan o- tvorene do podne. Dobrotvorni prinosi. O smrti g.je Marije ud. Drobac udijeliše mjesnom dje- čjem zakloništu gg.: Pavo Lopižić K 20, Antun Rochi K 10, Dr. Vlaho, Matijević K 10, ugl.BObitelj Paljetak K 4. — Dubrovačko sudsko osoblje položilo je u fond sirotinjskog vijeća na počast g= spomene pokojne Marije ud. Drobac K