Bi 220. | Je li p Prodana i družine imao još koji uspjeh Osim navedenih? — Jest, na žalost, jer i sko je nije porušio ipak je uz- drmao vjeru iinogih u budući rad, do sa- da tako sjajan, tako velik; tako samoprije- goran .... N& čemo dalje, duša nam se tre- se i na sati pomisao, da su jednog Pro- dana naveli la tanak led baš omi, kojima je on najviše pomogao da se visoko popnu. Drugi uspjeh, sko se izuzme da su ovom prigodom dotitaći izrodi još bijesnije nava- lili na nag Starčevićance, nama barem nije poznat, Uzalud im ipak muka i bijes: star- čevićanstvo je neporušiva hrid, odolilo je i žešćim navalama, pa je sa smijehom doče- kalo i ovu! Pa ipak nije svako zlo za gore. Ovaj slu- čaj mora da otvori oči i našim drugovima, koji su donekle bili iz obzira a ne iz uvje- renja protivnog mišljenja. Više puta povela se riječ i u novinama ina stranačkim skup- štinama, a bilo je i žešće prepirke, (da mi u Dalmacijijnežostajemo po; strani, da ne stvaramo tobožnjih drugih stranaka, već da se jitidružimo onima u Banovini, koji su nam i po programu i po radu najbliži. Za to nas je bilo ogroman broj, nu uvijek se iz obzira i neke »sloge« popuštalo. Zato- mili;smo svoja uvjerenja, u nadi da će biti boljej kako su neki govorili, a opet smo se pokoravali disciplini, jer ko hoće da je u stralici mora da se i pokorava njezinim za- ključcima.""Nu eto sada su pale sve te za- preke, nadošao je i zgodan čas, nestalo o- prelia. Prisajedinjenjem Bosne i Hercegovi- ne svi smo Hrvati u jednom kolu, nestalo je onih zapreka, koje bi se moglo pa i pri- vidno iznijeti, sada bi ostati po strani bio više neoprostiv grijeh. Svaki u svoje kolo ! Ko je Starčevićanac, megju Starčevićance! Ko-je Naprednjak, megju Naprednjake; ko je Milinovac megju svoje; svaki prama svo- me osvjedočenju! Nek: je svak dz svoj barjak, da i te smutnje nestane! — U' Bosni i Hercegovini već su to učinili Starčevićanci, a eto i mi u Dubrovniku o- % kratko vrijeme. Megju nama ne ima ! bio of iz Hrvatske ili Slavonije, |- stre ili Dalmacije, Bosne ili Hercegovine, bio ma od kuda iz hrvatskih zemalja, sve jedno je: Hrvati smo, Starčevićanci! Pre- sjednik a i vogja naše stranke jest sada je- dino i samo Dr. Josip Frank za sve hrvat- ske zemlje. Vodstvo naše stranke je u gla- vnome gradu Zagrebu. Možemo imati po- sebnih pokrajinskih pododbora u pokrajin- stvarima, ali u pitanjima hrvatskim u opće, u pitanju hrvatske politike, u pitanju stranačke discipline, u pitanjima koja se tiču u jednu riječ hrvatskog naroda, za nas je mjerodavno mnijenje jedino i samo u Zagrebu kod vodstva našega, pod presje- danjem Dr. Josipa Franka. tarčevićanci, gdje god nas je i samo je- dan; svi na okup u jedno kolo oko matice u Zagrebu; stisnimo redove! Ko je naš s nama će, ko neće s nama idobar mu put, neka ide kamo hoće, ali ne dopuštimo da nas ko više.ometa | Dosta je ševrdanja bilo, a sve samo na našu štetu, na štetu starče- vićanske misli. Jer smo bili pošteni, jer smo se. pokoravali iskreno i pošteno disciplini stranke, neki su vas izrabljivali. Mi smo mučali.i trpjeli, a neki su gazili i nas i zaključke koje je skupština stvarala uprav na njihov nagovor, pa se još i rugali. Za je više! Svaki pod svoj barjak, kamo mu je mjesto | Nama Starčevićancima, jer želi- mo sreću što bržu narodu svome, jedino mjesto Starčevićanska čista stranka prava | u Zagrebu. U to ime iz duše zanosne kli- čemo: Živjela Hrvatska! Slava Starčeviću ! Živio naš presjednik Dr. Josip Framk ! (25/4) Vijesti iz naroda. Iz Veloluke, (Vrijedni korizmeni propovjednik). Dne 18 Nezaboravnom, učenom i marnom redov- niku želimo svaku sreću. — Velolučani. iz Janjine. Dne 25. pr. mj. je rekao prvu mlađu Misu m.p. don Mato Ivanović. Mladomisniku je u crkvi izrekao krasnu i učenu prigodnu besjedu vič. don Frano Glavović. Na objeđu, |kojeg je svečareva obitelj priredila, bilo je preko 60 uzvanika. Od razne prisutne gos- pode bilo je svečaru nazdravljeno i tom se prigodom mogao svak osvjedočiti koliko simpatija uživa mladomisnik kod prijatelja, znanaca i susjeda radi svoje ljubežljive ću- di. Svečar se zahvalio oduljom lijepom i patriotičnom besjedom. Nazdravljanju ni kra- ja ni konca. Nije se zaboravila ni naša družba Ćirila i Metoda, a takogjer sakupila se lijepa svotica za barjak sv. Ćirila i Me- toda, kojeg će nabaviti naša crkva. — Ne možemo pak premučati jedan žalosni i tužni prizor, što se doživio od bivšeg načelnika i njegova brata, kandidata za na- čelničku stolicu 'one stranke, koja je bila podlegla u zadnjim izborima. Prigodom pje- vanja naše himne, dok su svi prisutni ustali na noge, dotična su dva gospodina prkosno sjedili. Da je to učinio samo bivši načelnik, ne bi se za pravo rijet puno ni čudili, jer se malo ili nimalo razumije u pravila pri- stojnosti, ali nas je snebio postupak drugoga brata, u čiju smo patriotsku svijest; uvijek sumnjali, zato smo i bili upotrebili sve sile, da ga srušimo; ali da će pokazati toliku manjkavost uzgoja i pristojnog vladanja, ipak se nijesmo nadali. Takovo postupanje u ovom slučaju znači, da dotična gospoda ne- maju ni najprimitivnije pojmove o uljudno- sti. Sad su se mogli uvjeriti oni ljudi, da su u zadnjim izborima radili za ljude ne- dostojne njihova povjerenja, a da naša bor- ba nije bila nipošto prkos, ni osobna borba. — Starčevićanać. Iz Stona. (Jedna 600-godišnjica). Dne 25 pr. m. bila je svečano proslavljena u malom Stonu šestogodišnjica od kako je sagragjena Crkva Matica. Već osam dana prije slavljenje zvo- na pripravljaše narod na taj rijetki god. Posebni odbor muških i ženskih radio je oko krasnog »padiljuna«, podignutog od cvijeća i zelenila sred prostrane obale. U oči svečanosti bješe Crkva, župni stan i sva obala okićena cvijećem, slavolucima, troboj- nicam i »balunima«. U večer pak pucanje mužara, divna rasvjeta mjesta, te slavljenje zvona navještaše, da se približava onaj ra- dosni dan. Osvanulo i jutro 25 pr. m. Već gruvaju mužari i zovu narod na uranak. Stara Crkva odjevena u divno novo ruho kao mlada nevjesta. Štiju se sv. Mise i za rana se obavi Markovski ophod. Oko 9 %/ predvede gosp. župnik barjake stonske župe praćene od mnogobrojnog naroda, koji se zajedno s barjacima ove župe izredaše pred župni stan, da doprate do Crkve Presvi. Biskupa, koji je svojom prisutnošću uzveli- čao ovako rijetku i veličanstvenu zgodu. U 10 sati započe pontifikalna sv. Misa, preko koje takogjer gruvahu mužari, a iza ove svečani ophod. Uputi se silna povorka : muška djeca s križem, barjaci praćeni od svoje braće, križi i zastave, društvo djevo- jačko od preko 120 u bijelo ubučenih dje- vojska, potom Presvj. Biskup uz asisten- ciju svećenstva, pa kip sv. Antuna Opata, okružen torčunima i ženskom djecom, koja putem posipaše cvijeće,“ onda nedogledno mnoštvo ženskogl svijeta. Kad je ova veli- čanstvena povorka, koja se u malim mje- stima rijetko može vidjeti, prispjela na o- balu, zaustavi se oko »padiljuna«, gdje u- gje Presvi. Biskup i svećenstvo. Sv. kip bi (postavljen na okićeno mjesto, a Preč. De- kan Dn. Niko Buntjelić stupi na mjesto od- regjeno za propovijedanje, odakle drža pod vedrim nebom sakupljenom mnoštvu tako divan, učen, a ujedno i divljiv govor, da je svačije srce osobito pri svršetku ganuo. Nu seličanstvo bilo je na vrhuncu kad je iz preko hiljade mješovitih grla gromko za- : »Do mebesa nek se ori«, | crkvi. Svršivši svečani ophod, da bi ova rijetka zgoda dublje ostala u srcu i pameti usagjena, Presvj. Biskup progovori par ri- ova svečanost ova- HFCOHE ni PRAVA CRVENA HRVATSKA Politički pregled. Car Vilim u Beču. Dne 14 o. mj doći će u Beč njemački carski par, koji će osta- ti 2 dana i biti će gostovi našega kralja. Tom prigodom biti će velike svečanosti. Manifestacije za sveopće izborno pra- vo. Vodstvo socijalno-demokratske stranke u Budimpešti podijelilo je više hiljada le- taka, u kojima pozživlje radništvo Budimpe- šte, da prirede prigodom |dolaska Njegova Veličanstva impozantnu manifestaciju, u pri- log sveopćeg izbornog prava. Čestitke austrijske vlade. Turski posla- nik u Beču objavio je promjenu na prije- stolju u Turskoj, što je naš kralj primio na znanje. Kako »Politische Korrespondenz« doznaje, naloženo je austro-ugarskom po- slaniku u Carigradu, da izrazi turskoj vladi želju za blagostanje sultanu i uspjeh nje- govog vladanja. Bugarsko-ruski potajni ugovor. Javlja- ju iz_Sfije,. a. iz susofilskih krugova, da je prigodom pregovura o petrogradskom pro- tokolu utanačen tajni rusko-bugarski ugo- vor. Bugarska imađe se držati u politici pri- jateljski sa Rusijom, a sa Srbijom da se i- made sporazumiti i izmiriti. Ruske čete u Persiji. »Rus« javlja«, da je ruska vlada na vijest, da su se pregovo- ri izmegju Šaha i nacionalista o uvedenju ustava razbili, odredila provalu daljnjih ko- začkih pukovnija u Tebris. Dogogjaji u Turskoj. Solun: Za čuvanje Abdul Hamida odregjeno je 200 vojnika, od kojih je izmjenično u službi 50. Uči- njene su sve mjere, da Hamid ne može ap- solutno stupiti u svezu sa vanjskim svije- tom. — Uregjaj je vile »Allatini« vrlo manj- kav, pa je odregjeno, da se potrebiti još namještaj dobavi iz Carigrada. Sa Hamidom je u vili njegov 12-godišnji sin Abdul Ra- mi, njegov jedan šogor, 12 žena i 9 sluga. Hamid sjedi po više ura sam i gleda u zrak. Poslije je nemiran i luta po svim odajama, dok opet sasma izmoren ne sjedne. Njegov izgled je zdvojan. — Tri su turska paro- broda dovezla u Solun više hiljada dobro- voijaca iz Carigrada, megju ovima i čete Panice, Sandanskoga i Černapejeva. Pučan- stvo ih je dočekalo s velikim oduševljenjem. Istodobno su u Solun prispjela 702 zaro- bljenika. Megju ovima je: zapovjednik Ta- hir paša i Zeki beg, tjelesni liječnik Abdul Hamidov, kao i 27 eunuha. Izim toga su prispjela 4 vagona sa stvarima bivšeg sultana. — U ponedjelnik je u Carigradu smaknuto 18 osugjenika, koji su učestvovali u pobu- nama 13. marča u drugim zadnjim reakcio- narnim činima. Obješeni su njih trojica kod Bajazetove džamije, a ostali na mostu Pere. Lješine, koje su bile pokrivene crnim kopre- nama, ostale su viseći na otvorenom mjestu, te se oko njih kupilo mnoštvo čeljadi. Bilo je vidjeti i nekoliko evropskih dama. — Iza smaknuća izašle su iz ratnog ministarstva čete zarobljenih vojnika, te bjehu odvedene pred lješine, neka ih dobro pogledaju i onda opet otpraćene natrag u ratno mini- starstvo. — Uplivom ratnoga suda suspen- dirano je izlaženje »Ikdama«, čiji je vlasnik i urednik pobjegao. Ratni je sud preslušao prvog tajnika Dževada, prvoga generalnoga adjutanta maršal Šakira i nadkonjušnika ge- nerala Faika. — Grčki patrijarka u Carigra- du vrlo je kompromitovan, pa je radi toga uapšen. Kako se glasa, optužio ga je nje- gov vlastiti kler u Macedoniji. — Austro- ugarski krstaš »Szenta« otputovao je iz Pi- reusa u Grčkoj u Mersinu. — Skoplje: Oporba Arbanasa proti novom sultanu pre- otimlje sve više maha. Arbanasi ne će da priznadu novog sultana, dok ne bude us- postavljen po šerijatskim zakonima. Za to oni ne će ni da priznadu turske činovnike, dok se sultan u ovom pogledu ne izjavi. Čuje se, da je mnogo činovnika otjerano. — U 'Cafigri države, da su nastali nemiri, koji prijete redovitoj upravi. Nastala je buna u Anadolu, u Jemenu i u Diarbekiru, koja uzima ma- ha. U Valoni je takovo stanje, da je morala tamo otići veća vojska. — Posebna komi- sija pretražila je tajnu riznicu bivšeg sulta- na, te je našla osim dokumenata velike važ- nosti i vrijednosnih papira od više milijuna funti, još petnaest milijuna dragulja i dra- gocijenosti. Komisiju je vodio vrhovni eu- nuh, koji je pomilovan, jer se mnogo po- laže u njegove iskaze, Kažu, da su iskazi Nadir age, tjelesnog eunuha i intimnog savjetnika Abdul 'Hamida takvi, da izvan- redno terete bivšeg sultana. U Jildizu u oda- jama Abdul Hamida nagjeno je u ormaru računa na 300.000 funti, deponiranih kod banaka. Otvorene su još tri blagajne i od- nešene u ratno ministarstvo. — Državni (savjetnik Tajar u carigradskoj je tamnici po- činio samoubojstvo. te & stižu vijesti, ša raznih strana | Gradska kronika. Uspomena Zrinjsko - Franko. panska. U prošli je petak bila svečano proslavljena obljetnica nasilnog smaknuća Petra Zrinjskoga i Frana Krsta Frankopana, o čemu smo u prošlom broju donijeli, a u večer je na 8 sati bio brojno posjećeni pouz- dani sastanak u mjesnoj »Sokolani«. Kao sazivač otvorio je sastanak gosp. Caput N., svrš. prav., kratkim i jezgrovitim govorom. Želji, reče, iznešenoj u hrv. saboru, da se dan ovaj podigne na hrv. narodni blagdan spremno se odazvala i hrv. dubr. akad. mladost. Istaknuv kako je politička nesno- šljivost hrv. stranaka bila glavnom zapre- kom da se to do sad nije ostvarilo, izrazi veselje, da vidi večeras sve Hrvate skupa oko ovih svetih likova — prvih pobornika za jedinstvo i slobodu hrv. naroda, a i nadu, da će primjer velikih mučenika sjediniti sve hrv. stranke u borbi za slobodu i jedinstvo domovine. Kao sazivač predlaže presjedni- štvo, koje prihvaćeno zauzimlje svoje. mje- sto. Turobni glasovi »Tužaljke« od Iv. pl. Zajca, koju ispjeva pjevačka družina, raznje- žiše još više srca brojnog slušateljstva, pa ono udari u klicanje mučenicima. Presjednik podijeljuje riječ pravniku gosp. Dimoviću J. Vrijedni je mladić na dugo i široko rašči- nio i osvjetlio sa historičke strane taj po nas kobni dogogjaj, a popratio zgodnim re- fleksijama, da je slušateljstvo zapanjeno nagradilo ga dugim pljeskanjem. Prilike u Austriji, tužno stanje Hrvatske, dogovori, ka- tastrofa bili su predmetom lijepom mu go- voru. Za njim stupi na pozornicu prav. gosp. Lj. Leontić: Zgodno prispodobiv prilike on- dašnje i sadanje, kori Hrvate što samo na- riču nad svojom historijom, mješte da se njome okrijepe u borbi proti zakletim du- šmanima roda nam, i da skupa svi porade oko slobode i jedinstva hrv. naroda. Dugi pljesak bijaše mu priznanje i nagrada. Po- znati naš deklamator gosp. B. N. lijepo je krasnoslovio prigodnu pjesmu »Mučenici- ma« i morao je na zahtjev da ponovi. »Zrinjsko-Frankopankom« završi ova večer, a mladost razdragana nastavi i na ulici, da dade oduška svojim čuvstvima. Slava mučenicima ! Nj. Vis. Nadvojvoda Karlo sii- gao je u naš grad u srijedu u jutro, na pu- tu iz Pulja, te je otsjeo u »Hotel Imperia- lu«. Putuje incognito. Čitulje. Dne 30. pr. mj. poslije dugog bolovanja preminula je u Lapadu g.gja Fi- lomena Krile, u 67.0j godini, te joj je u Nedjelju po podne bio priregjen lijep spro- vod. Pokojnica je bila vrlo vrijedna, uzor domaćica. U subotu je preminuo u 63.oj godini g. Petar Vukota, koji je na Gornjem Konalu od nazad mnogo godina imao svoju go- stionu. Bio je poštenjačina i dobar Hrvat. Pokoj im vječni, a ožalošćenim naše i- skreno saučešće. Pokazali su svoju skladnost! Pišu nam iz Gruža: Pri polasku Osječke hrvatske kazališne družine u Gružu, kada se je parobrod počeo odmicati pučanstvo ih je sa obale najsrdačnije pozdravljalo, kli- calo i mahalo rubcima, a jedna »gospogja« (nazovimo je tako!) kojoj je to kopalo oči — i ako kaže da je srpkinja — izrazila se je naj uvredljivije i po hrvatsko pučanstvo i po glumce; a neki pak talijanaš D. iz hrvatožderosti nije mogao s manjega a da se pošprdno ne ismije, promrmljavši neko- liko riječi. Ali da je odlazila kakova šan- tanska talijanska družina, tada bi za sigur- no bio pozdravljao ju i mahao, pa makar i sam ! Drago nam je pak u toliko što su se oni dvojica tako prostački ponašali, jer su tako napokon otvoreno pokazali svoju skladnost! Ali doći će zgoda da finim na- činom naučimo D. malo skladnosti, a go- spogji srpkinji poručujemo: ili se obuci kako govoriš ili govori kako si obučena! Prostaštvo finano. komesara. Iz Gruža nam se tuže susjedi financijske kasarne, da im onamošnji komesar svojom drekom buni kućni mir, a to najsramotnijim izrazima psujuć podregjeno osoblje bez ra- zlike časti i dobe. Ništa dalje od prekjučer: napao je jednog stražara ni kriva ni dužna slijedećim riječima: /..., 4 .,.., Maroo, lovare, kozo, živino, svinjo, magarče, ras« darao je dotičnika novinom, da je ovaj morao uzmicati. Na takav škan- dal sve je susjestvo navrvilo na prozore i | sgnjušalo se na taj nedolični postupak. Isti gospodin otkad je u Gružu bez najmanjeg obzira na ulici pred brojnim općinstvom ma slični način napao je nadpreglednika Pantelića, preglednika Devošića, nadstraža- ra Žižića, stražare Kolendića i Cvjetkovića, dirajuć im u najnježnije ljudske osjećaje, a 8 God. V. to. su ljudi koji mu.svojim uzornim pona- šanjem i svojom uspješnom službom, da i ne govorimo o godinama, mogu služiti za uzor. — Takovi se prizori zbivaju danomi- ce, pak pozivamo Stariju Vlast da odmah sve pomno istraži te da tako pogibeljnu o- sobu makne s mjesta koje no po- kriva, inače doći će dan da će stvar morat doći pred Sud. Cijenimo da će se odmah ovim nečuvenim škandalima doskočiti, te da nećemo biti prisiljeni na stvar se po- vratiti ! Proti riješenju jezičnog pita- mja sutra će se i u Janjini držati javna skupština, kako nam sinoć odonud brzoja- više. Istodobno bilježimo, po primljenim pi- smima, da je u cijeloj pokrajini opravdano jednodušno ogorčenje. — Pri zaključku lista primamo ovaj brzojav iz Janjine: »Najavljenu javnu skupštinu proti jezičnom pitanju zabranilo pogla. varstvo.« Osječka kazališna družina. '»Narodna Obrana« donaša, da je na sjed- nici odbora kazališnog društva u Osijeku konstatirano, da je gostovanje njihove dru- žine u;Dubrovniku svršilo ne samo lijepim moralnim nego i materijalnim uspjehom, što rado bilježimo, željom da ju opet bu- demo imati u našem gradu. Družina je sada na Sušaku, gdje prikazuje drame, opere i operete; drama će osim toga ići i u obli- žnja mjesta: Bakar, Kraljevicu i Novi; pra- vom pita »Nar. O.«: a zašto ne i u Senj i u Volosko? Poslije gostovanja u Sušaku poći će u Karlovac, gdje se čine velike pri- prave, i gdje će gostovati g. Fijan, g.gja Polak i g. Cammarotta. Družbi sv. Ćirila i Metoda. Pri- mili smo iz Janjine Kruna 20:94 za Družbu »sv. Cirila i Metoda«, koja je svota bila sa- kupljena prigodom mlade Mise mp. Don Mata Ivanovića a na predlog g. Anta |. Ša- tare. Svotu smo predali mjesnoj podružnici. Vrlim, rodoljubima srdačno zahvaljujemo. (Još nam javljaju da je na predlog istoga bilo sakupljeno i za barjak »sv. Ćirila i Metoda« u Janjini« Kr. 21). Sjednica Trgovačke i Obrtni- čke Komore obdržavala se u ponedje- nik, dne 3 tek. mj. Članom u državno že- ljezničko vijeće bje izabran Stijepo Gijivić, presjednik Komore, a zamjenikom član Ko- more Otomar Svoboda, obojica iz Dubro- vnika. — Ivanu Skokandiću, učeniku c. k. strukovne škole u Hotice u Českoj, bje gla- sovana potpora za ovu školsku godinu sa 100 kruna. — Na predlog presjednika bje prihvaćen zaključak, da se na došastoj sje- dnici iznese predlog o imenovanju članova dopisnika Komore. — Na predlog člana Mi- ha Čakelje bje prihvaćen zaključak, da se Komora zauzme kod zanimanih faktora, da bude što prije uvedena pruga Korčula-Ore- bić-Trstenik za sada barem tri puta sedmi- čno i to po mogućnosti (ako shodnost po- štarskih prilika bude dopuštala) u one da- ne, kada ne dolaze Llojdovi parobrodi i oni Dubrovačke Plovitbe. Zavod za osjegur. mirovinepri- vatnih činovnika donosi na javno znanje: Pr- vi siječnja 1909. stupio je .u krijepost za- kon o osjeguranju mirovine za privatne či- novnike. Predlozi da se preinači rečeni za- kon stoprvo imaju da budu pretresani od socialno-političkog odbora carevinskog vi- jeća. S toga dužnost je svih gospodara po- slodavaoca, da bez daljnjeg oklijevanja pri- jave sve svoje činovnike i one namješteni- ke, koji su pretežno zaposleni duševnom intelektualnom radnjom. U interesu je sa- moga poslodavaoca, da prijavi sve svoje namještenike bez razlike, osobito i one gle- de kojih dvoji da li moraju biti osigurani, a to u svrhu da izazove meritornu odluku u predmetu. Formulari se za prijave mogu dobiti be- splatno kod svake političke vlasti prvog ste- pena, i kod pokrajinske poslovnice umiro- vinskog zavoda u Trstu, via Caserma br. 4, I. kat. Obalna plovitba pruge Ston. Gruž. Primamo iz dubrovačke okolice i u ime nepristranosti uvršćujemo: Kakođse dična »Prava« bavi pisanjem za dobro na- roda — čemu ne bi pisala nešto u korist -* "JMOMf9SIA-UJJUIPNAJJ UHNŠLIG '3 LUJA LAOSL|Š