zm a +. a i Br. 222 PRAVA CRVENA HRVATSKA God. V. radikalnijem i proti nagodbenom stanovištu!|i gole u svoje zemlje, koji im je širom o-|čovjek već čovjek i po! Nečuveno, da se|vlja do kasne noći. Osim toga imade na 1 uhapšeni uskr; svako obja- Na »pravaškom« programu a to »radikalni-|tvorio vrata svoja, na čigovoj se grudi i da- | čovjek poslije 36 ura naporne službe ne smije | Ilidži i mođerno uregjenih elegantnih du- šnjenje. Jedan: je pokuša u hapsu samo- jemu« od našega 1894.! — Zaista, vrlo mu-|nas tove — da ga još bolje upropaste. ni napiti. A kad se zna da su se oni tu|ćana, krasna kafana sa mnogim novinama, | u bijstvo. dro! Zar nije? — Danas ćemo mi još ne-| Jest, optuženi su »Srbi« izdajnici i naj- | navratili kao sigurnostni organ, onda nesamo |lijepo uregjena ljekarna i igralište za Lawn- Pomi štete šta prinijeti da potvrdimo još bolje očitu|gori dušmani, jer domaći, našega hrvatskog |da taj komesar nije pristojno postupao ni|Tennis. Imade i krasnih izleta u blizini na t de pe Ca Niteva: đ. ovao Šte- istinu o štetnosti poznatog predloga, i da smo imali potpuno pravo kad smo u članku: »Prodanov predlog« (6. marta) na upit je li izvediv Prodanov predlog odgovorili da nije, jer »Srbi« neće, ne mogu i ne smiju. Ve- leizdajnički proces u Zagrebu, pruža nam obilatih dokaza. U više navrataka »Prava C. H.« je izja- vila, da se ne pača u taj proces. Ima i pravo, jer je stvar pred sudom. Pa i mi ne- ćemo zalaziti u to. Jesu li optuženici krivi ili nijesu, padaju li njihovi čini pod $$. za- kona o veleizdaji ili ne — to će se doka- zati sudbenim postupkom, od kojeg je tek prvi dio biva preslušanje optuženika svršio baš ovih dana. Nećemo da istrčavamo pred rudo kao neki, koji se šprdaju i svojim u- gledom i svojim znanjem. Nećemo ko neke naše novine, ili neki tek od jučer zastupnici koji zlorabe i svoj položaj i povjerenje svo- jih izbornika. Mi ćemo pričekati dok sud izreče osudu i pozabaviti se time tek tada. Bezdušnost ipak nekih, koji sramote hrvat- sko ime, koji su tako zaslijepljeni i sami i hoće da zaslijepe i narod naš, koji bilo za novce bilo za časti trguju sa povjerenjem kojega su od našega naroda prevarom iz- mamili, sili nas da dajbudi očitu istinu kon- statiramo. Ko bi naveo pai najsitniji dio što se sve o tome nije izmislilo i danas izmišlja? — Ko bi pokupio pa i najglavnije uvrede na- nešene našem hrvatskom narodu, ne od du- šmana, već domaćih sinova koji na žalost pod svoje ime može da dometne: hrvatski narodni zastupnik? — Kome se ne gadi mahnitanje stanovitih naduvenjaka, koji naj- bezočnije varaju svoj narod? — Jest, va- raju, znadu da varaju, a još se time diče! Sramota! Hotice izvrću stvari, hotice zaba- šuruju očitu istinu, hotice hoće da zavežu oči i drugima. Jadnici! Za takove je neu- mrli Starčević (Nagodbe s. 62). »Slavoserbi su pasmina posebna, smetje naroda: oni su Hervatsku izdali, i ako uzireba opet će ju izdati, makar i bez svoje koristi, samo za da ju izdadu, oni su po svojoj naravi bez uma i poštenja, proti slobodi i proti sva- komu dobru«. Jesu li optuženici »Srbi« prama duhu i slovu zakona o veleizdaji krivi ili nijesu, hoće li biti osugjeni ili ne, sve jedno je za naš narod. Za nas je dostatna očita i ne- dvoumna istina da su oni izdajnici našega hrvatskoga naroda i naših težnja. Još jače će to iskočiti ako budu i sa veleizdaje o- sugjeni, nu i dokaže li im se potpuna ne- vinost u veleizdajstvu, ipak ostaje i ostati će za vijeke dokazana istina, da su oni iz- dajnici naše hrvatske domovine. Ko je pa i površno pratio tok parnice do sada, to mu je jasnije nego sunce na nebu. Ta za bora, tu su njihovi odgovori, tu su jasne njihove izjave, tu bezobrazno isti- canje »Srba« kako posebnog naroda u na- šoj domovini, tu mamećanje ćirilice kao »srpskog« pisma, tu širenje srpske zastave, srpskog grba, srpskih novina, srpskih kapa i košulja, srpske vjere, u jednu riječ svega što pa i najsitnije srpstvom miriše. Ustano- vljuju srpske sokole, bojkotiraju trgovce ka- tolike i Hrvate, posebne srpske banke, po- sebna srpska udruženja, stvaraju srpske sa- veze, srpska učiteljska društva... Jeli po- treba još nabrajati? — To sve sami pri- znaju, to javno ističu, sa ponosom zasolje- nim dobrom dozom bezobraznosti, a onda odgovaraju sudbenom presjedniku: to nije veleizdaja. Šire slike Karagjorgjevića, hodo- časte u Beograd, ali: to nije veleizdaja. Ra- sturuju po našem narodu u tisuće primje- raka srpske listove sa svakim pogrdama na nas Hrvate, ali: to nije veleizdaja. Da, mo- žda i ne spada pod paragrafe kaznenog za- kona, ali to je očito izdajstvo počinjeno na hrvatskom narodu, koji ih je primio gladne Prigodom Mlade Mise MATA IVANOVIĆA * iz Janjine. “) Perivojem tražio sam cv'jeće I lutao carstvom ideala; Te baš sada u bajno proljeće Sreća mi se milo nasmijala. Nek sabrana ova kita mala Na dar Tebi, o misniče, vrli. Što u bratskom srdašcu je cvala, Pa sad k Tebi prijateljski hrli. Baš kad stignu do velebnog cilja, Da zanosna Tvoja duša mlada Divnu pjesmu nebesima sklada ; A srce se rastapa od milja, Nek Ti Žrtva bude mila: Pravda vječna na Te ljubav slila. Tvoj Lovro, 74) Qp. Ur.; Nije moglo prije ući zbog prenatrpa- |. nosti gradiva. naroda, a izdajnici su i oni koji im ma bilo u čemu potpomažu. I onda dolaze do- maći izrodi, da, iz možda najpodlijih svrha, zavaravaju narod naš u poslu veleizdajni- čkog procesa, koji se vodi u Zagrebu! Da sunce dlanom prekriju! I onda bijesne po- put srditih hijena i grizu oko 'sebe i dalje sve što dohvate, bijesni da im prevara ne uspijeva kako bi htjeli! A onda deklamuju o ropstvu oni koji svoj narod u ropstvo tjeraju, trube o slobodi oni koji slobodu vla- stitog naroda gaze! — Sramota, sto puta sramota! Kad čovjek samo to promisli, a Ostavi sve ono što su do danas Hrvati trpjeli od tih »Srba«; onda mu pamet staje, kako su vogje »najradikalnije« stranke u Dalmaciji mogli i jedne cigle riječi napisati u obranu poznatog svog predloga, dapače kako su smjeli onakova i iznijeti. Ali da su oni to učinili nebi li se ti »Srbi« jednom svidili. Sada kad su najači, kad su i od vajnih ne- kih Hrvata potpomagani u svojim izdajni čkim težnjama? — To jednostavno hoće ri- jeti: zaboraviti sve što je do sada bilo i što je danomice pred očima, jednostavno ko da su iz oblaka pali. Hoće se dosta na- ivnosti da se ustvrdi, da će se »Srbi« opa-| metiti i pristati na onakav predlog. Trojica su zaboravili nauku neumrlog Starčevića, koji im u »Pismo Magjarolacah« dovikuje: »Sloge nemože biti nego u dobroj stvari i megju dobrimi ljudi, nje nemože bili megju sinovi domovine i megju izdajicami domo- vine«. — Kao da je tračak svijetla te na- uke sijevnuo i »Hrv. Kruni«, pa nam u br. 45. kaže: »vojevati pošteno i hrabro, raditi složno sa čestitim elementima u zemlji... A izdajnici, jesu li čestiti? Uza sve naše jade i nevolje, ipak: »i- mamo u povjestnici primjerah da su izda- jice mnoge nesreće domovini nanieti mogli, ali ju nikad svladali nijesu«. — Kako nas uči veliki Kvaternik u svojim »Politička ra- zmatranja«, pa se i mi nebojimo za svoj Hrvatski narod. Osvijestiće se i on, osoviti će se na junačke noge i obračunati sa svo- jim neprijateljima. Da to bude što skorije, pobrinuti će se pošteni sinovi naroda na- šega, koji se eto okuplja u redove pod bar- jak starčevićanske čiste stranke prava. Ži- vjeli Starčevićanci! (1/5.) R. Vijesti iz naroda. Iz Luke Šipanjske. (+ Gjive ud. Smrdelj). Dne 15. ov. mj. bijahu sahranjeni smrtni ostanci blagopok. Gjive ud. Smrdelj rogjene Burić. Koliko je pokojnica bila čašćena i obljubljena ne sa- mo u ovom mjestu, nego i cijelom otoku i dalje, to se je najbolje opaziti moglo pri veličanstvenom sprovodu. Pokojnica je bila uzorna gospogja i mati siromaška, te je mnogom siromahu u raznim prigodam pri- tekla u pomoć, a kao takova je ostala i do zadnjeg daha žića svoga. Zato ju svak o- plakuje, želeći da joj bude laka ova crna zemljica, a njezinoj obitelji izrazuju iskre- no saučešće — Šipanjani. Iz Slanoga. *) (Još o postupanju c. k. financijskog ko- mesara). Ne čudimo se što je financ. kome- sar u Gružu onakav kako ga opisaste. Kad natakne visoku kapu, vrh nosa osamari cvi- kerom, misli da je bog zna što; srbaković utuvio u glavu da mu nije niko ni do ko- ljena. Čujte samo nešto od ovamo: 1, Kad je bio amo u pohodima, na sred rive drpao je financ. straž. Ujevića tako grubijanski, da smo se mnogi uprav zgražali. Taj delija, ako je imao što dotičnom opa- ziti, morao je to u kasarni učiniti, a nena sred place, ali da, on je to uprav htjeo pokazat nama koji smo se tu desili kako on sa podčinjenima postupa! 2. Kad je bio sa amošnim firl, Prigledni- kom u kasarni, svi koji su bili tu u blizini čuli smo jasno vikanje g. Priglednika: »neka on (t. j. komesar) čuva abort, to moja služba nije niti će biti«, Znatiželjni smo što je bi- lo, nu ipak po čuvenim riječima 1azabire se što je taj fini komesar govorio. Dok to ostavljamo starijoj Vlasti da ispita, mi tra- žimo da nam se kaže : je li jedan finac. priglednik u Austriji dužan da čuva aborte i da ga zatvara i otvara svojim podčinjenim činovnicima ili drugima ? 3. Nu ima i gorih, Dva amošnja financ. stražara poslije 36 ura neprekidne službe obaviv je potpuno cijelu u redu, vraćajući se kući, zaustave se službe radi za čas u dućanu g. Iva Zeca u Majkovima, pa se, da ne upade u oko zašto su se svrnuli, s noga napiše čašu vina. On ih nagje pa ih — pomislite samo: i pedepsao. Zaista ne +) Op. Ur.: Pod odgovornost g. dopisnika. pravedno nego i protuzakonito. Mogli bismo nastaviti nu danas prekida- mo, pa molimo starije Vlasti da ove i slične nepodobnosti na čisto iznesu, jer je već dozlogrdilo ponašanje njegovo! Stalni smo da će Vlast razviditi te naučiti pameti, pri- stojnosti i zakona toga cvikeraša komesara. Inače ćemo u druge diple, pa će se čut lijepih. | financ. stražari su ljudi, a ne ži- votinja da se s njima zavrće kako kome šu- ne u glavu. Čekamo ! Iz Kotora. (Vrlim zapovjednicima »Gautscha«). Ne- koji, koji su dne 8. o. m. putovali Lloydo- vim parobrodom »B. Gautsch«, kad se je na putu iz Ercegnovog put Kotora nenadno u more bacio neki crnogorac Periša Gavrilov (o čemu smo bili obavješćeni) mole nas da zahvalimo vrlom zapovjedniku g. Karlu Za- mara, koji je hitro sve sile uložio, netom bje za nesreću obavješćen, da nevoljnika spasi, kao takogjer i kapetanu g. Arturu Lederer, Dubrovčaninu, koji je pohitio u lagju sa 4 mornara, te utopljenikovo truplo istegoše u lagju. Da su ostali crnogorci ja- \vili o nesreći, nevoljnik bi bio spašen, što \bi bilo zahvaliti zauzetnosti gg. zapovjedni- ka, ali neki crnogorci vidješe kad je skočio, \i iznenagjeni šutješe, već drugi putnici sko- čiše da zapovj. jave dogogjaj. Iz Perasta. (Nameću nam srpčad protiv volje puka : otac i sin — načelnik i tajnik!) Poznato je, da mjesno pučanstvo osjeća čisto hrvat- ski, što je i više puta dokazalo, a ipak je | OPć. tajnik pozvao za svečanost dne 15. 0. “|mj. srpsku glazbu iz Kotora, koja se krije pod imenom »Kotorska Glazba«, i ako je više nego uvjeren da će pučanstvo dolazak srpske glazbe sa negodovanje primiti. Naj- bolji je dokaz i to, da kada ga u koju sve- čanost ne ulazi načelnik ni njegov sin taj- nik, da tada pučanstva uvijek zove našu milu pravašku glazbu iz Kotora, kao i pri- godom svečanosti Peraške BI. Gospe »od Školja«. Upozorujemo ih, da ne zlorabljuju ustrpljivost ovog čisto hrvatskog pučanstva, jer i ustrpljivost ima svoje granice, a na- pokon pitamo Zemaljski Odbor: je li do- pušteno da jednom Općinom vlada otac i \sin — načelnik i tajnik ? Kupalište Ilidža kod Sarajeva. Po& sata željeznicom od Sarajeva leži Ilidža, jedno od najglasovitijih svjetskih kupatila, na koje svraćamo naročitu pozornost naših čitalaca i ove godine. Prirodan položaj Ilidže je zaista krasan. Sama llidža okružena je zelenim šumskim planinama, ispod kojih izvire rijeka Bosna. Ko je samo deset-pe- tnajest dana proboravio na llidži može mirno reći, da je zato vrijeme puno uživao u toj prirodnoj krasoti. llidžanska sumporna voda je veoma ljekovita bilo to za zdrave ili bo- lesnike, koji pate od reumatizma, trzavice i još drugih sličnih bolesti. Banje su ure- gjene po najmodernijem načinu, vrelo imade 589 C topline. Osobito se preporučuje bla- tna banja onim bolesnicima, koji pate od žestoke kostobolje. To se sumporno blato za svakog bolesnika posebno pripravlja a uvijek je svježe, tako da je isključeno, da se po dva ili više bolesnika kupaju u istome blatu. Poslije kupanja u tom blatu naročito dobro čini svakom bolesniku masaža zgla- vaka, a postavljen je naročito radi toga je- dan ispitani Maseur, koji to masiranje uz jeftinu nagradu savjesno izvršava. Banja je veoma čista, uopće sve uredbe su po najmodernijem stilu. Osim sumpor- nih banja imade i banja u ugljičnoj kiselini, za one koji pate na srcu. Za nervozne i neurastenične bolesnike imade posebna mr- zla banja po sastavu prof. Winternitza, gdje bolesnika tuširaju mrzlom vodom i taru ga mokrim krpama. Ko uživa u plivanju, tome stoji na raspolaganje velika prostrana pli- gaonica, kroz koju neprekidno struji bistra voda rijeke Željeznice. Usred parka sa šarolikim cvijećem smje- štena su tri velika elegantno uregjena ko- tela. Sobe su veoma ukusne i prijatne a cijena je jeftina. U sredini megju hotelima imade fina restauracija (kursalon), gdje je hrana izvrsna, a može se dobiti i pension (stan i hranu) za 6 kruna dnevno, Za Dal. matince imade i posebna dalmatinska ku- hinja. Posluga je tačna a jelo veoma dobro. Oni gosti koji proborave na llidži više od dvije nedjelje dobiju popust od 33% na že- ljezničkoj pruzi od Gruža do Bosanskog Broda. | društveni život je na llidži veoma ra- zvijen; tu se nedjeljom i praznikom prire- giuju razne zabave, koncerti i silan svijet dolazi iz Sarajeva, pa se tu ugodno zaba- planinu Bjelašnicu i Treskavicu. Na vrelu Bosne imade gojidba pastrvd4. Svake se go- dine priregjuju u Butmiru blizu Ilidže ve- oma zanimive konjske utrke, na kojima u- čestvuje silna svjetina, koja sa velikim po- zorom prati svaku pojedinu uttku. I obližnja su sela veoma lijepa. Za pol sata se čovjek može odvesti željeznicom u Sarajevo. Ve- oma je zanimiva istočna željeznička pruga, koja vodi na srpsku i tursku granicu. Gra- dnja same željeznice je upravo savršena i romantična, pa zaslužuje, da se svaki čo- vjek njom provede, i da uživa na toj raj- skoj prirodi Božijoj. Ilidža je jedno od najmodernijih svjetskih kupatila,“ što ga mi Slaveni uopće imademo. Svjetujemo zato sve naše Hrvate, da pogju na llidđžu i da ne propuštaju tu rijetku pri- liku. Upozorujemo na koncu još naše čita- oce na to, da je kupališni ravnatelj g. Ju- lije Pojman napram svakome gostu veoma uslužan prijatelj a osobito je susretljiv prema našim zemljacima, te daje gdje mu je god moguće raznijeh povoljština i olakšica. Domaće vijesti. Rasprava proti veleizdajnici. ma. Dne 13. ov. mj. navršio se 50.ti dan, da se vodi rasprava u Zagrebu proti Srbi- ma veleizdajnicima; kroz to je obavljeno najopsežnije preslušavanje svih 53 optuže- nika, 69 svjedoka i pročitano zaplijenjeno dopišivanje optuženika i oko 30 spisa. Tih 90 rasprava obavljeno je za kojih 300 sati. Radi nepokoravanja odredbama presjedate- lja disciplinarno su kažnjeni neki branitelji na globe u sveukupnom iznosu od Kr. 980. Priračuna li se k tome Kr. 400, koje je D.r Hinković platio kao globu, dosugjenu mu od banskog stola radi jednog članka o ovoj parnici, te Kr. 140 globe, na koju je osu- gjena g.gja Hinković radi uvrede sudu, na- nešene za vrijeme rasprave — plaćeno je svega 1520 Kr. globe. Ništovnih žaoba ulo- žiše branitelji i optuženici preko 150. Kroz cijelo to vrijeme optuženici su se vrlo pr- kosno ponašali, te su kažnjeni disciplinarnim kaznama od opomene i ukora, zatim postom, osamljenim zatvorem u mračnoj izbi i tvr- dim ležajem; kada nijesu i te kazne kori- stile, isključiše neke pojedince iz svih ras- prava, te će biti u dvoranu dovedeni samo onda, kada na njih dogje red. Iz Gleichenberga nam javljaju, da je g. Dr. Eugen Barac u onamošnjem lije- čilištu za bolesti disala i srca započeo svo- ju liječničku praksu. Lijepa prigoda! Ko hoće da za lje- tno doba nabavi dobre i jeftine sva- kovrsne robe, neka se obrati na c. i kr. dvorskog dobavljača S. Bergera nasljednici u Zagrebu. (Upozorujemo na oglas u da- našnjem broju). Uputa u fotografiju bit će do- štampana za desetak dana. Predbrojnici, ko- ji nijesu poslali pretplate neka to čim prije učine, da im se knjiga može otpremiti bez ikakovih zapreka. Novi se predplatnici po K 2:40 primaju i dalje. — Juraj Božičević, profesor, Spljet. Politički pregled. Predsankcija bosanskoga sabora. Beč, 17. 0. mj.: »Montags-Revue« javlja, da je zajednički ministar financija barun Burian predložio dne 16. o. mj. kralju u posebnoj audijenciji na predsankciju zakon o bosan- skom saboru. Tom je zgodom ministar re- ferirao kralju i o bosanskoj agrarnoj banci. Intervencija Magjara. Budimpešta: Ma- gjarske novine pišuć o dolasku njemačkog cara Vilima, megju redcima govore, kako e car Vilim baš sada došao u Beč samo na intervenciju Magjara, da za njih poradi a proti trijalizmu, koji je gotova stvar. Odgogjena zastupnička kuća. Kraljevo začugjenje. Beč, 19. o. mij.: Zastupnička se je kuća službeno odgodila do iza Du- hovskih praznika. Parlamentu predložena fi- nancijalna osnova vlade odgogjena je, a isto tako i prešni predlog Vukovića i Šušteršića o magjarskoj agrarnoj banci. — Kralj je presjedniku zastupničke kuće Pattaiu kazao da se čudi, što parlamenat ne radi. Crna Gora. Ruski vojni attach& na Ceti- nju, pukovnik Potapov, otputovao je u Pe- trograd, da svojoj vladi iznese prijedloge glede vojnog reorganizovanja Crne Gore. — Crna Gora bit će moderno oboružana, naj- novijim ratnim materijalom, kao automobi- lima, balonima, motorima itd. — Po vije- stima iz Kotora otkrivena je u Crnoj Gori urota. Stvar se drži tajno, Mnogo je osoba sela i boni koji su. jutros pušteni na slobodu. Abdul Hamid vraća državi novce. Ca- rigrad. 19. 0. mj.: Svrgnuti sultan Abdul- Hamid je državi vratio 20 milijuna. Govori se, da će mu dopustiti, da $e vrati natrag u Carigrad. Dogogjaji u Turskoj. Solun: Albanski zastupnici Hasan-beg i Džedilo Draga, do- bili su nalog, da otigju u Albaniju, i da tamo na pučanstvo uplivaju, da se postigne potpuni sporazum. Do sada nijesu nikakove dalnje vojničke mjere poduzete protiv Al- banaca. — Iz Carigrada javljaju, da su u Damasku i Siriji buknuli ozbiljni nemiri ; Arapi su ustali proti mladoturskoj vlađavi- ni, i groze se sa krvoprolićem. — Govori se, da je Abdul-Hamidov jubimac sin Bur- han-Edin radi sudioništvovanja kod urote proti ustavu, uhićen. Ratno ministarstvo dalo je izjavu, da je Burhan dobio samo poziv za preslušanje i da će nakon toga biti pu- šten na slobodu. — U Carigrađu je dne 17. o. m. obješeno pet osoba,'i to jedan topni- čki kapetan, jedan poručnik i tri policaja. Hrvatsko društvo za pučku prosvjetu. Eto tako se zove društvo, koje se nalazi u Zagrebu. To je društvo stvorila |neopho- dna velika nužda, biva prijeka narodna du- ševna potreba — naobrazba našega pučko- ga staleža. — Koji su bili povodi tome? Ta pomislimo si samo koliko i koliko je postotaka u našem puku, koji ne zna ni čitati ni (pisati, biva da su amalfabeti. — Pa zar, da ih i nadalje pusti na miru ? Ne, prosvjetno si je društvo stavilo za temeljku ovake ljude probuditi, naučiti ih čitati i pi- sati — prosvjetiti ih. — Koliko je opet po- stotaka, koji umiju srednje ili vrlo malo či- tati, i ove treba osoviti na junačke noge. K tome je potrebno osnivati hrvatske puč- ke knjižice, biva da će u tim knjižnicama biti take knjige, koje će promicati ćudore- dni, duševni a i gospodarski razvitak naše- ga hrvatskoga puka. — Javna pučka predavanja i pučka sijela, ta će i opet vrlo mnogo doprinijeti razvoju našega puka; probuditi će ga za knjigu. — Od prijeke je nužde društveni list za na- rod; biva vodić iliti putokaz cijeloga rada. — U tom pučkom listu raspisivati bi se i- male i nagrade za pučke knjige, kojih bi se imalo što više izdati. — A sada pomi- slimo si samo koliko li nam treba učionica diljem našega hrvatskoga naroda, koji biva u svim hrvatskim krajevima? Ta na to se ne smije ni pomisliti, jer čovjeka mora, da groza uhvati. To si je daklen sve prosvjetno društvo u Zagrebu stavilo u svoj program, koje je počelo polagano ali stalno sistematski pro- vagjati. — Jer je pako to prosvjetno društvo za svekolike Hrvate u svim hrvatskim kra- jevima; biva da se i odazovu tome društvu svikolici, te se upišu; kao utemeljiteljni čla- novi (50 Kruna jednom za uvjek), ili samo kao članovi sa 2 Krune na godinu. Nebi smjelo biti Hrvata, a da to nezna- tno zrnce od cigle 2 Krune na godinu“ne- doprinese, te se tako neučlani u to toli nam nuždno društvo. Nesmije se smetnuti s u- ma, da kakav bude narodni odaziv; onakav može da bude i rad. Pa prema tome u kolo nas pučke prosvjete ! Gradska kronika. Prosvjedna skupština. Javljaju, da će se sutra u Bondinom Kazalištu ob- držati prosvjedna skupština, radi optuženih Srba u Hrvatskoj s veleizdaje. Dakle u Za- grebu im se pri kr, Sudom tek rasprava vo- di, a naša će ih slavosrpčad sutra sa po- zornice proglasiti — nevinim !?! Kažu nam, da će se prijaviti i protugovornika. Nečuveno postupanje policije. Pišu nam iz Gruža: U utorak u večer oko devete ure dok su cigani svirali pred Pa- vlovićevim restaurantom, začuju se glasni protesti žene, koja je išla praćena policistom : »Vode me u tamnicu jer ..... .....! Za- tvorit će me jer neću da........ Četiri momka za njome zagrljeni pjevali su neku bosansku tužaljku. Prije nego je zatvoriše još nekoliko puta prosvjedova gornjim po- vicima. Strpaše je u buharu .... Cigani su svirali u najačem fortisimu, kad od jednom dopre do restauranta zapomagajući glas pun boli i očaja. Kriještanje, plač i opet zapo- maganje a onda lomljava cakla, M Posega čega li?! Na to zene i buku pohrli mnoštvo prama mjestu otkle je dolazilo, prama policijskoj stražarnici. Ooaiad pro-