zm a +.
a i

 

 

Br. 222 PRAVA CRVENA HRVATSKA God. V.
radikalnijem i proti nagodbenom stanovištu!|i gole u svoje zemlje, koji im je širom o-|čovjek već čovjek i po! Nečuveno, da se|vlja do kasne noći. Osim toga imade na 1 uhapšeni uskr; svako obja-
Na »pravaškom« programu a to »radikalni-|tvorio vrata svoja, na čigovoj se grudi i da- | čovjek poslije 36 ura naporne službe ne smije | Ilidži i mođerno uregjenih elegantnih du- šnjenje. Jedan: je pokuša u hapsu samo-
jemu« od našega 1894.! — Zaista, vrlo mu-|nas tove — da ga još bolje upropaste. ni napiti. A kad se zna da su se oni tu|ćana, krasna kafana sa mnogim novinama, | u bijstvo.
dro! Zar nije? — Danas ćemo mi još ne-| Jest, optuženi su »Srbi« izdajnici i naj- | navratili kao sigurnostni organ, onda nesamo |lijepo uregjena ljekarna i igralište za Lawn- Pomi štete
šta prinijeti da potvrdimo još bolje očitu|gori dušmani, jer domaći, našega hrvatskog |da taj komesar nije pristojno postupao ni|Tennis. Imade i krasnih izleta u blizini na t de pe Ca Niteva: đ.

ovao Šte-

istinu o štetnosti poznatog predloga, i da
smo imali potpuno pravo kad smo u članku:
»Prodanov predlog« (6. marta) na upit je li
izvediv Prodanov predlog odgovorili da nije,
jer »Srbi« neće, ne mogu i ne smiju. Ve-
leizdajnički proces u Zagrebu, pruža nam
obilatih dokaza.

U više navrataka »Prava C. H.« je izja-
vila, da se ne pača u taj proces. Ima i
pravo, jer je stvar pred sudom. Pa i mi ne-
ćemo zalaziti u to. Jesu li optuženici krivi
ili nijesu, padaju li njihovi čini pod $$. za-
kona o veleizdaji ili ne — to će se doka-
zati sudbenim postupkom, od kojeg je tek
prvi dio biva preslušanje optuženika svršio
baš ovih dana. Nećemo da istrčavamo pred
rudo kao neki, koji se šprdaju i svojim u-
gledom i svojim znanjem. Nećemo ko neke
naše novine, ili neki tek od jučer zastupnici
koji zlorabe i svoj položaj i povjerenje svo-
jih izbornika. Mi ćemo pričekati dok sud
izreče osudu i pozabaviti se time tek tada.
Bezdušnost ipak nekih, koji sramote hrvat-
sko ime, koji su tako zaslijepljeni i sami i
hoće da zaslijepe i narod naš, koji bilo za
novce bilo za časti trguju sa povjerenjem
kojega su od našega naroda prevarom iz-
mamili, sili nas da dajbudi očitu istinu kon-
statiramo.

Ko bi naveo pai najsitniji dio što se sve
o tome nije izmislilo i danas izmišlja? —
Ko bi pokupio pa i najglavnije uvrede na-
nešene našem hrvatskom narodu, ne od du-
šmana, već domaćih sinova koji na žalost
pod svoje ime može da dometne: hrvatski
narodni zastupnik? — Kome se ne gadi
mahnitanje stanovitih naduvenjaka, koji naj-
bezočnije varaju svoj narod? — Jest, va-
raju, znadu da varaju, a još se time diče!
Sramota! Hotice izvrću stvari, hotice zaba-
šuruju očitu istinu, hotice hoće da zavežu
oči i drugima. Jadnici! Za takove je neu-
mrli Starčević (Nagodbe s. 62). »Slavoserbi
su pasmina posebna, smetje naroda: oni su
Hervatsku izdali, i ako uzireba opet će ju
izdati, makar i bez svoje koristi, samo za
da ju izdadu, oni su po svojoj naravi bez
uma i poštenja, proti slobodi i proti sva-
komu dobru«.

Jesu li optuženici »Srbi« prama duhu i
slovu zakona o veleizdaji krivi ili nijesu,
hoće li biti osugjeni ili ne, sve jedno je za
naš narod. Za nas je dostatna očita i ne-
dvoumna istina da su oni izdajnici našega
hrvatskoga naroda i naših težnja. Još jače
će to iskočiti ako budu i sa veleizdaje o-
sugjeni, nu i dokaže li im se potpuna ne-
vinost u veleizdajstvu, ipak ostaje i ostati
će za vijeke dokazana istina, da su oni iz-
dajnici naše hrvatske domovine. Ko je pa
i površno pratio tok parnice do sada, to
mu je jasnije nego sunce na nebu.

Ta za bora, tu su njihovi odgovori, tu
su jasne njihove izjave, tu bezobrazno isti-
canje »Srba« kako posebnog naroda u na-
šoj domovini, tu mamećanje ćirilice kao
»srpskog« pisma, tu širenje srpske zastave,
srpskog grba, srpskih novina, srpskih kapa
i košulja, srpske vjere, u jednu riječ svega
što pa i najsitnije srpstvom miriše. Ustano-
vljuju srpske sokole, bojkotiraju trgovce ka-
tolike i Hrvate, posebne srpske banke, po-
sebna srpska udruženja, stvaraju srpske sa-
veze, srpska učiteljska društva... Jeli po-
treba još nabrajati? — To sve sami pri-
znaju, to javno ističu, sa ponosom zasolje-
nim dobrom dozom bezobraznosti, a onda
odgovaraju sudbenom presjedniku: to nije
veleizdaja. Šire slike Karagjorgjevića, hodo-
časte u Beograd, ali: to nije veleizdaja. Ra-
sturuju po našem narodu u tisuće primje-
raka srpske listove sa svakim pogrdama na
nas Hrvate, ali: to nije veleizdaja. Da, mo-
žda i ne spada pod paragrafe kaznenog za-
kona, ali to je očito izdajstvo počinjeno na
hrvatskom narodu, koji ih je primio gladne

Prigodom Mlade Mise
MATA IVANOVIĆA
* iz Janjine. “)
Perivojem tražio sam cv'jeće
I lutao carstvom ideala;
Te baš sada u bajno proljeće
Sreća mi se milo nasmijala.

Nek sabrana ova kita mala

Na dar Tebi, o misniče, vrli.
Što u bratskom srdašcu je cvala,
Pa sad k Tebi prijateljski hrli.

Baš kad stignu do velebnog cilja,
Da zanosna Tvoja duša mlada
Divnu pjesmu nebesima sklada ;

A srce se rastapa od milja,

Nek Ti Žrtva bude mila:

Pravda vječna na Te ljubav slila.
Tvoj Lovro,

74) Qp. Ur.; Nije moglo prije ući zbog prenatrpa- |.
nosti gradiva.

 

naroda, a izdajnici su i oni koji im ma
bilo u čemu potpomažu. I onda dolaze do-
maći izrodi, da, iz možda najpodlijih svrha,
zavaravaju narod naš u poslu veleizdajni-
čkog procesa, koji se vodi u Zagrebu! Da
sunce dlanom prekriju! I onda bijesne po-
put srditih hijena i grizu oko 'sebe i dalje
sve što dohvate, bijesni da im prevara ne
uspijeva kako bi htjeli! A onda deklamuju
o ropstvu oni koji svoj narod u ropstvo
tjeraju, trube o slobodi oni koji slobodu vla-
stitog naroda gaze! — Sramota, sto puta
sramota!

Kad čovjek samo to promisli, a Ostavi
sve ono što su do danas Hrvati trpjeli od
tih »Srba«; onda mu pamet staje, kako su
vogje »najradikalnije« stranke u Dalmaciji
mogli i jedne cigle riječi napisati u obranu
poznatog svog predloga, dapače kako su
smjeli onakova i iznijeti. Ali da su oni to
učinili nebi li se ti »Srbi« jednom svidili.
Sada kad su najači, kad su i od vajnih ne-
kih Hrvata potpomagani u svojim izdajni
čkim težnjama? — To jednostavno hoće ri-
jeti: zaboraviti sve što je do sada bilo i

 

što je danomice pred očima, jednostavno
ko da su iz oblaka pali. Hoće se dosta na-
ivnosti da se ustvrdi, da će se »Srbi« opa-|
metiti i pristati na onakav predlog. Trojica
su zaboravili nauku neumrlog Starčevića,
koji im u »Pismo Magjarolacah« dovikuje:
»Sloge nemože biti nego u dobroj stvari i
megju dobrimi ljudi, nje nemože bili megju
sinovi domovine i megju izdajicami domo-
vine«. — Kao da je tračak svijetla te na-
uke sijevnuo i »Hrv. Kruni«, pa nam u br.
45. kaže: »vojevati pošteno i hrabro, raditi
složno sa čestitim elementima u zemlji...
A izdajnici, jesu li čestiti?

Uza sve naše jade i nevolje, ipak: »i-
mamo u povjestnici primjerah da su izda-
jice mnoge nesreće domovini nanieti mogli,
ali ju nikad svladali nijesu«. — Kako nas
uči veliki Kvaternik u svojim »Politička ra-
zmatranja«, pa se i mi nebojimo za svoj
Hrvatski narod. Osvijestiće se i on, osoviti
će se na junačke noge i obračunati sa svo-
jim neprijateljima. Da to bude što skorije,
pobrinuti će se pošteni sinovi naroda na-
šega, koji se eto okuplja u redove pod bar-
jak starčevićanske čiste stranke prava. Ži-
vjeli Starčevićanci! (1/5.) R.

 

Vijesti iz naroda.

Iz Luke Šipanjske.

(+ Gjive ud. Smrdelj). Dne 15. ov. mj.
bijahu sahranjeni smrtni ostanci blagopok.
Gjive ud. Smrdelj rogjene Burić. Koliko je
pokojnica bila čašćena i obljubljena ne sa-
mo u ovom mjestu, nego i cijelom otoku
i dalje, to se je najbolje opaziti moglo pri
veličanstvenom sprovodu. Pokojnica je bila
uzorna gospogja i mati siromaška, te je
mnogom siromahu u raznim prigodam pri-
tekla u pomoć, a kao takova je ostala i do
zadnjeg daha žića svoga. Zato ju svak o-
plakuje, želeći da joj bude laka ova crna
zemljica, a njezinoj obitelji izrazuju iskre-
no saučešće — Šipanjani.

Iz Slanoga. *)

(Još o postupanju c. k. financijskog ko-
mesara). Ne čudimo se što je financ. kome-
sar u Gružu onakav kako ga opisaste. Kad
natakne visoku kapu, vrh nosa osamari cvi-
kerom, misli da je bog zna što; srbaković
utuvio u glavu da mu nije niko ni do ko-
ljena. Čujte samo nešto od ovamo:

1, Kad je bio amo u pohodima, na sred
rive drpao je financ. straž. Ujevića tako
grubijanski, da smo se mnogi uprav zgražali.
Taj delija, ako je imao što dotičnom opa-
ziti, morao je to u kasarni učiniti, a nena
sred place, ali da, on je to uprav htjeo
pokazat nama koji smo se tu desili kako
on sa podčinjenima postupa!

2. Kad je bio sa amošnim firl, Prigledni-
kom u kasarni, svi koji su bili tu u blizini
čuli smo jasno vikanje g. Priglednika: »neka
on (t. j. komesar) čuva abort, to moja služba
nije niti će biti«, Znatiželjni smo što je bi-
lo, nu ipak po čuvenim riječima 1azabire
se što je taj fini komesar govorio. Dok to
ostavljamo starijoj Vlasti da ispita, mi tra-
žimo da nam se kaže : je li jedan finac.
priglednik u Austriji dužan da čuva aborte
i da ga zatvara i otvara svojim podčinjenim
činovnicima ili drugima ?

3. Nu ima i gorih, Dva amošnja financ.
stražara poslije 36 ura neprekidne službe
obaviv je potpuno cijelu u redu, vraćajući
se kući, zaustave se službe radi za čas u
dućanu g. Iva Zeca u Majkovima, pa se,
da ne upade u oko zašto su se svrnuli, s
noga napiše čašu vina. On ih nagje pa ih
— pomislite samo: i pedepsao. Zaista ne

 

 

 

+) Op. Ur.: Pod odgovornost g. dopisnika.

pravedno nego i protuzakonito.

Mogli bismo nastaviti nu danas prekida-
mo, pa molimo starije Vlasti da ove i slične
nepodobnosti na čisto iznesu, jer je već
dozlogrdilo ponašanje njegovo! Stalni smo
da će Vlast razviditi te naučiti pameti, pri-
stojnosti i zakona toga cvikeraša komesara.

Inače ćemo u druge diple, pa će se čut
lijepih. | financ. stražari su ljudi, a ne ži-
votinja da se s njima zavrće kako kome šu-
ne u glavu.

Čekamo !
Iz Kotora.

(Vrlim zapovjednicima »Gautscha«). Ne-
koji, koji su dne 8. o. m. putovali Lloydo-
vim parobrodom »B. Gautsch«, kad se je
na putu iz Ercegnovog put Kotora nenadno
u more bacio neki crnogorac Periša Gavrilov
(o čemu smo bili obavješćeni) mole nas da
zahvalimo vrlom zapovjedniku g. Karlu Za-
mara, koji je hitro sve sile uložio, netom
bje za nesreću obavješćen, da nevoljnika
spasi, kao takogjer i kapetanu g. Arturu
Lederer, Dubrovčaninu, koji je pohitio u
lagju sa 4 mornara, te utopljenikovo truplo
istegoše u lagju. Da su ostali crnogorci ja-

\vili o nesreći, nevoljnik bi bio spašen, što
\bi bilo zahvaliti zauzetnosti gg. zapovjedni-

ka, ali neki crnogorci vidješe kad je skočio,

\i iznenagjeni šutješe, već drugi putnici sko-

čiše da zapovj. jave dogogjaj.
Iz Perasta.

(Nameću nam srpčad protiv volje puka :
otac i sin — načelnik i tajnik!) Poznato
je, da mjesno pučanstvo osjeća čisto hrvat-
ski, što je i više puta dokazalo, a ipak je
| OPć. tajnik pozvao za svečanost dne 15. 0.
“|mj. srpsku glazbu iz Kotora, koja se krije
pod imenom »Kotorska Glazba«, i ako je
više nego uvjeren da će pučanstvo dolazak
srpske glazbe sa negodovanje primiti. Naj-
bolji je dokaz i to, da kada ga u koju sve-
čanost ne ulazi načelnik ni njegov sin taj-
nik, da tada pučanstva uvijek zove našu
milu pravašku glazbu iz Kotora, kao i pri-
godom svečanosti Peraške BI. Gospe »od
Školja«. Upozorujemo ih, da ne zlorabljuju
ustrpljivost ovog čisto hrvatskog pučanstva,
jer i ustrpljivost ima svoje granice, a na-
pokon pitamo Zemaljski Odbor: je li do-
pušteno da jednom Općinom vlada otac i

\sin — načelnik i tajnik ?

 

Kupalište Ilidža kod Sarajeva.

Po& sata željeznicom od Sarajeva leži Ilidža,
jedno od najglasovitijih svjetskih kupatila,
na koje svraćamo naročitu pozornost naših
čitalaca i ove godine. Prirodan položaj Ilidže

je zaista krasan. Sama llidža okružena je

zelenim šumskim planinama, ispod kojih
izvire rijeka Bosna. Ko je samo deset-pe-
tnajest dana proboravio na llidži može mirno
reći, da je zato vrijeme puno uživao u toj
prirodnoj krasoti. llidžanska sumporna voda
je veoma ljekovita bilo to za zdrave ili bo-
lesnike, koji pate od reumatizma, trzavice
i još drugih sličnih bolesti. Banje su ure-
gjene po najmodernijem načinu, vrelo imade
589 C topline. Osobito se preporučuje bla-
tna banja onim bolesnicima, koji pate od
žestoke kostobolje. To se sumporno blato
za svakog bolesnika posebno pripravlja a
uvijek je svježe, tako da je isključeno, da
se po dva ili više bolesnika kupaju u istome
blatu. Poslije kupanja u tom blatu naročito
dobro čini svakom bolesniku masaža zgla-
vaka, a postavljen je naročito radi toga je-
dan ispitani Maseur, koji to masiranje uz
jeftinu nagradu savjesno izvršava.

Banja je veoma čista, uopće sve uredbe
su po najmodernijem stilu. Osim sumpor-
nih banja imade i banja u ugljičnoj kiselini,
za one koji pate na srcu. Za nervozne i
neurastenične bolesnike imade posebna mr-
zla banja po sastavu prof. Winternitza, gdje
bolesnika tuširaju mrzlom vodom i taru ga
mokrim krpama. Ko uživa u plivanju, tome
stoji na raspolaganje velika prostrana pli-
gaonica, kroz koju neprekidno struji bistra
voda rijeke Željeznice.

Usred parka sa šarolikim cvijećem smje-
štena su tri velika elegantno uregjena ko-
tela. Sobe su veoma ukusne i prijatne a
cijena je jeftina. U sredini megju hotelima
imade fina restauracija (kursalon), gdje je
hrana izvrsna, a može se dobiti i pension
(stan i hranu) za 6 kruna dnevno, Za Dal.
matince imade i posebna dalmatinska ku-
hinja. Posluga je tačna a jelo veoma dobro.
Oni gosti koji proborave na llidži više od
dvije nedjelje dobiju popust od 33% na že-
ljezničkoj pruzi od Gruža do Bosanskog
Broda.

| društveni život je na llidži veoma ra-
zvijen; tu se nedjeljom i praznikom prire-
giuju razne zabave, koncerti i silan svijet
dolazi iz Sarajeva, pa se tu ugodno zaba-

 

planinu Bjelašnicu i Treskavicu. Na vrelu
Bosne imade gojidba pastrvd4. Svake se go-
dine priregjuju u Butmiru blizu Ilidže ve-
oma zanimive konjske utrke, na kojima u-
čestvuje silna svjetina, koja sa velikim po-
zorom prati svaku pojedinu uttku. I obližnja
su sela veoma lijepa. Za pol sata se čovjek
može odvesti željeznicom u Sarajevo. Ve-
oma je zanimiva istočna željeznička pruga,
koja vodi na srpsku i tursku granicu. Gra-
dnja same željeznice je upravo savršena i
romantična, pa zaslužuje, da se svaki čo-
vjek njom provede, i da uživa na toj raj-
skoj prirodi Božijoj.

Ilidža je jedno od najmodernijih svjetskih
kupatila,“ što ga mi Slaveni uopće imademo.
Svjetujemo zato sve naše Hrvate, da pogju
na llidđžu i da ne propuštaju tu rijetku pri-
liku. Upozorujemo na koncu još naše čita-
oce na to, da je kupališni ravnatelj g. Ju-
lije Pojman napram svakome gostu veoma
uslužan prijatelj a osobito je susretljiv prema
našim zemljacima, te daje gdje mu je god
moguće raznijeh povoljština i olakšica.

 

Domaće vijesti.

Rasprava proti veleizdajnici.
ma. Dne 13. ov. mj. navršio se 50.ti dan,
da se vodi rasprava u Zagrebu proti Srbi-
ma veleizdajnicima; kroz to je obavljeno
najopsežnije preslušavanje svih 53 optuže-
nika, 69 svjedoka i pročitano zaplijenjeno
dopišivanje optuženika i oko 30 spisa. Tih
90 rasprava obavljeno je za kojih 300 sati.
Radi nepokoravanja odredbama presjedate-
lja disciplinarno su kažnjeni neki branitelji
na globe u sveukupnom iznosu od Kr. 980.
Priračuna li se k tome Kr. 400, koje je D.r
Hinković platio kao globu, dosugjenu mu
od banskog stola radi jednog članka o ovoj
parnici, te Kr. 140 globe, na koju je osu-
gjena g.gja Hinković radi uvrede sudu, na-
nešene za vrijeme rasprave — plaćeno je
svega 1520 Kr. globe. Ništovnih žaoba ulo-
žiše branitelji i optuženici preko 150. Kroz
cijelo to vrijeme optuženici su se vrlo pr-
kosno ponašali, te su kažnjeni disciplinarnim
kaznama od opomene i ukora, zatim postom,
osamljenim zatvorem u mračnoj izbi i tvr-
dim ležajem; kada nijesu i te kazne kori-
stile, isključiše neke pojedince iz svih ras-
prava, te će biti u dvoranu dovedeni samo
onda, kada na njih dogje red.

Iz Gleichenberga nam javljaju, da
je g. Dr. Eugen Barac u onamošnjem lije-
čilištu za bolesti disala i srca započeo svo-
ju liječničku praksu.

Lijepa prigoda! Ko hoće da za lje-
tno doba nabavi dobre i jeftine sva-
kovrsne robe, neka se obrati na c. i kr.
dvorskog dobavljača S. Bergera nasljednici
u Zagrebu. (Upozorujemo na oglas u da-
našnjem broju).

Uputa u fotografiju bit će do-
štampana za desetak dana. Predbrojnici, ko-
ji nijesu poslali pretplate neka to čim prije
učine, da im se knjiga može otpremiti bez
ikakovih zapreka. Novi se predplatnici po
K 2:40 primaju i dalje. — Juraj Božičević,
profesor, Spljet.

Politički pregled.

Predsankcija bosanskoga sabora. Beč,
17. 0. mj.: »Montags-Revue« javlja, da je
zajednički ministar financija barun Burian
predložio dne 16. o. mj. kralju u posebnoj
audijenciji na predsankciju zakon o bosan-
skom saboru. Tom je zgodom ministar re-
ferirao kralju i o bosanskoj agrarnoj banci.

Intervencija Magjara. Budimpešta: Ma-
gjarske novine pišuć o dolasku njemačkog
cara Vilima, megju redcima govore, kako
e car Vilim baš sada došao u Beč samo
na intervenciju Magjara, da za njih poradi
a proti trijalizmu, koji je gotova stvar.

Odgogjena zastupnička kuća. Kraljevo
začugjenje. Beč, 19. o. mij.: Zastupnička
se je kuća službeno odgodila do iza Du-
hovskih praznika. Parlamentu predložena fi-
nancijalna osnova vlade odgogjena je, a isto
tako i prešni predlog Vukovića i Šušteršića
o magjarskoj agrarnoj banci. — Kralj je
presjedniku zastupničke kuće Pattaiu kazao
da se čudi, što parlamenat ne radi.

Crna Gora. Ruski vojni attach& na Ceti-
nju, pukovnik Potapov, otputovao je u Pe-
trograd, da svojoj vladi iznese prijedloge
glede vojnog reorganizovanja Crne Gore. —
Crna Gora bit će moderno oboružana, naj-
novijim ratnim materijalom, kao automobi-
lima, balonima, motorima itd. — Po vije-
stima iz Kotora otkrivena je u Crnoj Gori
urota. Stvar se drži tajno, Mnogo je osoba

 

 

 

 

 

 

 

sela i boni koji su. jutros pušteni
na slobodu.

Abdul Hamid vraća državi novce. Ca-
rigrad. 19. 0. mj.: Svrgnuti sultan Abdul-
Hamid je državi vratio 20 milijuna. Govori
se, da će mu dopustiti, da $e vrati natrag
u Carigrad.

Dogogjaji u Turskoj. Solun: Albanski
zastupnici Hasan-beg i Džedilo Draga, do-
bili su nalog, da otigju u Albaniju, i da
tamo na pučanstvo uplivaju, da se postigne
potpuni sporazum. Do sada nijesu nikakove
dalnje vojničke mjere poduzete protiv Al-
banaca. — Iz Carigrada javljaju, da su u
Damasku i Siriji buknuli ozbiljni nemiri ;
Arapi su ustali proti mladoturskoj vlađavi-
ni, i groze se sa krvoprolićem. — Govori
se, da je Abdul-Hamidov jubimac sin Bur-
han-Edin radi sudioništvovanja kod urote
proti ustavu, uhićen. Ratno ministarstvo dalo
je izjavu, da je Burhan dobio samo poziv
za preslušanje i da će nakon toga biti pu-
šten na slobodu. — U Carigrađu je dne 17.
o. m. obješeno pet osoba,'i to jedan topni-
čki kapetan, jedan poručnik i tri policaja.

 

Hrvatsko društvo za
pučku prosvjetu.

Eto tako se zove društvo, koje se nalazi
u Zagrebu. To je društvo stvorila |neopho-
dna velika nužda, biva prijeka narodna du-
ševna potreba — naobrazba našega pučko-
ga staleža. — Koji su bili povodi tome?

Ta pomislimo si samo koliko i koliko je
postotaka u našem puku, koji ne zna ni
čitati ni (pisati, biva da su amalfabeti. —
Pa zar, da ih i nadalje pusti na miru ? Ne,
prosvjetno si je društvo stavilo za temeljku
ovake ljude probuditi, naučiti ih čitati i pi-
sati — prosvjetiti ih. — Koliko je opet po-
stotaka, koji umiju srednje ili vrlo malo či-
tati, i ove treba osoviti na junačke noge.
K tome je potrebno osnivati hrvatske puč-
ke knjižice, biva da će u tim knjižnicama
biti take knjige, koje će promicati ćudore-
dni, duševni a i gospodarski razvitak naše-
ga hrvatskoga puka. —

Javna pučka predavanja i pučka sijela,
ta će i opet vrlo mnogo doprinijeti razvoju
našega puka; probuditi će ga za knjigu. —
Od prijeke je nužde društveni list za na-
rod; biva vodić iliti putokaz cijeloga rada.
— U tom pučkom listu raspisivati bi se i-
male i nagrade za pučke knjige, kojih bi
se imalo što više izdati. — A sada pomi-
slimo si samo koliko li nam treba učionica
diljem našega hrvatskoga naroda, koji biva
u svim hrvatskim krajevima? Ta na to se
ne smije ni pomisliti, jer čovjeka mora, da
groza uhvati.

To si je daklen sve prosvjetno društvo u
Zagrebu stavilo u svoj program, koje je
počelo polagano ali stalno sistematski pro-
vagjati. — Jer je pako to prosvjetno društvo
za svekolike Hrvate u svim hrvatskim kra-
jevima; biva da se i odazovu tome društvu
svikolici, te se upišu; kao utemeljiteljni čla-
novi (50 Kruna jednom za uvjek), ili samo
kao članovi sa 2 Krune na godinu.

Nebi smjelo biti Hrvata, a da to nezna-
tno zrnce od cigle 2 Krune na godinu“ne-
doprinese, te se tako neučlani u to toli nam
nuždno društvo. Nesmije se smetnuti s u-
ma, da kakav bude narodni odaziv; onakav
može da bude i rad. Pa prema tome u kolo
nas pučke prosvjete !

 

Gradska kronika.

Prosvjedna skupština. Javljaju,
da će se sutra u Bondinom Kazalištu ob-
držati prosvjedna skupština, radi optuženih
Srba u Hrvatskoj s veleizdaje. Dakle u Za-
grebu im se pri kr, Sudom tek rasprava vo-
di, a naša će ih slavosrpčad sutra sa po-
zornice proglasiti — nevinim !?! Kažu nam,
da će se prijaviti i protugovornika.

Nečuveno postupanje policije.
Pišu nam iz Gruža: U utorak u večer oko
devete ure dok su cigani svirali pred Pa-
vlovićevim restaurantom, začuju se glasni
protesti žene, koja je išla praćena policistom :

»Vode me u tamnicu jer ..... .....! Za-
tvorit će me jer neću da........ Četiri
momka za njome zagrljeni pjevali su neku
bosansku tužaljku. Prije nego je zatvoriše
još nekoliko puta prosvjedova gornjim po-
vicima. Strpaše je u buharu .... Cigani su
svirali u najačem fortisimu, kad od jednom
dopre do restauranta zapomagajući glas pun
boli i očaja. Kriještanje, plač i opet zapo-

maganje a onda lomljava cakla, M Posega
čega li?! Na to zene i buku pohrli
mnoštvo prama mjestu otkle je dolazilo,
prama policijskoj stražarnici. Ooaiad pro-