Br. 224
pim našu braću, u ime rečenog dru-
štva upravitelj E prof. K. Krile. Tu
se Trebevićanci odmoriše, diveći se kra-
snim društvenim prostorijama. Istu večer su
obje mjesne hrv. glazbe koncertirale »Tre-
< u st, uz rasvjetu Place i gla-
vnih ulica. Na Duhove je jedan dio društva
pošao do Kotora, da se divi ubavoj hrvat-
skoj Boci, a ro je ostao razgledati zna-
menitosti grada. Po podne je bio priregjen
izlet u okolicu dubrovačku, uz sudjelovanje
»Gundulićeve« glazbe. U večer je slijedio
veliki koncerat u Sokolani. Tu je »Trebe-
vić« pokazao veliku vještinu svog pjevač-
kog zbora, dokazao je da je na visini svoje
zadaće, da se sa malo požrtvovnosti može
lijepih uspjeha postići. On posjeduje kako
smo se osvjedočili, vrijednih sila. Prostor
nam lista ne dopušta da idemo u potanje
ali ćemo ipak istaknuti dvije vrijedne sile,
koje rijetko koje društvo posjeduje, a to je
g. Marašek sa svojim zvonkim i milim gla-
som, kojemu smo se divili u Vilharovu »Slo-
vu«, te g. prof. Kačerovsky, poznati umje-
tnik na violoncellu, koji je svojom rijetkom
vještinom uprav zanio nazočnu publiku, te
je morao ma opći zahtjev uz frenetični a-
plaus još jedan komad izvršiti. Koncerat za-
vrši sa omiljelom pjesmom »Bog i Hrvati«
koju su Trebevićanci opetovali. »Trebević«
se potpunim pravom može dičiti, da je kod
nas postigao lijepi uspjeh, što je osobita
zasluga vrijednog mu zborovogje g. Ivka-
neca. »Gundulićeva« glazba pod upravom
g. Rahe, otsvirala je duet i finale iz »Zrinj-
skog«, a takogjer i izvadak iz »Baruna
Trenka« na oO
»Općinska Glazba« je u zadnji čas otkazala
svoje sudjelovanje na koncertu i pri odla-
sku naše braće, o čemu govorimo na dru-
gom mjestu.
Poslije koncerta razvila se je u restaura-
ciji »Sarajevo« domaća zabava, koju je naš
»Trebević« svojom pjesmom začinjao. U po-
nedjelnik u jutro rastaše se od nas Trebe-
vićanci. U 8 sati »Gundulićeva« glazba pogje
prihvatiti barjak i članstvo »Trebevića« i
»Gundulića«, te velika povorka članova je-
dnog i drugog društva predvogjena glazbom
obašavši grad, pogje na Pile na rastanak.
. Tu se braća izrukovaše, pozdraviše, a g.
Vogler se još jednom zahvali društvu »Gun-
dulić« i svim Hrvatima na bratskom susre-
taju, te želi da se svi skupa jednog dana
nagjemo u šeher Sarajevu. Žahvaljiva svima
i kliče im: Živjeli! U ime Odbora odvrati
iskrenim riječima g. Dimović, istaknuvši o-
vom posjeta solidarnost Hrvata u ideji uje-
ja i slobode naše domovine.
umači i on opću želju, da se nagjemo
u bijelom Sarajevu. Zahvaljiva na posjetu
i kliče im, da živi hrvatska Bosna, bosan-
ski Hrvati, da cvati društvo »Trebević«! Uz
klicanje, pozdravljanje, rukovanje, glazba
zasvira »Hrvatsku himnu«, a barjaci se brat-
skih društava križaju i pozdravljaju.
Dubrovnik je tim dostojno proslavio bo-
ravak naše braće u svojoj sredini, dokazao
je, da, usprkos intriga nekih mizernih stvo-
rova, u njemu bije živo hrvatsko srce. Još
jednom šaljemo našoj braći srdačni hrvat-
ski pozdrav. Uspomena na njihov boravak,
ostati će živa u našim srcima. Živjeli!
Slavosrbi i ,,Trebević““, Veli
blagopokojni naš učitelj Ante Starčević: »Sa
Slavosrbom ni u crkvu«. O istinitosti te iz-
reke potpuno smo se osvjedočili pri za-
dnjem boravku naše braće iz Bosne. Zato-
mivši potpuno svoje uvjerenje, dogovorismo
se sa mjesnom protivnom nam hrv. stran-
kom, da bi zajednički jedino kao Hrvati do-
čekali bosanske Hrvate. Držeći se tog spo-
razuma, naši pristaše ne nadoše nikakvog
povoda, kakvom stranačkom značenju. S to-
g ne odgovara istini pisanje zadnje »C.
« da smo mi zaboravili, da su naša bra-
ća dolazili samo kao Hrvati, te da je to bio
od, da su se mnogi njihovi odalečili.
tamo »C. H.« u čemu su se naši pristaše
zaboravili, neka navede samo jedan primjer
našeg strančarstva ovom prigodom, osim
ako možda ne smatra »strančarstvom« kli-
canje naših pristaša : Živjela hrvatska Her-
p-Dosne Gore spomenuti prigovor »C. H.«.
bolje bi bilo, da okrene na adresu njezinog
omladinca, koji ih je pri dolasku pozdravio
kao Slavene i u ime slavenskog naroda,
da nije jednom jedinom riječju spomenuo
riječ hrvatski i Hrvate. Jeli, tako se dočeki-
vaju Hrvati? Ko se zaboravio, mi ili oni
oko »C. H.«? Zaista žalosno, da je dotle
doprla slavosrpska politika, da se srame i
svog narodnog imena, po kojem se pozna
an narod megju narodima. Ovo zadnje,
njezin prigovor protiv nas, ne ide za dru-
m, već da se na jednu stranu uliže »Sr-
' bima«, a na drugu, e da kako opravda ne-
ko o postupanje njezinih ne svih :
i
nekih pristaša prama nama i našoj
koji su Sa veliku žrtvu kao
A što su za Reke? 08
svoje po uv; š
tvrdi Mr
, da smo htjeli izvuči
ne bismo no
nas obratio
<«
ovom pi
J stranački pital,
ponudili mi prvi, pošto se na
» , ruku nj pristašama za sku-
u akciju ovom | , već bismo bili
ostavno kao Sta
nih
u
13
liti
si
i
u
i
;
priznanje i odobravanje. t
*| vanje u glavnoj ulozi a
ne prija dobro. Da naši pristaše nijesu dali
povoda »odalečenju« općinske glazbe i nje-
zinih, dokazom je jedan izmegju prvih nji-
hovih pristaša, koji se je i najviše zauzeo
za što ljepši i bratski doček, gosp. L. B.,
koji viđeći, da nema nikakva razloga oda-
lečenju glazbe i njegovih, da je išćuškao
na Placi već toliko puta išćuškanog »veli-
kog« Daleoru Gašpara, ilto baš radi rovare-
nja glede nesudjelovanja »Općinske glazbe«.
Ipak se sva ta njihova »odalečenja« nijesu
niti opažala, jer je naša stranka, hvala Bo-
gu, dosta jaka za samostalan život u našem
gradu. Naši su pristaše učinili svoju svetu
dužnost, kako su bolje mogli, te se korek-
tno podnijeli i odužili se svojim hrvatskim
čuvstvima i svojoj hrv. braći. Ovo nam je
hvala i valjana lekcija za u buduće. =.
Na »Dubrovnikova« pak zadirkivanja i
izmišljotine ne osvrćemo se, jer ne zaslu-
žuje ozbiljnog odgovora, a svakome je 1
onako poznato zašto je dolazak braće bo-
sanskih Hrvata »Dubrovniku« kopao oči :
jer su to sinovi »srpske« Herceg-Bosne, ali
da su imali doći kojekakovi crnogorci ili
srbijanci tada bi »Dubrovnik« bio napregnuo
sve sile da budu što bolje pričekani. lo
je naravno sve u ime iskrene »sloge« !!
Jučerašnja pomrčina Mjese-
ca. Jučer smo imali dosta lijepu zgodu, da
motrimo zanimiv nebeski pojav: potpunu
pomrčinu Mjeseca. Pisac je ovih redaka u
društvu sa nekolicinom diletanata na otvo-
renu prostoru namjestio teleskop i potanko
motrio cijeli razvitak fenomena. Prvi je kon-
akt sa pravom sjenom bio 37 minuta posli-
je ponoći. Već prije toga moglo se je i
prostim okom opaziti, kako je na istočnom
mjesečevom rubu svjetlost postala nešto sla-
bija — znak, da je Mjesec već ušao u po-
lusjenu. Zanimivo je bilo gledati, kako u
svoje vrijeme prava sjena malo po malo
osvaja cijelu površinu svojom harakteristič-
nom oblinom, dok je napokon nastupila
REDO pomrčina, koja je trajala čitav sat.
jesec je kroz cijelo to vrijeme plivao u
moru sjene poput plastične kruglje obavite
u neku slabu, ali vrlo krasnu metaličnu Cr-
venkastu boju, što je kod sličnih pojava
uvijek različito, a uvijek puno čara i ljepote.
Odakle ipak Mjesecu ta boja, dok je u pot-
punoj sjeni? To je svakako odatle, što se
vijenac naše atmosfere, kroz koji prolaze
sunčane zrake, baš dotiče onih mjesta na
Zemlji, za koja u ono doba Sunce i Mjesec
stoje u horizontu, te u kojim se opaža ju-
tarnje i večernje rumenilo; a zrake, prola-
lazeći kroz te boje, odrazuju ih na Mjesec.
S toga se nije nikada dogodilo, niti se u
opće može dogoditi, da je Mjesec, dok traje
totalnost pomrčine, nevidljiv. A to bi mo-
ralo da bude, kad Zemlja ne bi imala at-
mosferu. — Lijepo su se i za vrijeme po-
mrčine isticali neki mjesečevi krateri, osobito
Aristarh, Keppler, Copernicus i Plato u re-
lativnoj blizini najvećih udubina Oceanus
procellarum i Mare imbrium, pak Proclus
kod Mare crisium i osamljeni Tycho na juž-
nom dijelu najviše uzvisitosti. :
Premda je vedrina bila krasna, ipak su
u našim predjelima dva faktora znatno sme-
tala pomnjivu motrenju: nizak položaj Mje-
seca i kasno doba. Mjesec se je malazio u
zvježgju Strjeljača, ali već na putu prama
Jarcu, te je imao za nas nepovoljnu južnu
deklinaciju (od prilike — 22%). Tako nije
bio sasvim prost od običnih para i drugih
metereoloških utjecaja; a opet su zora, po-
četak dana i mjesečev zapad lišili drugu
polovinu pojava prave ljepote. Trebalo se je
za povoljno motrenje cijeloga UV ove
pomrčine znatno pomaknuti na jug (radi
južne mjesečeve deklinacije) i na zapad (ra-
di kasnog doba). Stanovnici su istočnih pre-
djela južne Brazilije, spa i Argentine
bili doista sretniji; njima je Mjesec bio puno
visoko na nebu, a pomrčina im je počela
u večernjim urama.
Ove će godine biti još jedna potpuna
mjesečeva pomrčina (na 27 Studenoga), ali
se u našim krajevima neće vidjeti. Zato će-
mo nastajne godine (1910.) vidjeti dvije (na
94 Svibnja i 17 Studenoga). Onda tre
opet čekati do 4 Srbnja 1917.
iz Sokola. Upravni Odbor zaključio
je, da se u Nedjelju dne 20. tek. mj. pri-
redi izlet u Šipan. Pošto će tamo uz pre-
dnjački zbor i podmladak vježbati i član-
stvo, upozoruje se isto, da što marnije po-
hagja vježbe.
ispravi! U zadnjem broju u notici o
upitna osposobljenja u ženskom preparan-
diju izbjegla nam je jedna Staepaorska po-
greška, jer je jedina g.ca Raše Marija pro-
glašena osposobljenom s odlikom.
rv. Dii. Kazališna Družina
masa će polovicom nastajne sedmice
asičnu komediju u 3 čina »Umišljeni
lesnik« od Moliera, uz blagohotno sudjelo-
, poznatog hrv.
umjetnika gosp. Dragutina Freudenreicha-
Veseljkovića.
Kostime za ovu prigodu naročito su do-
bavljene od »Hrv. Zemaljskog Kazališta« u
bu.
Glaznina će biti niska i namijenjena do-
brotvornim svrhama.
Dan i program će biti naknadno javljen.
Eto lijepe prigode našem gragjanstvu bez
like, da bliže naši .
mjetni e kh se nauživa lijepe komedije.
mjetnikom, te
Poruke | otporuke uredništva.
G. L. — Beograd: U onaj posao nijesmo u-
pućeni, te smo se obratili na jednog prijatelja u
Pragu, a netom primimo pisat ćemo Vam, kao i
onaj drugi upit razjasniti,
G. John T. — Wrights, Santa Clara: Po že- |(
lji smo preinačili adresu; hvala Vam na svemu !|4
PRAVA CRVENA HRVATSKA
Natječaj
na mjesto općinskog tajnika, uz godišnju
platu od hiljadu i dvije sto kruna (K 1200)
isplativu iz općinske blagajne, u pretplatne
mjesečne obroke.
Od natjecatelja se zahtijeva dokaz:
a) školsku naobrazbu;
b) krštenicu rogjenja;
€) potpuno poznavanje hrvatskoga jezika;
d) da je već obnašao službu kod koje op-
ćine, te da je potpuno vješt u obavljanju
svijuh posala, što pripadaju uredovanju
općine u vlastitomu i povjerenomu dje-
lokrugu.
Služba je prevremena, a nakon šest mje-
seca, bude li zadovoljio, moći će biti i stal-
nim imenovan.
Rok natječaju ističe do 15. lipnja ove go-
dine, zato natjecatelji do toga dana prika-
zati će ovome općinskom Upraviteljstvu svo-
je molbe.
Orašac, kod Dubrovnika, 23. Svibnia 1909.
Od Općinskoga Upraviteljstva
Načelnik :
WVlajki
Prisjednik:
299 V. Svilokos.
Poziv
na glavnu utemeljiteljnu skupštinu »Dubro-
vačke parobrodske plovidbe, Akcijonarnog
društva«, koja će se držati dne 18. juna o.
g., u 4 sata po p. u društvenim prostori-
jam, sa slijedećim :
Dnevnim redom:
1, Zaključivanje o utemeljenju društva;
2. Prihvaćenje društvenog pravilnika pra-
ma osnovi odobrenoj od c. k. Vlade;
3. Zaključenje o ustupu parobroda »Pe-
tka«, »Dubrovnik«, »Lapad«, »Šipan«, »Al-
banija« i »Bojana«, kao aport društva;
4. Izvještaj o uplati Kr. 240.000 u gotovu,
na potpunu doplatu društvene glavnice, i
njegovo odobrenje;
5. Izbor upravnog vijeća;
6. Izbor nadzornog odbora;
7. Zaključivanje o povišenju društvene
glavnice na Kr. 2,000.000.
Opaska. Na nazočnoj skupštini imat će pravo na
jedan glas svaki potpisalac jedne akcije. (S. 37.
Pravilnika),
Dubrovnik, dne 28. Maja 1909.
Promicateljni odbor:
Nikola vit. Bartole, Dr. Ivo DeGiulli, Ivo
Jelich, Lazar Milin, Mato Marinović, Fabo
(306). Matijević, Ivo Papi.
JAVNA ZAHVALA.
Gosp. Gjuru Puljizević u Vatsonville (Ka-
lifornija) i ostalim darovateljima, koji nam
poslaše 20 lira za nabavu kipa Gospe Lurd-
ske, koji će biti u našoj crkvi vječni spo-
men njihove pobožnosti k Majci Božjoj.
Imena darovatelja:
Antun Zadjelović iz Orašca 50 pt. Po je-
dan dolar dadoše: Ivan Soko, Ivan Vuka-
sović i Brnje Zadjelović iz Orašca; Ivan Lu-
čić, Ivan Ivanković, Niko Lučić i Niko Du-
čić iz Mrčeva; Simo Margaretić i Mato Gera
iz Gromače; Ivan Šimunković iz Ošljega;
Niko Čurčija iz Belenića; Niko Šašilo iz Šu-
meta; Jakob Batinić iz Kliševa 2 dolara.
Po 5 dolara dadoše: Petar Rešetar iz Ko-
navala; Marin Pečarević iz Zatona; F. P. Ma-
rinović iz Konavala i Nike Marinović iz Za-
ba|tona; Niko i obitelj Puljizević u Santa Cruz
10 dolara; Gjuro i Vicko Puljizević i Mati
im 56 dolara. U sve dolara 105:50 pt.
Mili rodoljubi! Svijem vam najljepša
hvala, a Svemogući Bog po zagovoru Presvi.
Djevice udijelio vam zdravlje i sreću i bla-
gosovio ovo vaše pobožno djelo, koje je
vama za čast, a drugi se ugledali na nj.
Crkovinarstvo Sv. Stjepana.
Zaton, 2. Lipnja 1909.
Presjednik :
7). Don Baro Fantella.
I. Crkovinar: /vo Miloš pok. Vicka.
II. Crkovinar: Tomo Vodnica pok. Vicka.
Glavna ovlaštena internacijonalna
Agencija za putovanje
BOŽA BANAC
U DUBROVNIKU.
Za prevoženje parobrodom i že-
ljeznicom sa svakijem društvom iz
Dubrovnika za New-York preko
Havre, Hamburg, Trsta i Fiume:
iz Dubrovnika za Eo
Auckland
Aies
Punta Arena
Valparaiso
Iquique
: li
a : Alriku i ,
Putna karta iz cijele Dalmacije te
IK pobliže obavijesti treba se obratiti
h istoj Agenciji. 200
Veliki izbor
I od najprostijeg do najfinijeg
i najmodernijeg AB
sa It 30 Olire (Comic) =>
kod M. BEASIĆA
(296) (Ulica ,Izmegju Bačvara“)
Prodava se u Gružu
jedno bogato zemljište nad
posjedom g. P. Lopižića; na
istomu je zasagjeno ložgje,
masline i druga rodna stabla,
te se na ovomu može još sa-
graditi raznih zgrada. Pobliže
kod gosp. A. Gjurinović u
God. V.
Na znanje!
Prodaje se jedan kinematograf sa cijelim
namještajem uz povoljne uvjete.
Potanje kod uredništva. (256)
Gružu. i
£90
Moschitos: Destropear “7?
Jedino, najbolje sredstvo proti ko-
marcima i sličnim insektima. Kutija
sa uporabom: 60 para. Proizvagja:
Ljekarna A. M. Valle u Gružu
Glavna skladišta: Trst: Drogarija F.co Mell.
jeka : » F.eo Jechel.
Skladišta: Dubrovnik: Drogarija A. Serra-
gli i Šoletić.
Kotor: Drogarija Eugen O-
parenović.
Spljet : Drogarija Aljinović
& Marić i Nikola
Ratković.
Zadar: Drogarija Špiro Br-
čić.
Mostar: Ljekarna W. Michau.
Sarajevo : » H. Sehles-
(308) singer.
Massage i elektrizanje
zastaralih bolesti. Preko
(282)
BN NAJB
OVI
TISK
|
| pristrojem
zadvostru-
ki i trajni
pritisak ,
zajamčena
najveća i-
zradba ve-
ća od svih
drugih ti-
skova;
Tiskovi za vino
Rulje za groždje,
( estnist suti tuta Frutta
KUPALIŠTE THERMOTHERAPIA.
—= JOD-SUMPORNE BLATNE | PARNE KUPKE ——
— Dobra hrana i poslužba. — Moderno snabdjeveno. ——
Liječi trpeće bolesnike od reumatisma, gute, kožnih i ženskih
Stan, ručak, objed i večera od 3 Kr. 50 h. za osobu na dan
===EdđE= i unije ===Ed])DMHS=———
Potanje obavijesti kod Uprave
Thermotherapie u Rijeci Dubrovačkoj.
i za MASLINE jesu RE ERCOLE“ najnovijeg i izvrstnoga su-
HIDRAULIČKI TIJESKI; - |
najbolje automatične štrcaljke za loze patentirane
voće i masline. Zrnila sa mastilim za groždje. Ocjeljni plu-
gl za vinograde. Sušnice za voće, kao što za svake
i rudne. Tiskovi za sijeno, slamu itd. za ručnu radnju.
stila za žito, prebiralo sečkalo za krmu i mlinica za brašno, ručna i razne
veličine, te i svih drugih gospodarskih strojeva.
Grade i prodavaju sa jamstvom kao posebnost najnovlje, izborne, obistinite,
pripoznate najbolje i odlkovane sastavi
PH. MAYFARTH I DR. iz
BEČU, Il. Taborstrasse 71.
Nagragjeni u svim državam svijeta sa više od 600 zlatnih, srebrnih | počastnih kolajna.
llustrovani cijenici i mnogobrojne svjedočbe pohvala.
Preprodavaoci | predstavnici raže se svukud gdje još nijesmo zastupani.
— Sobe za stanovanje
AA tm JESI Apr Ed
RA ALENS
čitave godine otvoreno.
sE ZRŠE RAS DA AL SELL
OLJI e
za VINO.
VA aan ato €
Naama utim
roizvode bilinske, živinske
Mlatilo za pšenicu, či-
irskih
strojeva u
steta ta Bt at JAJGTA RA ERJE E ARE
we“ Pri naručbi dvaju paketa franko “i
Jedina izvrsna prigoda kupnje za preprodavaoce i kućarce odrescima
28 Šalje se i privatnicima Ig
| DS 40 do 45 metara za samih (5 Kruna a |
Moderni zefiri za odijela, bluze
Roba za bluze (engleski zefir) 80 cm. široko, najnoviji nježni uzorak.
i košulje.
Kanatas za pokrivače postelja, živahne boje.
Oxford za muške košulje, veoma trajna vrsta.
Kriset za dolnje odijelo u smegjoj i crvenoj boji.
Modre robe za pregače po kuhinji i domaća odijela.
Duljina ostataka 6-15 metara. Garantovano bez po-
greške. Garantovano za pranje i najbolje vrste.
Iznos se odmah povraća, ako se roba ne dopada, i paket se ne-
biljegovan prima natrag.
Najmanja prodaja 1 poštarski paket 40-45 metara uz pouzeće
Pri naručbi može se označiti željeni pribor.
Tkaonica R. Horner, Nachod Češka
Nadalje nugjam prvu vrstu robe za opremu nevjeste. Izbijeljenog Rumbur-
škog postava i izbijeljenog Gravua za
sortirano samo za K 18.50.
donje odijelo 40 metara po želji
a