Br. 225 pogibeljan. Treba se bojati, da u ruskoj po- litici ne prevagne germanofilska ideja. Ovim bi rusko-ftfancuski savez poslao osporiv. Evropske velevlasti pojačavaju svoje mornarice. Više puta smo već javili, da Engleška upravo grozničavo radi, da poja- ča i poveća svoju mornaricu. Njemačka i Htalija takodjer mnogo ne zaostaju, a i Hab- sburška joj monarkija počela posvećivala osobitu pažnju. Sada se prenula i Francuska i Rusija. — Iz Pariza javljaju, da je više vijeće ratne mornarice obdržavalo pod pre- sjedanjem presjednika republike Fallieresa svoju zadnju sjednicu. Postignut je sporazum glede brodogradnja u ratnoj mornarici i od- nosnog financiranja. Do godine 1919. Fran- cuska će sagraditi 45 oklopnjača, a zato će | se upotrebiti tri miljarde franaka, koje će biti razdijeljene na pojedine godine. Senzacijonalna brošura u Italiji, U ta- lijanskom se novinstvu u veilke govori o brošuri, koja je netom izašla pod naslovom »1912.« i sa podnaslovom: »Preparate la flotta« (Spremajte brodovlje). Pronosi se glas, da ju je napisao jedan talijanski ad- miral. Brošura ima svrhu, da dokaže, kako je godina 1912. krajna granica Troinog Sa- veza, koji će se tada razići, i da se ltalija ima spremati na tu eventualnost. Pisac ove knjige drži, da će Austrija te godine veo- ma vjerojatno iznenada navaliti na Italiju. On izjavljuje, da Italija, ako će da bude si- gurna sama sebe, mora da bude pomorska velevlast, najmanje dvaput jača, nego li je Austrija, te predlaže, da efektiv momčadi bude povišen od 29.000 na 36.000 ljudi. Novi srpski zajam. Srpsko ministarsko vijeće pod presjedanjem kralja Petra stvo- rilo je definitivni zaključak, da se u Fran- cuskoj podigne zajam u iznosu od 140 mi- lijuna franaka. Od ovih para izgradit će se započete željeznice Zaječar-Niš i Stalac-Ča- čak, te Kragujevac-Užice i Kragujevac-Va- ljevo. Kad se ove pruge izdrade, ići će že- ljeznička mreža preko cijele zemlje. Gene- ral Živković tražio je za oboružanje vojske 60 milijuna franaka, što je ministarsko vije- će i odobrilo. Prihvat ovog novog zajma u skupštini već je osiguran. Strahovlada u Rusiji. »Daily News« do- nosi izvješće što no mu stavio na raspola- ganje knez Krapotkin o nečuvenim | nasilji- ma, ubijstvima i potlačivanju, koja se zbiše pod vlađavinom Stolipina. - Krapotkin je svoj waterijal crpio ma službenim vrelima. U Rusiji je najvećih nasilja što može biti, ubijanja bez parnice sve se više množe. Preko 74.000 osoba poslano je u Sibiriju, bez ikakve istrage i osude na samu denunciju. Hapsovi su prepuni i u njima umire godi- šnje tisuće i tisuće nevinih žrtava. Ovo da- klen iznosi na javu jedan ruski patriot pod svojim imenom, i ne može se govoriti o nikakoj novinarskoj izmišljotini. Ruski ro- doljubi, koji su toliko zabrinuti za sudbinu naše otadžbine u kojoj nema ovakih ruskih strahota, bolje bi učinili, da se brinu za svoj narod, tim bi puno više koristili sla- venskoj stvari ! Sastanak njemačkog i ruskog cara. Berlin, 9/6.: Sastanak cara Nikole sa carem Vilimom uslijediti će na naročitu želju ru- skoga cara. Kretsko pitanje, Carigrad, 9/6.: Na u- 'pit Grčke kod Porte radi njezinog držanja u kretskom pitanju, odgovorilo se sa turske strane Grcima i to, da će turske čete poći na Kretu u onaj čas, čim bi Grčka poslala onamo svoje čete ili hotjela Kretu sebi pri- pojiti. Ministar izvanjskih posala izjavio je nekolicini diplomata, da su suverenska pra- va Turske nad Kretom zagarantovana. — Pariz, 9/8.: »Agence Havas« prima iz Lon- dona vijest, da četiri zaštitne vlasti Krete nijesu još zaključile, kako će se zaštititi turski barjak na Kreti, kad odanlen povuku svoje čete. Vijesti iz Turske, Solun: Grožnja »Ze- mana« ovdješnjeg organa Mladoturaka, da će vlada protiv agitacije grčkih terorista pro- glasiti nad stanovitim djelovima Macedonije prijeki sud, kao da će se obistiniti. Doznaje se iz pouzdanoga vrela, da su sve predradnje u tom pogledu dogotovljene, i obavljenje prijekog suda bi moglo uslijediti za koji dan, pošto se Grčka agitacija sve više množi, — Carigrad : Grčki zastupnici na otomanskom parlamentu spremaju inter- pelaciju na vladu zbog namjeravanog pro- glašenja |prijekog suda u djelovima mace- donskim vilajetima, koje obitavaju Grci. — Složne vijesti iz vilajeta Adane kažu, da se prilike tamo nijesu sasma smirile, Stano- vnici oštećuju i užižu jedan drugom usjeve. Valija adanski je izdao strogi nalog na pu- čanstvo. — Solun, 9/6.: Bugari u cijeloj carevini ne će da plaćaju vojni porez. Po- svuđa se daju izjave u prilog vojnoj služ- bi. U Titviću, gdje su oblasti uporno tra-| žile, da se vojnički porez plati, mnogo je osoba uhapšeno, Došlo je do strke. Narod | je došao pred komak, te je uporno. tražio, da se hapšenici puste. Oblasti čekaju in- strukcije iz Carigrada. — Carigrad: Šef strijeljaca Jildiza maršal Tahir paša i ge- neral Tahir-paša, oba Arnauta, osugjeni su od ratnog suda na gubitak časti i šest go- dina robije. Osudu je sultan potvrdio. — Zvanični list javlja: Podčasnik, koji je pu- cao na logor u Dort-jolu, pri čem je jedan vojnik ubijen, a šest ranjeno, po ratnom sudu obješen je. — Na tursko-crnogorskoj granici blizu Pručke došlo je do sukoba. Na svakoj strani ima po tri mrtva i više ranjenih. — Po službenim brzojavima iz Ada- ne ondje je do sada 445 muslimana a 117 od drugih vjera uapšeno. HRVATI I HRVATICE ! Stupite pod barjak patriotizma »Svoj k svomu“| ŽIGICE »ISTARSKE u korist družbe“ Pravi hrvatski proizvod provigjen je sa slijedećom oznakom: = VV == Narudžbe prima: _ VJEKOSLAV JUŠIĆ - SPLJET. Pružite zaradu hrvatskim radnicima Dižite hrvatsku domaću industriju! (304) domaću industriju ! Vijesti iz naroda. Iz Lumbarde na Korčuli. (+ Ivan Nobilo). Dne 31. pr. mj. u 62. go- dini života ispusti svoju plemenitu dušu naš dobri mještanin, značajni Hrvat i posjednik Ivan Nobilo pok. Marka. Oplakuje ga ra- stužena obitelj, dva sina u dalekoj Zelandi, oplakuje ga cijela Lumbarda i cijela općina korčulanska a i svi prijatelji dalje od Kor- čule. Da je bio opće ljubljen i štovan, do- kazuje veličanstveni sprovod, koji mu je dne 2. ov. mj. bio priregjen; do preko tri stotine duša stupalo je pred i iza lijesa vr- log pokojnika. Sprovod je vodio naš župnik veleč. Don Niko Baničević, veliki prijatelj pokojnikov, sa još 4 svećenika. Od četiri vijenca osobito se isticao onaj Općine kor- čulanske sa hrvatskom vrpcom i natpisom: »Vrlom Rodoljubu, Općina Korčulanska«. Općinu je zastupao načelnik g, Dr. Arneri i tajnik, Kad je žalobna povorka stigla na mjesno grobije, g. načelnik plačnim glasom izreče kratki ali ganutljivi govor. Tužni »Re- quiem« razlijegao se grobljem a hladna ploča pokrije za uvijek smrtne ostanke našeg ne- zaboravnog Iva, uzor oca i muža, uvjerena katolika i Hrvata. Vječna slava Ivu Nobilu! — Lumbargjanin. Iz Blata na Korčuli. Pravi otačbenici podupiru svoju (Uspomena Zrinsko-Frankopanska). U nedjelju na 30. Svibnja bila je svečano pro- slavljena spomen groznog smaknuća naših narodnih; mučenika Petra Zrinskoga i Krsta Frankopana. To se je mislilo priredit na njihovu obljetnicu, ali se tad nije moglo radi nekih zapreka. Hrvatsko diletansko dru- štvo mjesnog Sokola prestavljaše tragediju »Posljednji Zrinski«. Ma i ako je već nasty- pila vrućina, ipak je te večeri bilo odaziva publike dosta, da je bila velika dvorana dubkom puna. Bilo je nekoliko posjetioca iz Veleluke, Komad i ako u sebi težak, ipak PRAVA CRVENA HRVATSKA skupljenu publiku. Radi ovog zakašnjenja morala se je prva tačka“ programa, što je bio Predgovor, naime tragički konac kne- zova Zrinskih, sasvim brzo, na dušak pro- čitati, što dakako nije bilo dobro ni uredno, baš na ovo se je moralo uložiti dosta brige i pažnje, jer se je moralo promisliti, da je to za one, koji nijesu tačnije upučeni u po- rodicu i sudbinu Zrinskih, conditio sine qua non, da što pozornije i čustljivije prate pre- stavu. Nadamo se,, da se drugi put neće što slična dogoditi, te da će nekoji biti ustr- pljeniji, dok se bude čitao kakav predgo- vor ili bolje poučno predavanje, što je toli potrebno za prosti puk, koji je dosta nazad u hrvatskoj prosvjeti. Intelligenti sat! Iz Makarske. (Razno). Nakon toliko godina dogovara- nja i prepiranja napokon je-ustanovljeno, da će se Ivićevićev:.svod razrušiti, jer osim što je grdesija ali je i po prolaznike pogi- beljno, zbog kola i kočija, i kroz nedugo vrijeme početi će se sa rušenjem. — Mo- limo Općinu da bi dala na obali namjestiti dva-tri fenjera, jer je potrebno, a osobito sada za ljetnih šetnja. — | pitanje javne knjižnice, t. j. sadruženje Pavlinovićeve i Pavišićeve trebalo bi što prije izvesti, a mi- slimo da bar u tome ne ima velikih zapreka. Pok. Pavišić je u oporuci ostavio Općini sve svoje knjige i 12.000 Kr., kojom svo- tom da se sagradi kuća za javnu knjižnicu, te rok do brzo ističe, i stoga bi se moralo žuriti, da se pohvalna namisao dovede k o- stvarenju. Cijenimo da bi najzgodnije mjesto bilo na Krpini, o čemu će nađaino se Opć. vijeće proučiti i odlučiti što prije. — Naša je obala na mnogo mjesta izrovana, pločnik je sav istrošen, te molimo koliko Lučko Po- glavarstvo toliko Pomorsku Vladu, da bi se što prije obala uredila, jer nije dostatno ono malo popravaka što je bilo učinjeno. Obalu treba od početka do kraja temeljito urediti, a krpješima se samo utaman troši. Već bi bilo skrajno vrijeme, da se dovrši pločnik na novoj obali, koji od nazad 4 godine stoji nedovršen. Molimo i Općinu, da bi se nanovo obratlla na Pomorsku Vladu. — Po- božnost prama našoj miloj Lurdskoj Gospi u Vepricu to većma raste, i neki kažu da su milosti i dostigli. Prošlog mjeseca oba- vilo se je veliko hodočašće k Njoj iz Basta i Baškevode, te će i iz ostalih selija. Gvo- |. zdene su rešetke na špilji jur postavljene, i tako još više ualiči Lurdskoj špilji, Pre- svjetli se je Biskup zauzeo, da se pod špilju i voda dovede, koja će osim za cvijeće tre- bovati i za putnike, te još bolje poljepša- vati. U tu svrhu obratio se je za pripomoć Vladi i Općini Isusovac Zabeo, koji je pro- šlih dana bio gostom našeg Presvj. biskupa. O. Zabeo putuje Dalmacijom da snima slike crkava, kapelica i dr., koje imaju koju zna- menitost, što će sve objelodaniti sa opisom putovanja u >»Glasniku Srca Isusova« i u kalendaru »Srca Isusova i Marijina«x za dojd. godinu. i Pokrajinske vijest. Treba da kupujemo narodni bi- ljeg u korist Istre, a dobije se kod kluba »Ćirilo-Metodskih zidara« u Zagrebu. Na- rodni biljeg je sasma na novo načinjen i izvrsno gumiran,' i narodni biljeg u korist »Napretka« za Bosnu, koji se dobiva kod društva »Napredak« u Sarajevu. Nadalje treba, da svakom zgodom sabiramo novac za ta dva društva i da raspačavamo i agi- tiramo za proizvode koji se u korist tih društava prodavaju, kao n. p. u korist »Ći- rila i Metoda« ima sapun iz tvornice Far- kaš i Weiss u Zagrebu kao i kod g. Ivana Lentića u Milni (Dalm.), te čaj iz tvornice je izveđba bila dobra. Moramo pohvaliti J. Fromm u Opavi (Česka), knjižara i pa- g.gjicu Franicu Knego, kao Klaru, koja je izvela svoju ulogu na svačigovo zadovolj- stvo. Ne manje hvalevrijedno se istaknuše .gjice Nike Rusković, kao Gertruda i Mare an kao Jela. Gertruda svojom odvratnom ulogom za hrvatsko ćustvo sve to veću je pažnju odnosno mržnju svraćala na se, dok Jela svojim utješljivim načinom prema Klari i Ivanu sticala je u srcima gledalaca veću ljubav i donekle harnost. Vidi se da su obe gospogjice upoznale svoju ulogu, te glu- mile baš vještački. Izvrsna je pako bila go- spogja Marija Knego-Stipković, kao duvna, Velikim ćustvom i pravom preciznošću iz- vrši svoju ulogu, da je dovabila svima suze na oči. Muške uloge takogjer su zadovoljile preko svakog očekivanja. Inscenacija bila je prilična, a odijela povoljna. Za sve ovo naj- veća je zasluga g. Ćirila Petković-Kovač, Na bilješku u pirnica »Ćirilo Metodskih zidara« u Zagre- bu, Preradovićev trg 4., žigice ig tvornice A. Reisner u Osijeku. Hrvati na okup, i podupirajte živo ova društva ! i 64. pod naslovom ,»Pra- itskoj« u raboš* odgovoriti s broju. Megjutim joj on Kruni“ na znanje. s, da bi bila mnogo pa- a je mučala, nego da je onoliko ludosti izvalila g stvari. Njoj je, čini nam se, da nih napravi »glavno glasilo | ji«1 Do vigjenja$ — Slanjski starčevićanci. da, da kod neupuće- +++ Na što je spalo ke prava u Dalmaci- Njemština na ovu prošu | isu nam: Poslije jezične naredbe Namjesništvo koji kao vrijedni i zauzetni intendant do-|dalmatinsko šalje Ravnateljstvu Pinanci bude tačniji. U programu bilo je naznačeno, |tien :— Z. 4/44. am X/V. 1908. — da je početak zabave tačno u 8 sati, a kad|Priis. au das Finanz Landes Direktion in | Zara« »narodni« prvaci ja |izvješće, kojim popraćuje partikular putnih rroškova mjernika Storffa samo na njemać- kom jeziku: »K,1K. Statthalterei fir Dalma- Ovoga nije bilo ni prije naredbe! Živjeli Ivčević i Bijankini, koji | Poglavarstvo su nam uveli njemački jezik i priznali Ta- lijane u Dalmaciji! Našim pravnicima do znanja. Čitamo u »Našoj Slozi«: Domala isprazni- ti će se u djelokrugu tršćanskog prizivnog suda 10-15 mjesta sudbenih prislušnika, ko- i će moći da u roku od 3 mjeseca posta- nu sudbenim vježbenicima sa potporom ili adjutumom. Preporučamo našim pravnicima u Istri, Dalmaciji itd., koji su svršili ili svr- šavaju svoje nauke, da se prijave kod ck. prizivnog suđa u Trstu. Zemaljski odbor i oglasi. Kako dolazi zemaljski odbor do toga, da svoje oglase daje samom »Nar. Listu« ? Zar tu nema i drugih dalmatinskih novina ? To je očito protežiranje. Svi državni uredi, zemalj- ski odbor svi bez razlike, podupiru samo sebi blagonaklone novine; to bi sam »N. L.« imao piotestirati, da mu se ne predba- ci, da se oglasima — reći ćemo bez dlake na jeziku — kupuje njegovu blagonaklonost... (Ovo donaša »Hrvatska Kruna«, čijem se potpuno slažemo. Ur.) Gradska kronika. Odlikovanje. Preč. kanonik mjesne stone crkve Don Jozo vit. Crnica bio je o- ve sedmice odlikovan za zasluge redom že- ljezne krune, Mnogobrojnim čestitkama, koje će sa svih strana primiti zbog svoje dobrote i susretljivosti prama svakome, osobito pra- ma siromasima, pridružujemo i mi maše najiskrenije čestitke. Ustoličenja. Sutra u Nedjelju slije- dti će ustoličenja dvaju župnika u Župi Dubrovačkoj: VIč. Don Ante Anića u Mli- nima i VIč. Don Ante Kriletića u Mandali- jeni. Najsrdačnije im čestitamo! Znameniti spomen«dani. Prošlih dana vršio se je po nas Dubrovačke Hrvate jedan znameniti spomen-dan: Dne 27, Ma- ja god. 1359. Dubrovnik je došao višegrad- skim ugovorom pod zaštitu hrvatskih vla- dara. Istog pak dana sjetismo se i jednog ža- lobnog spomen-dana: Dne 27. Maja god. 1806. francuski je general Lauriston opsjed- nuo Dubrovnik, kojim je časom negdašnja sloboda slavnog nam Grada bila pokopa- Večeras u kazalište. Hrvatska Diletantska Kazališna Družina u Dubrovni- ku, uz blagohotno sudjelovanje gosp. Dra- gutina Freudenreicha-Veseljkovića, hrvatskog umjetnika i glumca na Hrv. Zem. Kazalištu u Zagrebu, glumiti će večeras dne 12 ov. mj. u Bondinom Kazalištu: |: Mollierovu veselu komediju u 3 čina »Misli da je bo- lestan«; Il: Šaljivu igru od M. Kalića u 1 činu »Lijek proti ljubomornosti«, a zatim M: Veliki prizor delirija iz E. Zole: »L'As- somoire«. — Izmegju činova svira Hrv. Opć. Glazba. — (Kostumi i vlasulje iz Hrv. Zem. Kazališta u Zagrebu). — Ulazne cije- " |ne: Kr. 1; za mjesne djake i podoticire 60 para; sjedala 50 para. — Početak tačno na 8 ura. (Za lože i sjedala obratiti se g. M. Trivi), Toplo preporučamo gragjanstvu, da mno- gobrojno večeras pohrli u Kazalište, da se nauživa prave komedije, jer su Mollierove komedije izmegju prvih, a ako napomene- mo, da je glavna uloga u vještim rukama gosp. Freudenreicha, suvišna je dalja pre- poruka. Takogjer i drugi komad je, da se do mile volje zabaviš i ismiješ. U trećem komadu, tko nije imao prigode vigjeti na- šeg umjetnika, neka ne žali doći večeras, a za stalno doći će i oni, koji su ga u ovom komadu i vidjeli. Kako ge vidi, večer je kra- sna, obilna j raznovrsna, stoga dogjimo ve- čeras svi, da se barem prisutnošću odužimo hrv, umjetniku i gg. diletantima na ulože- nom trudu, Pohvalna ponuda Obalne Pije. vitbe. Uprava obalne plovitbe ponudila je svim upravama škola u kotaru, da će za školsku mladež praviti izlete za 40 para od glave u razna mjesta našeg kotara. Po- bvaliti je zato Upravu obalne plovitbe, što God. V. samo ovoliko, jer mnogo toga. tavljamo za reserve, pa ne opameti li se udarit ćemo u druge strune, jer i ustrpljivost ima svoje granice! U pamet! . ..:. Na zabadanja ,,Mrv. rune“, »Hrvatska Kruna« u broju .od 8. ov. mj. donaša nolicu pod natpisom Pogrede jezi- čnog prava, u kojoj je megju ostalim i ovo: ».... Doznali smo, da »Nar. List« nije htio štampati neke tužbe, i ako je corpus delicti imao pred očima. Isto je učinila i »Prava Crvena Hrvatska«, jer tobože anoni- mno. | ovu treba zabilježiti, da se vidi tko za što služi«. Da nije pakljenog sumnjičenja sa riječima »da se vidi ko za što služi«, ne bi se: niti osvrnuli, ali i da gospoda oko »Hrvatske Krune« sa zadijevanjima jednom dokrajče, i jer ga u sve to ja ulazim, prisiljen sam zbog toga osvrnuti se i samim činjenicama dokazati, da ne samo išto je našem fislu podmetnuta potvora skroz neumjesna, ali je.i sasma tendencijozna — proturena u vrlo prozirnu svrhu — s toga izjavljujem : Uprav ono što »Hrv. Kruna« nami pred- bacuje, da »... nijesmo htjeli donijeti jer tobože anonimno«, mi smo naprotiv prvi donijeli, i to u broju 223 od 29. Maja o. g. u rubrici »gradska kronika«, dapače na- slov odnosne tiskanice — u kojoj hrvatskom jeziku ni traga nema — donijeli sa naj markantnijim slovima (halbfette), a da go- spodi oko »Hrv. K.« dovedemo u pamet, evo opet naslov prenašamo: »Commisura- zione della defraudata competenza semplice — Vorschreibung der verkiirzten einfachen Abgabe«. Pak ne samo to, već sam se još molbom obratio da po meni donešenu ti- skanicu izlože, i tako je dneva 28. Maja (u petak), na vrlo vidnom mjestu svakome na uvid bila izložena, a na istoj sam još mar- kantnim slovima napisao: Živjela »temeljna načela!«, što će svi očevidci posvjedočiti. Što se pak jedne poruke uredništva tiče (u Zadar upravljene) to ne samo što je bilo anonimno, nego i osobno, i to još o je- dnoj skroz privatnoj stvari, a nipošto o po- vredama jezičnog prava. Ovoliko u hator istine, a kamo li ada se vidi ko za što služi«! Nadati se je pak, da će sada gospoda oko »Hrv. Krune« rastvo- riti broj 228 »Prave Crvene Hrvatske« od 29. Maja, te da će u prvom broju opovr- gnuti upravljenu nam objedu. Istodobno ću pak spomenuti, da je ovo drugi sasma vi- dni dokaz, da nekim — ili nekome — oko »Hrv. K.« nije do ničega drugoga nego do zabadanja, jer i u broju 219 »Prave Civ. Hrv.« od 1. Maja izašao je opširni članak o riješenju jezičnog pitanja, u kojem se je najviše prigovaralo i ustajalo proti onako- vom »riješenju«, a ipak je bila »Hrvatska Kruna« toliko »nepristrana«, da je u broju od 6. Maja (dakle poslije šest dana!) do- nijela, da se »,,Prava Crvena Hrvatska“ još nije izjavila o riješenju jezičnog pitanja«! Gospodo, ,manje zadirkivanja i neumje- snog sumnjičenja, jer tim ne samo što se ni najmanje ne koristi nego se dapače općoj stvari štete nanaša i kleveće se onoga, koji se iskreno i pošteno bori, Žele li pak gospoda oko »Hrv. Krune« još koji vidni dokaz, da se vidi »za što služimo« i da se potvrdi kakovi smo »gfe- neralaši«, neka se izvole javiti de im od- mah predočim, kao i upravljeni mi nalog sa Ministarstva Financija u Beču, kakovog cijenim dau istom slučaju nijedan podanik Austro-Ugarske dosle nije primio. Ostaje na biljezi Frano Sohic&, Sjednica općinskog vijeća oci- držat će se danas na 8! ura po podne. Općinske radnje. Milo nam je da će Općina, kako čujemo, svaku pa i maj- manju radnju stavljati na dražbu, jet ne samo što je (ako svakome pravo nege je po istu Općinu i vrlo korisno, Bilo bi g to- ga pravo, da i za opskrbu potrebitih tiska. nica otvori dražbu, jer bi se i ma tome svake godine mogla vrlo lijepa svota pri. štediti; t& barem ga u tome ne bi imalo ulaziti političko mišljenje, nego koja tiskara jeftiniji cijenik predloži, da se ouoj i radnja je našoj djeci pružila lijepu zgodu, da se|dade mogu uspoznati ga bližnjom okolicom, te samim Dubrovnikom, kojeg mnogi tek vide kad u vojništvo dogju. Djeca vide pri ovim izletima čarobne uvale, zaljeve i prodore, te kićene otoke naše pitome okolice, Uspo- znaju ge svojim drugovima hližnjeg mjesta, sklapaju prijateljstva, pobugjuju se na uza- jamno štovanje i stiču slobođu pri općenju i u putovanju. Ovakovi izleti za školsku mladež jesu velika odgojna srestva, pa ih preporučamo živo našim vrijednim učiteljima. Dosta je višel Porezni referenat pri mjesnom Poglavarstvu K-ić (C-ich — sangue puro () neprestano vrijegja naš jezik i pod- zabranjuje uredovanje u hrvatskom jeziku, u jeziku ove zemlje, koja ga hrani i trpi, Hoće li tome ć. k. kot, jednom stati na kraj ? Za danas Puzavestvo. Gosp. L, K. kao mladić di