Br. 225

pogibeljan. Treba se bojati, da u ruskoj po-
litici ne prevagne germanofilska ideja. Ovim
bi rusko-ftfancuski savez poslao osporiv.

Evropske velevlasti pojačavaju svoje
mornarice. Više puta smo već javili, da
Engleška upravo grozničavo radi, da poja-
ča i poveća svoju mornaricu. Njemačka i
Htalija takodjer mnogo ne zaostaju, a i Hab-
sburška joj monarkija počela posvećivala
osobitu pažnju. Sada se prenula i Francuska
i Rusija. — Iz Pariza javljaju, da je više
vijeće ratne mornarice obdržavalo pod pre-
sjedanjem presjednika republike Fallieresa
svoju zadnju sjednicu. Postignut je sporazum
glede brodogradnja u ratnoj mornarici i od-
nosnog financiranja. Do godine 1919. Fran-

cuska će sagraditi 45 oklopnjača, a zato će |

se upotrebiti tri miljarde franaka, koje će
biti razdijeljene na pojedine godine.
Senzacijonalna brošura u Italiji, U ta-
lijanskom se novinstvu u veilke govori o
brošuri, koja je netom izašla pod naslovom
»1912.« i sa podnaslovom: »Preparate la
flotta« (Spremajte brodovlje). Pronosi se
glas, da ju je napisao jedan talijanski ad-
miral. Brošura ima svrhu, da dokaže, kako
je godina 1912. krajna granica Troinog Sa-
veza, koji će se tada razići, i da se ltalija
ima spremati na tu eventualnost. Pisac ove
knjige drži, da će Austrija te godine veo-
ma vjerojatno iznenada navaliti na Italiju.
On izjavljuje, da Italija, ako će da bude si-
gurna sama sebe, mora da bude pomorska
velevlast, najmanje dvaput jača, nego li je
Austrija, te predlaže, da efektiv momčadi
bude povišen od 29.000 na 36.000 ljudi.

Novi srpski zajam. Srpsko ministarsko
vijeće pod presjedanjem kralja Petra stvo-
rilo je definitivni zaključak, da se u Fran-
cuskoj podigne zajam u iznosu od 140 mi-
lijuna franaka. Od ovih para izgradit će se
započete željeznice Zaječar-Niš i Stalac-Ča-
čak, te Kragujevac-Užice i Kragujevac-Va-
ljevo. Kad se ove pruge izdrade, ići će že-
ljeznička mreža preko cijele zemlje. Gene-
ral Živković tražio je za oboružanje vojske
60 milijuna franaka, što je ministarsko vije-
će i odobrilo. Prihvat ovog novog zajma u
skupštini već je osiguran.

Strahovlada u Rusiji. »Daily News« do-
nosi izvješće što no mu stavio na raspola-
ganje knez Krapotkin o nečuvenim | nasilji-
ma, ubijstvima i potlačivanju, koja se zbiše
pod vlađavinom Stolipina. - Krapotkin je
svoj waterijal crpio ma službenim vrelima.
U Rusiji je najvećih nasilja što može biti,
ubijanja bez parnice sve se više množe.
Preko 74.000 osoba poslano je u Sibiriju, bez
ikakve istrage i osude na samu denunciju.
Hapsovi su prepuni i u njima umire godi-
šnje tisuće i tisuće nevinih žrtava. Ovo da-
klen iznosi na javu jedan ruski patriot pod
svojim imenom, i ne može se govoriti o
nikakoj novinarskoj izmišljotini. Ruski ro-
doljubi, koji su toliko zabrinuti za sudbinu
naše otadžbine u kojoj nema ovakih ruskih
strahota, bolje bi učinili, da se brinu za
svoj narod, tim bi puno više koristili sla-
venskoj stvari !

Sastanak njemačkog i ruskog cara.
Berlin, 9/6.: Sastanak cara Nikole sa carem
Vilimom uslijediti će na naročitu želju ru-
skoga cara.

Kretsko pitanje, Carigrad, 9/6.: Na u-
'pit Grčke kod Porte radi njezinog držanja
u kretskom pitanju, odgovorilo se sa turske
strane Grcima i to, da će turske čete poći
na Kretu u onaj čas, čim bi Grčka poslala
onamo svoje čete ili hotjela Kretu sebi pri-
pojiti. Ministar izvanjskih posala izjavio je
nekolicini diplomata, da su suverenska pra-
va Turske nad Kretom zagarantovana. —
Pariz, 9/8.: »Agence Havas« prima iz Lon-
dona vijest, da četiri zaštitne vlasti Krete
nijesu još zaključile, kako će se zaštititi
turski barjak na Kreti, kad odanlen povuku
svoje čete.

Vijesti iz Turske, Solun: Grožnja »Ze-
mana« ovdješnjeg organa Mladoturaka, da
će vlada protiv agitacije grčkih terorista pro-
glasiti nad stanovitim djelovima Macedonije
prijeki sud, kao da će se obistiniti.

Doznaje se iz pouzdanoga vrela, da su sve
predradnje u tom pogledu dogotovljene, i
obavljenje prijekog suda bi moglo uslijediti
za koji dan, pošto se Grčka agitacija sve
više množi, — Carigrad : Grčki zastupnici
na otomanskom parlamentu spremaju inter-
pelaciju na vladu zbog namjeravanog pro-
glašenja |prijekog suda u djelovima mace-
donskim vilajetima, koje obitavaju Grci. —
Složne vijesti iz vilajeta Adane kažu, da se
prilike tamo nijesu sasma smirile, Stano-
vnici oštećuju i užižu jedan drugom usjeve.
Valija adanski je izdao strogi nalog na pu-
čanstvo. — Solun, 9/6.: Bugari u cijeloj
carevini ne će da plaćaju vojni porez. Po-
svuđa se daju izjave u prilog vojnoj služ-

bi. U Titviću, gdje su oblasti uporno tra-|

žile, da se vojnički porez plati, mnogo je

osoba uhapšeno, Došlo je do strke. Narod |

je došao pred komak, te je uporno. tražio,
da se hapšenici puste. Oblasti čekaju in-
strukcije iz Carigrada. — Carigrad: Šef
strijeljaca Jildiza maršal Tahir paša i ge-
neral Tahir-paša, oba Arnauta, osugjeni su
od ratnog suda na gubitak časti i šest go-
dina robije. Osudu je sultan potvrdio. —
Zvanični list javlja: Podčasnik, koji je pu-
cao na logor u Dort-jolu, pri čem je jedan
vojnik ubijen, a šest ranjeno, po ratnom
sudu obješen je. — Na tursko-crnogorskoj
granici blizu Pručke došlo je do sukoba.
Na svakoj strani ima po tri mrtva i više
ranjenih. — Po službenim brzojavima iz Ada-
ne ondje je do sada 445 muslimana a 117

od drugih vjera uapšeno.

 

HRVATI I HRVATICE !

Stupite pod barjak patriotizma
»Svoj k svomu“|

 

 

 

ŽIGICE
»ISTARSKE u korist družbe“
Pravi hrvatski proizvod provigjen
je sa slijedećom oznakom:

=
VV
==

 

   

Narudžbe prima: _
VJEKOSLAV JUŠIĆ - SPLJET.

Pružite zaradu hrvatskim radnicima

Dižite hrvatsku domaću industriju!

 

 

 

(304) domaću industriju !

 

Vijesti iz naroda.

Iz Lumbarde na Korčuli.

(+ Ivan Nobilo). Dne 31. pr. mj. u 62. go-
dini života ispusti svoju plemenitu dušu naš
dobri mještanin, značajni Hrvat i posjednik
Ivan Nobilo pok. Marka. Oplakuje ga ra-
stužena obitelj, dva sina u dalekoj Zelandi,
oplakuje ga cijela Lumbarda i cijela općina
korčulanska a i svi prijatelji dalje od Kor-
čule. Da je bio opće ljubljen i štovan, do-
kazuje veličanstveni sprovod, koji mu je
dne 2. ov. mj. bio priregjen; do preko tri
stotine duša stupalo je pred i iza lijesa vr-
log pokojnika. Sprovod je vodio naš župnik
veleč. Don Niko Baničević, veliki prijatelj
pokojnikov, sa još 4 svećenika. Od četiri
vijenca osobito se isticao onaj Općine kor-
čulanske sa hrvatskom vrpcom i natpisom:
»Vrlom Rodoljubu, Općina Korčulanska«.
Općinu je zastupao načelnik g, Dr. Arneri
i tajnik, Kad je žalobna povorka stigla na
mjesno grobije, g. načelnik plačnim glasom
izreče kratki ali ganutljivi govor. Tužni »Re-
quiem« razlijegao se grobljem a hladna ploča
pokrije za uvijek smrtne ostanke našeg ne-
zaboravnog Iva, uzor oca i muža, uvjerena
katolika i Hrvata. Vječna slava Ivu Nobilu!

— Lumbargjanin.

Iz Blata na Korčuli.

Pravi otačbenici podupiru svoju

 

(Uspomena Zrinsko-Frankopanska). U
nedjelju na 30. Svibnja bila je svečano pro-
slavljena spomen groznog smaknuća naših
narodnih; mučenika Petra Zrinskoga i Krsta
Frankopana. To se je mislilo priredit na
njihovu obljetnicu, ali se tad nije moglo
radi nekih zapreka. Hrvatsko diletansko dru-
štvo mjesnog Sokola prestavljaše tragediju
»Posljednji Zrinski«. Ma i ako je već nasty-
pila vrućina, ipak je te večeri bilo odaziva
publike dosta, da je bila velika dvorana
dubkom puna. Bilo je nekoliko posjetioca
iz Veleluke, Komad i ako u sebi težak, ipak

PRAVA CRVENA HRVATSKA

skupljenu publiku. Radi ovog zakašnjenja
morala se je prva tačka“ programa, što je
bio Predgovor, naime tragički konac kne-
zova Zrinskih, sasvim brzo, na dušak pro-
čitati, što dakako nije bilo dobro ni uredno,
baš na ovo se je moralo uložiti dosta brige
i pažnje, jer se je moralo promisliti, da je
to za one, koji nijesu tačnije upučeni u po-
rodicu i sudbinu Zrinskih, conditio sine qua
non, da što pozornije i čustljivije prate pre-
stavu. Nadamo se,, da se drugi put neće što
slična dogoditi, te da će nekoji biti ustr-
pljeniji, dok se bude čitao kakav predgo-
vor ili bolje poučno predavanje, što je toli
potrebno za prosti puk, koji je dosta nazad
u hrvatskoj prosvjeti. Intelligenti sat!

Iz Makarske.

(Razno). Nakon toliko godina dogovara-
nja i prepiranja napokon je-ustanovljeno,
da će se Ivićevićev:.svod razrušiti, jer osim
što je grdesija ali je i po prolaznike pogi-
beljno, zbog kola i kočija, i kroz nedugo
vrijeme početi će se sa rušenjem. — Mo-
limo Općinu da bi dala na obali namjestiti
dva-tri fenjera, jer je potrebno, a osobito
sada za ljetnih šetnja. — | pitanje javne
knjižnice, t. j. sadruženje Pavlinovićeve i
Pavišićeve trebalo bi što prije izvesti, a mi-
slimo da bar u tome ne ima velikih zapreka.
Pok. Pavišić je u oporuci ostavio Općini
sve svoje knjige i 12.000 Kr., kojom svo-
tom da se sagradi kuća za javnu knjižnicu,
te rok do brzo ističe, i stoga bi se moralo
žuriti, da se pohvalna namisao dovede k o-
stvarenju. Cijenimo da bi najzgodnije mjesto
bilo na Krpini, o čemu će nađaino se Opć.
vijeće proučiti i odlučiti što prije. — Naša
je obala na mnogo mjesta izrovana, pločnik
je sav istrošen, te molimo koliko Lučko Po-
glavarstvo toliko Pomorsku Vladu, da bi se
što prije obala uredila, jer nije dostatno ono
malo popravaka što je bilo učinjeno. Obalu
treba od početka do kraja temeljito urediti,
a krpješima se samo utaman troši. Već bi
bilo skrajno vrijeme, da se dovrši pločnik
na novoj obali, koji od nazad 4 godine
stoji nedovršen. Molimo i Općinu, da bi se
nanovo obratlla na Pomorsku Vladu. — Po-
božnost prama našoj miloj Lurdskoj Gospi
u Vepricu to većma raste, i neki kažu da
su milosti i dostigli. Prošlog mjeseca oba-
vilo se je veliko hodočašće k Njoj iz Basta

i Baškevode, te će i iz ostalih selija. Gvo- |.

zdene su rešetke na špilji jur postavljene,
i tako još više ualiči Lurdskoj špilji, Pre-
svjetli se je Biskup zauzeo, da se pod špilju
i voda dovede, koja će osim za cvijeće tre-
bovati i za putnike, te još bolje poljepša-
vati. U tu svrhu obratio se je za pripomoć
Vladi i Općini Isusovac Zabeo, koji je pro-
šlih dana bio gostom našeg Presvj. biskupa.
O. Zabeo putuje Dalmacijom da snima slike
crkava, kapelica i dr., koje imaju koju zna-
menitost, što će sve objelodaniti sa opisom
putovanja u >»Glasniku Srca Isusova« i u
kalendaru »Srca Isusova i Marijina«x za dojd.
godinu. i

   

Pokrajinske vijest.

Treba da kupujemo narodni bi-

ljeg u korist Istre, a dobije se kod kluba
»Ćirilo-Metodskih zidara« u Zagrebu. Na-
rodni biljeg je sasma na novo načinjen i
izvrsno gumiran,' i narodni biljeg u korist
»Napretka« za Bosnu, koji se dobiva kod
društva »Napredak« u Sarajevu. Nadalje
treba, da svakom zgodom sabiramo novac
za ta dva društva i da raspačavamo i agi-
tiramo za proizvode koji se u korist tih
društava prodavaju, kao n. p. u korist »Ći-
rila i Metoda« ima sapun iz tvornice Far-
kaš i Weiss u Zagrebu kao i kod g. Ivana
Lentića u Milni (Dalm.), te čaj iz tvornice

je izveđba bila dobra. Moramo pohvaliti J. Fromm u Opavi (Česka), knjižara i pa-

g.gjicu Franicu Knego, kao Klaru, koja je
izvela svoju ulogu na svačigovo zadovolj-
stvo. Ne manje hvalevrijedno se istaknuše
.gjice Nike Rusković, kao Gertruda i Mare
an kao Jela. Gertruda svojom odvratnom
ulogom za hrvatsko ćustvo sve to veću je
pažnju odnosno mržnju svraćala na se, dok
Jela svojim utješljivim načinom prema Klari
i Ivanu sticala je u srcima gledalaca veću
ljubav i donekle harnost. Vidi se da su obe
gospogjice upoznale svoju ulogu, te glu-
mile baš vještački. Izvrsna je pako bila go-
spogja Marija Knego-Stipković, kao duvna,
Velikim ćustvom i pravom preciznošću iz-
vrši svoju ulogu, da je dovabila svima suze
na oči. Muške uloge takogjer su zadovoljile
preko svakog očekivanja. Inscenacija bila je
prilična, a odijela povoljna. Za sve ovo naj-
veća je zasluga g. Ćirila Petković-Kovač,

Na bilješku u

pirnica »Ćirilo Metodskih zidara« u Zagre-
bu, Preradovićev trg 4., žigice ig tvornice
A. Reisner u Osijeku.

Hrvati na okup, i podupirajte živo ova

društva !

i 64. pod naslovom ,»Pra-
itskoj« u raboš* odgovoriti
s broju. Megjutim joj

on Kruni“ na znanje.

s, da bi bila mnogo pa-
a je mučala, nego da je

 

onoliko ludosti izvalila g stvari. Njoj je,
čini nam se, da
nih napravi

»glavno glasilo |
ji«1 Do vigjenja$ — Slanjski starčevićanci.

da, da kod neupuće-
+++ Na što je spalo
ke prava u Dalmaci-

Njemština na ovu prošu | isu

nam: Poslije jezične naredbe Namjesništvo

koji kao vrijedni i zauzetni intendant do-|dalmatinsko šalje Ravnateljstvu Pinanci

bude tačniji. U programu bilo je naznačeno, |tien :— Z. 4/44. am X/V. 1908. —
da je početak zabave tačno u 8 sati, a kad|Priis. au das Finanz Landes Direktion in |
Zara«

 

»narodni« prvaci

ja
|izvješće, kojim popraćuje partikular putnih
rroškova mjernika Storffa samo na njemać-
kom jeziku: »K,1K. Statthalterei fir Dalma-

Ovoga nije bilo ni prije naredbe! Živjeli
Ivčević

 

i Bijankini, koji | Poglavarstvo

su nam uveli njemački jezik i priznali Ta-
lijane u Dalmaciji!

Našim pravnicima do znanja.
Čitamo u »Našoj Slozi«: Domala isprazni-
ti će se u djelokrugu tršćanskog prizivnog
suda 10-15 mjesta sudbenih prislušnika, ko-
i će moći da u roku od 3 mjeseca posta-
nu sudbenim vježbenicima sa potporom ili
adjutumom. Preporučamo našim pravnicima
u Istri, Dalmaciji itd., koji su svršili ili svr-
šavaju svoje nauke, da se prijave kod ck.
prizivnog suđa u Trstu.

Zemaljski odbor i oglasi. Kako
dolazi zemaljski odbor do toga, da svoje
oglase daje samom  »Nar. Listu« ? Zar tu
nema i drugih dalmatinskih novina ? To je
očito protežiranje. Svi državni uredi, zemalj-
ski odbor svi bez razlike, podupiru samo
sebi blagonaklone novine; to bi sam »N.
L.« imao piotestirati, da mu se ne predba-
ci, da se oglasima — reći ćemo bez dlake
na jeziku — kupuje njegovu blagonaklonost...
(Ovo donaša »Hrvatska Kruna«, čijem se
potpuno slažemo. Ur.)

 

Gradska kronika.

Odlikovanje. Preč. kanonik mjesne
stone crkve Don Jozo vit. Crnica bio je o-
ve sedmice odlikovan za zasluge redom že-
ljezne krune, Mnogobrojnim čestitkama, koje
će sa svih strana primiti zbog svoje dobrote
i susretljivosti prama svakome, osobito pra-
ma siromasima, pridružujemo i mi maše
najiskrenije čestitke.

Ustoličenja. Sutra u Nedjelju slije-
dti će ustoličenja dvaju župnika u Župi
Dubrovačkoj: VIč. Don Ante Anića u Mli-
nima i VIč. Don Ante Kriletića u Mandali-
jeni. Najsrdačnije im čestitamo!

Znameniti spomen«dani. Prošlih
dana vršio se je po nas Dubrovačke Hrvate
jedan znameniti spomen-dan: Dne 27, Ma-
ja god. 1359. Dubrovnik je došao višegrad-
skim ugovorom pod zaštitu hrvatskih vla-
dara.

Istog pak dana sjetismo se i jednog ža-
lobnog spomen-dana: Dne 27. Maja god.
1806. francuski je general Lauriston opsjed-
nuo Dubrovnik, kojim je časom negdašnja
sloboda slavnog nam Grada bila pokopa-

Večeras u kazalište. Hrvatska
Diletantska Kazališna Družina u Dubrovni-
ku, uz blagohotno sudjelovanje gosp. Dra-
gutina Freudenreicha-Veseljkovića, hrvatskog
umjetnika i glumca na Hrv. Zem. Kazalištu
u Zagrebu, glumiti će večeras dne 12 ov.
mj. u Bondinom Kazalištu: |: Mollierovu
veselu komediju u 3 čina »Misli da je bo-
lestan«; Il: Šaljivu igru od M. Kalića u 1
činu »Lijek proti ljubomornosti«, a zatim
M: Veliki prizor delirija iz E. Zole: »L'As-
somoire«. —  Izmegju činova svira Hrv.
Opć. Glazba. — (Kostumi i vlasulje iz Hrv.
Zem. Kazališta u Zagrebu). — Ulazne cije-

" |ne: Kr. 1; za mjesne djake i podoticire 60

para; sjedala 50 para. — Početak tačno na
8 ura. (Za lože i sjedala obratiti se g. M.
Trivi),

Toplo preporučamo gragjanstvu, da mno-
gobrojno večeras pohrli u Kazalište, da se
nauživa prave komedije, jer su Mollierove
komedije izmegju prvih, a ako napomene-
mo, da je glavna uloga u vještim rukama
gosp. Freudenreicha, suvišna je dalja pre-
poruka. Takogjer i drugi komad je, da se
do mile volje zabaviš i ismiješ. U trećem
komadu, tko nije imao prigode vigjeti na-
šeg umjetnika, neka ne žali doći večeras, a
za stalno doći će i oni, koji su ga u ovom
komadu i vidjeli. Kako ge vidi, večer je kra-
sna, obilna j raznovrsna, stoga dogjimo ve-
čeras svi, da se barem prisutnošću odužimo
hrv, umjetniku i gg. diletantima na ulože-
nom trudu,

Pohvalna ponuda Obalne Pije.
vitbe. Uprava obalne plovitbe ponudila
je svim upravama škola u kotaru, da će
za školsku mladež praviti izlete za 40 para
od glave u razna mjesta našeg kotara. Po-
bvaliti je zato Upravu obalne plovitbe, što

God. V.

samo ovoliko, jer mnogo toga. tavljamo
za reserve, pa ne opameti li se udarit ćemo
u druge strune, jer i ustrpljivost ima svoje
granice! U pamet! . ..:.

Na zabadanja ,,Mrv. rune“,
»Hrvatska Kruna« u broju .od 8. ov. mj.
donaša nolicu pod natpisom Pogrede jezi-
čnog prava, u kojoj je megju ostalim i ovo:

».... Doznali smo, da »Nar. List« nije
htio štampati neke tužbe, i ako je corpus
delicti imao pred očima. Isto je učinila i
»Prava Crvena Hrvatska«, jer tobože anoni-
mno. | ovu treba zabilježiti, da se vidi tko
za što služi«.

Da nije pakljenog sumnjičenja sa riječima
»da se vidi ko za što služi«, ne bi se: niti
osvrnuli, ali i da gospoda oko »Hrvatske
Krune« sa zadijevanjima jednom dokrajče,
i jer ga u sve to ja ulazim, prisiljen sam
zbog toga osvrnuti se i samim činjenicama
dokazati, da ne samo išto je našem fislu
podmetnuta potvora skroz neumjesna, ali
je.i sasma tendencijozna — proturena u
vrlo prozirnu svrhu — s toga izjavljujem :

Uprav ono što »Hrv. Kruna« nami pred-
bacuje, da »... nijesmo htjeli donijeti jer
tobože anonimno«, mi smo naprotiv prvi
donijeli, i to u broju 223 od 29. Maja o.
g. u rubrici »gradska kronika«, dapače na-
slov odnosne tiskanice — u kojoj hrvatskom
jeziku ni traga nema — donijeli sa naj
markantnijim slovima (halbfette), a da go-
spodi oko »Hrv. K.« dovedemo u pamet,
evo opet naslov prenašamo: »Commisura-
zione della defraudata competenza semplice
— Vorschreibung der verkiirzten einfachen
Abgabe«. Pak ne samo to, već sam se još
molbom obratio da po meni donešenu ti-
skanicu izlože, i tako je dneva 28. Maja (u
petak), na vrlo vidnom mjestu svakome na
uvid bila izložena, a na istoj sam još mar-
kantnim slovima napisao: Živjela »temeljna
načela!«, što će svi očevidci posvjedočiti.

Što se pak jedne poruke uredništva tiče
(u Zadar upravljene) to ne samo što je bilo
anonimno, nego i osobno, i to još o je-
dnoj skroz privatnoj stvari, a nipošto o po-
vredama jezičnog prava.

Ovoliko u hator istine, a kamo li ada se
vidi ko za što služi«! Nadati se je pak, da
će sada gospoda oko »Hrv. Krune« rastvo-
riti broj 228 »Prave Crvene Hrvatske« od
29. Maja, te da će u prvom broju opovr-
gnuti upravljenu nam objedu. Istodobno ću
pak spomenuti, da je ovo drugi sasma vi-
dni dokaz, da nekim — ili nekome — oko
»Hrv. K.« nije do ničega drugoga nego do
zabadanja, jer i u broju 219 »Prave Civ.
Hrv.« od 1. Maja izašao je opširni članak
o riješenju jezičnog pitanja, u kojem se je
najviše prigovaralo i ustajalo proti onako-
vom »riješenju«, a ipak je bila »Hrvatska
Kruna« toliko »nepristrana«, da je u broju
od 6. Maja (dakle poslije šest dana!) do-
nijela, da se »,,Prava Crvena Hrvatska“ još
nije izjavila o riješenju jezičnog pitanja«!

Gospodo, ,manje zadirkivanja i neumje-
snog sumnjičenja, jer tim ne samo što se
ni najmanje ne koristi nego se dapače općoj
stvari štete nanaša i kleveće se onoga, koji
se iskreno i pošteno bori,

Žele li pak gospoda oko »Hrv. Krune«
još koji vidni dokaz, da se vidi »za što
služimo« i da se potvrdi kakovi smo »gfe-
neralaši«, neka se izvole javiti de im od-
mah predočim, kao i upravljeni mi nalog
sa Ministarstva Financija u Beču, kakovog
cijenim dau istom slučaju nijedan podanik
Austro-Ugarske dosle nije primio.

Ostaje na biljezi Frano Sohic&,

Sjednica općinskog vijeća oci-
držat će se danas na 8! ura po podne.

Općinske radnje. Milo nam je da
će Općina, kako čujemo, svaku pa i maj-
manju radnju stavljati na dražbu, jet ne
samo što je (ako svakome pravo nege je
po istu Općinu i vrlo korisno, Bilo bi g to-
ga pravo, da i za opskrbu potrebitih tiska.
nica otvori dražbu, jer bi se i ma tome
svake godine mogla vrlo lijepa svota pri.
štediti; t& barem ga u tome ne bi imalo
ulaziti političko mišljenje, nego koja tiskara
jeftiniji cijenik predloži, da se ouoj i radnja

je našoj djeci pružila lijepu zgodu, da se|dade

mogu uspoznati ga bližnjom okolicom, te
samim Dubrovnikom, kojeg mnogi tek vide
kad u vojništvo dogju. Djeca vide pri ovim
izletima čarobne uvale, zaljeve i prodore,
te kićene otoke naše pitome okolice, Uspo-
znaju ge svojim drugovima hližnjeg mjesta,
sklapaju prijateljstva, pobugjuju se na uza-
jamno štovanje i stiču slobođu pri općenju
i u putovanju. Ovakovi izleti za školsku
mladež jesu velika odgojna srestva, pa ih
preporučamo živo našim vrijednim učiteljima.
Dosta je višel Porezni referenat pri
mjesnom Poglavarstvu K-ić (C-ich — sangue
puro () neprestano vrijegja naš jezik i pod-
zabranjuje uredovanje

u hrvatskom jeziku, u jeziku ove zemlje,
koja ga hrani i trpi, Hoće li tome ć. k. kot,
jednom stati na kraj ? Za danas

Puzavestvo. Gosp. L, K. kao mladić

 

di