hoti, Go.sli eć i za. to Odgovor, se gnalo..ustrpi, ;a; neće. mu baš. biti slšikoJ, Znamo da, marit, slavosrb ima ožu; nu, biti, ipak ko koji će ra- y-4 užiti ne- onkretnih. pitanja pravašima u Dal- magliia.i onima. koji su_do_jučer takovim bili. Danas zavežimo. Bog i Hrvati! = R. Ko radi. za magjarsko, bai iako, državno jedinstvo? Tako" su nerlile 1*nesretne prilike naše javne, štam , da ko nepristrano prati nje- zinu pišaniju a nađašve strahovite navale, ispeite “i laži, nagje se ilt posve zga- ien .i po. tome inđiferentan za istu pisa- : nij, i očijan žive o sebi, prepuštajući ča ni e i bijesni izmegju sebe kolju: Na aj sači \ pošve bi narodna stvar stra- dala, zato je velika neizmjerna zasluga oni- je divovi eh “Ijudi, koji se ne dadu za- vestithujicom, koja sve ruši, nego junački plivaju profi struji. i Osviješćuju narod; da za strđjom ne poleti u vrtlog. Najbolji do- kaz đa je ! tako, imamo u svagđanjim na- valama. i žale iti većine našijeh gla- s gigi o stranici u Banovini i proti dičuomu D.r | Franku. On se »prođao Beču«, on. »metaniše' Pešti«, on »sklapa ugovore erlom«, on je »jedino potporište ba- f«; a njegova stranka »kako ludi nu, Rauchtd«; t u za njime kao krdo maloumnijeh “za zvonarom«. Godina i godina u- so 8 dj; tisuću su puta bili usilovani i ja O na, sudu: i_u javnoj štampi priznati da su kleto lagali ali ipak nastavljaju poganu svoju rahola,,a cijeli kor_potkupljenijeh ili bezu- mnijeh svaki čas navraća se na stare rigo- tine, ponavlja ušutkane laži i izmišlja novi- jeh objeđa, a svijet? Svijet sve to guca, pri- ma N6“za sveto pismo i kao židovi utne- štiti“ glasom 'viče: propni ga! Njegovi su 146 izbor muževi znanja i poštenja, koli"s8 h&*Bi klanjati kumitu za živu glavu, Oil BF ostavili“ Franka da su osvjedočeni di Gnke (radi za narodno dobro; ali za viši dio iišijehi novina oni su ME sli- “Pivogje 'slijepaca«. Dapače bezobra- z GA o. da baš prigovarajti i bijede“ 'dfdge'za ono, što oni sami rađe i čine“ "Najbolji nam je dokaz tome odnošaji o tske i Magjarske. Dočim naša s i Banovini ne priznaje nagodu, i ubite di posve nebdvisno sa pojednakijem sita pe svoja u kuči svojoj, kao što j&*danak Magjarska, dotle sve ostale stra vile'li 4hanje prižnavaju podregjenost Hr- vatske rskoj. Dočim naša stranka ne rt ti nagodbenjačkog bana, ako ni svoj :ptogram 'uništi; dotle ostale d'bi im bić poćuđan, a ako lome | Riuchaj zato je jer im poćuđan vik€Q,'M! Česares i izdavatelja revije Na- dliba &d Artes koji, shvaćajući svu nesreću prčostalih“ stanovnika porušenih gradova, i tčliko odvažnosti da pred forum ci- i i *tzobrašenogi svijčta iznesu sve vla- dine. e u pitiinju obnovljenja Mes- sile | onih drdgih gradova, od kojih je sada ošta O hepi ruševina. Hvalimo ih, jer tiftie“ p wi svoj patriotizam i svoju uttbav pram “svojemu riarodu. Ali moramo | titt&g)er najsvečanije pobuditi [ponašanje i đ rednika »Dalmate«, koji se rit ris Ina nab-ist nabacio svakom vrsti učitdk"“i osvada; jer se je naš list usudio “drugog Jednog lista vijest o nel ika u Messitii, te da pita, što se “ohth milijona sakupljenih mo pa ni “ile, kako“ sti bili upotrebljeni oy js "bež đa ek Zi stida di ši še i gis z 3 su š “oni mrze, izmisliše da urednika »Dalmate«, \ da ćari Magjarske, i to je majstorski učinilo u članku gornjim naslovom. Nekolika pitanja u..tome članku. dostatna su, da svakomu UPRAVA CRVENA HRVATSKA |_j/ a Que mje i ai O AANETIR U Gradcu i Pragu stvorili su slovenski vi- šeškolci slične zaključke. koji je. pri. pameti čisto i bistro predoče, pri. komu. je. istina i razlog. Mi ćemo za naše. čitatelje ta pitanja navestit: _Nijesu _li_koalicijonaši _ sklopili bratstvo oružja s Magjarima proti Beču? Nijesu li stvorili riječku resoluciju, gdje su sebe ob- vezali a Magjarima prepustili slobodne ruke, kako je sam Košut priznao? Nijesu li u de- 'klaraciji priznali pripadnost Hrvatske Ugar- skoj? Nijesu li u adresi na krunu primili nagodu kao temeljni zakon zemlje? Nijesu li primili željezničarsku pragmatiku? Nijesu li zahtjevali; :da o sudbini Herceg-Bosne odluče signatarne vlade? Nijesu li se preko D.ra Medakovića i D.ra Rojca nugjali We- kerleu, samo da se vlade dočepaju? Ipak svi ti ljudi, koji na svojoj duši'i- mladu takove ogromne političke grijehe, koji su svojim mahnitanjem doveli Hrvatsku da grezne u bezvlagju, imadu još smjelosti na- valjivati na: našu stranku preko Velebita i na' nju navaliti sve one strašne političke grijehe, koje ih terete? Kaže jedna poslovica, da bezočni svijet uživaju; ali i druga poslovica kaže, da su u laži kratke noge. Naš je narod jur do sad prilično otvorio oči, a otvorit će ih posve u međalekoj budućnosti, i onda će javno žigosati i proklinjati nametnike i krive svoje zagovornike, a na svojijem ramenima podi- gnut će našu stranku, koja će odvažno i muževno braniti njegova prava do potpune pobjede. Pa da nam ne plane duša! Pišu nam: Ima na Buzešćini u Istri selo Hum, u kome su Talijani još natrag 17 go- dina osnovali Leginu školu. Poslije se je w: istom mjestu otvorila i hrvatska javna škola, koju djelomično uzdržaje družba Sv. rila i Metoda za Istru. Premda su Talija- ni mapeli sve sile, da mam onaj narod iz- narode, ipak se je u onom kraju održao naš jezik gotovo u svim obiteljima. Ali pro- tivnici ne miruju. Oni neprestano huškaju narod protiv hrvatske škole. Nedjelom i svecem ne daju ni djeci ni učitelju ni u crkvi mira, već ih tu guraju, tiskaju i t. d. Iza mise navaljuju pak ti bijesni poturice na učitelja i povjerenu mu djecu pogrdnim povicima, pljuvanjem, bacanjem kamenja i t. d. To se dakako redovito prijavljuje škol- skim oblastima pa često moraju dolaziti u Hum i oružnici, da štite učitelja i djecu. Više puta mora učitelj da izigje s djecom iz crkve, prije nego li se Misa svrši. Jedne Nedjelje nijesu dali jadnoj djeci, da se vrate |svojim kućama. Učitelj je uslijed toga bio prisiljen zatvoriti djecu u školu, poslati po oružnike u Roč, kupiti djeci kruha za o- bjed, te ih držati u školi do 5 sati u večer. | nama Hrvatima da-me plane duša, kad gledamo, što se sve to dogagja s našom jadnom braćom u Istri !, Naše ogorčenje | biva jače, kad se sjetimo, što je Hrvat mo- rao da pretrpi za svoju majčinu riječ od dana, kad su sveta braća Ćiril i Metod po- digli tu riječ na časnu visinu slave i pro- svjete. Ali uza sve suprotivštine narod je tu svoju riječ čuvao, trpio je za nju muke i progonstva, kao što za nju i danas trpe ona nevoljna naša dječica u Istarskom selu Humu! Pomozimo, Hrvati, toj našoj djeci! Po- mozimo, Hrvati, njihovu majku družbu sv. Ćirila i Metoda za Istru! Dan svetih naših apoštola je blizu. U taj dan, više nego ig- da, sjetimo se zapastenoga našega naroda u Istri, sjetimo se družbe sv. Ćirila i Me- Hrvatski jezik kod ratne mornarice. »Naša Sloga« bilježi, da se je kod ratne |mornarice počelo davati nešto važnosti. hr- vatskom jeziku, ali još nikada u onoj mje- ri, koju iziskuje nužni saobraćaj i služba, obzirom na ogromnu većinu hrvatske mom- čadi, te sačinjava našu ratnu mornaricu. O- sobito u školama ratne mornarice nema nig- dje traga hrvatskomu jeziku. U tim škola- ma — izim akademije — sve je njemački. N. pr. u »Maschinen-Junge-Schule« nijedan se «Irugi jezik ne podučava nego samo na- stavni njemački. Po tomu vrata ove škole zatvorena su našim mladićima. Ova abnor- malnost mora da se odstrani ne samo radi pravednosti nego i u interesu same službe. *| zabranjeno i učitelj bje pozvat na red, ali \ i 3 je. »Kolorani« i »Bokelji« — koji |godina jiteko brda u p a naša starodr ne znamo kako se ta »zabrana« tumačit ima, kad su sjutri dan opet ju neprestano javno svirali? $n3 |) Prodaje se Pozor poduzetnici ! ,'rivusa. kovrsnog gragjevnog materijala: klaka, _pr- žine, matuna, vagona za prenos materijala, drvenih ponata, šiua do 1000 m. duljine, te ostalog materijala, kao i graglevnog alata za kovača, zidara, limara i t. d. Cijene veo- ma umjerene. Obratiti se g. Petru I. O pić u Dubrovniku. Politički pregled. Ugarska kriza. Beč, 94/6.: Dvosatna a- udijenca Wekerla svršila je time, da je ka- binet definitivno otpušten, jer je kralj kona- čno i odlučno otklonio i vojne koncesije i razdijeljenje banke. Ministarstvo će još samo Moderna flota u Turskoj. Turski ministar ratne mornarice Arif Hik- met-paša nastoji svim silama, da Turska izgradi modernu flotu i da se častnički zbor modernizira. Svi su stariji častnici: umiro- vljeni, a stari će se brodovi, u svemu 72, prodati. Engleški admiralj Gamble izradio je već potpunu osnovu za reorganizaciju ratne mornarice, po kojoj će Turska za dvije tri godine raspolagati s dobrom flotom. Vijesti iz naroda. Iz Rata. U 22. br. tako zvane »Pučke Slobode« nalazi se skovani dopis u poznatoj kova- čnici »Slobode«, tobože pisan iz Potomja. Da ga nije pisao nijedan Potomjanin, to je jasna stvar. A da dokažemo dostatno je malo prorešetat taj skovani dopis. Mislimo da bi se svaki pravi Potomjanin stidio o- nako što napisati o svome mjestu. Samo čujte, pa se divite, što sve može napisati jedno Smodlakino služničko pero: »Nema valjda na svijetu kraja u gorim prilikama nego li je naš«. »Nema jadnijeg predjela — smijite se Potomjani — u Dalmaciji«. »Gla- varom nam je neki Orhanović«. A ovaj u Potomju i ne opstoji, nasjeo si i io grdno doture. »Ni ciglog puta — baš tako! — ni ci- gle lokve«. Gdje bi valjda nepoznati priop- ćivač »Slobode«, koji se krije za potpisom »Seljani« kupao svoju vruću glavu, a on bi htio, Bože mu prosvijetli pamet, da iz nje pije. »A nema ni crkve 3 ure — stani pa se snebivaj — do Kune«. Bože moj, kakove se ludosti mogu napisati; ovdje je sigurno dotur Jozo uhitio rog (pardon) za svijeću. Pa kako. je Jozu redovina trn u oku, evo ti ga i ovdje mlati po njoj, ali opet vraški nasjeda, jer fratar nema nikakve redovine. Što baja o pokopu neke starice — a i to nije .u..Potomju.. — .i_tu ima. par laži, jer sam pokop ne zapada ni pare, ako ko želi i misu onda su i drugi zahtjevi, na što se nikoga ne sili. Mogli bi još nanizati koju laž, ali ovo je dosta da se vidi kako se stvari kuju u glasovitoj kovačnici »Slobode«. Poručujemo doturu Jozu i njegovim adju- tantima, ako je uzeo na nišan popove i fra- tre i želi se brinuti za dobro naroda, onda neka — sako se .ne može. proći — iznosi istinite stvari, a me klevete i laži, | za ovaj put završujemo, a nepoznatom i krivom iz- vjestitelju kažemo, da drugi put tačnije iz- vijesti poznatu kovačnicu u Spljetu. — Vi. Iz Janjine. i; i : javljaju, da je (stižu vijesti, da je' u nekoliko dana; voditi provizorno poslove vlade. Predlog Wekerlov, da se sastav vlade povjeri Kossuthu, ostao je neriješen. Lukacs i Khuen doskora će biti pozvani kralju. Antimilitaristički proces u Pragu poči- nje 30. o. mj. Optuženo je 46 osoba. Ra- sprava vođit će se tajno. Prijestolonasljednik u Rumunjskoj. Na 5. Jula stići će prijestolonasljednik Franjo Ferdinand sa suprugom kneginjom Hohen- berg u Sinaju, u posjete rumunjskom kralju. Gosti će biti primljeni velikim počastima. Khuen-Hedervary na vidiku. Budimpe- šta: Posebni dopisnik lista »Pesti Naplo« javlja iz Beča: Naročita želja vladareva je, da ako uspiju Lukacsevi pregovori, u nje- govom kabinetu preuzme grof_ Dragutin Khuen-Hedervary ministarstvo unutarnjih po- sala. Ne uspiju li pako Lukacsevi pregovori, dolazi grof Hedervary slijedeće sedmice kao designirani ministar presjednik u Budim- peštu. Sastanak njemačkog i ruskog cara. Ber- lin: Susretaj dvaju. careva. bio je vanredno srdačan. — Ruska štampa govori o sastanku u vrlo reserviranom tonu. Prava žena u Italiji. Rim, 94/6.: Tali- janska liga žena zahtjeva pravo glasa kod općinskih izbora. Ministar Giolitti obećao je, da će ovaj zahtjev podupirati. Princ Gjorgje i urotnici. Iz Beograda javljaju, da je kralj Petar ponudio glavnim urotnicima, bivšem ministru Geričevu/ i pu; kovniku Mašinu po. 100.000 franaka, neka idu iz Srbije. Ponuda je posljedica sukoba izmegju princa Gjorgja i urotnika. Pošto orgje ne će da ide u inozemstvo, rado bi kralj sklonuo vogje urotnika, da na neko vrijeme ostave Srbiju. Mašin i Genšić sa- općili su to ponudu urotničkoj skupštini, a zavjernici su zaključili, da se ponuda od- bije i nastavi odlučna borba proti princu rojorgju: s .. Brošura proti princu Gjorgju. Beograd: Kako je poznato, umirovljen je neđavno major Okanović radi jedne razmirice sa prin- com Gjorgjom. Isti sada radi na jednoj brošuri, koja će donijeti senzacijonalnih ot- krića o princu Gjorgju i ratnom ministru generalu Živkoviću. Crna Gora. Cetinje: Skupština je prihva- tila bez debate trgovinske ugovore s Tur- skom, Bugarskom i Rusijom. Dogogjaji u Turskoj. Londonski »Stan- dard« dobiva vijest iz Carigrada, đa će sul- tan Muhamed V. Obaći na jesen više evro- pejskih dvorova. U Englesku da će doći početkom prosinca. — Carigradske novine patrisrkat odlučio, da će me- litu u Drami opozvati. U Drami je za- počeo bojkot Tiitaka proti Grcima, u Stru- nici sprema! se isti pokret. — Iz Janine Ft blizini Žice došlo do | oštroga sukoba izmegju oružnika ' i grčkih četa. Borba je trajala dulje vremena, pri čem su ubijena tri ustaše: Iz Elasona ja. da je u mjesto Palianu provalila je“ nik turske &- | Dža re- j (318) čuje, više je toga | putne troško Genera . . e Pokrajinske vijesti. + Niko Kovačević, uzor-Hrvat u Staromgradu, čvrst i nepokolebiv u svom uvjerenju, da mu s2 je trebalo diviti, osta- vio je za uvijek ovaj svijet. Dosljedan do skrajnosti, nesebičan, pun ljubavi za Hrvat- sku, znao je u najgorim prilikama ustati na obranu hrvatstva i starčevićanske; ideje, pa; makar ga je to i patrija stajafo. Nikome se nije ulagivao, a kao učitelj: vršio je zdušno i marljivo svoju dužnost. Odgojio je velik broj starogradske inteligencije, koja ga ne će zaboraviti. Za izbora bio je neustrašivi borać u starčevićanskim redovima. Svoju i- deju javno je širio, a jer je bio pošten Hr- vat i Starčevićanac osjetio je i on osvetu .. | Prijatelj siromaha, obljubljen od sviju bez razlike stranaka, u nevoljnim godinama znao je otrti mnogu suzu. Mili pokajniče! Bila ti laka gruda! Slava ti i čast u narodu! Su- zama miojih mještana, koji orosiše pokoj- nikov grob, pridružila se iz daljine i mo- ja je P. Imenovanje. G. Kalist Perinić bio je imenovan. ć., k. poštanskim asistentom pri poštanskom uredu u, Kotoru. Srdačno čestitamo ! * Rok uplaćivanja. Ovim se javlja svoj gg., koja kane putovati u Dubrovnik na euharistički sastanak, da je zadnji rok 6 Jula \uplaćivanja za posebni parobrod. Dotie je ova cijena: Iz Rijeke u Dubrovnik i Kotor i natrag na Rijeku.K 38, iz, Zadra u Dubrovnik i Kotor i natrag K 32, iz Splje- ta u Dubrovnik i Kotor i natrag K 25, iz Hvara u Dubrovnik i Kotor i natrag K 20. — Kasnije će biti cijena ova: Rijeka 42, Zadar 38, Spljet 32, Hvar 25, jer je tako u ugovoru. Molimo dakle svakoga, ko želi doći na euhatistički sastanak (3, 4 i 5 Au- gusta), neka što prije se odluči i uplati svo- ju svotu VIč. g. don Anti Glumcu, Spljet. — Pripravljajući odbor. Kurs o zadrugarstvu držati će »Zadružna Zveza« u Spljetu od 26 do 31 ju- la u Hrvatskom Domu s ovim rasporedom: 26 jula, ponedjeljak, u 9 sati: Povjest i ra- zvitak zadrugarstva; 27 jula, utorak, u 9 sati: Kreditne zadruge; 28 jula, srijeda, u 9 sati; Dužnosti članova uprave i nadzor- nog odbora. Glavne skupštine; 29 jula, če- tvrtak, u 9 sati: Najvažniji zakoni i odred- be, propisi glede poreza, pristojbina, bilje- ga itd.; 30 jula, petak; u 9 sati: Zadruge za nakup, proizvod i prodaju. Zadružna ško- la; 31 jula, subota, u 9 sati: Drage _poljo- djeljske zadruge. — Svako po podne. biti će praktično, poučavanje u zadružnom knji- govodstvu i to za blagajne Rajfajzenovke i druge zadruge, sve na temelju formulara. Kurs će voditi osobe iz centrale uz g. Rašicu. Siromašniji čianovi zadruga, koji su pod ovom :Zvezom, dobiti će potporu: to--zatraže .pi — Učesnici treba da se dopisnicom jave na adresu: Dn.. An-, e Mew, Spljet. — Učestvovati mogu i nečlanovi, ako se prijave prije pištieno. Seljačko sirotče — umjetnik. Ovih dana boravljahu u Vrlici hrvatski umje- tnici Meštrović i Križman, Meštrovićevi poz- navaoci u Vrlici upozoriše ga na jedno puko sirotče, momčića od kojih 15 godina, iz bližnjeg sela, koji uza svu nevolju i glad, danomice u mekanu kamenu urezuje različite domaće životinje i predmete iz seoskog ži- vota. Razgledavši Meštrović nekoje predmete, uvidio je neobičan talenat, te ga zaželio vigjeti. Najaviše to siromašnom Nikoli Bo: družiću — :tako se zove taj mali seljački umjetnik — i eto ti ga sutradan u siromaš- nom odrpanom odijelu s žutim .mršavim licem, a sjajnim i darovitim očima, torbom na: legjima, iz koje izvadi čovječju glavu naravne veličine i položio je pred Meštrovića, te reče: »Evo vam mojeg ćelavog komšije«! Na prvi pogled učinio je na Meštrovića jak utisak: S najvećom ljubežljivošću propitivao ga je naš umjetnik o njegovom življenju, roditeljima, okolini i radu. Dogovorno sa Nikolinom majkom — otac mu je umro — |poveo ga je sobom u svoje rodno mjesto Otavice na Petrovom Polju, gdje će Meštro- vić ostati još nekoliko dana prije svog po- vratka u. Pariz. Tu'<će razgledati darovito \seljače/pri radu i tad će ga po mogućnosti definitivno povesti sobom. U tom slučaju | Meštrović bi ga sam uadržavao, e općina [bi se +Vrlička samo | starala: ža odijels | žiću obnovi slučaj Meštrovića. TA i Meštrović