hoti,

   

Go.sli eć i za. to Odgovor,
se gnalo..ustrpi, ;a; neće. mu baš. biti
slšikoJ, Znamo da, marit, slavosrb ima

ožu; nu, biti, ipak ko koji će ra-
y-4 užiti ne-
onkretnih. pitanja pravašima u Dal-
magliia.i onima. koji su_do_jučer takovim
bili. Danas zavežimo. Bog i Hrvati! = R.

Ko radi. za magjarsko,
bai iako, državno jedinstvo?

Tako" su nerlile 1*nesretne prilike naše
javne, štam , da ko nepristrano prati nje-
zinu pišaniju a nađašve strahovite navale,
ispeite “i laži, nagje se ilt posve zga-

ien .i po. tome inđiferentan za istu pisa-

: nij, i očijan žive o sebi, prepuštajući ča
ni e i bijesni izmegju sebe kolju:
Na aj sači \ pošve bi narodna stvar stra-

 
 
 
  
   

dala, zato je velika neizmjerna zasluga oni-
je divovi eh “Ijudi, koji se ne dadu za-
vestithujicom, koja sve ruši, nego junački
plivaju profi struji. i Osviješćuju narod; da
za strđjom ne poleti u vrtlog. Najbolji do-
kaz đa je ! tako, imamo u svagđanjim na-
valama. i žale iti većine našijeh gla-
s gigi o stranici u Banovini i proti
dičuomu D.r | Franku. On se »prođao Beču«,
on. »metaniše' Pešti«, on »sklapa ugovore

erlom«, on je »jedino potporište ba-
f«; a njegova stranka »kako ludi

nu, Rauchtd«;
t u za njime kao krdo maloumnijeh
“za zvonarom«. Godina i godina u-

so 8 dj; tisuću su puta bili usilovani i
ja

O

na, sudu: i_u javnoj štampi priznati da su
kleto lagali ali ipak nastavljaju poganu svoju
rahola,,a cijeli kor_potkupljenijeh ili bezu-
mnijeh svaki čas navraća se na stare rigo-
tine, ponavlja ušutkane laži i izmišlja novi-
jeh objeđa, a svijet? Svijet sve to guca, pri-
ma N6“za sveto pismo i kao židovi utne-
štiti“ glasom 'viče: propni ga! Njegovi su

146 izbor muževi znanja i poštenja,
koli"s8 h&*Bi klanjati kumitu za živu glavu,
Oil BF ostavili“ Franka da su osvjedočeni

di Gnke (radi za narodno dobro; ali za
viši dio iišijehi novina oni su ME sli-
“Pivogje 'slijepaca«. Dapače bezobra-
z GA o. da baš prigovarajti i
bijede“ 'dfdge'za ono, što oni sami rađe i
čine“ "Najbolji nam je dokaz tome odnošaji
o tske i Magjarske. Dočim naša
s i Banovini ne priznaje nagodu, i
ubite di posve nebdvisno sa pojednakijem
sita pe svoja u kuči svojoj, kao što
j&*danak Magjarska, dotle sve ostale stra
vile'li 4hanje prižnavaju podregjenost Hr-
vatske rskoj. Dočim naša stranka ne
rt ti nagodbenjačkog bana, ako
ni svoj :ptogram 'uništi; dotle ostale

   
 
 
   
 

d'bi im bić poćuđan, a ako lome
| Riuchaj zato je jer im poćuđan

vik€Q,'M! Česares i izdavatelja revije Na-
dliba &d Artes koji, shvaćajući svu nesreću
prčostalih“ stanovnika porušenih gradova,
i tčliko odvažnosti da pred forum ci-
i i *tzobrašenogi svijčta iznesu sve vla-

dine. e u pitiinju obnovljenja Mes-
sile | onih drdgih gradova, od kojih je sada
ošta O hepi ruševina. Hvalimo ih, jer
tiftie“ p wi svoj patriotizam i svoju
uttbav pram “svojemu riarodu. Ali moramo |
titt&g)er najsvečanije pobuditi [ponašanje i
đ rednika »Dalmate«, koji
se rit ris Ina nab-ist nabacio svakom vrsti
učitdk"“i osvada; jer se je naš list usudio

“drugog Jednog lista vijest o
nel ika u Messitii, te da pita, što
se “ohth milijona sakupljenih

  
 
   
    
   
  

mo pa

ni “ile, kako“ sti bili upotrebljeni
oy js

"bež đa

ek Zi stida di

ši
še

i
gis

z
3

su

š

“oni mrze, izmisliše da

urednika »Dalmate«, \
da

ćari Magjarske, i to je majstorski učinilo u
članku gornjim naslovom. Nekolika pitanja
u..tome članku. dostatna su, da svakomu

UPRAVA CRVENA

HRVATSKA |_j/

a Que mje i ai O AANETIR

    

U Gradcu i Pragu stvorili su slovenski vi-
šeškolci slične zaključke.

 

koji je. pri. pameti čisto i bistro predoče,
pri. komu. je. istina i razlog. Mi ćemo za
naše. čitatelje ta pitanja navestit:
_Nijesu _li_koalicijonaši _ sklopili bratstvo
oružja s Magjarima proti Beču? Nijesu li
stvorili riječku resoluciju, gdje su sebe ob-
vezali a Magjarima prepustili slobodne ruke,
kako je sam Košut priznao? Nijesu li u de-
'klaraciji priznali pripadnost Hrvatske Ugar-
skoj? Nijesu li u adresi na krunu primili
nagodu kao temeljni zakon zemlje? Nijesu
li primili željezničarsku pragmatiku? Nijesu
li zahtjevali; :da o sudbini Herceg-Bosne
odluče signatarne vlade? Nijesu li se preko
D.ra Medakovića i D.ra Rojca nugjali We-
kerleu, samo da se vlade dočepaju?

Ipak svi ti ljudi, koji na svojoj duši'i-
mladu takove ogromne političke grijehe, koji
su svojim mahnitanjem doveli Hrvatsku da
grezne u bezvlagju, imadu još smjelosti na-
valjivati na: našu stranku preko Velebita i
na' nju navaliti sve one strašne političke
grijehe, koje ih terete?

Kaže jedna poslovica, da bezočni svijet
uživaju; ali i druga poslovica kaže, da su
u laži kratke noge. Naš je narod jur do sad
prilično otvorio oči, a otvorit će ih posve
u međalekoj budućnosti, i onda će javno
žigosati i proklinjati nametnike i krive svoje
zagovornike, a na svojijem ramenima podi-
gnut će našu stranku, koja će odvažno i
muževno braniti njegova prava do potpune
pobjede.

 

Pa da nam ne plane duša!

Pišu nam: Ima na Buzešćini u Istri selo
Hum, u kome su Talijani još natrag 17 go-
dina osnovali Leginu školu. Poslije se je
w: istom mjestu otvorila i hrvatska javna
škola, koju djelomično uzdržaje družba Sv.

rila i Metoda za Istru. Premda su Talija-
ni mapeli sve sile, da mam onaj narod iz-
narode, ipak se je u onom kraju održao
naš jezik gotovo u svim obiteljima. Ali pro-
tivnici ne miruju. Oni neprestano huškaju
narod protiv hrvatske škole. Nedjelom i
svecem ne daju ni djeci ni učitelju ni u
crkvi mira, već ih tu guraju, tiskaju i t. d.
Iza mise navaljuju pak ti bijesni poturice
na učitelja i povjerenu mu djecu pogrdnim
povicima, pljuvanjem, bacanjem kamenja i
t. d. To se dakako redovito prijavljuje škol-
skim oblastima pa često moraju dolaziti u
Hum i oružnici, da štite učitelja i djecu.

Više puta mora učitelj da izigje s djecom
iz crkve, prije nego li se Misa svrši. Jedne
Nedjelje nijesu dali jadnoj djeci, da se vrate

|svojim kućama. Učitelj je uslijed toga bio

prisiljen zatvoriti djecu u školu, poslati po
oružnike u Roč, kupiti djeci kruha za o-
bjed, te ih držati u školi do 5 sati u večer.

| nama Hrvatima da-me plane duša, kad
gledamo, što se sve to dogagja s našom
jadnom braćom u Istri !, Naše ogorčenje |
biva jače, kad se sjetimo, što je Hrvat mo-
rao da pretrpi za svoju majčinu riječ od
dana, kad su sveta braća Ćiril i Metod po-
digli tu riječ na časnu visinu slave i pro-
svjete. Ali uza sve suprotivštine narod je
tu svoju riječ čuvao, trpio je za nju muke
i progonstva, kao što za nju i danas trpe
ona nevoljna naša dječica u Istarskom selu
Humu!

Pomozimo, Hrvati, toj našoj djeci! Po-
mozimo, Hrvati, njihovu majku družbu sv.
Ćirila i Metoda za Istru! Dan svetih naših
apoštola je blizu. U taj dan, više nego ig-
da, sjetimo se zapastenoga našega naroda
u Istri, sjetimo se družbe sv. Ćirila i Me-

Hrvatski jezik kod ratne mornarice.

»Naša Sloga« bilježi, da se je kod ratne
|mornarice počelo davati nešto važnosti. hr-
vatskom jeziku, ali još nikada u onoj mje-
ri, koju iziskuje nužni saobraćaj i služba,
obzirom na ogromnu većinu hrvatske mom-
čadi, te sačinjava našu ratnu mornaricu. O-
sobito u školama ratne mornarice nema nig-
dje traga hrvatskomu jeziku. U tim škola-
ma — izim akademije — sve je njemački.
N. pr. u »Maschinen-Junge-Schule« nijedan
se «Irugi jezik ne podučava nego samo na-
stavni njemački. Po tomu vrata ove škole
zatvorena su našim mladićima. Ova abnor-
malnost mora da se odstrani ne samo radi
pravednosti nego i u interesu same službe.

*| zabranjeno i učitelj bje pozvat na red, ali

\
i 3

je. »Kolorani« i »Bokelji« — koji
|godina jiteko brda u p

  

a naša starodr

ne znamo kako se ta »zabrana« tumačit ima,
kad su sjutri dan opet ju neprestano javno

svirali?

$n3 |) Prodaje se
Pozor poduzetnici ! ,'rivusa.
kovrsnog gragjevnog materijala: klaka, _pr-
žine, matuna, vagona za prenos materijala,
drvenih ponata, šiua do 1000 m. duljine,
te ostalog materijala, kao i graglevnog alata
za kovača, zidara, limara i t. d. Cijene veo-
ma umjerene. Obratiti se g. Petru I. O
pić u Dubrovniku.

Politički pregled.

Ugarska kriza. Beč, 94/6.: Dvosatna a-
udijenca Wekerla svršila je time, da je ka-
binet definitivno otpušten, jer je kralj kona-
čno i odlučno otklonio i vojne koncesije i
razdijeljenje banke. Ministarstvo će još samo

 

Moderna flota u Turskoj.

Turski ministar ratne mornarice Arif Hik-
met-paša nastoji svim silama, da Turska
izgradi modernu flotu i da se častnički zbor
modernizira. Svi su stariji častnici: umiro-
vljeni, a stari će se brodovi, u svemu 72,
prodati. Engleški admiralj Gamble izradio
je već potpunu osnovu za reorganizaciju
ratne mornarice, po kojoj će Turska za dvije
tri godine raspolagati s dobrom flotom.

 

Vijesti iz naroda.

Iz Rata.

U 22. br. tako zvane »Pučke Slobode«
nalazi se skovani dopis u poznatoj kova-
čnici »Slobode«, tobože pisan iz Potomja.
Da ga nije pisao nijedan Potomjanin, to je
jasna stvar. A da dokažemo dostatno je
malo prorešetat taj skovani dopis. Mislimo
da bi se svaki pravi Potomjanin stidio o-
nako što napisati o svome mjestu. Samo
čujte, pa se divite, što sve može napisati
jedno Smodlakino služničko pero: »Nema
valjda na svijetu kraja u gorim prilikama
nego li je naš«. »Nema jadnijeg predjela —
smijite se Potomjani — u Dalmaciji«. »Gla-
varom nam je neki Orhanović«. A ovaj u
Potomju i ne opstoji, nasjeo si i io grdno
doture. »Ni ciglog puta — baš tako! — ni ci-
gle lokve«. Gdje bi valjda nepoznati priop-
ćivač »Slobode«, koji se krije za potpisom
»Seljani« kupao svoju vruću glavu, a on bi
htio, Bože mu prosvijetli pamet, da iz nje
pije. »A nema ni crkve 3 ure — stani pa
se snebivaj — do Kune«. Bože moj, kakove
se ludosti mogu napisati; ovdje je sigurno
dotur Jozo uhitio rog (pardon) za svijeću.
Pa kako. je Jozu redovina trn u oku, evo
ti ga i ovdje mlati po njoj, ali opet vraški
nasjeda, jer fratar nema nikakve redovine.
Što baja o pokopu neke starice — a i to
nije .u..Potomju.. — .i_tu ima. par laži, jer
sam pokop ne zapada ni pare, ako ko želi
i misu onda su i drugi zahtjevi, na što se
nikoga ne sili. Mogli bi još nanizati koju
laž, ali ovo je dosta da se vidi kako se
stvari kuju u glasovitoj kovačnici »Slobode«.
Poručujemo doturu Jozu i njegovim adju-
tantima, ako je uzeo na nišan popove i fra-
tre i želi se brinuti za dobro naroda, onda
neka — sako se .ne može. proći — iznosi
istinite stvari, a me klevete i laži, | za ovaj
put završujemo, a nepoznatom i krivom iz-
vjestitelju kažemo, da drugi put tačnije iz-
vijesti poznatu kovačnicu u Spljetu. — Vi.

Iz Janjine.

 

 

i;

i

:

 

javljaju, da je

(stižu vijesti, da je' u

nekoliko dana; voditi provizorno poslove
vlade. Predlog Wekerlov, da se sastav vlade
povjeri Kossuthu, ostao je neriješen. Lukacs
i Khuen doskora će biti pozvani kralju.

Antimilitaristički proces u Pragu poči-
nje 30. o. mj. Optuženo je 46 osoba. Ra-
sprava vođit će se tajno.

Prijestolonasljednik u Rumunjskoj. Na
5. Jula stići će prijestolonasljednik Franjo
Ferdinand sa suprugom kneginjom Hohen-
berg u Sinaju, u posjete rumunjskom kralju.
Gosti će biti primljeni velikim počastima.

Khuen-Hedervary na vidiku. Budimpe-
šta: Posebni dopisnik lista »Pesti Naplo«
javlja iz Beča: Naročita želja vladareva je,
da ako uspiju Lukacsevi pregovori, u nje-
govom kabinetu preuzme grof_ Dragutin
Khuen-Hedervary ministarstvo unutarnjih po-
sala. Ne uspiju li pako Lukacsevi pregovori,
dolazi grof Hedervary slijedeće sedmice kao
designirani ministar presjednik u Budim-
peštu.

Sastanak njemačkog i ruskog cara. Ber-
lin: Susretaj dvaju. careva. bio je vanredno
srdačan. — Ruska štampa govori o sastanku
u vrlo reserviranom tonu.

Prava žena u Italiji. Rim, 94/6.: Tali-
janska liga žena zahtjeva pravo glasa kod
općinskih izbora. Ministar Giolitti obećao je,
da će ovaj zahtjev podupirati.

Princ Gjorgje i urotnici. Iz Beograda
javljaju, da je kralj Petar ponudio glavnim
urotnicima, bivšem ministru Geričevu/ i pu;
kovniku Mašinu po. 100.000 franaka, neka
idu iz Srbije. Ponuda je posljedica sukoba
izmegju princa Gjorgja i urotnika. Pošto

orgje ne će da ide u inozemstvo, rado
bi kralj sklonuo vogje urotnika, da na neko
vrijeme ostave Srbiju. Mašin i Genšić sa-
općili su to ponudu urotničkoj skupštini, a
zavjernici su zaključili, da se ponuda od-
bije i nastavi odlučna borba proti princu
rojorgju: s  ..

Brošura proti princu Gjorgju. Beograd:
Kako je poznato, umirovljen je neđavno
major Okanović radi jedne razmirice sa prin-
com Gjorgjom. Isti sada radi na jednoj
brošuri, koja će donijeti senzacijonalnih ot-
krića o princu Gjorgju i ratnom ministru
generalu Živkoviću.

Crna Gora. Cetinje: Skupština je prihva-
tila bez debate trgovinske ugovore s Tur-
skom, Bugarskom i Rusijom.

Dogogjaji u Turskoj. Londonski »Stan-
dard« dobiva vijest iz Carigrada, đa će sul-
tan Muhamed V. Obaći na jesen više evro-
pejskih dvorova. U Englesku da će doći
početkom prosinca. — Carigradske novine
patrisrkat odlučio, da će me-

litu u Drami opozvati. U Drami je za-
počeo bojkot Tiitaka proti Grcima, u Stru-
nici sprema! se isti pokret. — Iz Janine
Ft blizini Žice došlo do |
oštroga sukoba izmegju oružnika ' i grčkih
četa. Borba je trajala dulje vremena, pri
čem su ubijena tri ustaše: Iz Elasona ja.
da je u mjesto Palianu provalila je“
nik turske &-

 

| Dža

re- j
(318)

čuje, više je toga | putne troško
Genera

 
   
 

  

. . e
Pokrajinske vijesti.

+ Niko Kovačević, uzor-Hrvat u
Staromgradu, čvrst i nepokolebiv u svom
uvjerenju, da mu s2 je trebalo diviti, osta-
vio je za uvijek ovaj svijet. Dosljedan do
skrajnosti, nesebičan, pun ljubavi za Hrvat-
sku, znao je u najgorim prilikama ustati na
obranu hrvatstva i starčevićanske; ideje, pa;
makar ga je to i patrija stajafo. Nikome se
nije ulagivao, a kao učitelj: vršio je zdušno
i marljivo svoju dužnost. Odgojio je velik
broj starogradske inteligencije, koja ga ne
će zaboraviti. Za izbora bio je neustrašivi
borać u starčevićanskim redovima. Svoju i-
deju javno je širio, a jer je bio pošten Hr-
vat i Starčevićanac osjetio je i on osvetu ..
| Prijatelj siromaha, obljubljen od sviju bez
razlike stranaka, u nevoljnim godinama znao
je otrti mnogu suzu. Mili pokajniče! Bila
ti laka gruda! Slava ti i čast u narodu! Su-
zama miojih mještana, koji orosiše pokoj-
nikov grob, pridružila se iz daljine i mo-
ja je P.

Imenovanje. G. Kalist Perinić bio
je imenovan. ć., k. poštanskim asistentom
pri poštanskom uredu u, Kotoru. Srdačno
čestitamo ! *

Rok uplaćivanja. Ovim se javlja
svoj gg., koja kane putovati u Dubrovnik
na euharistički sastanak, da je zadnji rok
6 Jula \uplaćivanja za posebni parobrod.
Dotie je ova cijena: Iz Rijeke u Dubrovnik
i Kotor i natrag na Rijeku.K 38, iz, Zadra
u Dubrovnik i Kotor i natrag K 32, iz Splje-
ta u Dubrovnik i Kotor i natrag K 25, iz
Hvara u Dubrovnik i Kotor i natrag K 20.
— Kasnije će biti cijena ova: Rijeka 42,
Zadar 38, Spljet 32, Hvar 25, jer je tako
u ugovoru. Molimo dakle svakoga, ko želi
doći na euhatistički sastanak (3, 4 i 5 Au-
gusta), neka što prije se odluči i uplati svo-
ju svotu VIč. g. don Anti Glumcu, Spljet.
— Pripravljajući odbor.

Kurs o zadrugarstvu držati će
»Zadružna Zveza« u Spljetu od 26 do 31 ju-
la u Hrvatskom Domu s ovim rasporedom:
26 jula, ponedjeljak, u 9 sati: Povjest i ra-
zvitak zadrugarstva; 27 jula, utorak, u 9
sati: Kreditne zadruge; 28 jula, srijeda, u
9 sati; Dužnosti članova uprave i nadzor-
nog odbora. Glavne skupštine; 29 jula, če-
tvrtak, u 9 sati: Najvažniji zakoni i odred-
be, propisi glede poreza, pristojbina, bilje-
ga itd.; 30 jula, petak; u 9 sati: Zadruge
za nakup, proizvod i prodaju. Zadružna ško-
la; 31 jula, subota, u 9 sati: Drage _poljo-
djeljske zadruge. — Svako po podne. biti
će praktično, poučavanje u zadružnom knji-
govodstvu i to za blagajne Rajfajzenovke i
druge zadruge, sve na temelju formulara.

Kurs će voditi osobe iz centrale uz g.
Rašicu. Siromašniji čianovi zadruga, koji
su pod ovom :Zvezom, dobiti će potporu:

to--zatraže .pi — Učesnici treba
da se dopisnicom jave na adresu: Dn.. An-,
e Mew, Spljet. — Učestvovati mogu i
nečlanovi, ako se prijave prije pištieno.

Seljačko sirotče — umjetnik.
Ovih dana boravljahu u Vrlici hrvatski umje-
tnici Meštrović i Križman, Meštrovićevi poz-
navaoci u Vrlici upozoriše ga na jedno puko
sirotče, momčića od kojih 15 godina, iz
bližnjeg sela, koji uza svu nevolju i glad,
danomice u mekanu kamenu urezuje različite
domaće životinje i predmete iz seoskog ži-
vota. Razgledavši Meštrović nekoje predmete,
uvidio je neobičan talenat, te ga zaželio
vigjeti. Najaviše to siromašnom Nikoli Bo:
družiću — :tako se zove taj mali seljački
umjetnik — i eto ti ga sutradan u siromaš-
nom odrpanom odijelu s žutim .mršavim
licem, a sjajnim i darovitim očima, torbom
na: legjima, iz koje izvadi čovječju glavu
naravne veličine i položio je pred Meštrovića,
te reče: »Evo vam mojeg ćelavog komšije«!
Na prvi pogled učinio je na Meštrovića jak
utisak: S najvećom ljubežljivošću propitivao
ga je naš umjetnik o njegovom življenju,
roditeljima, okolini i radu. Dogovorno sa
Nikolinom majkom — otac mu je umro —
|poveo ga je sobom u svoje rodno mjesto
Otavice na Petrovom Polju, gdje će Meštro-
vić ostati još nekoliko dana prije svog po-
vratka u. Pariz. Tu'<će razgledati darovito

\seljače/pri radu i tad će ga po mogućnosti

definitivno povesti sobom. U tom slučaju
| Meštrović bi ga sam uadržavao, e općina

[bi se +Vrlička samo | starala: ža odijels |

 

žiću obnovi slučaj Meštrovića. TA i Meštrović