Br. 228 kliši uče, da neima pravoga, velikoga go- spodina izvan naroda, i zato nemare ako sutra propadnu sva naša, sva gospoda koja nijesu narodu na korist«. (Starčević: Pismo magjarolaca Il. str, 65.). Pravaš, prama do sada istaknutim istina- ma, ako hoće da pravašem i bude, mora da prosugjuje sve, da radi sve prama tim načelima — inače nije pravaš. Ko bi radio inače bio bi slavosrb kao i svi drugi koji tih stalnih načela ne imaju! Prama tome dakle je dužnost svakoga pravaša da ispita i poznatu akciju g. Prodana i družine, pa da vidi, kosi li se ona sa pravaškom na- ukom ili ne, jeli korisna hrvatskom narodu ili je štetna ili najmanje nekorisna, i bili se mogo naći bolji i lakši put, koji bi u sve- mu bolje odgovarao i načelima stranke i glavnom cilju Hrvata. U tome ne smije biti nikakovih obzira, a ponajmanje osobnih, pa eto odmah i odgovora onim koji, ne radi same stvari već rađi koristi svoje, prigova- raju i nama i drugim Starčevićancima da moramo imati obzira prama g. Prodanu. Zar n. p. nebi ni pisnuti smjeli, i ako o protivnom uvjereni, zato jer protivno misli g. Prodan? Hvala lijepa na takovim nače- lima, ona su slavosrpska ne pravaška. Du- žan obzir prama svakome, ponajpače prama g. Prodanu koji je eto već 30 godina uzorno i samozatajno radio u prvim pravaškim re- dovima, nu sve ima svoje granice, pa i obzir. Još više, jer se ovdje u našem pita- nju uprav za nj slavosrbi kriju, pa im nije do osobe, već da lakše pod tugjim imenom proture svoje najnovije nazore. To je tim očitije, kad gledamo da danas brane g. Pro- dana uprav oni koji se nijesu otrag malo vremena žacali upotrebiti najgadnija srestva, da ga materijalno i moralno zatuču, kojima je i on poput Starca bio »zlotvor naroda«. U našem slučaju dakle na nama je da ispitano prama gornjim pravaškim načelima poznatu akciju g. Prodana i družine, kojoj je glavna bit toliko spominjani predlog sa svojim autentičnim tumačenjem sa strane onih koji su ga i iznijeli. Autentičnim tu- mačenjem priznajemo samo ono što je »Hr- vatska Kruna« iznijela i iznosi, i ako bismo mogli baš ovu zgodu upotrebiti da upremo prstom u ne baš tako male razlike koje na- lazimo megju tim tumačenjem i nekim dru- gim sa strane gospode »predlogaša«. Vi- djeli bi odmah, da i oni sami nijesu pot- puno saglasni kako bi trebalo da budu, da neki nešto prekrivaju ili mimoilaze uprav iz proračunanih svrha. Nu tad bi morali i zagristi u trpku jabuku, pa iskazati nekim previše časti nego zaslužuju, kad bi se na njih obazirali izuzev opravdane i neumolji- ve nužde. Budu li pristojniji, čovječniji ... bit će i za to vremena, inače ne, jer Ste- kliši »ljube istinu (a ne laž i klevetu !) ma- kar ona bila i proti njima i njihovim nače- lome. (Pismo magi. 49.) Naša bi dakle zadaća bila riješiti: 1. Jesu li g. Prodan i drugovi kao pravaši »najra- dikalnija stranka« kako oni se zovu, smjeli poduzeti ovakovu akciju; 2.) odgovara li ta akcija pravaškom programu i u opće pra- vaškim načelima; 3.) hoće li biti koristna ili štetna i koliko po hrvatski narod; 4.) ako je sve dobro i odgovara, što je nama red, ako pak nije u redu niti odgovara, šta bi bila dužnost g. Prodana i družine; 5.) napokom, ima li koji bolji i uspješniji put, ili u opće »što se imalo činit ?« da se po- služimo izrazom »Hrvatske Krune« ? — Ka- pitanje koliko je moguće bolje. Da pak to postignemo treba da nam gospoda na kon- kretna pitanja koja ćemo im postavljati, kon- kretno i odgovaraju. Nu »Hrvatska Kruna« sa »svakim« ne polemizuje! Pošto nas ne vodi ni osobnost ni išta drugo u ovome, nego samo ljubav i dužnost, ljubav za na- rod i stranku, dužnost kao Hrvata i Starče- vićanca, to — slabo marimo za takove i slične nazore, za koje se neki u nestašici prikladnijeg materijala sakrivaju. Hoće li? — dobro; neće li? — mi ćemo svojim pu- tem ! jer »nevalja gledat ni negledat ikomu ugoditi ili neugoditi, nego treba pravim pu- tem koracati, pa bilo što mu drago«. (Pi- smo magi. II. 14.). Nastavit ćemo. = R. Euharistički sastanak. Usporedo sa bogoljubnosti presvetom Srcu Jezusovu, a nadasve ogromna nepobitna čudesa, koja se dogagjaju u Lourdesu u Francuskoj, kad po sred noći Svetotajstvom vrše ophod uz pratnju svijeh hodočasnika, koji mogu da se krenu, potaklo je u svijetu a nadasve u katoličkoj crkvi želje, da se vanrednom svečanosti i velikom bogoljubno- sti u glavnijem mjestima obdržavaju euha- ristični sastanci u kojim raspravlja se o svemu onemu, što se odnosi na prekomjernu lju- bav i milosrgje Spasitelja našega prama jadnomu čovječanstvu ; raspravlja se o svemu onemu što se odnaša na način kojim bi kršćanske duše odvratile Spasitelju ljubav za ljubav; poklonstveno se časti izloženo Svetotajstvo, da se tim nadoknadi uvrijegje- noj pravici Božijoj za one, koji ili tlače Bo- ga ili nehajno ponašaju se, koliko da im je vjera stvar suvišna; dopokon velikim op- hodom pronosi se Svetotajstvo kao kralj neba i zemlje, da Mu se poklone vijerni puci i narodi. Takav sastanak ove će godine biti u našem gradu, u dane 3, 4 i 5 Kolo- voza o. g. Prvi sastanak bio je nazad go- dina u Trsatu, gdje je bila pristala rodna kuća našega Spasitelja; drugi je sastanak bio obdržavan u naprednoj Ljubljani, a evo treći će obdržat se u pitomom našem gradu. Priprave jesu smijerne, bez buke, jer vjera po sebi nadasve u bogoštovlju ljubi najviše čednost i skromnost; ne ište dobiti povje- renje i zanos bučnijem riječima ni parada- ma; gleda koristiti samijem dušama, a jer to može oposlovati sama milost Božija, nasto- ji da tu milost steče Svetotajstvima ispovi- jesti i pričesti žarkom molbom, skrušenim poklonstvom, dostojanstvenim i mirnim op- hodom. Stalni smo da će i u ovoj zgodi naš mi- li grad dokazati, da još živu drži vjeru otaca svojijeh, koji su Bogu pripišivali sva dobra i sreće sužene svoje vlade, svog naroda, svog puka; a kad bi ih koja nevolja zade- sila, od Boga bi prosili milost javnijem ophodima i svečanijem molbama, koje se i danas vrše na uspomenu velike Božije mi- lostivosti. Na euharističnom sastanku imala bi pri- stupiti mnogobrojna i pribrana naša mladež, da javno pokaže e se diči svojom vjerom, i da je spravna dušom i tijelom vojevati narodne javne i privatne svoje borbe pod onim stijegom, na kojemu stoje zapisane one riječi, koje su Isukrstovu vjeru izvele iz katakomba naYglavna mjesta, da podigne velebne hramove Onomu, koji ih je s neba naznačio, te glase: U ovemu ćeš znaku pre- PRAVA CRVENA HRVATSKA Jedna izjava o trijalizmu. U »Jahrbuchu der Zeit u. Kulturgeschichte« za g. 1909., što ga izdaje ravnatelj privatne i obiteljske biblioteke Njegova Veličanstva našega kralja, dr. F. Schnitrer, priopćen je izvještaj dra. K. Hugelmanna o političkom životu u austro-ugarskoj monarkiji. U tom izvještaju nalazi se i ovo mjesto : »Promatranje aneksije Bosne i Hercego- vine kao i promatranje političkih dogogjaja, koji se na to nadovezuju, otvara u dva smi- jera veliku i radosnu perspektivu za buduć- nost. »S urom u ruci« može se danas če- kati na trenutak, kad će se s neodoljivom nuždom: provesti spojenje tih dvaju zemalja s Hrvatskom, Slavonijom i Dalmacijom. Bit će nemoguće, da ugarska državna polovica monarkije preuzme to veliko hrvatsko kra- ljevstvo s glavnim gradom Zagrebom, i tako će ono biti treći u savezu. Na mjesto dua- lizma, toga državnog oblika, koji se ne može na dugo održati, stupiti će trijalizam, kako je to s dalekovidnim pogledom u interesu njemačkoga naroda i uz živo odobravanje Jugoslavena navijestio princ A. Lichtenstein u austrijskoj zastupničkoj kući. To veliko hrvatsko kraljevstvo u okviru Austrije žajam- čit će vrlo darovitomu jugoslavenskomu ple- menu individualni politički i kulturni život. Ono ne će doduše izvesti ponosite Hohen- staufovske planove o njemačkom gospodstvu na Balkanu, ali će spriječiti, da preloženjem jugoslavenskoga težišta iz Zagreba u Biograd Balkan bude provincija golemoga panslavi- stičkoga carstva. Tako će se ravnovjesje Ev- rope trajno učvrstiti«. REALNO SSA LL o SA DIN NSA SN Austrijski ministar financija o otkupu kmeta u Bosni i Hercegovini. U sjednici bečkog parlamenta od 24. lip- nja ministar financija Bilinski rekao je: »Što se tiče bosanskog pitanja, o kom se sad opet govori, vele neki, da sam ja dušmanin bosanskog naroda. Molim nekoliko mjeseci strpljenja. Bosanski će se sabor sastati, on će morati stvoriti zaključak o otkupu kme- tova, onda ćemo vidjeti, hoće li taj zaključak ispasti dobro ili zlo. Odluči li se sabor za otkup kmetova na državne troškove (a mislim, da će tako ispasti), imati ću ja pravo, jer moja namjera bijaše ta, da sve ostane neod- lučeno tako dugo, dok o tome bosanski sabor ne reče svoju«. teja STA aL ESL SSM lat DJS S Al JESSE S Dalmatinski klub u carevinskom vijeću. »Hrv. Koresp.« javlja: Obzirom na prelom u »Svezi južnih Slavena« i obzirom na či- njenicu, da se disidenti ustručavaju u klub natrag povratiti, već je u krugovima zastupni- ka južnih Slavena ideja, kako bi bilo da dalmatinski zastupnici ustroje u zastupničkoj kući klub, koji bi u dalmatinskim pitanjima, jer ova pitanja stoje mnogokrat u opreci sa pitanjima ostalih južnih Slavena, odlučivao sam o taktici. U pitanjima, koja su zajednička svima južnim Slavenima, kao i Česima, ondje bi dalmatinski klub mogao zajednički raditi u »Slavenskoj jednoti«. | ako je pitanje ustrojenja posebnog dalmatinskog kluba tek nabačena pomisao, ipak iznašamo ovu in- formaciju, kao najbolji dokaz, da su sve naše vijesti o sporu u »Svezi južnih Slavena« posvema istinite. Imasmo prigode razgova- rati sa više dalmatinskih zastupnika, glede ove pomisli, i uvjerismo se, da će se ovo pitanje podrobnije pretresati tek na početku ko se vidi, mi smo se izrazili da nije mo- guće bistrije. Imaju li gospoda još i pose- bnih upita, neka ih iznesu. Da zaključci naši budu što vrijedniji, da uzmognemo odgovoriti što bolje, treba da osvijetlimo Nad ranim maturanda Ante Dežulovića. Donašamo ovaj govor, kog je na grobu pok. Ante Dežulovića izrekao pra- vnik g. Stjepo I. Bjelovučić: Oštra kosa ka- tegoričnih zahtjeva neumoljive smrti odabra eto danas za plijen tebe, dobri moj Ante! Oštra — kažem — kosa, što ne štedi mlada ni stara, bogata ni siromaha; što ne po- znaje razlike megj vladarem i podanikom, a pored učenjaka, u sami tren oka pokosi prosta neučena čovjeka, ote nam tebe u cvijetu mladosti. Nije se osvrnula na maj- čine suze ni na boli dobrog oca, oglušila dobiti ! uffsasvim dobrom stanju proda Kočija sa! JE 500 Krasa Ko a mjerava kupiti, može ju ati u ma- azi g. Detloni u Gružu m samostana \O. Domenikanaca). vit se sa svojim profesorima i drugovima, koji tuguju za tobom, odijelit se od lijepog Dubrovnika, da se više ne povratiš — ni- kad! Cijenio si, na čistom zraku rodne Ja- njine, oporaviti svoje oslabljene sile, da ju- nački, pun samoprijegora i odvažnosti, na- staviš započetom stazom, u borbi za sve što je dobro, istinito i lijepo, nu — preva- tio si se. Mješte da oporavljen i ohrabren dovineš se žugjena cilja na utjehu svojih, ma radost rodnog mjesta i na ponos mile hrvatske domovine, koja danas za tobom tuguje, kako za svojim sinom, mi te evo predajemo cmoj zemljici, koja nek ti bude laka, jer si zaslužio! Kako mi je teško bilo pri srcu, kad smo jesenske parlamentarne sezone. Daju se u najam dvije prazne sobe na Placi, i (319)! bez pokućstva. Obratitise administracij bro i prekrasno bila proniknuta tvoja mla- denačka čista duša? Čije su oči sjale vese- ljem, koga je stezalo u grlu od radosti na srećom prijateljevom? Ko je u velike što- vao svoje starješine, ko iskreno ljubio svoje drugove, ponosom ih uzvisivao, branio že- stinom? Ko nije poznavao zavisti ni samo- ljublja, ko je nekoristoljubivo žrtvovao se- be....? Ti, sve ti, nezaboravni Antel Nu dosta! Suze mi naviru na oči, riječ zapinje u grlu. Red je da se rastanemo! Tebe, dakle, nema više megju živima; osta- vio si ovu dolinu suza, tvoj duh vinuo se do eternih visina, da pred Svevišnjega moli za svoje i domovinu. Nek čista tvoja mo- litva ne mimoigje ucviljene roditelje, oža- lošćenu rodbinu, vijerne prijatelje ni satrte drugove, pa sjeti se mene i mojih, koji nijesu poznavali megi tobom i menom razlike! Blago tebi, miji Ante! Pregorio si svoju, |dokončale su tvoje muke, al teško nama, jer u tebi gubimo dobra sina, ljubezna ro- gjaka, vijema prijatelja i milog kolegu! U goyom žalosnom momentu, ne ostaje nam nego boli spomen, vruća molitva pred pri- jestolje Višnjega, a iz alomljenih srdaca: Slava! Slava! Slava! 20. Lipnja 1909. Blamaža srpsko-hrvatske koalicije. Budimpešta: Ovamo su stigli zastupnici Banjanin, Lorković, Medaković i Šurmin, da predadu poput kakovih prosjaka Justhu molbenicu"sa 22 potpisa, neka bi sazvao magjarski sabor, da ovaj riješava stvari, ko- je spadaju samo na hrvatski sabor, Justh mora da prezire te kukavice koji sramote vlastitu domovinu, iduć tužakati poput dje- ce Magjarima hrvatske oblasti. Taj prezir valjda je i razlogom, što ih jučer nije ni primio. Vele, da će ih danas primiti, nu ne će sazivati sabor dok se ne riješi ma- gjarska kriza, čime su se spomenuti zado- voljili. II. Hev.-Slovenski pedag.-ka- tehetski tečaj obdržaval će se dne 10. i 11. Kolovoza u Ljubljani, pod pokrovitelj- stvom presvi. g. kneza-biskupa Dr. Antuna Jeglića, uz sudjelovanje hrvatskih i sloven- skih kateheta, dušobrižnika i svjetovnih u- čitelja sa slijedećim dnevnim redom: 9. Kolovoza (Ponedjeljak) u veče: me- gjusobno upoznavanje učesnika i pozdrav God. V. dašnje držanje. — Carigrad: »Sabah« javlja, da je Hamid dobrovoljno u vojne svrhe iz- dao 1,500.000 i kasnije 1 milijun funti, je- dino je zatražio, da se za nj kupi vila Al- latini. — Stigao je amo iz Krfa arbaniški pretedent knez Ghika, koji je dosele bio vazda u savezu sa arbanaškim ustaša:na. Stigli su amo takogjer iz Krfa njeki lje- gusici, pristaše svrgnutog sultana Abdul-!la- mida. Drži se da je dolazak prvoga, koli i drugih u savezu sa sve većim razmahom arbanaškog pokreta, i prislaše bivšeg sult:ina bogato podupiru ovaj pokret. Upalo je u oči, da je jedna talijanska ratna lagja stirla amo iz Krfa i krstari u blizini Valone, — Ahmed Dževad beg prenaša svoj list »Ik- dam« u Beč, gdje će nastaviti borbu protiv Mladoturaka. Kriza u Ugarskoj. Budimpešta, 30/0.: Na ponuku Kossuthovu, neodvisna je stran- ka jednodušno otklonila Lukacseve predlo- ge. Tim je stvorena mogućnost za neparla- mentarnu vladavinu. Kralj će sutra primiti Lukacsa, da ovaj mogne poduzeti daljnju akciju. gostiju. 10. Kolovoza (Utorak) u jutro: glavna skupština »Društva Slovenskih katehetov«. »Katehet u jednorazrednoj školi« (prof. 4. | Kržić). »Treći formalni stupanj (asocijacija)! kod Komenski-Herbart-Zillera i u službi kod | vjeronauka«. (Ferdo prof. Heffler — Zagreb). Poslije podne: Praktična katekeza pred dje-| com (katehet I. Mlakar). »Načelo o memo- | riranju učiva« (katehet Ignacij Nadrah). 11. Kolovoza (Srijeda) u jutro: »Oprav- danost psihološke metode za pučku školu« (Don Spasoje Fabris — Dubrovnik). »O dalj- njem obrazovanju kateheta« (prof. Dr. Dem- šar). — Poslije podne: Predavanje katehete A, Ažmana. — Razgovor o raznim kateh. težnjama. — Iza svakog predavanja slijedi diskusija. — Sa tečajem spojena je i izlo- žba učila. »Slovenia docet« stoga će svak ko može veselo pohrlit put bijele Ljubljane! 12. Kolovoza : Izlet u Ljubljansku okolicu. Vijesti iz naroda. Iz Konavala. (Potreba jednog poljodjelskog ili vino- \gradarskog tečaja). Kogod progje našim Konavlima, pa i samo željeznicom da pre- leti, nestane mu riječi da pohvali naše ba- štine, naš trud i muku. Kažu, ovo je zem- lja obećanja. Istina, Bog nam je dao lijepe zemlje, ali borme i konavoski je težak do- bar težak, pak je njegov krvavi znoj učinio od Konavala vrt, kakvoga nema Dalmacija. Jedino još, što griješimo jest, da smo dali svu našu muku u lozu, a mogli bismo još od sto stvari uhvatit vazda preko godine koju paru. Oni, koji bi se imali brinuti, ne haju baš vele za nas. Opet sad ponavljamo. da je već davna potreba za naš konavoski kraj jedna škola ili tečaj, u kojemu bi mla- dičak mogao vidjet i naučit, kako se gdje po svijetu radi, što i kako mu se isplaća, oko čega radit, da ga upozna sa raznim poljodjelskim strojevima itd. Uvjereni smo, da bi nam to mnogo pomoglo i koristilo. Dakako, takva bi škola morala biti u sre- dini našoj, a to je Gruda; i Čilipi bi bo- rme zasluživali veliku pažnju, jer su tamo težaci mimo težake. ribarskih) bogato skladište kao Mreža Pm od prvih svjetskih tvornica mreža od pamuka, zajamčene prve vrsti, ima: Juraj Gamulin — Jelsa (otok Hvar. ija). (320) Politički pregled. AustroUgarska | Italija. Austrougarski poslanik kod Kvirinala, grof Liitzov dne 26. pr. m. pošao je do talijanskog ministra vanjskih posala Tittonija i javio mu, da će Austrougarska na talijanskoj izložbi god. 1911. službeno učestvovati. Željeznica Dunav-Jadransko more. Ca- rigrad: Pitanje je gradnje željeznice Dunav- Jadransko more stupilo ' opet u akutni stadij ma poticaj jedne vlasti. Koje će stanovište prema tome zauzeli turska vlada, neda se stalno ustanoviti. U austro-ugarskim se i njemačkim krugovima drži, da će turska vlada ovaj projekat za stalno otkloniti. Izjava zaštitnih vlasti u kretskom pi- tanju. Atena: Četiri su zaštitne kretske vla- sti izjavile u Ateni, da će na najavljeni rok povući iz Krete svoje čete. Bude li Turska pokušala iskrcati na otok svoje čete, to će ove vlasti provesti najstrožu blokadu otoka. Turska. Carigrad: Turski listovi javljaju, da će se sjednice zastupnićke komore, koje bi se imale zaključiti 13. srpnja, za jedan mjesec produljiti. — Kojn'; Po jednoj vije- sti »Koln. Zig.-a« čini se, da ie 'yla- sti nijesu povoljno primile turske želje u pogledu Krete. Turska hoće, da zainteresira Njemačku i Austro-Ugarsku, ali te dvije Poslije izbora u Trstu. Trst, 30/6.: Iz- megju ovdašnjih liberalnih Talijana i soci- jalnih demokrata došlo je do oštroga su- koba, u kome je jedna osoba nožem ubo- dena. Četvorica su uhvaćena i zatvoreffa. Ženski pokret u Engleškoj. Londo:, 30/6.: Suffragettke su po trinaesti put. pc- kušale, da na silu provale u parlamenal. Juriš je učinilo 145 žena, praćeno od 50:00) duša. Kad su došli pred donju kuću, do- čekalo ih je 3000 redara. Zametnulo se je kreševo (ponajviše jezikom), a mis Pank- hurst je jednom detektivu i dvije pljuske dala. Tek pošto je mnogo osoba uhvaćeno, moglo je redarstvo da uspostavi mir i da očisti trg pred parlamentom. Engleško-belgijski spor. Kako se iz Bruselja javlja, nastao je izmegju Engleške i Belgije ozbiljan diplomatski spor. Belgija je konačno odbila, da se Engleško-belgijski spor glede Konga iznese pred sudište u Haag. Pozor poduzetnici ! (risa. kovrsnog gragjevnog materijala; klaka, pr- žine, matuna, vagona za prenos materijala, drvenih ponata, šina do m. duljine, te ostalog materijala, kao i gragjevnog alata za kovača, zidara, limara i t. d. Takogjer je- dan parobrodić i jedna trabakula. Cijene veo- ma umjerene. Obratiti se g. Petru 1. Ore- pić u Dubrovniku. (318) Pokrajinske vijesti. Piskaralu ,,Hrvatske Krune“, Ne čudim se ni tebi ni tvome pomagaču. Djetetina si još, a da bi mogao što pame- tnijega napisat; slavosrb si već potpun, a da bi mogao što pristojnije i poštenije i- stupit. Čudim se samo g. Prodanu, ko mu se nametnuo braniteljem najnovije mu »tak- tike« i kome sve dopušta da pod njegovim imenom drlja po »Hrvatskoj Kruni«. Ako je time sporazuman on, ima se čime podi- čit i on i »stranka prava u Dalmaciji« i »glavno glasilo«! Ne pero, nč, već preslicu u ruke! piskaralo, ako i ona nije previše za tebe. Starčevićanski ti pozdrav od — Dn. Ante Jasprica (Banići, z. p. Slano). Odlikovanje. S. O. Papa Pio X. od- likovao je g. Dr. Ivana Marčelića, liječnika prvenca pokr. bonice u Zadru, zlatnim kri, žem »pro Ecclesia et Pontifice, Čestitamo! Pohvalno. Primamo iz Cavtata: Na počast uspomene svog rogjaka pok. Nika Vrag , s Brotnjica, priložila je u Javnu Dobrotvornost u Cavtatu ugl. obitelj pok. Stijepa Vragolova K 20. Povjerenstvo za- hvaljuje. Poglavica Herceg - Bosne u Konavlima. Javljaju nam iz Konavala: Na Ivanj-dan dne 24. pr. mj. stigao je na Grudu poglavica Herceg-Bosne, Nj. Pr. Ma- rijan-Varešanin pl. Vareški, te je kod našeg g. načelnika bio na objedu, i kod istog se zadržao do 6 ura po podne, a nakon toga krenuo je svojim posebnim vlakom put Ze- lenike, nakon čega se povratio sjutri dan na 8 ura u jutro; bio je na ručku kod g. načelnika i na 9% ura krenuo je put Du- brovnika. Njegov boravak megju nami sva- koga se je ugodno dojmio, radi njegove dobrote i ljubežljivosti, te se je o svemu raspitivao, a osobito o težačkom stanju ; još nas je više veselio videći kako svuda i sa svakim ponosno ističe naš i svoj mili hrvatski jezik, pa želeći da mas opet što prije pohodi, kličemo: množili se takovi i ugledali se u nj i drugi, jer ima dan-danas na žalost nekojih, koji svuda nastoje izbje- gavati svoj materinski jezik. Dolazak nadvojvode. Službeno se javlja, da nadvojvoda Leopold Salvator dolazi u Dalmaciju radi pregledanja topni- štva. Na 4 srpnja dolazi iz Mostara u cegnovi i Tivat, odakle će nd 6 u nik i Gruž, gdje će na # srpnja | natrag vlasti teško da će promijeniti svoje dosa- NR kren