Br. 228

kliši uče, da neima pravoga, velikoga go-
spodina izvan naroda, i zato nemare ako
sutra propadnu sva naša, sva gospoda koja
nijesu narodu na korist«. (Starčević: Pismo
magjarolaca Il. str, 65.).

Pravaš, prama do sada istaknutim istina-
ma, ako hoće da pravašem i bude, mora
da prosugjuje sve, da radi sve prama tim
načelima — inače nije pravaš. Ko bi radio
inače bio bi slavosrb kao i svi drugi koji
tih stalnih načela ne imaju! Prama tome
dakle je dužnost svakoga pravaša da ispita
i poznatu akciju g. Prodana i družine, pa
da vidi, kosi li se ona sa pravaškom na-
ukom ili ne, jeli korisna hrvatskom narodu
ili je štetna ili najmanje nekorisna, i bili se
mogo naći bolji i lakši put, koji bi u sve-
mu bolje odgovarao i načelima stranke i
glavnom cilju Hrvata. U tome ne smije biti
nikakovih obzira, a ponajmanje osobnih, pa
eto odmah i odgovora onim koji, ne radi
same stvari već rađi koristi svoje, prigova-
raju i nama i drugim Starčevićancima da
moramo imati obzira prama g. Prodanu.
Zar n. p. nebi ni pisnuti smjeli, i ako o
protivnom uvjereni, zato jer protivno misli
g. Prodan? Hvala lijepa na takovim nače-
lima, ona su slavosrpska ne pravaška. Du-
žan obzir prama svakome, ponajpače prama
g. Prodanu koji je eto već 30 godina uzorno
i samozatajno radio u prvim pravaškim re-
dovima, nu sve ima svoje granice, pa i
obzir. Još više, jer se ovdje u našem pita-
nju uprav za nj slavosrbi kriju, pa im nije
do osobe, već da lakše pod tugjim imenom
proture svoje najnovije nazore. To je tim
očitije, kad gledamo da danas brane g. Pro-
dana uprav oni koji se nijesu otrag malo
vremena žacali upotrebiti najgadnija srestva,
da ga materijalno i moralno zatuču, kojima
je i on poput Starca bio »zlotvor naroda«.

U našem slučaju dakle na nama je da
ispitano prama gornjim pravaškim načelima
poznatu akciju g. Prodana i družine, kojoj
je glavna bit toliko spominjani predlog sa
svojim autentičnim tumačenjem sa strane
onih koji su ga i iznijeli. Autentičnim tu-
mačenjem priznajemo samo ono što je »Hr-
vatska Kruna« iznijela i iznosi, i ako bismo
mogli baš ovu zgodu upotrebiti da upremo
prstom u ne baš tako male razlike koje na-
lazimo megju tim tumačenjem i nekim dru-
gim sa strane gospode »predlogaša«. Vi-
djeli bi odmah, da i oni sami nijesu pot-
puno saglasni kako bi trebalo da budu, da
neki nešto prekrivaju ili mimoilaze uprav
iz proračunanih svrha. Nu tad bi morali i
zagristi u trpku jabuku, pa iskazati nekim
previše časti nego zaslužuju, kad bi se na
njih obazirali izuzev opravdane i neumolji-
ve nužde. Budu li pristojniji, čovječniji ...
bit će i za to vremena, inače ne, jer Ste-
kliši »ljube istinu (a ne laž i klevetu !) ma-
kar ona bila i proti njima i njihovim nače-
lome. (Pismo magi. 49.)

Naša bi dakle zadaća bila riješiti: 1. Jesu
li g. Prodan i drugovi kao pravaši »najra-
dikalnija stranka« kako oni se zovu, smjeli
poduzeti ovakovu akciju; 2.) odgovara li ta
akcija pravaškom programu i u opće pra-
vaškim načelima; 3.) hoće li biti koristna
ili štetna i koliko po hrvatski narod; 4.)
ako je sve dobro i odgovara, što je nama
red, ako pak nije u redu niti odgovara, šta
bi bila dužnost g. Prodana i družine; 5.)
napokom, ima li koji bolji i uspješniji put,
ili u opće »što se imalo činit ?« da se po-
služimo izrazom »Hrvatske Krune« ? — Ka-

pitanje koliko je moguće bolje. Da pak to
postignemo treba da nam gospoda na kon-
kretna pitanja koja ćemo im postavljati, kon-
kretno i odgovaraju. Nu »Hrvatska Kruna«
sa »svakim« ne polemizuje! Pošto nas ne
vodi ni osobnost ni išta drugo u ovome,
nego samo ljubav i dužnost, ljubav za na-
rod i stranku, dužnost kao Hrvata i Starče-
vićanca, to — slabo marimo za takove i
slične nazore, za koje se neki u nestašici
prikladnijeg materijala sakrivaju. Hoće li?
— dobro; neće li? — mi ćemo svojim pu-
tem ! jer »nevalja gledat ni negledat ikomu
ugoditi ili neugoditi, nego treba pravim pu-
tem koracati, pa bilo što mu drago«. (Pi-
smo magi. II. 14.). Nastavit ćemo. = R.

Euharistički sastanak.

Usporedo sa bogoljubnosti presvetom Srcu
Jezusovu, a nadasve ogromna nepobitna
čudesa, koja se dogagjaju u Lourdesu u
Francuskoj, kad po sred noći Svetotajstvom
vrše ophod uz pratnju svijeh hodočasnika,
koji mogu da se krenu, potaklo je u svijetu
a nadasve u katoličkoj crkvi želje, da se
vanrednom svečanosti i velikom bogoljubno-
sti u glavnijem mjestima obdržavaju euha-
ristični sastanci u kojim raspravlja se o svemu
onemu, što se odnosi na prekomjernu lju-
bav i milosrgje Spasitelja našega prama
jadnomu čovječanstvu ; raspravlja se o svemu
onemu što se odnaša na način kojim bi
kršćanske duše odvratile Spasitelju ljubav
za ljubav; poklonstveno se časti izloženo
Svetotajstvo, da se tim nadoknadi uvrijegje-
noj pravici Božijoj za one, koji ili tlače Bo-
ga ili nehajno ponašaju se, koliko da im
je vjera stvar suvišna; dopokon velikim op-
hodom pronosi se Svetotajstvo kao kralj
neba i zemlje, da Mu se poklone vijerni
puci i narodi. Takav sastanak ove će godine
biti u našem gradu, u dane 3, 4 i 5 Kolo-
voza o. g. Prvi sastanak bio je nazad go-
dina u Trsatu, gdje je bila pristala rodna
kuća našega Spasitelja; drugi je sastanak
bio obdržavan u naprednoj Ljubljani, a evo
treći će obdržat se u pitomom našem gradu.
Priprave jesu smijerne, bez buke, jer vjera
po sebi nadasve u bogoštovlju ljubi najviše
čednost i skromnost; ne ište dobiti povje-
renje i zanos bučnijem riječima ni parada-
ma; gleda koristiti samijem dušama, a jer
to može oposlovati sama milost Božija, nasto-
ji da tu milost steče Svetotajstvima ispovi-
jesti i pričesti žarkom molbom, skrušenim
poklonstvom, dostojanstvenim i mirnim op-
hodom.

Stalni smo da će i u ovoj zgodi naš mi-
li grad dokazati, da još živu drži vjeru otaca
svojijeh, koji su Bogu pripišivali sva dobra
i sreće sužene svoje vlade, svog naroda,
svog puka; a kad bi ih koja nevolja zade-
sila, od Boga bi prosili milost javnijem
ophodima i svečanijem molbama, koje se i
danas vrše na uspomenu velike Božije mi-
lostivosti.

Na euharističnom sastanku imala bi pri-
stupiti mnogobrojna i pribrana naša mladež,
da javno pokaže e se diči svojom vjerom,
i da je spravna dušom i tijelom vojevati
narodne javne i privatne svoje borbe pod
onim stijegom, na kojemu stoje zapisane
one riječi, koje su Isukrstovu vjeru izvele
iz katakomba naYglavna mjesta, da podigne
velebne hramove Onomu, koji ih je s neba
naznačio, te glase: U ovemu ćeš znaku pre-

PRAVA CRVENA HRVATSKA

Jedna izjava o trijalizmu.

U »Jahrbuchu der Zeit u. Kulturgeschichte«
za g. 1909., što ga izdaje ravnatelj privatne
i obiteljske biblioteke Njegova Veličanstva
našega kralja, dr. F. Schnitrer, priopćen je
izvještaj dra. K. Hugelmanna o političkom
životu u austro-ugarskoj monarkiji. U tom
izvještaju nalazi se i ovo mjesto :

»Promatranje aneksije Bosne i Hercego-
vine kao i promatranje političkih dogogjaja,
koji se na to nadovezuju, otvara u dva smi-
jera veliku i radosnu perspektivu za buduć-
nost. »S urom u ruci« može se danas če-
kati na trenutak, kad će se s neodoljivom
nuždom: provesti spojenje tih dvaju zemalja
s Hrvatskom, Slavonijom i Dalmacijom. Bit
će nemoguće, da ugarska državna polovica
monarkije preuzme to veliko hrvatsko kra-
ljevstvo s glavnim gradom Zagrebom, i tako
će ono biti treći u savezu. Na mjesto dua-
lizma, toga državnog oblika, koji se ne može
na dugo održati, stupiti će trijalizam, kako
je to s dalekovidnim pogledom u interesu
njemačkoga naroda i uz živo odobravanje
Jugoslavena navijestio princ A. Lichtenstein
u austrijskoj zastupničkoj kući. To veliko
hrvatsko kraljevstvo u okviru Austrije žajam-
čit će vrlo darovitomu jugoslavenskomu ple-
menu individualni politički i kulturni život.
Ono ne će doduše izvesti ponosite Hohen-
staufovske planove o njemačkom gospodstvu
na Balkanu, ali će spriječiti, da preloženjem
jugoslavenskoga težišta iz Zagreba u Biograd
Balkan bude provincija golemoga panslavi-
stičkoga carstva. Tako će se ravnovjesje Ev-
rope trajno učvrstiti«.

REALNO SSA LL o SA DIN NSA SN
Austrijski ministar financija o otkupu
kmeta u Bosni i Hercegovini.

U sjednici bečkog parlamenta od 24. lip-
nja ministar financija Bilinski rekao je: »Što
se tiče bosanskog pitanja, o kom se sad
opet govori, vele neki, da sam ja dušmanin
bosanskog naroda. Molim nekoliko mjeseci
strpljenja. Bosanski će se sabor sastati, on
će morati stvoriti zaključak o otkupu kme-
tova, onda ćemo vidjeti, hoće li taj zaključak
ispasti dobro ili zlo. Odluči li se sabor za
otkup kmetova na državne troškove (a mislim,
da će tako ispasti), imati ću ja pravo, jer
moja namjera bijaše ta, da sve ostane neod-
lučeno tako dugo, dok o tome bosanski
sabor ne reče svoju«.

teja STA aL ESL SSM lat DJS S Al JESSE S
Dalmatinski klub u  carevinskom
vijeću.

»Hrv. Koresp.« javlja: Obzirom na prelom
u »Svezi južnih Slavena« i obzirom na či-
njenicu, da se disidenti ustručavaju u klub
natrag povratiti, već je u krugovima zastupni-
ka južnih Slavena ideja, kako bi bilo da
dalmatinski zastupnici ustroje u zastupničkoj
kući klub, koji bi u dalmatinskim pitanjima,
jer ova pitanja stoje mnogokrat u opreci sa
pitanjima ostalih južnih Slavena, odlučivao
sam o taktici. U pitanjima, koja su zajednička
svima južnim Slavenima, kao i Česima, ondje
bi dalmatinski klub mogao zajednički raditi
u »Slavenskoj jednoti«. | ako je pitanje
ustrojenja posebnog dalmatinskog kluba tek
nabačena pomisao, ipak iznašamo ovu in-
formaciju, kao najbolji dokaz, da su sve
naše vijesti o sporu u »Svezi južnih Slavena«
posvema istinite. Imasmo prigode razgova-
rati sa više dalmatinskih zastupnika, glede
ove pomisli, i uvjerismo se, da će se ovo
pitanje podrobnije pretresati tek na početku

 

ko se vidi, mi smo se izrazili da nije mo-
guće bistrije. Imaju li gospoda još i pose-
bnih upita, neka ih iznesu. Da zaključci
naši budu što vrijedniji, da uzmognemo
odgovoriti što bolje, treba da osvijetlimo

Nad ranim maturanda Ante
Dežulovića. Donašamo ovaj govor, kog je
na grobu pok. Ante Dežulovića izrekao pra-
vnik g. Stjepo I. Bjelovučić: Oštra kosa ka-
tegoričnih zahtjeva neumoljive smrti odabra
eto danas za plijen tebe, dobri moj Ante!
Oštra — kažem — kosa, što ne štedi mlada
ni stara, bogata ni siromaha; što ne po-
znaje razlike megj vladarem i podanikom,
a pored učenjaka, u sami tren oka pokosi
prosta neučena čovjeka, ote nam tebe u
cvijetu mladosti. Nije se osvrnula na maj-
čine suze ni na boli dobrog oca, oglušila

 

dobiti !
uffsasvim dobrom stanju proda
Kočija sa! JE 500 Krasa Ko a
mjerava kupiti, može ju ati u ma-
azi g. Detloni u Gružu m samostana
\O. Domenikanaca).

vit se sa svojim profesorima i drugovima,

koji tuguju za tobom, odijelit se od lijepog

Dubrovnika, da se više ne povratiš — ni-
kad! Cijenio si, na čistom zraku rodne Ja-
njine, oporaviti svoje oslabljene sile, da ju-
nački, pun samoprijegora i odvažnosti, na-
staviš započetom stazom, u borbi za sve
što je dobro, istinito i lijepo, nu — preva-
tio si se. Mješte da oporavljen i ohrabren
dovineš se žugjena cilja na utjehu svojih,
ma radost rodnog mjesta i na ponos mile
hrvatske domovine, koja danas za tobom
tuguje, kako za svojim sinom, mi te evo
predajemo cmoj zemljici, koja nek ti bude
laka, jer si zaslužio!

Kako mi je teško bilo pri srcu, kad smo

jesenske parlamentarne sezone.

Daju se u najam

 

dvije prazne
sobe na Placi,
i

(319)! bez pokućstva. Obratitise administracij

bro i prekrasno bila proniknuta tvoja mla-
denačka čista duša? Čije su oči sjale vese-
ljem, koga je stezalo u grlu od radosti na
srećom prijateljevom? Ko je u velike što-
vao svoje starješine, ko iskreno ljubio svoje
drugove, ponosom ih uzvisivao, branio že-
stinom? Ko nije poznavao zavisti ni samo-
ljublja, ko je nekoristoljubivo žrtvovao se-
be....? Ti, sve ti, nezaboravni Antel

Nu dosta! Suze mi naviru na oči, riječ
zapinje u grlu. Red je da se rastanemo!
Tebe, dakle, nema više megju živima; osta-
vio si ovu dolinu suza, tvoj duh vinuo se
do eternih visina, da pred Svevišnjega moli
za svoje i domovinu. Nek čista tvoja mo-
litva ne mimoigje ucviljene roditelje, oža-
lošćenu rodbinu, vijerne prijatelje ni satrte
drugove, pa sjeti se mene i mojih, koji nijesu
poznavali megi tobom i menom razlike!

Blago tebi, miji Ante! Pregorio si svoju,
|dokončale su tvoje muke, al teško nama,
jer u tebi gubimo dobra sina, ljubezna ro-
gjaka, vijema prijatelja i milog kolegu!
U goyom žalosnom momentu, ne ostaje nam
nego boli spomen, vruća molitva pred pri-
jestolje Višnjega, a iz alomljenih srdaca:
Slava! Slava! Slava!
20. Lipnja 1909.

 

Blamaža srpsko-hrvatske koalicije.

Budimpešta: Ovamo su stigli zastupnici
Banjanin, Lorković, Medaković i Šurmin,
da predadu poput kakovih prosjaka Justhu
molbenicu"sa 22 potpisa, neka bi sazvao
magjarski sabor, da ovaj riješava stvari, ko-
je spadaju samo na hrvatski sabor, Justh
mora da prezire te kukavice koji sramote
vlastitu domovinu, iduć tužakati poput dje-
ce Magjarima hrvatske oblasti. Taj prezir
valjda je i razlogom, što ih jučer nije ni
primio. Vele, da će ih danas primiti, nu
ne će sazivati sabor dok se ne riješi ma-
gjarska kriza, čime su se spomenuti zado-
voljili.

 

II. Hev.-Slovenski pedag.-ka-
tehetski tečaj obdržaval će se dne 10.
i 11. Kolovoza u Ljubljani, pod pokrovitelj-
stvom presvi. g. kneza-biskupa Dr. Antuna
Jeglića, uz sudjelovanje hrvatskih i sloven-
skih kateheta, dušobrižnika i svjetovnih u-
čitelja sa slijedećim dnevnim redom:

9. Kolovoza (Ponedjeljak) u veče: me-
gjusobno upoznavanje učesnika i pozdrav

God. V.

dašnje držanje. — Carigrad: »Sabah« javlja,
da je Hamid dobrovoljno u vojne svrhe iz-
dao 1,500.000 i kasnije 1 milijun funti, je-
dino je zatražio, da se za nj kupi vila Al-
latini. — Stigao je amo iz Krfa arbaniški
pretedent knez Ghika, koji je dosele bio
vazda u savezu sa arbanaškim ustaša:na.
Stigli su amo takogjer iz Krfa njeki lje-
gusici, pristaše svrgnutog sultana Abdul-!la-
mida. Drži se da je dolazak prvoga, koli
i drugih u savezu sa sve većim razmahom
arbanaškog pokreta, i prislaše bivšeg sult:ina
bogato podupiru ovaj pokret. Upalo je u
oči, da je jedna talijanska ratna lagja stirla
amo iz Krfa i krstari u blizini Valone, —
Ahmed Dževad beg prenaša svoj list »Ik-
dam« u Beč, gdje će nastaviti borbu protiv
Mladoturaka.

Kriza u Ugarskoj. Budimpešta, 30/0.:
Na ponuku Kossuthovu, neodvisna je stran-
ka jednodušno otklonila Lukacseve predlo-
ge. Tim je stvorena mogućnost za neparla-
mentarnu vladavinu. Kralj će sutra primiti
Lukacsa, da ovaj mogne poduzeti daljnju
akciju.

 

gostiju.

10. Kolovoza (Utorak) u jutro: glavna
skupština »Društva Slovenskih katehetov«.
»Katehet u jednorazrednoj školi« (prof. 4. |
Kržić). »Treći formalni stupanj (asocijacija)!
kod Komenski-Herbart-Zillera i u službi kod |
vjeronauka«. (Ferdo prof. Heffler — Zagreb).
Poslije podne: Praktična katekeza pred dje-|
com (katehet I. Mlakar). »Načelo o memo- |
riranju učiva« (katehet Ignacij Nadrah).

11. Kolovoza (Srijeda) u jutro: »Oprav-
danost psihološke metode za pučku školu«
(Don Spasoje Fabris — Dubrovnik). »O dalj-
njem obrazovanju kateheta« (prof. Dr. Dem-
šar). — Poslije podne: Predavanje katehete
A, Ažmana. — Razgovor o raznim kateh.
težnjama. — Iza svakog predavanja slijedi
diskusija. — Sa tečajem spojena je i izlo-
žba učila. »Slovenia docet« stoga će svak
ko može veselo pohrlit put bijele Ljubljane!

12. Kolovoza : Izlet u Ljubljansku okolicu.

 

Vijesti iz naroda.
Iz Konavala.

(Potreba jednog poljodjelskog ili vino-
\gradarskog tečaja). Kogod progje našim
Konavlima, pa i samo željeznicom da pre-
leti, nestane mu riječi da pohvali naše ba-
štine, naš trud i muku. Kažu, ovo je zem-
lja obećanja. Istina, Bog nam je dao lijepe
zemlje, ali borme i konavoski je težak do-
bar težak, pak je njegov krvavi znoj učinio
od Konavala vrt, kakvoga nema Dalmacija.
Jedino još, što griješimo jest, da smo dali
svu našu muku u lozu, a mogli bismo još
od sto stvari uhvatit vazda preko godine
koju paru. Oni, koji bi se imali brinuti, ne
haju baš vele za nas. Opet sad ponavljamo.
da je već davna potreba za naš konavoski
kraj jedna škola ili tečaj, u kojemu bi mla-
dičak mogao vidjet i naučit, kako se gdje
po svijetu radi, što i kako mu se isplaća,
oko čega radit, da ga upozna sa raznim
poljodjelskim strojevima itd. Uvjereni smo,
da bi nam to mnogo pomoglo i koristilo.
Dakako, takva bi škola morala biti u sre-
dini našoj, a to je Gruda; i Čilipi bi bo-
rme zasluživali veliku pažnju, jer su tamo
težaci mimo težake.

ribarskih) bogato skladište kao
Mreža Pm od prvih svjetskih
tvornica mreža od pamuka, zajamčene prve
vrsti, ima: Juraj Gamulin — Jelsa (otok
Hvar. ija). (320)

Politički pregled.

AustroUgarska | Italija. Austrougarski
poslanik kod Kvirinala, grof Liitzov dne 26.
pr. m. pošao je do talijanskog ministra
vanjskih posala Tittonija i javio mu, da će
Austrougarska na talijanskoj izložbi god.
1911. službeno učestvovati.

Željeznica Dunav-Jadransko more. Ca-
rigrad: Pitanje je gradnje željeznice Dunav-
Jadransko more stupilo ' opet u akutni stadij
ma poticaj jedne vlasti. Koje će stanovište
prema tome zauzeli turska vlada, neda se
stalno ustanoviti. U austro-ugarskim se i
njemačkim krugovima drži, da će turska
vlada ovaj projekat za stalno otkloniti.

Izjava zaštitnih vlasti u kretskom pi-
tanju. Atena: Četiri su zaštitne kretske vla-
sti izjavile u Ateni, da će na najavljeni rok
povući iz Krete svoje čete. Bude li Turska
pokušala iskrcati na otok svoje čete, to će
ove vlasti provesti najstrožu blokadu otoka.

Turska. Carigrad: Turski listovi javljaju,
da će se sjednice zastupnićke komore, koje
bi se imale zaključiti 13. srpnja, za jedan
mjesec produljiti. — Kojn'; Po jednoj vije-
sti »Koln. Zig.-a« čini se, da ie 'yla-
sti nijesu povoljno primile turske želje u

pogledu Krete. Turska hoće, da zainteresira
Njemačku i Austro-Ugarsku, ali te dvije

 

 

Poslije izbora u Trstu. Trst, 30/6.: Iz-
megju ovdašnjih liberalnih Talijana i soci-
jalnih demokrata došlo je do oštroga su-
koba, u kome je jedna osoba nožem ubo-
dena. Četvorica su uhvaćena i zatvoreffa.

Ženski pokret u Engleškoj. Londo:,
30/6.: Suffragettke su po trinaesti put. pc-
kušale, da na silu provale u parlamenal.
Juriš je učinilo 145 žena, praćeno od 50:00)
duša. Kad su došli pred donju kuću, do-
čekalo ih je 3000 redara. Zametnulo se je
kreševo (ponajviše jezikom), a mis Pank-
hurst je jednom detektivu i dvije pljuske
dala. Tek pošto je mnogo osoba uhvaćeno,
moglo je redarstvo da uspostavi mir i da
očisti trg pred parlamentom.

Engleško-belgijski spor. Kako se iz
Bruselja javlja, nastao je izmegju Engleške
i Belgije ozbiljan diplomatski spor. Belgija
je konačno odbila, da se Engleško-belgijski
spor glede Konga iznese pred sudište u
Haag.

Pozor poduzetnici ! (risa.
kovrsnog gragjevnog materijala; klaka, pr-
žine, matuna, vagona za prenos materijala,
drvenih ponata, šina do m. duljine,
te ostalog materijala, kao i gragjevnog alata
za kovača, zidara, limara i t. d. Takogjer je-
dan parobrodić i jedna trabakula. Cijene veo-
ma umjerene. Obratiti se g. Petru 1. Ore-
pić u Dubrovniku. (318)

Pokrajinske vijesti.

Piskaralu ,,Hrvatske Krune“,
Ne čudim se ni tebi ni tvome pomagaču.
Djetetina si još, a da bi mogao što pame-
tnijega napisat; slavosrb si već potpun, a
da bi mogao što pristojnije i poštenije i-
stupit. Čudim se samo g. Prodanu, ko mu
se nametnuo braniteljem najnovije mu »tak-
tike« i kome sve dopušta da pod njegovim
imenom drlja po »Hrvatskoj Kruni«. Ako
je time sporazuman on, ima se čime podi-
čit i on i »stranka prava u Dalmaciji« i
»glavno glasilo«! Ne pero, nč, već preslicu
u ruke! piskaralo, ako i ona nije previše
za tebe. Starčevićanski ti pozdrav od —
Dn. Ante Jasprica (Banići, z. p. Slano).

Odlikovanje. S. O. Papa Pio X. od-
likovao je g. Dr. Ivana Marčelića, liječnika
prvenca pokr. bonice u Zadru, zlatnim kri,
žem »pro Ecclesia et Pontifice, Čestitamo!

Pohvalno. Primamo iz Cavtata: Na
počast uspomene svog rogjaka pok. Nika
Vrag , s Brotnjica, priložila je u Javnu
Dobrotvornost u Cavtatu ugl. obitelj pok.
Stijepa Vragolova K 20. Povjerenstvo za-
hvaljuje.

Poglavica Herceg - Bosne u
Konavlima. Javljaju nam iz Konavala:
Na Ivanj-dan dne 24. pr. mj. stigao je na
Grudu poglavica Herceg-Bosne, Nj. Pr. Ma-
rijan-Varešanin pl. Vareški, te je kod našeg
g. načelnika bio na objedu, i kod istog se
zadržao do 6 ura po podne, a nakon toga
krenuo je svojim posebnim vlakom put Ze-
lenike, nakon čega se povratio sjutri dan
na 8 ura u jutro; bio je na ručku kod g.
načelnika i na 9% ura krenuo je put Du-
brovnika. Njegov boravak megju nami sva-
koga se je ugodno dojmio, radi njegove
dobrote i ljubežljivosti, te se je o svemu
raspitivao, a osobito o težačkom stanju ;
još nas je više veselio videći kako svuda
i sa svakim ponosno ističe naš i svoj mili
hrvatski jezik, pa želeći da mas opet što
prije pohodi, kličemo: množili se takovi i
ugledali se u nj i drugi, jer ima dan-danas
na žalost nekojih, koji svuda nastoje izbje-
gavati svoj materinski jezik.

Dolazak nadvojvode. Službeno
se javlja, da nadvojvoda Leopold Salvator
dolazi u Dalmaciju radi pregledanja topni-
štva. Na 4 srpnja dolazi iz Mostara u
cegnovi i Tivat, odakle će nd 6 u
nik i Gruž, gdje će na # srpnja |

 

natrag

 

vlasti teško da će promijeniti svoje dosa-

NR kren