Br. 235, U DUBROVNIKU, 21 Avgusta 1909.

 

 

PRAMA GRK:

Cljena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K. 6; na po IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJ ME
| četvrt godine  surazmjerno; za inozemstvo godišnje K. 9 — Ko M BROJ STOJI 16 PAPA.
ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen | za došasto Brzotisak i vlasništvo DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE.

polugodište. Odgovorni urednik FRANO SCHICK.

PH

 

 

 

 

 

 

 
 
  
  
  
 
 
 
 
 
 
 
 
  
 
 
 
 
 
  

zbori u H v i. tičku atmosferu, da li se Hrvatska može
r atskoj nadati kakovoj koristi iz dojdućih iz-

Nekoje govno dogode vijest kao bora ? Rauch, ta prefrigana magjarska
* P redstoje vei dojdućeg s M lija; taj hrvatski ban, koji je magjar-
bori u Hrvatskoj. Da li ova vijest od- ske interese istovjetovao sa hrvatskim

svaku cijenu biti pravaš, zahtijevati i od
drugih da te takovim priznaju uza sve što tko iznijeti :
je očito dokazano da pravaški ne rade —;| 1.) Prije svega

 

M a : ir slavnu stolicu hrvatskih banova — sje-
ui ić e dobiti većinu — nas vrlo gurno će znati vrlo vješto aprofitirati
malo može zanimati ispadak dojdućih iz- 3 Ibo SIRA De s au
bora. U Hrvatskoj je sve iskvareno poli- podnijet hrvatske stranke u. pjevo
tičko nepoštenje na dnevnom je redu i o ge +10 a. mišijenju dojdući
stalnost političkih ljudi i egoizam to ur EP i
jedine vrline kojima danas bijedna Hr-/ RN, 0 I e P
vatska obiluje. Uz ovakove oznake ja Oi Wh moji e se :
političke kvalitete, da li se Mevatika [PO 1. pra bi Mija vei
može čemu nadati od doj dućih izbo-1 ji ? Sumnjaimo. Poznavajuć raspolo-
\ženje pojedinih str

ra? Mislimo ničemu ! Kakogod izbori _. sb
\mi predvigjamo

naka, a sve nam se čini da će taj broj po-
rasti, jer svaki hoće da je vogja, da je pre- | godine.

oštru izbornu borbu,

. +. . . |
polilkke “stoje u Hrvatskoj neće € siranaka; a ta borba neće koristiti in-

ič ijenuti.
u ničemu promijenuti. Hrvalske danas teresima Hrvatske, već samo Rauchu

oskudijeva sa značajnim ljudima, hr- ; A a '
ope o \i magjarskim interesima. Kažemo Rau-
vatska inteligencija, koja je u prvome | : ia ŽE

\ehu i magjarskim interesima, Jer — Bo-

 
 
 
 

prvu stranicu njegovih djela, i baš se tako-

rodnoj svijesti — i narod poput marve_ magjarske zA a MIR a i i

hrliti će na izbore da učvrsti poziciju. uji 1p0E. 0em o o uvo: 06 MRAVA

ovog ili onog političkog žiaciteci. LE krunu an€ preko ministra-| gordog ponosa pita nas: »Uz ovakove pri-

Klicati će se Hrvatskoj i hrvatskoj slo- | Presjednika. Ali koliko ga to na jednu |like, pitamo mi &. &. 80 imalo učiniti ?
\ruku preporuča. mnoge druge stvari u|— pa nas evo da i odgovorimo iskreno i| članova stranke,

bodi, ali nad Hrvatskim sunce slobode narodu dižu povjerenje. otvoreno kao i do sada. Prije svega nekoliko

neće svanuti. Ako nikada danas se iječni štanie koji slijede iz
, danas Se) Hrvatska će i dalje ostali poprištem niječnih odgovora na. pitanje koji Shjeće !

slobodno mogu Hrvatskoj nami enuti ] pop ji i ;
i: to škandala; magjari će i dalje ši- dosadašnjih naših članaka

riječi pok. Miha Klaića, koji je u dal-| E 3 1.) Gg. Prodan, Drinković i Dulibić ni-
matinskom saboru jednom kaša svoje gospodstvo nad hrvatskim |jesu smjeli poduzeli sličnu akciju, jer je ona
rimo prije &rvate, pa će JIlrvatska siti narodom — i mila nam domovina, | protivna načelima i nauci stranke prava.
slobodna. Da, danas Hrvatska oskudi- | Zaslugom vlastitih sinova, još će dugo
jeva sa Hrvatima; hrvatski ideal, koji |' dugo čekati lok joj. event: sume? slo-
je otrag nekoliko vremena predvodio | bode i neodvisnosti !
masu i inteligenciju na izborno mezevo |

bacio se je u pozadinu, izmijenuo se Konkretna pitanja.

 

 

pogotovo pravaši a i druge stranke. Jer eto |vaških frakcija.

moralizirali i do ruba propasti doveli. , stanovište (stranke prava), ili za-

s : ita. | stupa protivno stanovište, ta) ne- |
U Hrvatskoj je danas politički ambije- | moze biti sa nas, taj nemože biti |P4

 

 

stranke se bore samo za pozicije, ljudi : I 0
Ovako izraženo načelo stranke ne treba | preći na ono »što se je imalo učinit«.

hrvatskih političara. Uz ovakovu poli-\i načelima stranke prava, inače postaje pro-! pod nogama ovo zadnje doba (oni nas ra-

odvisnom; Srbija i Crnagora upiru svoje oči
na Rusiju; u Kranjskoj se, Koruškoj i Šta-

PODLISTAK.

m \ jerskoj slavenske mase miču, a u Pragu su
NAJNOVIJA KNJIGA O NAMA. | č.s vikali Viva la Serbia! (Str. 205.). Mi
Prot. W. Ljubibratić. ne možemo zanijekati, da se je u Pragu vi-

Viti. kalo Viva la Serbia, ali ćemo odmah na-
Gosp. Bertolini kuša da potkrijepi svoju dodati, da se je baš u isto vrijeme usred
tvrdnju, da naime la fortuna dell' elemento | Trsta klicalo talijanskom kralju Viktoru E-
latino (čitaj talijanskog) d' Austria-Ungheria manuelu i da se je vikalo protiv našega Vi-
sia per essere tutt' altro che inutile ai fini teškoga Cesara i Kralja Franja Josipa. 1 dok
della fortuna stessa degli Asburgo-Lorena. je nad Pragom bilo proglašeno opsadno
(Sir. 204.). U tu svrhu uzimlje u razmatra- stanje; dok su usred Praga bila podignuti
nje narodnosti naše Monarhije. Brojem su vješala; dok je u Zlatnom Pragu boravio
najpretežniji Slaveni — veli g. Bertolini — krvnik, razuzdana je talijanska rulja gospo-
ali druge su prilike još uvi,ek povoljne dovala po ulicama Trsta, klicajući talijan-
talijansko-njemačkoj prevlasti. Najaču jezgru | skom kralju, vičući protiv posvećene osobe
u cijeloj Monarhiji sačinjavaju Njemci, a za | našega Cesara, a židovski je »Piccolo« pi-
njima dolaze Magjari, koji su_po naravi bliži [sao o tim demonstracijama čitave hvalo-
Njemcima nego Slavenima, s kojima se već spjeve, te megju redcima hvalio demon-
od vijekova nalaze u borbi. Ima ktomu u |strante. Doduše je u Trstu bilo uapšeno ne-
Monarhiji do četiri milijona Talijanaca; Beč | koliko demonstranta, ali su bili odmah i
je još uvijek dobrim dijelom njemački grad, | pušteni na slobodu. Pri tome je malo manj- /j
a isto slavensko je svećenstvo još uvijek o- kalo, da je kuez Hohenlohe, austrijski na-
dano dinastiji Habsburgovaca. Vatikan je|mjesnik Trsta, obukao austrijsku uniformu,
spravan da podupire talijansko-njemački sa- pribio na prsa austrijske viteške redove, t€
vez; Njemačka stoji vijemo uz Austriju. pošao demonstrantima u pohode, da izmoli
Mi jao, ako Vienna non sa approfittare\od njih oprost, što se redarstvo usudilo da
presto di tali condizioni! jadikuje g. Ber- ih uapsi, jer su vikali proliv austrijskog Ce-
tolini. (Str. 205.). sara i Kralja. Na onu je priliku g. Bertolini
A zašto? Evo sad nam razlaže i uzroke, zaboravio. Dali je to učinio hotice ili ne-

  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  
 

 

Gosp. Bertolini iznaša na dalje, da je baš neke n

e da nabave novi ratni materijal; da su se ljudi,
ruski dobrovoljci javljali, da krenu u pomoć | kadili,

  
   
  
  

ali opet moramo nešto nadodati, jer nam se | svrhe stvarala
čini, da g. pisac od pregustih stabala ne | procese.

vidi šumu pred očima. Gosp. je Bertolini
nekako zaboravio, da je Italija u nekoliko
navrataka poslala Crnoj Gori i ratne muni-
cije i ratnog oružja; g. je Bertolini zabora-
vio, da je ltalija baš u ovo posljednje doba,
kad se činilo, da će buknuti rat izmegju | pasti jedino
Austrije i Srbije, opskrbila Crnu Goru no- savez. Dapače
vim baterijama ratnim; g. je Bertolini za-

   
 
 
 
  
  
 
 
 
  
  

ske Monarhije; g. je Bertolini zaboravio,
da je za vrijeme spora izmegju Austrije i

saveznice, Napokon je g. Bertolini < zabora-
vio, da je Italija ostala u svojem odnošaju
prama Austriji ne iz simpatije ili lojalnosti

skog elementa. Bugarska se proglasila ne- gadno, što je to učinio, a još je gadnije,

 

M MVATSKI

 

 

Pretplata i oglasi šalju se Administraciji. Pisma \ dopisi Uredništvu. — Za-

zahvale i priopćena plaća se 30 para po petil retku. Za oglase 20 para po retku

a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi
nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

 

 

bezumlje je, kad nebi bilo i očito varanje \u koliko je to do
naroda. Danas je to kod naših ljudi na dnev: | dna osobna borba,

ma i o radu pa i pro-

a ne da ih pogoršaju.
k i podpresjednik stranke

bio i sto put viši nego
ne.

redu zvana da prednjači narodu u pa- i 85 pe vi najviše i razmeću. Jednako kao neki naši|ne poduzimlju na svoju ruku što oni hoće,
trijotizmu, ona ili je pasivna ili u je 1 A jo smo zaboravili, da | zeleniši koji navaljuju na vjeru, a ne znadu |već na šlo ih stranka ovlasti.
bi tugjina Politički superficijaliteti ko-|** je jasno 1 glasno ministar-presjednik niti da se prekrste! Ima ih koji su pravaši 6.) To su gospoda morala učiniti, a tek
; zra i ' »KO- izrazio, da je ban Hrvatske eksponent |iz gešefta .... ali o tome ćemo drugom pri-|tada sazvati skupštinu ili barem upravni od-
eO Mpi nebacinak 2 90 Ne- Rauch godom. bor stranke, i tu iznijeti i pretresti ono što
|" Red nam je danas da odgovorimo mi V.|su namislili, pa poraditi o onome na što ih
pitanje. »Hrvatska Kruna« u br. 66. puna|je uputila stranka.
Znamo pozitivno,
čuli od lijepog broja pravaša, i o uplivnih
da stranka nikada nebi bi-
la dopustila, jer ne smije ako hoće da ne |»Saveza«, odnosnog njegovog zamjenika.
pogazi svoj program,
duzme u ime njezino

2.) Nijesu smjeli, i kad bi stalo njihovo | stranka ujedini se sa maticom u
mnijenje da je to samo promjena »taktike« u najgorem slučaju
a ne načela, jer i taktiku odregjuje stranka, | četka ove godine, o sebi. Najviše što bi bi-
a ne pojedinci. la dopustila, bilo bi da se poradi oko slo-

3.) Nijesu smjeli iznijeti gotov čin prije ge ili bloka ili fuzije ili kooperacije — i| Kakav jest i
nego su saznali što i kako misle i drugi, kako se sve ono ne

e sa kojekakvim drugim idealima, koji

H + ' a litički a. | VII. od cijele akcije rodilo se — malo više ne- To je uprav nekim i smetalo, jer je to
su Hrvatsku iznenarodili, polu&U e: »Tko goder nezastupa podpunoma t“|go ništa ... temelj  rušilo njihove namjere i za to su
4.) Nijesu smjeli u ime stranke kojoj pri- | mučke taj korak izveli. Za tu tvrdnju ima-/
daju jer, i kad ništa drugo nebi bilo, ni-| mo kod sebe i pismeni dokaz jednog vigje- (telja starč. mladosti.

e zd E Pt drugu a ni riječi više, da se potpuno shvati. Prama | Imali bismo ovdje mnogo toga iznijeti, ali,| Da zavežemo. Uvjereni smo da će jedino
o bolje plati kao da je deviza mnogih | tome pravaš mora da radi prama programu |jer je gospodi oko »Hrvatske Krune« vruće | pravaška načela spasiti naš hrvatski narod,

što je tog denuncijanta pohvalio i »Obzor« |tolini sve to zaboravio, to je zaista žalosno,
i »Savremenik«. ali je još žalosnije, da su ga zagrebačke

u ovo posljednje vrijeme panslavistična lega jatelja Hrvata, koji '
u Rusiji opet oživjela; da su se glasovale| jasno u lice baca veleizdajničke namjere i |!
silne svote novaca za Sibiju i Crnu Goru, | osnove prama a

Srbima i Crnogorcima. (Str. 206.-207.). Mi |svaki čas po zagrebačkim ulicama url

ne možemo pobiti ove riječi g. Bertolinija, | protiv vlade, kao da bi ona u stanovite svoj
po Hrvatskoj veleizdajničke | tiv izmegju latinskog i teutonskog elementa

? — bez obzira na druge koristi — povratiti
Ako pak uzmemo bolje u razmatranje sve | talijanskom geniju sve one vrline, po koji-
osvade i uvrede, kojima se g. Bertolini baca|ma_je postao moćan i slavan stari Rim.
na slavenske elemente u Monarhiji, dolazimo Talijanci ne mogu se bojati, da će njihove
do zaključka, da to čini e da Austriju u-| mane, ako se združe s Njemciwa, porasti —

kako bi se to dogodilo u slučaju saveza sa
«i Slavenima, dapače dal contatto — anche
nelle fortune politiche — con la gente te-
svoj upliv, eda Austriju | desca, trarremo lume a integrare le nostre

vjeri, kako je može spasiti od sjegurne pro-

ri. "g" MEDI
zaklinje i kumi Njemačku,
da upotrijebi sav
boravio, da je sin Garibaldija — glasovitoga skloni na taj savez. Sarebbe un colpo da
unaka od Caprere — bio posudid Srbiji maestro da parte
nekoliko tisuća dobrovoljaca protiv austrij-|cesse — €0% la sua autoritd crescente! —

della Germania se indu-

combattere d' ora in
Srbije Italija bila spravna da istupi iz troj- tedesco-maglaro neolatino. Preverebbe

noga saveza i da se postavi protiv svoje|necessita — € in cio sta il vero merito Mi se ne možemo s njime nagurati, jer mori-
della politica. Riabiliterebbe la Triplice: 4|mo očito priznati, da ga ne razumijemo, da
Italia. (Str. 206.). je za nas tamatl i mračan. Mi ovdje mučimo,
o s kojih uzroka g. Ber-

innamorerebbe I'
A sada da vidim

s kojih Austriji prijeti pogibao od Slaven-|hotice, mi nećemo istraživati. Svakako je | prama svojoj saveznici, već od straha pred |tolini preporučuje taj protunaravni savez iz-
odlučnim držanjem Njemačke. Da je g. Ber- | megju Talijanaca, Njemaca i Magjara. Sla-

tivnik stranke. Raditi protivno, a htjeti pod|zumiju !) a opet imamo još neke stvari ri- |boljih nečela, prigrliti ćemo ih svom dušom
ješit, to ćemo i ove odgovore samo na kra- i prestati biti pravaši. Ali dok to ne vidimo,

dok hoćemo da smo pravaši, raditi ćemo

morala su gospoda poradit | kao pravaši, a udarati na svakoga koji hoće
njih da prestane ona ga- da pravaš bude a neće da radi kao pravaš,
povara istini, teško je kazati, nu ipak |; Move 30 koja izjeda kroz štampu | pa bio to Drinković, Dulibić pai — g. Pro-
interesima; taj čovjek, koji je oskvrnuo|nom redu, pa se svaki hoće da imenom naš narod. Nu rekbi da »Hrvatska Kruna« dan. Tim smo naše članke završili, hotimice

pravaštva sakrije, jer je to ime ukorijenjeno | — a nećemo drugaricu joj u Šibeniku niti | ispuštajuć neke stvari, saino da damo _pri-
u narodu. Imamo već desetak pravaških sio ago jer nam se grsti — i u tome ho- | gode nekim da se izjave, pa ćemo tada gospo-
\će da vatru piri a ne gasi, od početka ove |du poslužit sa malo razgovora. Megjutim

nek prime starčevićanski pozdrav: Bog i
R.

sjednik stranke, i jaoh ti onome ko ne| 2.) Trebalo je da porade, da se poštenije | Hrvati!
posluša ! Odatle i ogromna nesreća hrvat- izvješćuje u novina
skom narodu prijeti! A ništa lakše nego bi- |rivne stranke, a ne,
ti pravaš i raditi pravaški. Ne ima mal ne stranka i kad dobro radi.

pitanja pa i mjsitnijeg kojeg nam nije ri- | 3.) Da gledaju da svim mogućim srestvi-
ješio otac pravaštva, neumrli Starčević. Na- ma porade da se opreke megju pravaškim
ma ne služi ni muke ni brige da išta rije- | frakcijama smanje,
, |šavamo, u ma kojem pitanju narodnom,| 4.) Kao presjedni
anaka u Hrvatskoj,| osta je da sebi kažemo: što bi na mome morali su nastojati da disciplinu u stranci
u ai i \ mjestu Starčević učinio? — učinimo to i go- | učvrste i sami poštuju, prvi i svi drugi, a
ispali, pobijedila ova M 00 stranka, koja će se voditi izmegju hrvatskih | tovo. Ne znamo? Zavirimo u njegove spise|ne da u stranci radi ko što hoće, da ma
i naći ćemo sve jasno i bistro izloženo. Ali |koji član iste, pa
ito neki neće. Oni hoće da su viši pravaši | Drinković, radi po svojoj samovolji a u ime
od istog Starčevića, a nijesu zavirili ni ulstranke kako mu šu
5.) Morali su poradit da članovi stranke

  
 
 
   
 
 
 
 
 
  
 
 
  
 

 

 

udri — jer je protivna) 11 sastanak starčevićanskoga sred-
njoškolskoga djaštva u Zagrebu

dne 27. i 28. Augusta 1909.

Program : 26. kolovoza, četvrtak: Doček
gostiju: Vlakovi dolaze u Zagreb na drža-
vni kolodvor: 1). Iz Rijeke-Karlovca: 6:45
pr. p. i 441 u noći. 2). Iz Mostara-Saraje-
va-Broda: 6:35 pr. p. i 6:30 na večer. 3).
Iz Broda-Zemuna-Vinkovaca-Osijeka : 7-24
na večer. 4). Iz Čakovca-Varaždina-Krapine:
10:21 pr. p. i 1020 na večer. —  Starčevi-
ćansko zagrebačko djaštvo sa ostalim starč.
gragjanstvom dočekivati će kolege pod hr-
vatskom zastavom, a centralni odbor odve-
sti će ih u Starčevićev Dom, gdje će s nji-
ma urediti sve tehničke stvari. Na večer oko
6 sali zajednička večera.

97. kolovoza, petak prije podne: Sasta-
nak započeti će u 9 sati pr. p. u velikoj
dvorani Starčevićeva Doma. — Organiza-
cijoni dio: \). Pozdravni govor presjednika

jer smo na svoje uši

da ikakav član po- 2). Izvještaj presjednika i tajnika 0

 

 

nat potpuno iskvaren. Narodna se €-, s nama, taj mora biti proti nam, | jesu imali za to mandata. Oni nijesu stran-|nijeg člana upravljeno jednom t. z. Wei 28. kolovoza, subota, prije podne: Na-
nergija troši u osobnim prepirkama, , i mi moramo biti proti njemu«. ka, oni su tek članovi stranke. Nu to smo Dobijemo li ovlaštenje, iznijeti ćemo ga bez | stavak sjednice u 8 sati pr. p.: 13). Kultur-
| Iz Prodanovih , Uspomena“, V. str. 173. mi već podrobnije razložili, pa možemo |ikakova obzira, da u pravoj slici prikažemo |ne struje megju djaštvom. Naš kulturni pra-

neke »pravaše« koji se danas nameću. \vac. 14). Socijalni rad — zadaća narodnog
djaštva. 15). Kritički osvrt na ll. godište
»Mlade Hrvatske«. 16). Abiturjenti u Za-
i za to smo pravaši. Uvidimo li da ima 1, greb! Osvojimo sveučilište ! 17). Musliman-

  
 
 
  
 

wirtix: verso la risurrezione della

la| govih razze femmenili, i razze

Porcha le suo parole parver obbre,

rađu

što slična, a kamo li »Saveza« kroz god. 1908/9. 3). Izvještaj 8
presjednik i podpresjednik i tek od jučer |gajnika o »Saveznom fondu«. 4). Interpela-
član. U slučaju da je skupština sazvana bila |cije. 5). Presjednikov osvrt na naš rad. 6).
bilo bi se zaključilo većinom glasova da Zaključak sastauka 0 radu saveznog odbo-
Zagrebu ili (ra. — (U 12 sati zajednički objed). — Il.
da ostane ko i do po- dio: Isti dan po podne u 9 sata: 7). Izbor
presjedništva sastanka (2 presjednika i 2
perovogje). 8). Tip srednjoškolskog učenika.
kakav bi morao biti. 9). Sred-
prave razlike! — pra- | njoškolac kao član hrvatskog društva i na-
roda. 10). Politička borba i hrvatski djak.
11). Starčevićeva stranka prava i njeno dja-
štvo. 12). Žensko djaštvo. — Na večer u 7
sati zajednička večera u društvu svih prija-

[tete je duh — razglaba g. Bertolini —
sličniji latinskom duhu nego je njemački;
ovine pozdravile kao iskrenoga pri- sliči mu vise i sa stanovišta stranstvenosti;
ma on naprotiv očilo ila to je baš i uzrok, s kojega se talijansko
slavensko. pleme mogu nazvati ženskim,
ustrijskoj Monarhiji. 1 ti su u opreci prama njemačkome i anglosaskome,
koji su g. Bertolinija pohvalili i po. koja su muška piemena. Kad bi se pak la-

baš 1z kola onih, koji svaki dan, | tinsko i slavensko pleme združilo, jedno bi
iču | pogubno djelovalo na drugo, mješte da je-
e|dno popuni, oplodi drugo. Savez će napro-

grandis-
sima anima di Roma. (Str. 208.). Čini nam
se, ako se ne varamo, da se je isti uvaženi
Austria a cambiar finalmente rotta, a talijanski mjesečnik »ltlustrazione italiana«
poi nella base del bloco | izrugao s gospodinom Bertolinijem radi nje-
mascoline

kako bi rekao božanstveni Dante. Samo
ćemo toliko primijetit, ako je savez latinsko-

==asmne-i'