Br. 235, U DUBROVNIKU, 21 Avgusta 1909. PRAMA GRK: Cljena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K. 6; na po IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJ ME | četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo godišnje K. 9 — Ko M BROJ STOJI 16 PAPA. ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen | za došasto Brzotisak i vlasništvo DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. polugodište. Odgovorni urednik FRANO SCHICK. PH zbori u H v i. tičku atmosferu, da li se Hrvatska može r atskoj nadati kakovoj koristi iz dojdućih iz- Nekoje govno dogode vijest kao bora ? Rauch, ta prefrigana magjarska * P redstoje vei dojdućeg s M lija; taj hrvatski ban, koji je magjar- bori u Hrvatskoj. Da li ova vijest od- ske interese istovjetovao sa hrvatskim svaku cijenu biti pravaš, zahtijevati i od drugih da te takovim priznaju uza sve što tko iznijeti : je očito dokazano da pravaški ne rade —;| 1.) Prije svega M a : ir slavnu stolicu hrvatskih banova — sje- ui ić e dobiti većinu — nas vrlo gurno će znati vrlo vješto aprofitirati malo može zanimati ispadak dojdućih iz- 3 Ibo SIRA De s au bora. U Hrvatskoj je sve iskvareno poli- podnijet hrvatske stranke u. pjevo tičko nepoštenje na dnevnom je redu i o ge +10 a. mišijenju dojdući stalnost političkih ljudi i egoizam to ur EP i jedine vrline kojima danas bijedna Hr-/ RN, 0 I e P vatska obiluje. Uz ovakove oznake ja Oi Wh moji e se : političke kvalitete, da li se Mevatika [PO 1. pra bi Mija vei može čemu nadati od doj dućih izbo-1 ji ? Sumnjaimo. Poznavajuć raspolo- \ženje pojedinih str ra? Mislimo ničemu ! Kakogod izbori _. sb \mi predvigjamo naka, a sve nam se čini da će taj broj po- rasti, jer svaki hoće da je vogja, da je pre- | godine. oštru izbornu borbu, . +. . . | polilkke “stoje u Hrvatskoj neće € siranaka; a ta borba neće koristiti in- ič ijenuti. u ničemu promijenuti. Hrvalske danas teresima Hrvatske, već samo Rauchu oskudijeva sa značajnim ljudima, hr- ; A a ' ope o \i magjarskim interesima. Kažemo Rau- vatska inteligencija, koja je u prvome | : ia ŽE \ehu i magjarskim interesima, Jer — Bo- prvu stranicu njegovih djela, i baš se tako- rodnoj svijesti — i narod poput marve_ magjarske zA a MIR a i i hrliti će na izbore da učvrsti poziciju. uji 1p0E. 0em o o uvo: 06 MRAVA ovog ili onog političkog žiaciteci. LE krunu an€ preko ministra-| gordog ponosa pita nas: »Uz ovakove pri- Klicati će se Hrvatskoj i hrvatskoj slo- | Presjednika. Ali koliko ga to na jednu |like, pitamo mi &. &. 80 imalo učiniti ? \ruku preporuča. mnoge druge stvari u|— pa nas evo da i odgovorimo iskreno i| članova stranke, bodi, ali nad Hrvatskim sunce slobode narodu dižu povjerenje. otvoreno kao i do sada. Prije svega nekoliko neće svanuti. Ako nikada danas se iječni štanie koji slijede iz , danas Se) Hrvatska će i dalje ostali poprištem niječnih odgovora na. pitanje koji Shjeće ! slobodno mogu Hrvatskoj nami enuti ] pop ji i ; i: to škandala; magjari će i dalje ši- dosadašnjih naših članaka riječi pok. Miha Klaića, koji je u dal-| E 3 1.) Gg. Prodan, Drinković i Dulibić ni- matinskom saboru jednom kaša svoje gospodstvo nad hrvatskim |jesu smjeli poduzeli sličnu akciju, jer je ona rimo prije &rvate, pa će JIlrvatska siti narodom — i mila nam domovina, | protivna načelima i nauci stranke prava. slobodna. Da, danas Hrvatska oskudi- | Zaslugom vlastitih sinova, još će dugo jeva sa Hrvatima; hrvatski ideal, koji |' dugo čekati lok joj. event: sume? slo- je otrag nekoliko vremena predvodio | bode i neodvisnosti ! masu i inteligenciju na izborno mezevo | bacio se je u pozadinu, izmijenuo se Konkretna pitanja. pogotovo pravaši a i druge stranke. Jer eto |vaških frakcija. moralizirali i do ruba propasti doveli. , stanovište (stranke prava), ili za- s : ita. | stupa protivno stanovište, ta) ne- | U Hrvatskoj je danas politički ambije- | moze biti sa nas, taj nemože biti |P4 stranke se bore samo za pozicije, ljudi : I 0 Ovako izraženo načelo stranke ne treba | preći na ono »što se je imalo učinit«. hrvatskih političara. Uz ovakovu poli-\i načelima stranke prava, inače postaje pro-! pod nogama ovo zadnje doba (oni nas ra- odvisnom; Srbija i Crnagora upiru svoje oči na Rusiju; u Kranjskoj se, Koruškoj i Šta- PODLISTAK. m \ jerskoj slavenske mase miču, a u Pragu su NAJNOVIJA KNJIGA O NAMA. | č.s vikali Viva la Serbia! (Str. 205.). Mi Prot. W. Ljubibratić. ne možemo zanijekati, da se je u Pragu vi- Viti. kalo Viva la Serbia, ali ćemo odmah na- Gosp. Bertolini kuša da potkrijepi svoju dodati, da se je baš u isto vrijeme usred tvrdnju, da naime la fortuna dell' elemento | Trsta klicalo talijanskom kralju Viktoru E- latino (čitaj talijanskog) d' Austria-Ungheria manuelu i da se je vikalo protiv našega Vi- sia per essere tutt' altro che inutile ai fini teškoga Cesara i Kralja Franja Josipa. 1 dok della fortuna stessa degli Asburgo-Lorena. je nad Pragom bilo proglašeno opsadno (Sir. 204.). U tu svrhu uzimlje u razmatra- stanje; dok su usred Praga bila podignuti nje narodnosti naše Monarhije. Brojem su vješala; dok je u Zlatnom Pragu boravio najpretežniji Slaveni — veli g. Bertolini — krvnik, razuzdana je talijanska rulja gospo- ali druge su prilike još uvi,ek povoljne dovala po ulicama Trsta, klicajući talijan- talijansko-njemačkoj prevlasti. Najaču jezgru | skom kralju, vičući protiv posvećene osobe u cijeloj Monarhiji sačinjavaju Njemci, a za | našega Cesara, a židovski je »Piccolo« pi- njima dolaze Magjari, koji su_po naravi bliži [sao o tim demonstracijama čitave hvalo- Njemcima nego Slavenima, s kojima se već spjeve, te megju redcima hvalio demon- od vijekova nalaze u borbi. Ima ktomu u |strante. Doduše je u Trstu bilo uapšeno ne- Monarhiji do četiri milijona Talijanaca; Beč | koliko demonstranta, ali su bili odmah i je još uvijek dobrim dijelom njemački grad, | pušteni na slobodu. Pri tome je malo manj- /j a isto slavensko je svećenstvo još uvijek o- kalo, da je kuez Hohenlohe, austrijski na- dano dinastiji Habsburgovaca. Vatikan je|mjesnik Trsta, obukao austrijsku uniformu, spravan da podupire talijansko-njemački sa- pribio na prsa austrijske viteške redove, t€ vez; Njemačka stoji vijemo uz Austriju. pošao demonstrantima u pohode, da izmoli Mi jao, ako Vienna non sa approfittare\od njih oprost, što se redarstvo usudilo da presto di tali condizioni! jadikuje g. Ber- ih uapsi, jer su vikali proliv austrijskog Ce- tolini. (Str. 205.). sara i Kralja. Na onu je priliku g. Bertolini A zašto? Evo sad nam razlaže i uzroke, zaboravio. Dali je to učinio hotice ili ne- Gosp. Bertolini iznaša na dalje, da je baš neke n e da nabave novi ratni materijal; da su se ljudi, ruski dobrovoljci javljali, da krenu u pomoć | kadili, ali opet moramo nešto nadodati, jer nam se | svrhe stvarala čini, da g. pisac od pregustih stabala ne | procese. vidi šumu pred očima. Gosp. je Bertolini nekako zaboravio, da je Italija u nekoliko navrataka poslala Crnoj Gori i ratne muni- cije i ratnog oružja; g. je Bertolini zabora- vio, da je ltalija baš u ovo posljednje doba, kad se činilo, da će buknuti rat izmegju | pasti jedino Austrije i Srbije, opskrbila Crnu Goru no- savez. Dapače vim baterijama ratnim; g. je Bertolini za- ske Monarhije; g. je Bertolini zaboravio, da je za vrijeme spora izmegju Austrije i saveznice, Napokon je g. Bertolini < zabora- vio, da je Italija ostala u svojem odnošaju prama Austriji ne iz simpatije ili lojalnosti skog elementa. Bugarska se proglasila ne- gadno, što je to učinio, a još je gadnije, M MVATSKI Pretplata i oglasi šalju se Administraciji. Pisma \ dopisi Uredništvu. — Za- zahvale i priopćena plaća se 30 para po petil retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. bezumlje je, kad nebi bilo i očito varanje \u koliko je to do naroda. Danas je to kod naših ljudi na dnev: | dna osobna borba, ma i o radu pa i pro- a ne da ih pogoršaju. k i podpresjednik stranke bio i sto put viši nego ne. redu zvana da prednjači narodu u pa- i 85 pe vi najviše i razmeću. Jednako kao neki naši|ne poduzimlju na svoju ruku što oni hoće, trijotizmu, ona ili je pasivna ili u je 1 A jo smo zaboravili, da | zeleniši koji navaljuju na vjeru, a ne znadu |već na šlo ih stranka ovlasti. bi tugjina Politički superficijaliteti ko-|** je jasno 1 glasno ministar-presjednik niti da se prekrste! Ima ih koji su pravaši 6.) To su gospoda morala učiniti, a tek ; zra i ' »KO- izrazio, da je ban Hrvatske eksponent |iz gešefta .... ali o tome ćemo drugom pri-|tada sazvati skupštinu ili barem upravni od- eO Mpi nebacinak 2 90 Ne- Rauch godom. bor stranke, i tu iznijeti i pretresti ono što |" Red nam je danas da odgovorimo mi V.|su namislili, pa poraditi o onome na što ih pitanje. »Hrvatska Kruna« u br. 66. puna|je uputila stranka. Znamo pozitivno, čuli od lijepog broja pravaša, i o uplivnih da stranka nikada nebi bi- la dopustila, jer ne smije ako hoće da ne |»Saveza«, odnosnog njegovog zamjenika. pogazi svoj program, duzme u ime njezino 2.) Nijesu smjeli, i kad bi stalo njihovo | stranka ujedini se sa maticom u mnijenje da je to samo promjena »taktike« u najgorem slučaju a ne načela, jer i taktiku odregjuje stranka, | četka ove godine, o sebi. Najviše što bi bi- a ne pojedinci. la dopustila, bilo bi da se poradi oko slo- 3.) Nijesu smjeli iznijeti gotov čin prije ge ili bloka ili fuzije ili kooperacije — i| Kakav jest i nego su saznali što i kako misle i drugi, kako se sve ono ne e sa kojekakvim drugim idealima, koji H + ' a litički a. | VII. od cijele akcije rodilo se — malo više ne- To je uprav nekim i smetalo, jer je to su Hrvatsku iznenarodili, polu&U e: »Tko goder nezastupa podpunoma t“|go ništa ... temelj rušilo njihove namjere i za to su 4.) Nijesu smjeli u ime stranke kojoj pri- | mučke taj korak izveli. Za tu tvrdnju ima-/ daju jer, i kad ništa drugo nebi bilo, ni-| mo kod sebe i pismeni dokaz jednog vigje- (telja starč. mladosti. e zd E Pt drugu a ni riječi više, da se potpuno shvati. Prama | Imali bismo ovdje mnogo toga iznijeti, ali,| Da zavežemo. Uvjereni smo da će jedino o bolje plati kao da je deviza mnogih | tome pravaš mora da radi prama programu |jer je gospodi oko »Hrvatske Krune« vruće | pravaška načela spasiti naš hrvatski narod, što je tog denuncijanta pohvalio i »Obzor« |tolini sve to zaboravio, to je zaista žalosno, i »Savremenik«. ali je još žalosnije, da su ga zagrebačke u ovo posljednje vrijeme panslavistična lega jatelja Hrvata, koji ' u Rusiji opet oživjela; da su se glasovale| jasno u lice baca veleizdajničke namjere i |! silne svote novaca za Sibiju i Crnu Goru, | osnove prama a Srbima i Crnogorcima. (Str. 206.-207.). Mi |svaki čas po zagrebačkim ulicama url ne možemo pobiti ove riječi g. Bertolinija, | protiv vlade, kao da bi ona u stanovite svoj po Hrvatskoj veleizdajničke | tiv izmegju latinskog i teutonskog elementa ? — bez obzira na druge koristi — povratiti Ako pak uzmemo bolje u razmatranje sve | talijanskom geniju sve one vrline, po koji- osvade i uvrede, kojima se g. Bertolini baca|ma_je postao moćan i slavan stari Rim. na slavenske elemente u Monarhiji, dolazimo Talijanci ne mogu se bojati, da će njihove do zaključka, da to čini e da Austriju u-| mane, ako se združe s Njemciwa, porasti — kako bi se to dogodilo u slučaju saveza sa «i Slavenima, dapače dal contatto — anche nelle fortune politiche — con la gente te- svoj upliv, eda Austriju | desca, trarremo lume a integrare le nostre vjeri, kako je može spasiti od sjegurne pro- ri. "g" MEDI zaklinje i kumi Njemačku, da upotrijebi sav boravio, da je sin Garibaldija — glasovitoga skloni na taj savez. Sarebbe un colpo da unaka od Caprere — bio posudid Srbiji maestro da parte nekoliko tisuća dobrovoljaca protiv austrij-|cesse — €0% la sua autoritd crescente! — della Germania se indu- combattere d' ora in Srbije Italija bila spravna da istupi iz troj- tedesco-maglaro neolatino. Preverebbe noga saveza i da se postavi protiv svoje|necessita — € in cio sta il vero merito Mi se ne možemo s njime nagurati, jer mori- della politica. Riabiliterebbe la Triplice: 4|mo očito priznati, da ga ne razumijemo, da Italia. (Str. 206.). je za nas tamatl i mračan. Mi ovdje mučimo, o s kojih uzroka g. Ber- innamorerebbe I' A sada da vidim s kojih Austriji prijeti pogibao od Slaven-|hotice, mi nećemo istraživati. Svakako je | prama svojoj saveznici, već od straha pred |tolini preporučuje taj protunaravni savez iz- odlučnim držanjem Njemačke. Da je g. Ber- | megju Talijanaca, Njemaca i Magjara. Sla- tivnik stranke. Raditi protivno, a htjeti pod|zumiju !) a opet imamo još neke stvari ri- |boljih nečela, prigrliti ćemo ih svom dušom ješit, to ćemo i ove odgovore samo na kra- i prestati biti pravaši. Ali dok to ne vidimo, dok hoćemo da smo pravaši, raditi ćemo morala su gospoda poradit | kao pravaši, a udarati na svakoga koji hoće njih da prestane ona ga- da pravaš bude a neće da radi kao pravaš, povara istini, teško je kazati, nu ipak |; Move 30 koja izjeda kroz štampu | pa bio to Drinković, Dulibić pai — g. Pro- interesima; taj čovjek, koji je oskvrnuo|nom redu, pa se svaki hoće da imenom naš narod. Nu rekbi da »Hrvatska Kruna« dan. Tim smo naše članke završili, hotimice pravaštva sakrije, jer je to ime ukorijenjeno | — a nećemo drugaricu joj u Šibeniku niti | ispuštajuć neke stvari, saino da damo _pri- u narodu. Imamo već desetak pravaških sio ago jer nam se grsti — i u tome ho- | gode nekim da se izjave, pa ćemo tada gospo- \će da vatru piri a ne gasi, od početka ove |du poslužit sa malo razgovora. Megjutim nek prime starčevićanski pozdrav: Bog i R. sjednik stranke, i jaoh ti onome ko ne| 2.) Trebalo je da porade, da se poštenije | Hrvati! posluša ! Odatle i ogromna nesreća hrvat- izvješćuje u novina skom narodu prijeti! A ništa lakše nego bi- |rivne stranke, a ne, ti pravaš i raditi pravaški. Ne ima mal ne stranka i kad dobro radi. pitanja pa i mjsitnijeg kojeg nam nije ri- | 3.) Da gledaju da svim mogućim srestvi- ješio otac pravaštva, neumrli Starčević. Na- ma porade da se opreke megju pravaškim ma ne služi ni muke ni brige da išta rije- | frakcijama smanje, , |šavamo, u ma kojem pitanju narodnom,| 4.) Kao presjedni anaka u Hrvatskoj,| osta je da sebi kažemo: što bi na mome morali su nastojati da disciplinu u stranci u ai i \ mjestu Starčević učinio? — učinimo to i go- | učvrste i sami poštuju, prvi i svi drugi, a ispali, pobijedila ova M 00 stranka, koja će se voditi izmegju hrvatskih | tovo. Ne znamo? Zavirimo u njegove spise|ne da u stranci radi ko što hoće, da ma i naći ćemo sve jasno i bistro izloženo. Ali |koji član iste, pa ito neki neće. Oni hoće da su viši pravaši | Drinković, radi po svojoj samovolji a u ime od istog Starčevića, a nijesu zavirili ni ulstranke kako mu šu 5.) Morali su poradit da članovi stranke udri — jer je protivna) 11 sastanak starčevićanskoga sred- njoškolskoga djaštva u Zagrebu dne 27. i 28. Augusta 1909. Program : 26. kolovoza, četvrtak: Doček gostiju: Vlakovi dolaze u Zagreb na drža- vni kolodvor: 1). Iz Rijeke-Karlovca: 6:45 pr. p. i 441 u noći. 2). Iz Mostara-Saraje- va-Broda: 6:35 pr. p. i 6:30 na večer. 3). Iz Broda-Zemuna-Vinkovaca-Osijeka : 7-24 na večer. 4). Iz Čakovca-Varaždina-Krapine: 10:21 pr. p. i 1020 na večer. — Starčevi- ćansko zagrebačko djaštvo sa ostalim starč. gragjanstvom dočekivati će kolege pod hr- vatskom zastavom, a centralni odbor odve- sti će ih u Starčevićev Dom, gdje će s nji- ma urediti sve tehničke stvari. Na večer oko 6 sali zajednička večera. 97. kolovoza, petak prije podne: Sasta- nak započeti će u 9 sati pr. p. u velikoj dvorani Starčevićeva Doma. — Organiza- cijoni dio: \). Pozdravni govor presjednika jer smo na svoje uši da ikakav član po- 2). Izvještaj presjednika i tajnika 0 nat potpuno iskvaren. Narodna se €-, s nama, taj mora biti proti nam, | jesu imali za to mandata. Oni nijesu stran-|nijeg člana upravljeno jednom t. z. Wei 28. kolovoza, subota, prije podne: Na- nergija troši u osobnim prepirkama, , i mi moramo biti proti njemu«. ka, oni su tek članovi stranke. Nu to smo Dobijemo li ovlaštenje, iznijeti ćemo ga bez | stavak sjednice u 8 sati pr. p.: 13). Kultur- | Iz Prodanovih , Uspomena“, V. str. 173. mi već podrobnije razložili, pa možemo |ikakova obzira, da u pravoj slici prikažemo |ne struje megju djaštvom. Naš kulturni pra- neke »pravaše« koji se danas nameću. \vac. 14). Socijalni rad — zadaća narodnog djaštva. 15). Kritički osvrt na ll. godište »Mlade Hrvatske«. 16). Abiturjenti u Za- i za to smo pravaši. Uvidimo li da ima 1, greb! Osvojimo sveučilište ! 17). Musliman- wirtix: verso la risurrezione della la| govih razze femmenili, i razze Porcha le suo parole parver obbre, rađu što slična, a kamo li »Saveza« kroz god. 1908/9. 3). Izvještaj 8 presjednik i podpresjednik i tek od jučer |gajnika o »Saveznom fondu«. 4). Interpela- član. U slučaju da je skupština sazvana bila |cije. 5). Presjednikov osvrt na naš rad. 6). bilo bi se zaključilo većinom glasova da Zaključak sastauka 0 radu saveznog odbo- Zagrebu ili (ra. — (U 12 sati zajednički objed). — Il. da ostane ko i do po- dio: Isti dan po podne u 9 sata: 7). Izbor presjedništva sastanka (2 presjednika i 2 perovogje). 8). Tip srednjoškolskog učenika. kakav bi morao biti. 9). Sred- prave razlike! — pra- | njoškolac kao član hrvatskog društva i na- roda. 10). Politička borba i hrvatski djak. 11). Starčevićeva stranka prava i njeno dja- štvo. 12). Žensko djaštvo. — Na večer u 7 sati zajednička večera u društvu svih prija- [tete je duh — razglaba g. Bertolini — sličniji latinskom duhu nego je njemački; ovine pozdravile kao iskrenoga pri- sliči mu vise i sa stanovišta stranstvenosti; ma on naprotiv očilo ila to je baš i uzrok, s kojega se talijansko slavensko. pleme mogu nazvati ženskim, ustrijskoj Monarhiji. 1 ti su u opreci prama njemačkome i anglosaskome, koji su g. Bertolinija pohvalili i po. koja su muška piemena. Kad bi se pak la- baš 1z kola onih, koji svaki dan, | tinsko i slavensko pleme združilo, jedno bi iču | pogubno djelovalo na drugo, mješte da je- e|dno popuni, oplodi drugo. Savez će napro- grandis- sima anima di Roma. (Str. 208.). Čini nam se, ako se ne varamo, da se je isti uvaženi Austria a cambiar finalmente rotta, a talijanski mjesečnik »ltlustrazione italiana« poi nella base del bloco | izrugao s gospodinom Bertolinijem radi nje- mascoline kako bi rekao božanstveni Dante. Samo ćemo toliko primijetit, ako je savez latinsko- ==asmne-i'