Br. 235.
ske srednje škole u Bosni. 18). Oko 11 1g| macedonsko pitanje, bilo evropsko pitanje,
razgledanje grada: a) Hrvatsko kazalište, | u kojem bi sve velevlasti morale istupiti.
b) Arheološki muzej sa Strosmajerovom ga- Car Nikola u pohodu u Turskoj. Kako
lerijom slika i druge znamenitosti HT javlja»Jeni Gazetta«, na 15. o. mj. dobila
€) Posjet kod dra. Josipa Franka. — U 1|;e porta službeno od svog poslanika u Pe-
sat zajednički objed. — Isti dan po podne: trogradu obavijest, da će car Nikola u dru-
Nastavak sjednice u 2 '/a sata: 19). »Srp- goj sedmici mjeseca listopada doći u Cari-
stvo« i kako Ne. e Će- | grad u pohode sultanu. Dvije krstarice pra-
mo urediti »Savez« za buduću godinu. — |;.,; Tus $
Izbor centralnog odbora — Savezni fond — 40 će carski jaki >Standatde
Mlada Hrvatska. U 4 '/; (sata ide se kroz Grčko-turski spor. Beč, 18/8.: Ako do
grad korporativno preko Mirogoja, gdje će danas Kritske oblasti ne skinu grčku zasta-
se djaštvo pokloniti grobovima znamenitih|Yu sa kanejske utvrde, iskrcat će zaštitne
Hrvata, a zatim poći u Šestine na grob oca vlasti svoje mornare, da oni zastavu skinu.
hrvatstva dra. Ante Starčevića. U 8 sati na|Porta je izjavila, da nikako ne će izravno
večer veliki komers starč. gragjanstva, rad-|Pregovarati sa grčkom vladom, nego samo
ništva i djaštva uz učestvovanje narodnih |$a zaštitnim vlastima.
zastupnika. Ostane li u nedjelju veliki broj Španjolci u Maroku. Madrid, 19/8.: Ka-
djaštva u Zagrebu, prirediti će se izlet ubili su i opet jednom jurišali na Melillu,
Podsused i Samobor. — Sastanku će moći |ali ih španjolske čete odbiše. Mnogo je
prisustvovati od djaštva samo članovi starč. | Maura palo što mrtvih, što ranjenih. Potvr-
srednjoškolskih organizacija, a posjetioci sa| gjuje se vijest, da je Noghis uhvaćen. 1
strane starč. gragjanstva: dobro došli! — mnogo drugih pobunjenih Marokanaca do-
Svaki učesnik sastanka neka je okićen hr-|vedeno je u Fez.
vatskom vrpcom sa imenom mjesta, odakle
je. — Kolege, koji nijesu predbilježeni za
referat, a ipak žele govoriti, inogu se dan
Vijesti iz naroda.
prije javiti presjedniku »Saveza«. Iz Konavala.
| (Upraviteljstvu ć. k. željeznice). Danas
\dne 6/8. kad su prispjeli Konavljani iz Du-
P olitički pregled. |brovnika, da se ukrcaju na 2/2, vlakom za
Sankcija bosanskog ustava. Iz upuće- | Konavle, na Zvekovici se je zbio čudan slu-
nih se krugova doznaje, da će bosanski u- čaj : Upravitelj željezničke stanice na Zve-
stav biti ove godine po kralju sankcijoni- | kovici protuzakonito se je prama narodu
ran, i to u mjesecu septembru. Uslijed du- vladao, te je neke osobe, koje su platile u.
gotrajnih pregovaranja sa austrijskom i u- razred hotio da strpa u Iv. razred, i to još
garskom vladom moralo se to pitanje tako u oni vagun " koji se živine tovare; zvao
otegnuti. Sada je konačna redakcija ustava je nekoje, koji su platili za lil. razred, da
gotova, te će se prama dosadanjim dispo-|uljegnu u II. razred, jer da je prenatrpano.
zicijama podastrijeti kralju na sankciju od- |Kada je otvorio vrata kupeja i trojicu uva-
mah nakon kraljeva povratka iz Ischla. Na |gjo u II. razred, hoćeli su i drugi uljesti u
jesen će slijediti razne pripreme kao sastav |isti razred sa istim pravom kao i prvi. Tako
izbornih listina, što će zauzeti mnogo vre-|je Ivo sin Pera Pušića, glavara Dunava, bio
mena. Novi će se sabor sastati tek u mje-|stupio da uljeze u Il. razred, na što upra-
secu aprilu godine 1910. vitelj stanice pograbi ga za prsa i gurne
, |Sa svom snagom iz kupeja na polje, tako
Buriana. Karlove Vari, Š i . u
a e Freue o in- je sot PR: uečaj SPRE koji
tervjevisao je ovdje jednog uglednog dvor- < Ze i : Ši sros o. vi rise
Se RN " o PoE o Hotio je još silom da stavi u tovarni va-
MO IE je odgovorio, da o|8'" Cvijeta sina Miha Bratoša trgovca s Grude.
ovoj demisiji prije povratka kraljeva iz Ischla Mali je pokazao biljet Ill. razreda, tražeći
PRAVA CRVENA HRVATSKA
stali ostadoše u Skradinu. Zajedničkog ru-
čka nije bilo. Sokolski glazbari objedovaše
na parobrodu »Rondine« a njekoliko izle-
tnika u gostioničara Buljana za svoje nov-
ce. Načelnika nijesu ni vidjeli ni čuli, radi
osobitih obzira i čuvstva nepokolebive lju-
bavi prama Srbima, pošto ovi ne htjedoše
približiti se hrvatskim izletnicima, koji bi-
jahu im trn u oku. Okolo sokolske glazbe
nakupilo se dječurlije, koja je vikala i bu-
čila, kao obično, uz općinskog poslužnika.
Ovo vam je bio sav općinski »briljantni do-
ček«. Upravo žalosno! Eto što će od vas
uraditi obziri prama »iskrenoj bratiji« Sr-
bima, i ako Srbi neće da znadu za ikako-
ve obzire prama Hrvatima, prama sinovima
ove zemlje, koji ih trpe, nego i nadalje tje-
raju na svoju! Otvorite oči!
Iz Kotora.
(Rogjendan Njegovog Veličanstva). Da se
bokeljski Hrvati osobito kotorani odlikuju
osobitom lojalnošću prama Njegovom Ve-
ličanstvu — to je već poznato i dokazano
pod ovim gordim stijenama. U predvečer je
bila rasvjeta sa strane vojništva i okolice,
dok je grad sudjelovao sutradan. Cijela je
romantična Boka bila u raznim ognjima.
Isticale su se tvrgjave: »St. Giovanni«, po-
nosni »Vermač«, gorda »Gorazda«, »Trini-
t4«, »Jankov Vrh«, »Mamula«, »Ostrog«,
gradske zidine i državne serpentine do gra-
nice i ost. To je bila krasota vigjeti u ti-
hoj noći. Carski parobrod »Vermač« u luci
bacao je umjetne vatre kao i sa tvrgjave
»St. Giovanni«, tako da bi cijeli grad ostao
u svjetlosti. Mjesne glazbe sa balonima o-
bašle su grad svirajući, a pravaška je suvi-
še otsvirala pred Poglavarstvom birani pro-
gram. Sutradan se grad obukao u svečano
ruho, a glazbe obilazile gradom pozdravlja-
jući Poglavarstvo i zapovjedništvo Ratne
Luke, a ponosni »Vermač« palio je neko-
liko hitaca — na uranak. Na 9 sati bila je
svečana sv. Misa. Preko objeda u vojnič-
kom »Casino« svirala je pravaška glazba,
budući da je vojnička na vježbama, pak to
Srbima nije bilo drago, već su počeli iza-
zivati — ali nek se paze! — P. S.: Moramo
opaziti da srpsko-crnogorska muzika po na-
logu — hrv. zastup. M. Radimiri nije ni-
gda zasvirala »Lijepa naša«, jer bi onda
Ta opet se nešto snuje: ruski brod je
do jučer u Baru iskrcavao municiju, puške
i topove.
(U što se troši pučki novac!) Poznato je
koliko kotorska općina troši narodnog novca
za izdržavanje srpsko-crnogorske-puljiške
glazbe, a to sve naravno iz »ljubavi« prama
pravaškoj, koja je uzdržavana žuljevima bo-
keljskog radnika i seljaka. Mi smo u Opć.
vijeću prosvjedovali proti tome, ali uzničar-
ski meštar M. Radimiri, suglasno sa Srbima
odbio je naš predlog. Ne samo što troše
narodni novac već su glazbari istrošili i dva
odijela mjesnih vatrogasaca, odijelo pokojne
čisto srpske muzike i svoja odijela a sada
su glasovali za nabavu novih odijela, jer
kažu glazbari: »to je općinsko, pa neka se
dere«. Takovo bacanje narodnog novca je
uzaludno i žalosno, još od jednog narodnog
zastupnika! Troše toliko jer svi oni Crno-
gorci i Puljizi što udaraju traže na prvi od
mjeseca platu — inače ne sviraju više; dok
je naša glazba čisto hrvatska a uzdrže ju
svojevoljno sami glazbari uz neznatnu na-
gradu — kao no ti pravi rodoljubi. Evala
vam, kotorski pravaški raduici! Uprava srp.
crnogorske glazbe oblijeta oko naših glaz-
bara, ali sve zaludu! Eto pa neka svijet
[sud što čine neka gospoda iz inada! Kad
su pak crnogorci stupili u upravu općinske
muzike zahtijevali su da se sa hrv. troboj-
nice u štaponoše ostrani lik sv, Tripuna, jer
da štaponoša neki Jovo Mršulja iz Grblja
kao grčko-istočnjak ne može to podnijeti,
i meštar M. Radimiri bio bi pristao na to
da nijesmo mi ustali i prosvjedovali na po-
litičku vlast — da se ne mijenja ustav negda-
| šnje hrvatske kotorske glazbe. — Kotorani.
| Iz Makarske,
| Odonud nam pišu, da veoma žale odla-
|zak sudskog pristava g. Milana Dominisa,
koji je imenovan suce: za Kistanje, jer da
lje bio dobar i miran; strog u izvršivanju
|svoje dužnosti, ali učtiv i prama svakome
| susretljiv.
Iz Perasta (Boka Kotorska).
| (Svečanost Gospe Velike). Bila je i ove
| godine svečanost Gospe Velike proslavljena
ma osobiti način. Ubavi otočić na ulazu ri-
\sanske luke bio je sjajno iskićen. U jutro
TM
God. v_
Domaće vijesti.
Starčevićanska pobjeda. Proši,
sedmice obavili su se u Slavonskom Brod,
općinski izbori, u kojima je potpuno pobi.
jedila u svim izborništvima maša stranka,
Premda je srpsko-hrvat. koalicija, koja je Op.
ćinu do sada imala u svojim rukama, g
Brod bio smatran kulom srpsko-hrv. koali.
cije, bila uprla sve sile da pobijedi, ipak
hvala svijesti čestitih Brogjana, morala je da
se u zadnji čas ustegne sa izbora, ne usu.
divši se niti prikazati.
Uprava grada Broda ovom pobjedom do.
lazi u ruke nezavisnih i slobodnih gragjana;
naša će se stranka tim izborima ponositi,
jer su dokaz uzorne organizacije i narodne
svijesti. Tako treba raditi i na svim linijama
morala i »Rado ide«, a to u ovim prigodama od 5 sati redale su se sv. mise, a bogoljubni
a. da ga postave u Ill. razred. Upravitelj sta-
SNDNE:D0E GORAMA. io ga pograbi i stade turati govo-
reći mu »prase«, pograbivši maloga i ba-
civši ga o tle. Da nijesu prisutni priskočili
ko zna što bi se bilo dogodilo. Napokon
je ostalo 58 osoba, koje su imale karte a
da se nijesu mogle ukrcati, i to što drugog
a što trećeg razreda, tako da su svi morali
na nevremenu čekati do 7 sati u večer. Dok
će radi glavnijih dogogjaja biti podnešene
tužbe, obraćamo se Upravi željeznica, mol-
bom da radi dogogjaja koji se tiču nje djelo-
kruga povrijegjenom narodu — koji nije
marva — s mjesta poda zadovoljštinu, ona
koja ga po pravu ide, te da se makne s gor-
nje stanice dotični upravitelj.
Iz Skradina.
Opis biogradskog izleta u »MNarodnom
Listu« br. 58. t. g. ne odgovara istini, jer-
bo biogradske izletnike nije dočekao nitko
sa strane skradinske Općine, i ako je dva
Sastanak bugarskog cara sa Sultanom.
Poslije dugih pregovora u Carigradu uspje-
lo je naći način, prema kojem bi car svih!
Bugara mogao posjetiti Sultana u Carigra-
du. Najprije će Sultan poslati posebno o-
daslanstvo, koje će caru Ferdinandu javiti
uzlazak na prijestolje novog sultana Me-
hmeda V. Iza toga će Ferdinand poći u Ca-
rigrad, da osobno čestita sultanu. Vrijeme
posjeta još nije uglavljeno.
Dardaneli i ruska vlada. Službeno sa- |
općuje ruska vlada od 14. ov. mj., da u
pogledu prolaza kroz Dardanele nije bilo
nikakvih pregovora. Oprečne vijesti, koje
su u tom pitanju nastale, potekle su od tu-
da po svoj prilici, što će carski jaht, kad
bude plovio prema Italiji, pratiti neki ruski
ratni brodovi.
Austro-Ugarska, Njemačka i Turska.
Službeni list franceske vlade »Petit Parisien« | dana prije brzojavno bio najavljen Općini
iznosi pravu sliku o suđioništvovanju Au- njihov dolazak, osim ako ne smatra »za-
stro-Ugarske i Njemačke u riješenju kret- stupstvom Općine« najmlagjega redara i
skog pitanja, te piše: »Može se posve la-
ko i jasno shvatiti, da su se obe države '
kretskom pitanju posve držale na strani, jer
bi u protivnom slučaju kretsko odnosno i |
slovenski 7 inversione dell' educazione d' a-
nima dei popoli e delle nazioni, (str. 208.)
da je talijansko-njemačko magjarski savez
jedan monstrum, koji se mogao poroditi
jedino u glavi g. Bertolinija. Ako Austrija
hoće da ostane na onom visokom položaju,
na kojem se danas nahodi, ako hoće da i
na dalje u politici evropejskoj igra prvu u-
logu, mora da dogje do uvjerenja, da_je ona
— s obzirom na pučaastvo — u prvom redu
slavenska država, te da joj mora biti prva
i najveća briga da okupljena drži oko sebe
slavenska plemena, pa makar bila ta ple-
mena ne jedan već stotinu puta razze fem-
minili.
Kako smo već spomenuli, g. Bertolini na-
zire u slavenskom elementu naše Monarhije
najvećeg neprijatelja austrijske državne i-
deje, najpogibeljnijeg faktora prestolja i Di-
nastije. Onaj čas, kad se slavenska plemena
Monarhije združe — tako umuje g. Berto-
lini — onaj će čas naznačiti i početak ra-
sula austrijske države, Nije njemština — na-
stavlja gosp. Bertolini — koja sve više
prodire u Monarhiju, već je slavenština, koja
jednako prijeti i talijanskom i njemačkom
elementu Austrije. Dapače Njemačka se ista
jedva opire napredovanju Poljaka, koje po-
dupiru braća iz Galicije i Bukovine; Berlin
prima sve više slavenski harakter i lice, a
Beč je gotovo osvojen od Čeha. (Str. 197.-199.).
Gosp. Bertolini hoće da uvjeri Austrijsku
opć. poslužnika. Općinski prisjednik gosp.
Matić sreo ih putem i sastao se s njima.
Izletnici nijesu pošli na vodopad Krke, ne-
go samo njekoliko u tri kočije, dočim o-
vladu, da je već skrajno vrijeme da pro-
mijeni svoju politiku, koja je, per cid che
si riferisce agli italiani sudditi dell' Austria,
assolutamente sbagliata. (Str. 200.). Austrija
podupire prodiranje Slavena, a gnjavi s druge
strane Talijance Trsta. A to je strahovita po-
greška, jer u Trstu ima uz 10,000 Njemaca
i 86,000 Slovenaca. Talijanci se Trsta bore
za svoj opstanak, u tom pogledu prave ču-
desa, ali koja je korist od toga, kad Beč
ne shvaća znamenitost talijanskog pokreta
u Trstu. Što više a Vienna, da anni e anni,
si fa tutto quello che si puo per rintuzzarlo,
per soffocarlo, non si scorge di quel movi-
mento, se non I epidermide. Non certo I' ul-
tima sostanza, ne la finalita del domani.
(Str. 201).
I ove su riječi g. Bertolinija dosta jasne.
On zahtijeva od vlade Austrijske da baci u
kut svaki obzir pravednosti i čovječanstva,
da stupi na čelo talijanskom pokretu, da ga
ex offo proglasi potrebitim, nuždnim za nje-
zin opstanak, jer će inače sdružena slaven-
ska plemena srušiti staro prestolje Habs-
burgovaca, sbaciti dinastiju, da na ruševi-
nama podignu — koga? Mudroga, za spas
Austrije zabrinutoga g. Bertolinija, auktora
klasičnih gluposti. I u Zagrebu je bilo no-
vina, koje su mogle pohvaliti s nepristrano-
sti, sa simpatije prama Hrvatima i prama
Slavenstvu ovoga mahnitca! (Svršiće se).
nije zgodno — kaže meštar Mato, dočim |
je pravaška iza »carevke« uvijek svirala »Li-
jepa naša«. Još što je svakoga zgadilo pak
i iste slogaše je to, što na »Marini« općina
nije dala izvjesiti nego samo srpske zastave,
osim dvije hrvatske — u kutu. Ej meštre
Mato, šepiri se do novih izbora ali ne više,
to ti poručuju svi mjesni Hrvati.
(Crnogorci uapsili dva austrijska čino-
vnika). Onomadne sam Vam javio o uap-
šenju triju naših trgovaca na Cetinju. To
je bilo žao čuti službenom »Glasu Crno-
gorca« pak je bio »dementirao« vijest kao
»izmišljenu«. Tomu moram još nadodati da
su ova tri trgovca bili zatvoreni i još su
morali platiti ono što su u zatvoru Jeli.
Lijepe li države! — Vigjeti ćemo hoće li
»G. C.« i ovo slijedeće dementirati: Dne
17. ov. mj. pošao je g. A. R. šum. poimo-
ćnik i A. G. lugar da pregledaju branjevi-
nu na granici — a kad tamo mješte pre-
gledanja — uapsiše ih perjanici i staviše
ih da pregledaju njihove ćelije, a da nijesu
imali kod sebe mesa bili bi skapali od gla-
di — i pustiše ih oko pol noći na slobo-
du, da i sami ne znaju za što su bili za-
tvoreni.
Sova namiguša.
KOALICIONAŠIMA
KOJI SE NODE RAUCHU
POSVEĆUJE
FERENZ.
Ršum, bešum Rauch bane,
izliječi nam teške rane,
to te mole birke tvoje,
ela, bane, zlato moje !
Otvori nam jasle samo,
inahom k tebi svi smo tamo,
slušat ćemo, što ti veliš
i sve radit, što ti želiš.
Za zdravlje ti guče mlado
Baku ćemo prinjet rado,
golubicu krasnoj Ladi,
da ti ona život sladi,
De se smiluj birkam tvojim
ja ti jamac za sve stojim,
kud ti okom mi smo skokom,
kunem tise mojom stokom.
a
narod pak i grčko-istočni hrlio je iz cijele
Boke da se pokloni našoj čudotvornoj majci.
|Lloydov parobrod »Almissa« na povratku
| obašao je otočić i ispalio 5 hitaca iz topa
— to nas je sjetilo prijašnjeg blagostanja
Bokelja, kad su se veseli vraćali sa mora
pak bi pozdravljali ovaj otočić, kao i Du-
brovčani sv. Vlaha. Svečanost nam je uz-
veličala naša pravaška »Hrvatska Bokeljska
Glazba« iz Kotora, za kojom je došla silna
masa naroda iz Kotora, Mula, Tivta, Er-
cegnovoga. Harni smo po sto puta našemu
uzor dobromu pastiru Don Anti Rosa i na-
šim crkovinarima, da je i ove godine sve-
čanost onako lijepo ispala, i da su zvali
našu piavašku glazbu hrvatsku, buduć da
su neki htjeli — za inad — zvati onu crno-
gorsku iz Kotora, što bi bilo i svečanosti
štetovalo. Evala im! — Perašćanin.
Iz Blata na Korčuli.
(Na dopis iz Blata pod natpisom »dolje
krinke«). (Op. Ur.: Na želju starog našeg
dopisnika donašamo slijedeće, a ostalo što
je u dopisu neka nam oprosti što ne uvrš-
ćujemo, jer kako smo već kazali, neka to
učine izvjesni listovi). U broju 233. naše ci-
jenjene »Prave« nalazi se jedan dopis iz
ovoga mjesta. Gospodin dopisnik piše, da
se je više puta čudio, kad bi čitao u na-
šoj »Pravoj« dopise u pohvalu našeg na-
izatim nadodaje: »Dotični dopisnik učinio
\ga skoro čistim pravašem!« Ja kao vaš stari
dopisnik i baš onaj, na koga se aludira ovo
prigovaranje moram istaknuti, da nijesam
nikad isticao, ma niti indirektno, u »Pravoj«
pravaštvo g. Kunjašića, već naprotiv priznao
čisto i bistro u jednom dopisu, da g. Ku-
njašić pravaš nije. Ako sam ga pako hva-
lio, to sam činio, jer zaslužuje kao zauze-
tni i marni načelnik za boljitak ovoga mjesta.
Iz Lastve (u Boci Kotorskoj).
(Svečanost sv. Roka). Naš mjesni odvje-
tnik sv. Roko štuje se osobitom pobožno-
šću. Kao svake godine nastojimo Ga prosla-
viti čim svečanije, Naše mile trobojnice re-
sile su mjesto a mužari su se razlijegali
cijelom okolinom, Po podne su nas poho-
dila braća Kotorani sa pravaškom glazbom,
koju smo mi kao pravi Hrvati pozvali. Ne-
ka dvojica iz Kotora namećali su nam onu
sipsko-hrv. i nagovarali našega župnika da
je zove ali smo mi to zapriječili da ne bu-
de nemira — daleko vam kuća! Naša je
pravaška svirala na opće zadovoljstvo i bi-
la je popraćena od cijele Lastve sa ognje-
vima i trobojnicama. Živjeli pravaši! — La-
stovljanin.
čelnika i zastupnika g. J. Kunjašića. Pak
potisnuti sve i svakovrsne izdajice Hrvatske,
Starčevićeva nauka mora u Hrvatskoj vladati
Ovoj pobjedi radujemo se i mi dubrovački
starčevićanci, kličući: Živio hrvatski I3rod
Živjelo čestito otačbeničko, starčevićansko
brodsko gragjanstvo! Živio naš presjednik
D.r Josip Frank! Živio D.r Ivo Elegović
Evala im! Pučki učitelji Hrvatske i
Slavonije na svojoj zadnjoj skupštini jedno-
glasno su odlučili upraviti molbu na vladu,
da u svim školama bude ćirilica ukinuta,
jer suvišna i nepotrebna. Ta u dvadesetom
smo vijeku ! Ugledali se u njih i dalmatin-
ski učitelji ! 2
Prijave za amerikansku lozu.
Namjesništvo pozivlje vinogradare iz z7ara-
ženog i nezaraženog područja dalmatinsko-
ga, da svoje prijave: za amerikansku lozu,
potrebitu za sadnju u nastajnoj jeseni iliu
proljeću 1910. prikažu najkasnije do konca
listopada o. g. U prijavama neka je tečno
navedeno ime i prezime, te ime očevo od-
nosnog prijavljenika, pa broj i vrsta loze,
Za područje kotara Zadar, Benkovac, Šibenik
i Knin prodavati će se loza po 7 kruna sva-
ku 1000 ključića i po 15 kruna svaku 1000
korenjaka nenavrnutih i to dok zaliha do-
teče. Zaliha korenjaka nije osobito velik: te
je raspoloživo ponajviše od Rupestris M »n-
ticola. Za ostalo područje zaraženo i neza-
raženo prodavati će se svaku 1000 ključića
po 3 krune.
Niža realka u Šibeniku. Nje;o-
vo Veličanstvo odobrilo je predlog, da se
u Šibeniku podigne niža realka. Prvi ra-
zred otvorit će se početkom školske godine
1909-1910.
.
Gradska kronika.
Rogjen-dan Njeg. Veličanstva.
U utornik su u večer, uoči rogjen-dana Nje-
govog Veličanstva, sve tri mjesne glazbe
otsvirale najavljene programe pred kot. P»-
glavarstvom, azatim su obašle gradom svi-
rajući. U srijedu na dan svečanosti u sto-
noj je crkvi bilo blagodarenje, uz prisustvo
odaslanika svih mjesnih vojnih i civilnih
vlasti. U večer je pred kafanom na »Brsa-
ljama« bila priregjena rasvjeta, uz sviranje
muzike.
Slavlje u Sarajevu. Vesela srca
možemo javiti, da su pripreme ovog izleta
baš u najvišem toku, te će isti natkriliti sve
dosadašnje naše izlete. Hrvati grada Sara-
jeva neopisivim oduševljenjem pozdravljaju
ovu krasnu misao naših društava, te svim
silama nastoje, da nam naš boravak u Sa-
rajevu bude što ugodniji. Nastoje e bi ovaj
naš izlet ostao nezaboravan u našim srci-
ma, a uvjereni smo, da od nas neće niko
izostati, a da ne prisustvuje ovoj sjajnoj
narodnoj manifestaciji. Nemoguće je, da
pero opiše ono čuvstvo, što će ga svaki
od nas u svom srcu ponijeti poslije krat:
kog boravka u Šeher-Sarajevu. Manifestacija
hrvatske misli onog će dana, po našem du-
bokom uvjerenju, slaviti svoj triumf. Dal-
macija i Bosna biti će za prvi put u brat-
skom zagrljaju i to u srcu Bosne — u kra-
snom Sarajevu.
Naš doček biti će impozatan, Sarajevo će
tog dana okupiti sve ono što hrvatskim sr-
cem tuče — na hiljade naroda pozdraviti
će braću iz Dalmacije na kolodvoru, a sva
hrvatska društva korporativno sa svojim ba-
rjacima i glazbom predvodit će naša dru-
štva do prostorija Hrvatskog Pjevačkog Dru-
štva »Trebević«. Gospodi će biti na raspo-
loženje prostorije Hrv. Pjev. Društva »Tre-
bević« za svoje uregjenje, a za krasni spol
»Hrvatski Klub« je vesela srca ponudio
svoje prostorije sa 'toaletom. Po tom će
svaka skupina razdijeljena po raznim zna-
kovima poći sa svojim vodićima do. bližih
gostiona na zaručak. Poslije okrijepe u istim
grupama razgledati će se znamenitosti gra-
da: gradski muzej, magistrat, razne tvor-
nice i ostalo, što je znamenitijeg u Sarajevu.
Na 2 sata poslije podne krenuti će se sa
posebnim motor-kolima korporativno sa ba-
rjacima i glazbama do krasnih lliđža na
banket, na kojemu će se redati govori, a
na 4 sata razviti će se sjajna pučka zabava