Br. 238. Zagreb, svrhom Avgusta 1909. (Bijes slavosrba. Pobjede Starčevićeve hrv. stranke prava). Najbijesnije i najlo- povskije, nedostojno 20. vijeka, nečuveno u političkom svijetu, uprav demonski napa- dana stranka u Hrvatskoj, jest stranka, koja vijemo slijedi i čuva nauku velikog Oca hrv. naroda, pod genijalnim vodstvom o- noga, kojemu je njezin utemeljitelj ostavio na smrti svoje muke i trude, koje on vi- jerno i zamjernom ustrajnošću, posvetivši i svoj život, ugled, eksistenciju na dobro naroda vodi, proti svim bjesomučnim nasr- tajima udruženih nutarnjih neprijatelja. Baš stoga svaki se nepristran čovjek, kojemu fanatizam nije razum potamnio, mora ču- diti, kako ta jedina hrv. stranka proti ko- joj se urotiše sve velike i male nenarodne, tugjinske stranke, podržavane peštanskim štipendijima, kako se »usugjuje« bitisati a kamo li slaviti pobjede! Odatle baš potječe bijes onih, koji su izgubili svako političko razumijevanje, hrv. svijest i misao, u jednu riječ prestali biti Hrvati. Jauk, vika, podvale jednog Supila, Lorkovića, Wildera, Peršića i Mile i ost. peštanskih rodoljuba, žučljivi izljev tugjinskih duševnih plodova, moraju stvoriti reakciju na obranu starog hrv. po- štenog ponosa, časti našeg naroda. Stoga je posve prirodno, da su ustali na obranu političkog obilježja svoje zemlje i svog na- roda i svog jezika i prava narodne slobode i ujedinjenja, ljudi, kojima nije indiferen- tno zvali se Hrvati ili Srbi, jezik hrvatski ili srpski, hrvatska zemlja Hrvatska ili ve- lika Srbija ili Jugoslavija, kojima nije, ve- limo, indiferentno pripadala naša domovina hrvatskom zakonitom kralju ili kojem dru- gomu, kojima nije isto, da je Hrvatska spu- tana nagodbenim lancima i po njoj nagod- benim banovima, pa bili: oni Rauch, Peja- čević ili Kulmer. Sva ta nečastna borba in- diferentista i raznih individua proti neindi- ferentistima postizava protivan za njih i još gori uspjeh, koji jasno pokazuje njihovu golotinju, slavosrpsku nemoć i političko ne- poštenje proti onim, koji su naslijedili i ju- nački brane nešto neindiferentna, nešto re- alna, uzvišena, narodna, čisto hrvatskoga, neistrijebivoga iz srca hrv. naroda, njemu prirodnoga baš jer je to samo hrvatsko i iz hrv. naroda proizašlo. =. Svjedok slavosrpskoj nemoći i njihovoj bezglavoj borbi su nam danomice pobjede, koje naša stranka ili bolje nepatvorena svi- jest hrv. naroda, slavi. Badava tajiti, varati, opsjenjivati, hrv. narod se po malo budi, progovara, ali junački, hrvatski. Stranka tih tobožnjih »izdajica, telića, razbijača«, tih prokletih i vražijih »frankovaca« raste i to naglo, njezini se redovi stišću, gnjilo lišće pada, a ona slavi pobjede. Eto gradskih iz- bora u Bošnjakovcima, eto izbora u Vin- kovcima, tom leglu slavosrpštine, pak naj- posiije svijetle pobjede u slavnom gradu Brodu, toj bivšoj slavosrpskoj Brlićevoj iz- bornoj kuli. Grad Brod sa novim starčevi- ćanskim načelnikom Benčevićem i cijelim našim vijećem maviješta sretnu budućnost Starčevićevoj čistoj stranci prava, a istodo- bno cijeloj Hrvatskoj. Svratimo pogled na buduće lovorike naše stranke, na našu Liku, koja kod zadnjih izbora nije smjela svojim glasom progovoriti, već opijenim glasovima i prijetnjama slavosrpskih tugjinskih age- nata. Ta Lika tobožnja kula Milinovaca »Srba« i t. d., za njih je izgubljena. Vajni Mile se ne može u svoj rodni kraj niti po- kazati; Jerko Pavelić fuć, pa dulcis in fundo i sama Udbina, posjed sumljivog Jove Ba- njanina ode jer pošteni udbinski Hrvati pra- voslavne vjere svi se listom izjaviše za star- čevićanskog kandidata. Ali ipak najdraža stečevina je naš Brod, koji je pobudio u redovima zdvojnih slavosrba pravu konster- naciju, poraz, takav da ga u svojim »sklad- nim« libelima niti ne spominju. Za ovim pobjedama slijediti će drugi. Blizu su iz- bori gradski zagrebački, gdje Starčevićanci velike nade polažu, a istupaju protiv svih koaliranih (na broju 6) stranaka. Nećemo ovdje spominjati ni sjajne ljetne starčevi- danske gragjanske večeri, gdje se znade na stotine duša sakupiti, uvijek to više što je znak napretka stranke u glavnom gradu. To su najasniji odgovori političkim trgov- cima hrv. naroda, a kamo li beztemeljna, lažna dreka o tobožnjem savezu i vladi »Frank-Rauch«, a tamo sami se preko svog poznatog pouzdanika et comp. Rauchu nude, da telići se ne sjete. Neka ih, opravdavamo ih, često im dolaze na pamet slatke uspo- mene narodne vlade, pak nije čudo, da im od velike samoobmame već i same kosti i krv viču, za jaslima i vladom usprkos to- me, da se vide izgubljeni, pa u zadnje doba i od »kontrole Evrope« ostavljeni; poraz za porazom, prijeti im bliža izborna katastrofa, | ne od Raucha, jer je on svojom »budućom straukom« smiješan, a izborno gotovo ne- škodljiv, ne od Magjara ili Nijemaca ili bilo od koga, nego od čistih naca. Narod onaj, pošteni stari hrv. narod, koji |kvih obećanja, progovara, vidi kud cilja nji-|n PRAVA CRVENA: HRVATSKA je bio obavit umjetnom koprenom kojeka-|jeliti u odlomku Sugjurgja, ali listonoše hova tugjinska rabota, a vidi u čistoj hr-|p ije bilo: otišo je na sastanak! Njemu je rešnije bilo otići poljubit ruku Smodlaki (vatskoj stranci pod vještim diplomatskim | nego izvršit svoju službu, za koju je pla- vodstvom demonski napadanog D.ra Josipa |ćen! Na mjesto njegovo došla je njegova Franka, buduću osloboditeljicu hrv. naroda | sestra, nevješta poštanskim stvarima. Ne iz ruku gordih Magjara, u borbi protiv na- | treba dalje za danas, premda bismo mogli godbenog sistema i svakog nametnutog bana, iznijeti bezbroj dokaza o njegovoj tobožnjoj zvao se on Rauch ili Pejačević, a i proti|revnosti. Nadati se je, da će Ravnateljstvo prevlasti umjetno stvorenoj i hrvatskom na- |P ošta opomenuti ovoga zanešenjaka, da ta- rodnom harakteru, imenu i jeziku prijetećeg | čno izvršuje svoju dužnost na korist svo- srpstva i »srpskog naroda« na hrvatskom |ju i drugih, a ni najmanje nas nije briga teritoriju, podržavanog veleizdajničkim ele- | za njegovo bulaznjenje, nego samo. neka mentima. (Još pobjeda). Na 26. pr. mj. obavljen je |Š izbor odbora za imovnu općinu brodsku u Vinkovcima. Biran je čisti starčevićanski od- bor. Tom prigodom su bili izbačeni iz iz“ borne dvorane peštanski štipendiste zastu- pnici Novosel i Kutuzović. Živjeli birači! (Skinuta srbijanska zastava). Onomadne je u Dvoru općina na zahtjev naroda ski- nula srpski barjak, izvješen na pravoslav- noj crkvi, po njezinom parohu. Paroh je prkosno i izazivno vrijegjao, s toga je bio tužen. (Hrvatsko starčevićansko učiteljstvo i ći- rilica). Poznata su sredstva, kojima »srpski« učitelji i popovi po hrvatskim zemljama šire poznato načelo »Srbi svi i svuda», ali naj- jače, najuspješnije jest ćirilica u pučkim školama, kojom su djeca, još iz malenih no- gu, dok još nijesu :dobro ni svoja slova naučila, izvrgnuta velikom trudu, tim nepo- trebnim i nepraktičnim srbijanskim propa- gantističkim »karigetama«. Ali i tome je regbi brzo kraj! Na velikoj skupštini saveza hrv. učitelja iz Hrvatske i Slavonije, bio je jednoglasno od oko 200 učitelja prihvaćen predlog uči- telja Starčevićanaca, njih preko 120 na skup- štini nazočno (i to sve članovi njihovog klu- ba), da se iz pučkih škola ukine ćirilica. Molba je predana hrv. vladi na riješenje. — Po ovome će srpska propaganda izgubiti jedno jako agitaciono sredstvo. I sa ove joj je strane, sa strane najuplivnijeg faktora me- gju narodom, kao što je učiteljstvo, dana smrtna šaka, i to opet zaslugom one stranke, kojoj neprijatelji negiraju hrvatstvo. I to je jedna velika, dapače od glavnih i važnih i c. i tačno vrši službu, za koju je plaćen! — ipanjani. Iz Rata na Pelješcu. (Saziv gospodara za konstituiranje Ko- tarske Zadruge za sudbeni kotar Orebić). Nemožemo da ne progovorimo o ovom va- žnom sastanku prije nego isti bude dne 13. ov. mj. Nećemo se u dugo upuštati, nego samo ćemo u kratko izraziti mnijenje ve- ćine na Poluotoku. Većina naroda drage vo- lje bi postali članovima iste, nu čitajući dnevni red iste svak željno pita: a gdje će bit sijelo zadruge? Moguće u Orebiću, gdje se nepromišljeno i zove jadan narod, da dva-tri dana putuje za odlazak i povratak svojoj kući. Ako je kotarski Poglavar po- mislio na ekonomično stanje naroda, on bi bio sam zašao u sredinu kotara da tamo obdrži skupštinu, jer recimo da će hiljadu pozvanika doći u Orebić, te samo da svaki potroši samih pet kruna, eto 5000 Kr. po- trošeno od bijednog naroda, prije nego se upisao u istu! Nastaje pitanje: kad bi na- rod iscrpio toliko kruna od iste? Sasma ka- sno! A sve zbog nepromišljenosti, jer su k. činovnici za narod, a ne narod za či- novnike! Sijelo iste moglo bi se približiti Trpnju, Janjini ili eventualno Trsteniku; su- više da je skupština sazvata u ona mjesta onda bi svrha u početku bila pravim pu- tem upravljena. Želimo dobar uspjeh, nu malo je onijeh koji će toliko truda, troška muke pretrpjeti da na skupštinu dogju. Ovoliko smo bili dužni progovoriti, a drugi put opširnije! — Pravica. Iz Janjine. (Gospar na poslu!) Lijepo je započeo, pobjeda, koja će biti odlučna za budućnost|ali — kako će svršit? Narodni zast. Ku- hrv. maroda, a da je opravdana, svjedoči, njašić bio nam u pohodima. Došao nezna- što je primljena jedhoglasno i od onog na|no, ušao u općinsku zgradu kao da je ka- konferenciji nazočnog malog dijela učitelja| kav komesar i — otišao. To je »nova mo- drugih stranaka. Neka naša stranka i ovu|da« korčulansko-dubrovačkih klikaša. A na- pobjedu uplete u vijenac njezinih zasluga.!rod? Zar misli g. zastupntk da je načelnik Živjeli Starčevićanski učitelji, ugledali se u|narod? Možda u Blatu. 1 onda će trubit njih i dalmatinski učitelji ! (»Obzor« stari lažac). Na 28 pr. mj. osu- | trebama . . . kako je obašao svoj kotar, raspito se o po- Ovoliko za danas, a potanje gjen je urednik »Obzora na 3 mj. zatvora |što prije da prikažemo neku gospodu.... ili 900 kr. globe i na nošenje troškova od|— Glas sa Gradine. 150 kr. radi uvrede poštenja, na tužbu sve- (Op. Ur.: Tuže nam se i sa drugih stra- učilišnog profesora D.ra M. Košutića, suca|na na istu nekorektnost. Zast. g. Kunjašić istražitelja u parnici proti veleizdajnika. Pošteni »Obzor« ! A. £. Vijesti iz naroda. Iz Veleluke. (Pokrajinskom Školskom Vijeću). Podiže- mo svoj glas, i mislimo da neće ostati dogje u selo, ide do načelnika kojemu je najavio dolazak, možda progovori dvije s njime, objeduje i — odlazi. Tako bagateli- zovanje naroda nije lijepo od jednog ma- dobudnog zastupnika. Kad dopisnici progo- vore, javiti ćemo se i mi!) Iz Kune na Pelješcu. (»Zauzetnost« zastupnika naroda). Našu »glas M pustinji: Mnogo smo | općinu zastupaju gg. Vuković na cesar. vi- pretrpjeli, puštali smo u nadi, da će i sam | jeću u Beču i Kunjašić u Dalmatinskom sa- gosp. nadučitelj uviditi opravdanost. Buduć boru u Zadru. G. Vukovića nijesmo megju da se tiče zdravlja naše djece, odlučismo | nama vidjeli, van prije izbora da nam se da podignemo svoj glas, glas velelučkog na- preporuči. On je tada držao par riječi, obe- roda, glas roditelja. Djecu našu šaljemo u ćavajuć nam zlatna brdija, pa naši »oci« školu, u taj hram pučke prosvjete, šaljemo općine, koji vedre i oblače, predložili su ga ju da se okoristi naukom, da se nauči pi-|narodu, da ga izabere svojim zastupnikom sanju i čitanju. Naša djeca polaze školu, ili za Beč, jer on, kao miljenik vladin, isposlo- bolje planduju, a još gore gosp. nadučitelj| vat će od »milostive« za uregjenje zapuštenih sili ih da metu školu, tako djeca moraju da puteva; čatrnja, proširenje naše župne crkve, gutaju prašinu, obole, pa onda posljedica i... gradnju škola i kako je pravo c. k. sud u Naša su djeca gosp. nadučitelju sluge a ne|Kgni, jer je središte poluotoka Pelješca. Pokle učenici. G. nadučitelj prima za poslužnika smo ga izabrali, ne vigjesmo ga više megju masnu plaću, ali on u svojoj raboti ustraje, nama. Svršio izbor, svršilo i obećanje! Ta- šalje djecu da metu, da dišu prašinu, a on ko isto na predlog naših »otaca« izabrasmo plaću za poslužnika prima! Mislimo da bi|; g Kunjašića zastupnikom za Zadar. Bu- za ovo morao znati gosp. kotarski nazornik | qyći da se nagoviješta brzom otvoru sabora Pijerotić, pa koje je korake poduzeo? Ovajlu Zadru, g. Kunjašić javio je našem g. na- postupak gosp. nadučitelja je protuzakonit čelniku, da će doći i u kunovsku općinu i štetan našoj djeci, stoga u ime zdravlja svoga kotara dne 4. ov. mj. Doznali smo naše djece obraćamo se Pokrajinskom Škol- | qan prije, da on dolazi, pa se nadasmo, da LP OCR: e će biti pozvani svi izbornici na skupštinu, nećemo šiljati u školu da budu i školski »metlari« ! — Nekoliko roditelja. 1. ene. potoove. SAV DRES SVEA ih g. zastupnik zabilježi za svoje ravnanje u saboru. I on je došao u daa najavljeni, -|ali ko je pozvan od izbornika na skupšti- nik). Teška se srca laćamo pera, da napi-|nu.....? nitko! G. Kunjašić pošao je u g. šemo nešto što se ne da premučati. Na 25 | načelnika, te š njim, a možda s dvojicom pr. mj. kadno je bio sastanak Smodlako-|trojicom načelnikovih pristaša, razgovarao vaca u Dubrovniku, zaletjela se nekolicina|se i kod njega objedovao te po podne pro- lizipjata, a za njima c, k. listonoša, da|slijedio u Trpanj. svojim prisustvom uzveličaju taj »nezabo-|družina govorila, i je li se g. zastupnik pod- ravni« sastanak. Prije nekoliko dana listo-|nio i u trpanjskoj općini kako u našoj, to to su mu g. načelnik i noša je agitirao e bi skupio četu da uzve-|nam nije poznato, ali iznašamo ovo na jav- | ličaju Smodlakinu slavu. Taj isti listonoša |n je »gentleman« što se tiče »finih« izraza|k koje upotrebljava pri razgovorima kad tu-|i ost, bez tumačenja, da sam narod sudi akove smo zastupnike i načelnika izabrali, kako im je stalo za naše potrebe i ne- mači Smodlakin program. Ali na 25. pr.|volje, Dobro nam stoji, kada se pustismo mj. (uprav Nedjelja) kad se obdržavao go-|za nos voditi! Hoće li mo se opametit uma- vedeni sastanak, imala se pošta razdi-|prijeda, idemo da vidimo ! (Ružna vremena). Ovih dana imali smo ružna vremena: kišu, vjetrova i grad, pa nam je u nekim predjelima naših poljija mnogo štete nanijelo. Ove godine crna nam se piše, pa oslobodi, Bože, gorega! — Ro- doljub. Politički pregled. Politički položaj u Austriji. Beč, 9/9.: Premda nijesu dovršene rasprave, koje je započeo Bienerth u svrhu, da osposobi rad českoga sabora, konstatuje ipak štampa, da je položaj krenuo na bolje i da je ovaj čas dosta povoljan. Kako i na českoj i na nje- mačkoj strani ima iskrene volje, da se o- mogući rad praškog sabora, velika je nada, da će pregovori uspjeti. Ovo bi mnogo ko- ristilo i tome, da se rasuču zamršene par- lamentarne prilike, te se kao nekom oprav- danom nadom očekuje brzi saziv carevin- skog vijeća. Sukob na tursko-crnogorskoj granici. Solun: Crnogorci su kod Pester-kule pucali na turske vojnike, koji su tamio došli s mazgama po vodu: 2 su turska vojnika mr- tva, a 3 teško ranjena. Witteovi zapisci. Petrograd, 9/9.: Bivši ministar Witte dovršio je svoje memoare, koji se bave rusko-japanskim ratom, ali je odredio, da se istom iza njegove smrti ti- skaju. Vijesti iz Grčke. Atina. 10/9.: Prijesto- lonasljednik otputovao je kao »general iz- van službe« u inozemstvo. Pri odlasku do- vikivalo mu je mnoštvo naroda, neka ne putuje. U luku Phaleron blizu Pireja do- plovili su austrijski i ruski ratni brodovi. Urota protiv portugalske vlade. Engle- ški listovi donose vijest, da je ovih dana u Kataloniji uapšeno 1500 osoba radi sumnje, da pripadaju urotnicima, koji hoće srušiti današnji režim u Portugalskoj. Megju uap- šenicima nalazi se mnogo viših časnika i činovnika. Španjolci u Maroku sve to više napre- duju protiv Kabila, koji su već, čini se, iz- nemogli. Sada se vode najveći okršaji kod Alhucemasa. Španjolci su osvojili čitavu o- balu od Melile do Kap-Aque. Posjet engleškog kralja u Carigradu. Iz Carigrada javljaju, da je engleški posla- nik najavio posjet kralja Eduarda u Cari- gradu za mjesec travanj buduće godine. Kralj i kraljica će se zadržati u Carigradu čitavu jednu sedmicu. Vojničke reforme u Rusiji. »Rieč« jav- lja, da se u ruskom ratnom ministarstvu mnogo radi oko vojničkih reforama. Imale bi se ustrojiti mnoge vojne institucije i re- organizirati vojničke škole. Za provedenje tih reforama zahtjeva se oko 47 milijuna rubalja. Potpisan kineško-japanski sporazum. U Pekingu je dovršen i potpisan kineško- japanski sporazum u pogledu željeznice Antung-Mukden. Domaće vijesti. Buduće vojno zapovjedništvo. Prošlijeh dana bio je imenovan Fml. pl. Va- rešanin ispektorom svih vojska u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, i vrhovno zapovjedni- štvo ostaje u Sarajevu, dočim je ukinuto zapovjedništvo u Zadru, i danas se još ne zna gdje će biti namješteno. Naš list nepre- stano je žalio odlazak vojske, dapače je je- duom zgodom i sračunao približno, koliku golemu štetu radi toga podnaša naš grad i naša okolica. Saglasni mnijenjem, koje smo vavijek zagovarali, i ovom zgodom znajući da tako iskazujemo što misli mal da ne cijelo naše pučanstvo, otvorito i ja- vno iznašamo našu smijernu želju, da bi naš grad Dubrovnik bio počašćen pogodno- sti i časti, kako sjedište novoga zapovje- dništva, koje se ima utemeljiti, a ako ije- dan grad Dubrovnik to zaslužuje i radi stare svoje slave, i jer je sve pučanstvo prožeto iskrenim lojalnim osjećajem, koga je više puta glasno i jasno posvjedočio pred svi- jetlim osobama Vladajućega Doma. Molimo, do koga je, da ovu našu smijerau želju uvaži. Dalmatinski sabor sastat će se — kako iz Beča javljaju — dne 19. ili 20. ovog mjeseca. Promjene u vojsol, Fmi. pl. Va- rešanin imenovan je generalnim četnim nad- zornikom sa sjedištem u Sarajevu i sa pro- širenim pravima zapovjedništva nad svim četama u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji. — Javljaju, da će vojni zapovjednik u Dalma- ciji Fml. Fanta biti umirovljen, a na njegovo mjesto da će doći Fiml. barun Weigl, sada zastupnik 3. pješačke divizije u Lincu. Općina Kotorska — 300 Kr. veleizdajnicima!l »Boka« donaša, da je na sjednici općinskog vijeća u Kotoru, God. V. na predlog Don Antuna kan. Miloševića prim- ljeno, da se obiteljima veleizdajnika pošalje 300 Kr. Čestitamo »vrloj« Kotorskoj Općini, koja, dok nema novaca za glavnije potrebe svoga mjesta, eto ima za druge svrhe! + Barun Kutschera, bivši civilni doglavnik u Sarajevu, umro je u Beču, u 65. godini. Opet Starčevićanska pobjeda! Na izborima jednog županijskog skupština- ra za kotar Biškupec jednoglasno je izabran bez protukandidata, starčevićanac učitelj Mi- lan Fiaisman. Protivnici iza svih grožnja i svojatanja nijesu imali smjelosti niti pre- kazati se! Živjeli svijesni izbornici! Nova magjarska banka protiv Bosne ! U Temešvaru osnovala se »banka za parcelaciju«, koja će u brzo financirati društvo za kolonizaciju u Bosni. Svrha ovog društva će biti, da od bosanskih zemljo- vlasnika kupuje zemljišta, pa da na ista na- seli Magjare. Vidjet ćemo, hoće li vlada to- me društvu doći u susret! Zapalili hrvatsku zastavu. Jav- ljaju iz Morovića, da je tamo na rogjendan Njeg. Veličanstva zapaljena hrvatska zastava, koja je bila izvješena na općinskom uredu. Srpska je ostala netaknuta. Općinski činov- nici — sve sami Srbi — nijesu tu stvar prijavili oblasti, misleći ju zabušuriti, ali ta- mošnji Hrvati digoše se i traže zadovoljštinu hrvatskom svetom znaku. Srpska se je propaganda u najnovije do- ba opet razmahala, a sa strane hrvatske vlade upravo se ništa ne čini, da se krivci, koji pogrgjuju hrvatsku zastavu, kazne. Ovo je žalosno, jer onda čemu sva veleizdajnička parnica, ako će se poslije nje ili pače za njezina trajanja puštati bezkažnjeno zulum srbijanski ! Paleži — djela srpske propa- gande u Lici. Zadnji broj gospićkog »Hrvata« javlja: Jedva dočitasmo tužni do- gogjaj, koji se je zbio u Medku, gdje se naš odlični muž našao — pred kućom, uza sav svoj silni imetak, jedva nam suze ,pre- staše kapati nad takvim divljaštvom srbijan- skim nad kojim mora da se snebi i onaj najgori divljak afrički, kad eto novog do- gogjaja, isto tako nemila, isto tako teška i osudna. U petak dne 27/8. u predvečerje »Uspe- nija Bogorodičina« planu natrpana sijenom štala rimokatoličkog upravitelja župe u Da- bru. Zlobna grčko-istočna ruka nije se bo- jala Boga ni ljudi, da i ono malo sirotinje, što je tamošnji katolički svećenik imade, uništi i u pepel obrati. Sa smijehom na licu zvonili su grčko-istočnjaci u crkvi na večer- nju, dok je siromašni narod branio kuću svog svećenika. Trebala im je rasvjeta, i tu su stvorili zapalivši kranjskom popu imetak. Tuga i žalost hvata čovjeka, kad pomisli, što sve mora Hrvat trpjeti u svojoj kući, a samo za to, jer je Hrvat, jer neda svoje gjedovine. Tim veća nas tuga hvata, što znamo, kako je žalosno stanje kat. sveće- nika. Malena plaća, neznatni dohodci a k to- mu vječna borba sa svim i svakim. No bez- dušje ne gleda na to, već sve ništi, što na putu njegovoj lopovskoj naravi i odgoju stoji. Silom, kragjom, ubojstvima i paležom uništava nas ta doklaćena rulja i onda još ima bedastih Hrvata, koji to ne vide, koji se dadu za nos vući, dok i sami ne osjete žalac velikog prijateljstva srbijanskog. Štala sa sijenom je sasma izgorjela, dok su kuću nekako ljudi spasili. Osigurano nije bilo ništa. — Dne 22. o. mj. zapalila je srpska pro- paganda dva stoga sijena g. Martina Gol- ca, vrloga starčevićanca u Ribniku. Njegov je sin opazio člana propagande, za njim je letio i u nj pucao, ali bez uspjeha. Samo napred, srbijanska propagando, po načeli- ma revolucijonarnoga štatuta, sastavljenoga u Srbiji! Gradska kronika. + Niko Milošević. U subotu je pre minuo g. Niko Milošević, gragjevni podu- zetnik, u 35.0j godini. U ponedjelnik po podne bio mu je priregjen lijep sprovod, uz žalobnu svirku »Gundulićeve« glazbe. Osim »Hrvatske Radničke Zadruge« za spro- vodom je stupao i veliki broj prijatelja i znanaca, jer je pokojnik bio dobar, prija- teljski i veseljak, a bio je i dobar Hrvat, vrli naš istomišljenik. Laka mu rodna gru- da, a teško ucviljenoj g.gji supruzi i svojti naše iskreno saučešće. + ivo Brangjelica. U subotu je nakon kratke bolesti preminuo g. Ivo Bran- giolica, trgovac i kafedžija, u 65. godini. U Nedjelju mu je bio priregjen lijep po- greb. Laka mu zemlja, a ucviljenoj poto- dici naša iskrena sućut. Gdje smeo? Mjesni c. k. ured očevi- dnosti ove je sedmice izdao jedan oglas na javnim tablama, na kojemu je prvo talijan- ski! Dokle ćemo trpjeti sličue uvrijede na-