Br. 241. biti samo dok bude ovo 6 godina zastu- pnikom, a poslije glasovat za drugog«. Da su se nekoji pristaše Prodanovi tako izra- zili spravan sam dokazati sa svjedocima. Na skupštini se Prodana malo razumilo, budući da su naši pjevali; čuo sam jedino to, da »ko nije uz njega, da je s Nijemcima ili Magjarima«!!! Poslije govora Don Ivina predložio je teolog Didović mjesto oca, u »ime naroda« tri resolucije. O prvima neću da govorim, osim zadnje, u kojoj moli veleč. Prodana da spoji program Starčevićev s o- nim kršćanskih socijala. O smiješnosti te resolucije neću da govorim kad svak znade, da Starčevićev program štiti sam po sebi vjeru, imajući za geslo Bog i Hrvati, i da veleč. Prodan kao svećenik mora da štiti vjeru. U ostalom dati takovu resoluciju u ime naroda, koji nema ni pojma o kršćansko- socijalnoj stranci nije samo smiješno, nego je upravo štogod drugo! Poslije tog mizer- nog dočeka i skupštine, pošto mal da ne zapališe bratsku kuću sa bengalima, koji su im se majednom zapalili tako, da je i veleč. Prodan morao skočiti sa govornice, otpratiše ga stranci i ono malo pristaša iz mjesta do župničkog dvora, dočim se naši razigjoše svojim kućama, kličući proti »Srbi- ma« i slaveći neumrlog Starčevića. Sutra dan je pohodio Zaglav i Luku sa ono desetak ljudi, te je uprav smiješno izgledalo, dočim su naši pristaše radili i ne obaziruć se na njih. Ali smo htjeli veleč. Prodanu poka- zati, da ostajemo pri svojim načelima, da nam je više stalo do njih, nego li do oso- be, pa bilo čije, da osugjujemo njegov ko- rak, koji je rascijepao naš narod u još je- dnu stranku i oslabio starčevićanske redove u Dalmaciji. Htjeli smo mu pokazati, da uvjereni o valjanosti naših načela i o mo- gućnosti izvedenja Starčevićeva programa, ne marimo zato što će nas mrziti ljudi ko- ji više cijene osobe nego program, i da smo spremni za svoje uvjerenje i poginuti. Na povratku iz Luke vikalo je ono par pri- staša Prodanovih »Živili Srbi«. Ala dobre škole!! Do vidova Don Ivo, do mezeva na izborima ! eo . e Vijesti iz naroda. Iz Makarske. (Opaka propaganda). Neki ovdje zadrti »demokrat« čini opaku propagandu, dijele- ći osobito megju neiskusnom mladeži i ra- dničkom stališu neke protunarodne otrovne brošurice, koje mu dolaze iz poznate soci- jalističke i »naprednjačke« kovačnice u Splje- tu, a koje smijeraju, da nam otruju katoli- čku pragjedovsku vjeru i da nam _ poživin- če naš hrvatski narod. Kako nam pripovi- jedaju, taj njihov povjerenik do sada je pre- ko stotine takovih knjižica što rasprodao, što pozajmio, samo neka se otrov daje ši- ri, i kako čujemo, jer nezadovoljan slabim uspjehom u mjestu, kani preko demokrat- skih učitelja i drugih demokratskih delija i kroz primorska sela takove gnusobe dijeliti samo da mu uspije paklenska svrha. S to- ga pozivljem župnike i dobre pučke učite- lje, da se zdušno zauzmu, da se taj tro- skot dalje ne širi, i takove knjige netom u ruku kome dogju da ih unište, a osobito neka bdiju da do mladeži rečena otrov ne dopre, jer nezreli se lako mogu zavesti, o- sobito neuki i neupućeni. Opakog pak ši- ritelja opominjemo, da se okani ćoravog posla, a netom ga kogod pri djelu uhvati znati će što mu je činiti, i što nam sam za- kon dozvoljuje, jer da ima i takovih knjiga kojim nije dozvoljeno raspačavanje! Bila bi dužnost i političke vlasti na to malko pri- paziti! — Hrvat katolik. Iz Janjine. (Par riječi «Glasu s Gradine«). U za- dnjem broju ovog cijenj. lista, čitao sam dopis iz Janjine, potpisan »Glas s Gradi- ne«, te kritizira prvi pohod zastupnika Ku- njašića u našoj Općini, kao i ponašanje na- šeg načelnika Sugje. Preko svega ću toga proći, a osvrnut ću se samo na onu točku, gdie gosp. dopisnik, upravljajući gosp. na- čelniku nekoliko riječi, megju ostalim kaže: »Prošla su vremena pašaluka, samovolje i osvete u Janjini — za uvijeke«. Treba da si ama baš slabih oči, a da ne vidiš kud ta cilja. Nego, ovog se puta gosp. dopisnik nekako odveć zaletio, jer baš po njegovim vlastitim riječima, mogao bi svak punim pravom reći: »Nastala su u Janjini vreme- na pašaluka, samovolje ... .« Da li za uvi- jeke — to će budućnost najbolje pokazati. Izvaliti onakovu butadu znači, ili osobnu mržnju, koja ne štedi ćak ni pokojnike, ili slabo poznavanje nedavne prošlosti. U pr- vom ga slučaju žalim, poručujuć mu da se kani toga, dočim u drugom ga svjetujem da ne piše o stvarima, kojih mu nije po- znata povjest i razvitak. Da li ovdje vrijedi prvi ili drugi slučaj, to ne ću da razgla- bam, samo ću umoliti gospodina »s Gra- dine«, da mi navede nekoliko primjera pa- šaluka, samovolje i osvete onih, na koje on u svom dopisu cilja. Za svaki takav pri- mjer, spravan sam dati javno K 5 u fond, koji on odredi. Je li gosp. dopisnik voljan javno položiti istu svotu u fond »Gunduli- ćeve« glazbe, za svaki primjer pašaluka, samovolje i osvete onih, koji su sada »oci domovine«? Još nešto. — Znatiželjan sam, kako bi gosp. dopisnik protumačio: zašto se, skoro u svakom dopisu iz Janjine, pa čega se god isti ticao, netemeljito upliće neke osobe i okolnosti, koje sa jezgrom dopisa nemaju ništa zajedničkoga !? — Čast. Iz Skradina. (Od pravaša i dobrog katolika — »na- prednjak«!) Lanjske godine smjestio se u ovu Općinu dobro poznati umirovljeni sa- vjetnik, koji se je prvo isticao kao pravaš i dobar katolik, a sada pripadnik napre- dnjačke stranke z,anijekajući svako političko uvjerenje, samo stoga da sruši sve ono do- bro, što su bili žrtvam plemeniti i rodolju- bni ljudi podigli i učvrstili u ovoj općini na korist pravaške stranke i naroda. Zabo- de on svoj nos u ovu Općinu, i radi nje- gove oholosti i reklame, namjerom, da bu- de on u dojdućim izborima izabran načel- nikom, sruši do temelja našu Općinu pra- vašku i katoličku, počineći svakakovih raz- dora u mjestu. Ali neka pamti onu: »Pro- klei bio svaki izdajica svoje domowvine«! Uštrcao je sa cinizmom njegov otrov mu- dromu načelniku »Marco sapiente« i dru- žini, da odobre njegove paklene makinacije i njegov žalosni i kukavni rad. Gosp. na- čelnik neka dobro pamti glas naroda: »Po- turici, propast« ! Kad je sada Toni Farizej uvidio, da je preziren od svakoga, jer je svima dozlogrdio, podvio rep megju noge, i ode u Spljet na službu kod tvornice sa- puna Paschescha. Dobar mu put i — da- leko mu od nas kuća! Iz Kotora. (Bratija na poslu. Sve »za narod«!) Na sjednici opć. vijeća o kojoj je u ovom listu bilo govora — katolički pop Don A. M. živo je zagovarao da se dade što masnija plata »srbinu« opć. blagajniku g. J. Kadiji, koji je dvije žene obratio na grčko-istočnu »srpsku« vjeru, i koji u opće jako »voli« Hrvate i katolike. Nego taj veliki austrijanac inače političko dijete slogaškog konsorcija išao je i dalje. Nakon što je načelnik izvi- jestio, da Općina nazaduje, on je iznio pred- log, da se otpošalje pripomoć za »Srbe« veleizdajnike u Zagrebu, u iznosu od 300 Kr., što je vijeće naravno i prihvatilo, ali ne jednoglasno kako je mjesni srpski list »Boka« izvijestio. Možda je i Don A. poslije crvenih bječava željan ordena koje srpske državice ! U ostalom što je stalo Dobroćanima za potrebe našeg grada, za koje bi se ima- la općina pobrinuti, u prvom redu za čisto- ću, a da drugo i ne spominjemo. Žale se, da prihodi opadaju, a oni siplju narodni no- vac za veleizdajnike, za srpsku »Kotorsku glazbu« dvostruko nego bi morali, za bez- korisne ugovore acetilenske rasvjete i drug- dje! A »Srbi« na sva usta viču, da su oni za »opće interese« ?! (U Sabor). »Srpski poslanik« na dalm. saboru g. M. Radimiri nalazi se u Zadru, da »zagovara« (kao i do sada!!) interese Boke Kotorske, Možda će se i on samo baviti o »srp- stvu« Bosne i veleizdajnicima, poput g. Bje- ladinovića na carevinskom vijeću ! Iz Mula kod Kotora. (Zahvala »Zvonimira«). Uprava Hrvat- skog Pjevačkog Društva »Zvonimir« u Mulu kod Kotora zahvaljuje svima, koji su im bili pri ruci prigodom priregjenja zadnjeg društvenog izleta kroz okolinu Boke Kotor- ske sa svojim tamburaškim zborom, a oso- bito Upraviteljstvu Općine Tivta i mješća- nima na lijepom, bratskom dočeku, kao i Upraviteljstvu Općine Lastve, hrv. čitaonici, dilet. tamb. zboru i mješćanima Lastve, gdje je društvo bilo svesrdno primljeno i poz- dravljano. Zahvaljuje se i ovim putem i upravi »Bokeljske Plovitbe«, koja je paro- brod »Tivat« dala na raspoloženje uz umje- renu cijenu, te kapetanu istoga g. Krstu Puhaču i cijelom osoblju. Svima ujedno naj toplija blagodarnost i harnost, uz poklik : Živjeli ! Op. Ur.: Bilo izostalo zbog preobilnosti gradiva.. Iz Muća.*) (Ode nam, Bogu hvala ! Oprez braćo Sla- njani!)|on ode. Ma ko? Ma Mirko Kulić! Ko je Mirko Kulić? Rijetka pojava! mu se rodio u Zagori, u Dugobabam, a on u Spljetu. U 22 godine promijenuo je 23 općine, a iz dojedne pošao je okrpljenih šal- vara | On vam je sve što hoćete: hrvat, sr- bin, autonomaš, pravaš, čisti i nečisti, narod njak ovisni neovisni, obzoraš, demokrat, antismodlakovac, antivladinovac, davunžjija, trhonoša, službonoša, noćni mužikanat, fanat Op. Ur.: Pod odgovornost g. dopisnika. PRAVA CRVENA HRVATSKA od briškule, dopisnik »Sloboda«, ma i uz- višen pjesnik! On je liberalac, klerikalac, žderipop, biskupovac, hulitelj, katolik u lu- cidim gorljivi, jer u 46. godini kako dozna- dosmo dao se ovdje »krizmati« su 10 dana proštenja, tj. bio je linčovan sa 10 dana tamnice. — Gdjegod bio nezaboravnu us- pomenu ostavio, jer načelnike, presjednike do veleizdajstva tužio, osvagjao, na optuž- ničke ih klupe nasijedio, ali on sam tamniće čistio. U Skradinu, Bolu, Bogomolju, Gracu, na Muću, spomen-ploču mu uzigjali, sa mi- rovinom Barbe Zane. Ovdje poslije 6 mje- seci, primio je pakrački dekret, pa se kao jabanžjija udomio kod mjesne učiteljice, koja ga je za toliko mjeseci krila od sunčane žege, dok nije kotar. škol. vijeće strogo joj naredilo da njega i svu mu robu mora na dvor izbaciti. — On je ovih dama skitio pjesmu, o kojoj »Naše Jedinstvo« u br. 103 ovako piše: »Imali smo prilike pročitati je- dnu gnusnu pjesmu proti načelniku Muća Zekanu; u nas svašta se vidi, ali ovakove sramote zaisto rijetko, kao što je ova pjesma — anonimni prostak je u ovoj pjesmi na- jinfamniiim lažima, klevetama dirnuo u po- štenie cijele obitelji i to tako lažno, podlo, infamno, da čovieku staje nmamet, da se mn- že i takovih pisati i tiskati. Auktor je kadar svega i svačesa — jer mu nije upalila ka- kva švindlarija, jer se ovim obično bave skitnice !« Karakter niegove savijesti osijeva u njegovu rukopisu, koga ni on sam nezna dienuti. Proti Smodlaki radio, bunio, hvalio kako mu vrat skrha, a kasniie bio je mie- govo mezimče! On je demokratskoga nare- čenoga zastupnika, Jakova Purišića, naćerao tuskoro siromaha na 15 dana tamnice, i 300 kruna trošaka, i da mu se otkrilo da je bio podavno u tamnici za nečastni čin. I ovim se kiti bijedni Dr. Jose! Našemu načelniku 13 procesa skovao, ali je on sugjen bio. Har- ni Mućani sinoć mu dne 2/9: priredili »glaz- bu«, koja je trajala 3 sata, da su odlijegala brda. Jutros što je otmenijega (niko) otpra- tilo ga je do »Zlokovića« mosta, želeć mu u novoj postojbini sličnu slavu, poslije 3 mjeseca! Slanjani, u pamet za vremena! —- Mućani. Politički pregled. Izjava Apponyia o držanju Beča pre- ma magjarskim zahtjevima. Budimpešta, 29/9.: Ministar grof Apponyi izjavio se o sadanjoj političkoj situaciji. Apponyi je re- kao, da Beč doista pokazuje sklonosti, da izluči za sada vojne zahtjeve zajedničke vla- de, kako to žele neodvišnjaci a približuje se misli da vladu predade rukama neodvi- šnjaka. Nu ipak su postojeće razlike preve- like, a glavno u tom, što Beč ne pokazuje sklonosti da dade kabinetu neodvišnjaka punomoć na izjavu, da je vlada ovlaštena poduzeti predradnje za samostalnu banku. Urota u Crnoj Gori. Iz Cetinja javljaju: Jedan podčasnik sakupio je svoju satniju, te joj je saopćio, da mu je naloženo pro- goniti zlikovce te neke pohvatati i zatvori- ti. On je megjutim poveo satniju do jedno- ga skladišta oružja, te je pozvao vojnike, neka zaposjednu oružanu. Ali vojnici ne- htjedoše poslušati. Oblasti su obaviješćene o dogogjaju te su odredile, da se uapsi časnik. Sastao se vojni sud, da ispita što je na stvari. Jedanaest osoba pobjeglo je u Albaniju. To daje povoda nagagjanju, da se je radilo o uroti, koju je časnik htio iz- vesti. Još nije poznato, koja je svrha bila uroti. Kralj Petar u Beču i Berlinu. Javljaju iz Beograda, da će kralj Petar prilikom svo- ga putovanja u inozemstvo posjetiti i bečki i berlinski dvor, i da ova dva dvora ne bi u nikojem slučaju mimoišao. Knez Nikola u Rimu. Sa Cetinja javlja- ju, da će knez Nikola sa kneginjom Mile- nom otići ove jeseni u posjete svome zetu, talijanskom kralju. Put ruskog cara u Italiju. Iz Pariza po- tvrgjuju vijest, da će ruski car Nikola pri- spjeti u Napulj dne 4. ov. mj., gdje će se sastati sa talijanskim kraljem. Zakonske osnove za drž, dumu. Dioba Poljske. iz Petrograda javljaju, 29/9.: U budućem zasjedanju državne dume vlada će podastrijeti zakonsku osnovu o utemeljenju ruskog konsulata u Pragu, o osnovanju pos- lanstva u Sofiji, te zak. osnovu o razdiobi Ruske-Poljske u tri izborne kurije za izbor zastupnika u dumu, i to u: rusku, poljsku i jevrejsku izbornu kuriju. Novi konilit zbog krete. Kretska kon- terencija. Carigrad: U ovdješnjim se diplo- matskim krugovima drži, da će doći do po- novnog konilita zbog Krete. Turska je nai- me nakanila, čim budu pregovori za novi zajam dogotovljeni, zatražiti imenovanje ko- jeg otomanskog podanika kretskim guver- nerom. Budu li zaštitne vlasti protiv toga i God. V. budu li htjele imenovati kojeg Evropejca | za vojsku, otišao u uniformi, da se prošeće guvernerom, tada će Porta zahtjevati, da taj duž granice. Blizu Ljezice prešao je grani- primi otomansko podaništvo i da položi svoju službenu prisegu na ruke sultana. Zaštitne vlasti nijesu sklone ovakovom rije- šenju, pa su odlučile sazvati kretlsku kon- ferenciju, na koju bi bile pozvane Austro- Ugarska i Njemačka. Rusija pristaje na kretsku konferenci- ju. Petrograd: »Birževija Vjedomosti« doz- naje, da je ruska vlada pristala na obdrža- vanje kretske konferencije. Grci protiv Muslimana na Kreti. Cari- grad: Ovamo su stigle vijesti o brojnim u- morstvima Muslimana po Grcima. Zbog to- ga iseljuju se iz Retuma i Kaneje skoro svi Muslimani. Porta ju uložila protest kod za štitnih vlasti. Domaće vijesti. Hrvatski sahor u Zadru. Dne 24. pr. mj. bila je četvrta sjednica hrvatskog sabora u Zadru. Jedanaest zastupnika pri- kazaše razne upite na vladu. Drinković u: čini predlog da se pretresa ustavno zakon o pošumljivanju. Prodan nešto prigovara presjedniku, a kad mu ovaj ne dopušta vo- diti polemiku s presjednikom, odustaje od riječi. Prelazi se na zakonsku osnovu, da se povjeravaju vladinom povjereniku stano- viti poslovi mjesnog redarstva za grad Za- dar i okolicu. Ziliotto prigovara sa strane slobode općinske, a bio bi bolje učinio da je mučao, jednom kad nije znao zauzdati strasti zadarskih razbojnika. Njegov pre- dlog, da se osnova otkloni, bio je odbačen, i ako sa talijanašima glasovaše petero »sr- ba«. Iznešene su dvije osnove o dišiplinar- nim propisima za učitelje i o uregjenju pra- vnih odnošaja učitelja, koje prelaze na od- bore. Takogier šalje se odboru iražbu, da bude izručen sudu zast. Srzentić. Čitaju se razna izvješća i osnova zakona o proštenju zgrada za radničke stanove. Dne 27. bila je peta sjednica. Trinaest je zastupnika prikazalo razne upite na vladu. Medini predloži, da se proširi gradska na- ša luka i da se namjesti ispitani arhivar. Tresić da se u ovom zasjedanju iznese zak. osnova za izbornu reformu, i da se ispita- ju djeca, koja bi stupila u škole ako im jezik dotične škole nije materinski. Zastup- nik Prodan da se urede kmetski odnošaji. Nj. Pr. Namjesnik i Toučić odgovaraju na razne postavljene upite, a tako isto i pre- sjednik sabora. Raspravlja se o predlogu Biankinia i Prodana, da se odgovori na pre- višnju povelju adresom na Njeg. Veličan- stvo. Čitaju se izvješća Zem. Odbora o po- višenju plate liječniku Prvanu, i o seoski- jem blagajnama. Čita se i raspravlja o pre- dlogu Biankinia, da se ukinu uvozne cari- ne na žito, te je predlog usvojen, dočim pada onaj Drinkovićev. Raspravlja se o pre- dlogu Brajkovića, da se u ekonomskom pro- gramu osobito pripazi na Boku, i prima ga se nadopunjena da se isto postupa za Bu- kovicu. Raspravlja se o predlogu Lupisa, da se opet klasificiraju šume u Korčuli i Pelješcu, nadopunkom Macchieda za Hvar, što bje primljeno. Dne 29. pr. mj. bila je šesta sjednica. Jedanaest zastupnika stavljaju upite na vla- du. Tresić iznaša resoluciju, kojom se pro- svjeduje na ono, što optužnica u Zagrebu kaže o dopisivanju srpskih revolucijonara- ca u Zagrebu, sa jednomišljenicima u Du- brovniku i Dalmaciji. Svi su zastupnici tu resoluciju odobrili pak i isti talijanci, samo pra- vaši nijesu. Tončić odgovara na razne upi- te, a takogjer i presjednik. Raspravlja se o predlogu Kunjašića za Prigradicu, i prima se. Čita se zak. osnova, kojom se preina- čuju neki paragrafi zakona o cestama ne- državnim. Raspravlja se o zadužbini pok. Miha Cara, i duga se rasprava vodila, te je većina usvojila odborov predlog. Čita se zak. osnova pravilnika za liječilište u Du- brovniku. Raspravlja se o predlogu Miha- ljevića, da se ustanovi agrarna banka, koja se i usvaja. Talijanski jezik na srednjim školama. Do sada je taj jezik podučavao se u višim razredima po dva sata sedmično, nu novom godinom odregjeno je po tri. Da- kle odslije zaostaje za hrvatskim! Dapače u cijeloj gimnaziji poučava se sedinično 26 sati, dočim hrvatski samo 22 sata. Živjeli naši »narodni« zastupnici ! Velika zabava ,,Preporoda“i, Jučer je dne 1. 0. m. »Preporod«, ferijalni klub Hrvata akademičara u Sarajevu, prire- dio veliku zabavu s plesom. Program zaba- ve je sasma biran. Čist prihod namijenjen je u dobrotvorne svrhe. Nezgoda austr. pukovnika na crnogorskoj granici. Juvljaju nam iz Kotora, da je Pukovnik pete dragunske pukovnije u Mariboru, Ivan Hohenbuicher, kojemu je povjeren posao kupovanja konja cu i stupio na crnogorsko tlo za kojih 200 metara, a da ni sam za to nije znao. Na- jedanput izniče pred njim crnogorska pro- granična straža, oduzme mu sablju i odvede ga do Njeguša. Tu je pukovnik pretražen i na njemu je nagjeno preko 100.000 kruna, koje su većim dijelom bile od erara, za nabavu konja. Na časnu njegovu riječ, da je neho- tice zabasao, povraćena mu je sablja i sve njegovo i otpraćen do austrijske granice. Prošlih su dana na isti način od crnogorske straže bila uhvaćena i dva naša vojnika, ali kada uvidješe kako je stala stvar, pustiše ih. »Hrvatskoj Kruni““, Na predbače- nu mi neosnovanu i toliko puta pobijenu uvrijedu u broju 104 »Hrvatske Krune«, u članku pod naslovom »Naš odgovor na kon- kretna pitanja«, imao sam namjere gospo- du na uredništvu »Hrv. K.« poslužiti kako zaslužuju, ali u istom spomenutom broju opazih noticu pod natpisom »Braća-nebraća«, iz koje i to proizlazi, da se u polemikama sa »Hrv. K.« daje gradiva i podloge onim oko »Risorgimenta« i »Dalmate«, a da se tim šteluje hrvatskoj stvari, | uprav zbog toga sustežem se, a tim dokažujem da malo bolje shvaćam rodoljublje i da neću da šte- tujem hrvatskoj stvari, kako neki po svoj prilici maloljetnik na uredništvu »Hrv. Kru- ne«. Jer kud će te više, kad u jednom -te istom broju »Hrv. Krune« na jednom se mjestu vrijegja, kleveće, napada, sumnjiči i na sav mah izazivlje, a na drugom se mje- stu čisto i bisto kaže, da se sa polemikama štetuje hrvatskoj stvari, jer se pruža mate- rijala našim ljutim dušmanima! Ko dakle štetuje hrvatskoj stvari?! Zar bi gospoda na uredništvu »Hrv. Krune« htjela napadati, vrijegjati, klevetati i sumnjičiti, a da napa- dnute nevine osobe nemaju prava odgova- rati i tjerati im u grlo podle izmišljotine? Gospodo oko »Hrv. Krune« : manje zlobe, manje podvala i mržnje, a više ljubavi, raz- boritosti i objektivnosti, pak će te više ko- ristiti općoj nam hrvatskoj stvari! Ovim završujem, ali — budem li opet izazvan — čut će me! Frano Schick. Dr. Smodlaka — ,,sve za na- rod““ ? Spljetski »Puk« u broju od 29. pr. mj. donaša: »Govori se javno, da je advo- kat Smodlaka poručio težacima, da će ih on na Sudu braniti, ako mu u ime obrane donesu unaprijed ili Kr. 10 ili po hektoli- tra masta. Živio otac šmaloga puka !« + Dr. Ivan Hribar. U Ljubljani je preminuo Dr. Ivan Hribar, u 35.0j godini, sin načelnika Ljubljane. Laka mu zemlja, a teško ucviljenom ocu i svojti naša iskrena sućut u golemoj žalosti. Izložba društva hrvatskih u- mjetnika ,,Medulić“< u Ljublja- mi. Na poziv i pot'caj slovenskog slikara Rik. Jakopića, otvorit će se dne 16. okto- bra u Jakopićevom paviljonu u Ljubljani umjetnička izložba društva »Medulić«. Izlo- žba će trajati do 31 Novembra. — Pozivu slovenskoga umjetnika odazvaše se svi na- ši bolji i priznatiji umjetnici. Umjetnici, ko- ji žele prisustvovati ovoj izložbi, neka se obrate odmah na g. E. Vidovića, slikara u Spljetu, koji će im podati sve potrebite u- pute i razjašnjenja. Madžarske škole u Slavoniji. Društvu »Julian« još nije dosta izazivanja, već hoće, da Hrvate do kraja razdraži proti svojim mešetarima. Čuje se naime, da ma- džarizatorsko društvo »Julian« namjerava do- mala otvoriti u Vinkovcima, Osijeku i Ze- munu po jednu stručnu školu, u kojoj će se ženska djeca podučavati u šivanju i ku- hanju madžar. jela, ili kako Madžari vele : »Magyar konyha«. Društvo »Julian« riamje- rava osim toga otvoriti još i zavod za svoju školsku djecu u Osijeku! =, Citulja. Našeg sumišljenika u Kotoru g. Josipa Jakičevića zadesi velika žalost: umrije mu mila supruga, g.gja Anka, u 44. godini. Laka joj zemlja, a g. Josipu i svojti naša iskrena sućut. Veleizdajnički proces. U prošlu subotu obdržala se je zadnja rasprava o veleizdajničkom procesu u Zagrnbu. Javlja- ju, da će osuda biti izrečena dne 9. o. mj. Kotarska gospodarska zadru- ga osnovala se je u Orebiću iSKorčuli. Napeto stanje u[Spljetu. Prije ovogodišnje jematve nije došlo do sporazuma izmegju vlasnika zemalja i težaka u Spljetu. Težaci, reklo bi se, slabo svjetovani od onih koji bi ih morali na dobro svjetovati, hoće da silom izvoješte sebi poboljšice, koje mo- gu dobiti samo sporazumom i privolom gos- podara. U petakf24/9. su težaci priredili de- monstrativni ophod, kojemu se pridružiše i socijalisti, o čemu smo u zadnjem broju do- nijeli brzojavnu vijest. U povorci je bilo oko 4—5000 ljudi, žena i djece. Na obali go-