Br. 241.

biti samo dok bude ovo 6 godina zastu-
pnikom, a poslije glasovat za drugog«. Da
su se nekoji pristaše Prodanovi tako izra-
zili spravan sam dokazati sa svjedocima.
Na skupštini se Prodana malo razumilo,
budući da su naši pjevali; čuo sam jedino
to, da »ko nije uz njega, da je s Nijemcima
ili Magjarima«!!! Poslije govora Don Ivina
predložio je teolog Didović mjesto oca, u
»ime naroda« tri resolucije. O prvima neću
da govorim, osim zadnje, u kojoj moli veleč.
Prodana da spoji program Starčevićev s o-
nim kršćanskih socijala. O smiješnosti te
resolucije neću da govorim kad svak znade,
da Starčevićev program štiti sam po sebi
vjeru, imajući za geslo Bog i Hrvati, i da
veleč. Prodan kao svećenik mora da štiti
vjeru. U ostalom dati takovu resoluciju u
ime naroda, koji nema ni pojma o kršćansko-
socijalnoj stranci nije samo smiješno, nego
je upravo štogod drugo! Poslije tog mizer-
nog dočeka i skupštine, pošto mal da ne
zapališe bratsku kuću sa bengalima, koji
su im se majednom zapalili tako, da je i
veleč. Prodan morao skočiti sa govornice,
otpratiše ga stranci i ono malo pristaša iz
mjesta do župničkog dvora, dočim se naši
razigjoše svojim kućama, kličući proti »Srbi-
ma« i slaveći neumrlog Starčevića. Sutra dan
je pohodio Zaglav i Luku sa ono desetak
ljudi, te je uprav smiješno izgledalo, dočim
su naši pristaše radili i ne obaziruć se na
njih. Ali smo htjeli veleč. Prodanu poka-
zati, da ostajemo pri svojim načelima, da
nam je više stalo do njih, nego li do oso-
be, pa bilo čije, da osugjujemo njegov ko-
rak, koji je rascijepao naš narod u još je-
dnu stranku i oslabio starčevićanske redove
u Dalmaciji. Htjeli smo mu pokazati, da
uvjereni o valjanosti naših načela i o mo-
gućnosti izvedenja Starčevićeva programa,
ne marimo zato što će nas mrziti ljudi ko-
ji više cijene osobe nego program, i da
smo spremni za svoje uvjerenje i poginuti.
Na povratku iz Luke vikalo je ono par pri-
staša Prodanovih »Živili Srbi«. Ala dobre
škole!! Do vidova Don Ivo, do mezeva na
izborima !

 

eo . e

Vijesti iz naroda.
Iz Makarske.

(Opaka propaganda). Neki ovdje zadrti
»demokrat« čini opaku propagandu, dijele-
ći osobito megju neiskusnom mladeži i ra-
dničkom stališu neke protunarodne otrovne
brošurice, koje mu dolaze iz poznate soci-
jalističke i »naprednjačke« kovačnice u Splje-
tu, a koje smijeraju, da nam otruju katoli-
čku pragjedovsku vjeru i da nam _ poživin-
če naš hrvatski narod. Kako nam  pripovi-
jedaju, taj njihov povjerenik do sada je pre-
ko stotine takovih knjižica što rasprodao,
što pozajmio, samo neka se otrov daje ši-
ri, i kako čujemo, jer nezadovoljan slabim
uspjehom u mjestu, kani preko demokrat-
skih učitelja i drugih demokratskih delija i
kroz primorska sela takove gnusobe dijeliti
samo da mu uspije paklenska svrha. S to-
ga pozivljem župnike i dobre pučke učite-
lje, da se zdušno zauzmu, da se taj tro-
skot dalje ne širi, i takove knjige netom u
ruku kome dogju da ih unište, a osobito
neka bdiju da do mladeži rečena otrov ne
dopre, jer nezreli se lako mogu zavesti, o-
sobito neuki i neupućeni. Opakog pak ši-
ritelja opominjemo, da se okani ćoravog
posla, a netom ga kogod pri djelu uhvati
znati će što mu je činiti, i što nam sam za-
kon dozvoljuje, jer da ima i takovih knjiga
kojim nije dozvoljeno raspačavanje! Bila bi
dužnost i političke vlasti na to malko pri-
paziti! — Hrvat katolik.

Iz Janjine.

(Par riječi «Glasu s Gradine«). U za-
dnjem broju ovog cijenj. lista, čitao sam
dopis iz Janjine, potpisan »Glas s Gradi-
ne«, te kritizira prvi pohod zastupnika Ku-
njašića u našoj Općini, kao i ponašanje na-
šeg načelnika Sugje. Preko svega ću toga
proći, a osvrnut ću se samo na onu točku,
gdie gosp. dopisnik, upravljajući gosp. na-
čelniku nekoliko riječi, megju ostalim kaže:
»Prošla su vremena pašaluka, samovolje i
osvete u Janjini — za uvijeke«. Treba da
si ama baš slabih oči, a da ne vidiš kud
ta cilja. Nego, ovog se puta gosp. dopisnik
nekako odveć zaletio, jer baš po njegovim
vlastitim riječima, mogao bi svak punim
pravom reći: »Nastala su u Janjini vreme-
na pašaluka, samovolje ... .« Da li za uvi-
jeke — to će budućnost najbolje pokazati.
Izvaliti onakovu butadu znači, ili osobnu
mržnju, koja ne štedi ćak ni pokojnike, ili
slabo poznavanje nedavne prošlosti. U pr-
vom ga slučaju žalim, poručujuć mu da se
kani toga, dočim u drugom ga svjetujem
da ne piše o stvarima, kojih mu nije po-
znata povjest i razvitak. Da li ovdje vrijedi
prvi ili drugi slučaj, to ne ću da razgla-
bam, samo ću umoliti gospodina »s Gra-
dine«, da mi navede nekoliko primjera pa-

 

šaluka, samovolje i osvete onih, na koje
on u svom dopisu cilja. Za svaki takav pri-
mjer, spravan sam dati javno K 5 u fond,
koji on odredi. Je li gosp. dopisnik voljan
javno položiti istu svotu u fond »Gunduli-
ćeve« glazbe, za svaki primjer pašaluka,
samovolje i osvete onih, koji su sada »oci
domovine«? Još nešto. — Znatiželjan sam,
kako bi gosp. dopisnik protumačio: zašto
se, skoro u svakom dopisu iz Janjine, pa
čega se god isti ticao, netemeljito upliće
neke osobe i okolnosti, koje sa jezgrom
dopisa nemaju ništa zajedničkoga !? — Čast.

Iz Skradina.

(Od pravaša i dobrog katolika — »na-
prednjak«!) Lanjske godine smjestio se u
ovu Općinu dobro poznati umirovljeni sa-
vjetnik, koji se je prvo isticao kao pravaš
i dobar katolik, a sada pripadnik napre-
dnjačke stranke z,anijekajući svako političko
uvjerenje, samo stoga da sruši sve ono do-
bro, što su bili žrtvam plemeniti i rodolju-
bni ljudi podigli i učvrstili u ovoj općini
na korist pravaške stranke i naroda. Zabo-
de on svoj nos u ovu Općinu, i radi nje-
gove oholosti i reklame, namjerom, da bu-
de on u dojdućim izborima izabran načel-
nikom, sruši do temelja našu Općinu pra-
vašku i katoličku, počineći svakakovih raz-
dora u mjestu. Ali neka pamti onu: »Pro-
klei bio svaki izdajica svoje domowvine«!
Uštrcao je sa cinizmom njegov otrov mu-
dromu načelniku »Marco sapiente« i dru-
žini, da odobre njegove paklene makinacije
i njegov žalosni i kukavni rad. Gosp. na-
čelnik neka dobro pamti glas naroda: »Po-
turici, propast« ! Kad je sada Toni Farizej
uvidio, da je preziren od svakoga, jer je
svima dozlogrdio, podvio rep megju noge,
i ode u Spljet na službu kod tvornice sa-
puna Paschescha. Dobar mu put i — da-
leko mu od nas kuća!

Iz Kotora.

(Bratija na poslu. Sve »za narod«!) Na
sjednici opć. vijeća o kojoj je u ovom listu
bilo govora — katolički pop Don A. M.
živo je zagovarao da se dade što masnija
plata »srbinu« opć. blagajniku g. J. Kadiji,
koji je dvije žene obratio na grčko-istočnu
»srpsku« vjeru, i koji u opće jako »voli«
Hrvate i katolike. Nego taj veliki austrijanac
inače političko dijete slogaškog konsorcija
išao je i dalje. Nakon što je načelnik izvi-
jestio, da Općina nazaduje, on je iznio pred-
log, da se otpošalje pripomoć za »Srbe«
veleizdajnike u Zagrebu, u iznosu od 300
Kr., što je vijeće naravno i prihvatilo, ali
ne jednoglasno kako je mjesni srpski list
»Boka« izvijestio. Možda je i Don A. poslije
crvenih bječava željan ordena koje srpske
državice ! U ostalom što je stalo Dobroćanima
za potrebe našeg grada, za koje bi se ima-
la općina pobrinuti, u prvom redu za čisto-
ću, a da drugo i ne spominjemo. Žale se, da
prihodi opadaju, a oni siplju narodni no-
vac za veleizdajnike, za srpsku »Kotorsku
glazbu« dvostruko nego bi morali, za bez-
korisne ugovore acetilenske rasvjete i drug-
dje! A »Srbi« na sva usta viču, da su oni
za »opće interese« ?!

(U Sabor). »Srpski poslanik« na dalm.
saboru g. M. Radimiri nalazi se u Zadru, da
»zagovara« (kao i do sada!!) interese Boke
Kotorske, Možda će se i on samo baviti o »srp-
stvu« Bosne i veleizdajnicima, poput g. Bje-
ladinovića na carevinskom vijeću !

Iz Mula kod Kotora.

(Zahvala »Zvonimira«). Uprava Hrvat-
skog Pjevačkog Društva »Zvonimir« u Mulu
kod Kotora zahvaljuje svima, koji su im
bili pri ruci prigodom priregjenja zadnjeg
društvenog izleta kroz okolinu Boke Kotor-
ske sa svojim tamburaškim zborom, a oso-
bito Upraviteljstvu Općine Tivta i mješća-
nima na lijepom, bratskom dočeku, kao i
Upraviteljstvu Općine Lastve, hrv. čitaonici,
dilet. tamb. zboru i mješćanima Lastve, gdje
je društvo bilo svesrdno primljeno i poz-
dravljano. Zahvaljuje se i ovim putem i
upravi »Bokeljske Plovitbe«, koja je paro-
brod »Tivat« dala na raspoloženje uz umje-
renu cijenu, te kapetanu istoga g. Krstu
Puhaču i cijelom osoblju. Svima ujedno naj
toplija blagodarnost i harnost, uz poklik :
Živjeli !

Op. Ur.: Bilo izostalo zbog preobilnosti gradiva..
Iz Muća.*)

(Ode nam, Bogu hvala ! Oprez braćo Sla-
njani!)|on ode. Ma ko? Ma Mirko Kulić!
Ko je Mirko Kulić? Rijetka pojava!
mu se rodio u Zagori, u Dugobabam, a on
u Spljetu. U 22 godine promijenuo je 23
općine, a iz dojedne pošao je okrpljenih šal-
vara | On vam je sve što hoćete: hrvat, sr-
bin, autonomaš, pravaš, čisti i nečisti, narod
njak ovisni neovisni, obzoraš, demokrat,
antismodlakovac, antivladinovac, davunžjija,
trhonoša, službonoša, noćni mužikanat, fanat

Op. Ur.: Pod odgovornost g. dopisnika.

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

od briškule, dopisnik »Sloboda«, ma i uz-
višen pjesnik! On je liberalac, klerikalac,
žderipop, biskupovac, hulitelj, katolik u lu-
cidim gorljivi, jer u 46. godini kako dozna-
dosmo dao se ovdje »krizmati« su 10 dana
proštenja, tj. bio je linčovan sa 10 dana
tamnice. — Gdjegod bio nezaboravnu us-
pomenu ostavio, jer načelnike, presjednike
do veleizdajstva tužio, osvagjao, na optuž-
ničke ih klupe nasijedio, ali on sam tamniće
čistio. U Skradinu, Bolu, Bogomolju, Gracu,
na Muću, spomen-ploču mu uzigjali, sa mi-
rovinom Barbe Zane. Ovdje poslije 6 mje-
seci, primio je pakrački dekret, pa se kao
jabanžjija udomio kod mjesne učiteljice, koja
ga je za toliko mjeseci krila od sunčane
žege, dok nije kotar. škol. vijeće strogo joj
naredilo da njega i svu mu robu mora na
dvor izbaciti. — On je ovih dama skitio
pjesmu, o kojoj »Naše Jedinstvo« u br. 103
ovako piše: »Imali smo prilike pročitati je-
dnu gnusnu pjesmu proti načelniku Muća
Zekanu; u nas svašta se vidi, ali ovakove
sramote zaisto rijetko, kao što je ova pjesma
— anonimni prostak je u ovoj pjesmi na-
jinfamniiim lažima, klevetama dirnuo u po-
štenie cijele obitelji i to tako lažno, podlo,
infamno, da čovieku staje nmamet, da se mn-
že i takovih pisati i tiskati. Auktor je kadar
svega i svačesa — jer mu nije upalila ka-
kva švindlarija, jer se ovim obično bave
skitnice !« Karakter niegove savijesti osijeva
u njegovu rukopisu, koga ni on sam nezna
dienuti. Proti Smodlaki radio, bunio, hvalio
kako mu vrat skrha, a kasniie bio je mie-
govo mezimče! On je demokratskoga nare-
čenoga zastupnika, Jakova Purišića, naćerao
tuskoro siromaha na 15 dana tamnice, i 300
kruna trošaka, i da mu se otkrilo da je bio
podavno u tamnici za nečastni čin. I ovim se
kiti bijedni Dr. Jose! Našemu načelniku 13
procesa skovao, ali je on sugjen bio. Har-
ni Mućani sinoć mu dne 2/9: priredili »glaz-
bu«, koja je trajala 3 sata, da su odlijegala
brda. Jutros što je otmenijega (niko) otpra-
tilo ga je do »Zlokovića« mosta, želeć mu
u novoj postojbini sličnu slavu, poslije 3
mjeseca! Slanjani, u pamet za vremena! —-
Mućani.

 

Politički pregled.

Izjava Apponyia o držanju Beča pre-
ma magjarskim zahtjevima. Budimpešta,
29/9.: Ministar grof Apponyi izjavio se o
sadanjoj političkoj situaciji. Apponyi je re-
kao, da Beč doista pokazuje sklonosti, da
izluči za sada vojne zahtjeve zajedničke vla-
de, kako to žele neodvišnjaci a približuje
se misli da vladu predade rukama neodvi-
šnjaka. Nu ipak su postojeće razlike preve-
like, a glavno u tom, što Beč ne pokazuje
sklonosti da dade kabinetu neodvišnjaka
punomoć na izjavu, da je vlada ovlaštena
poduzeti predradnje za samostalnu banku.

Urota u Crnoj Gori. Iz Cetinja javljaju:
Jedan podčasnik sakupio je svoju satniju,
te joj je saopćio, da mu je naloženo pro-
goniti zlikovce te neke pohvatati i zatvori-
ti. On je megjutim poveo satniju do jedno-
ga skladišta oružja, te je pozvao vojnike,
neka zaposjednu oružanu. Ali vojnici ne-
htjedoše poslušati. Oblasti su obaviješćene
o dogogjaju te su odredile, da se uapsi
časnik. Sastao se vojni sud, da ispita što
je na stvari. Jedanaest osoba pobjeglo je
u Albaniju. To daje povoda nagagjanju, da
se je radilo o uroti, koju je časnik htio iz-
vesti. Još nije poznato, koja je svrha bila
uroti.

Kralj Petar u Beču i Berlinu. Javljaju
iz Beograda, da će kralj Petar prilikom svo-
ga putovanja u inozemstvo posjetiti i bečki
i berlinski dvor, i da ova dva dvora ne bi
u nikojem slučaju mimoišao.

Knez Nikola u Rimu. Sa Cetinja javlja-
ju, da će knez Nikola sa kneginjom  Mile-
nom otići ove jeseni u posjete svome zetu,
talijanskom kralju.

Put ruskog cara u Italiju. Iz Pariza po-
tvrgjuju vijest, da će ruski car Nikola pri-
spjeti u Napulj dne 4. ov. mj., gdje će se
sastati sa talijanskim kraljem.

Zakonske osnove za drž, dumu. Dioba
Poljske. iz Petrograda javljaju, 29/9.: U
budućem zasjedanju državne dume vlada će
podastrijeti zakonsku osnovu o utemeljenju
ruskog konsulata u Pragu, o osnovanju pos-
lanstva u Sofiji, te zak. osnovu o razdiobi
Ruske-Poljske u tri izborne kurije za izbor
zastupnika u dumu, i to u: rusku, poljsku
i jevrejsku izbornu kuriju.

Novi konilit zbog krete. Kretska kon-
terencija. Carigrad: U ovdješnjim se diplo-
matskim krugovima drži, da će doći do po-
novnog konilita zbog Krete. Turska je nai-
me nakanila, čim budu pregovori za novi
zajam dogotovljeni, zatražiti imenovanje ko-
jeg otomanskog podanika kretskim guver-
nerom. Budu li zaštitne vlasti protiv toga i

 

God. V.

budu li htjele imenovati kojeg Evropejca | za vojsku, otišao u uniformi, da se prošeće
guvernerom, tada će Porta zahtjevati, da taj duž granice. Blizu Ljezice prešao je grani-

primi otomansko podaništvo i da položi
svoju službenu prisegu na ruke sultana.
Zaštitne vlasti nijesu sklone ovakovom rije-
šenju, pa su odlučile sazvati kretlsku kon-
ferenciju, na koju bi bile pozvane Austro-
Ugarska i Njemačka.

Rusija pristaje na kretsku konferenci-
ju. Petrograd: »Birževija Vjedomosti« doz-
naje, da je ruska vlada pristala na obdrža-
vanje kretske konferencije.

Grci protiv Muslimana na Kreti. Cari-
grad: Ovamo su stigle vijesti o brojnim u-
morstvima Muslimana po Grcima. Zbog to-
ga iseljuju se iz Retuma i Kaneje skoro svi
Muslimani. Porta ju uložila protest kod za
štitnih vlasti.

 

Domaće vijesti.

Hrvatski sahor u Zadru. Dne
24. pr. mj. bila je četvrta sjednica hrvatskog
sabora u Zadru. Jedanaest zastupnika pri-
kazaše razne upite na vladu. Drinković u:
čini predlog da se pretresa ustavno zakon
o pošumljivanju. Prodan nešto prigovara
presjedniku, a kad mu ovaj ne dopušta vo-
diti polemiku s presjednikom, odustaje od
riječi. Prelazi se na zakonsku osnovu, da
se povjeravaju vladinom povjereniku stano-
viti poslovi mjesnog redarstva za grad Za-
dar i okolicu. Ziliotto prigovara sa strane
slobode općinske, a bio bi bolje učinio da
je mučao, jednom kad nije znao zauzdati
strasti zadarskih razbojnika. Njegov pre-
dlog, da se osnova otkloni, bio je odbačen,
i ako sa talijanašima glasovaše petero »sr-
ba«. Iznešene su dvije osnove o dišiplinar-
nim propisima za učitelje i o uregjenju pra-
vnih odnošaja učitelja, koje prelaze na od-
bore. Takogier šalje se odboru iražbu, da
bude izručen sudu zast. Srzentić. Čitaju se
razna izvješća i osnova zakona o proštenju
zgrada za radničke stanove.

Dne 27. bila je peta sjednica. Trinaest je
zastupnika prikazalo razne upite na vladu.
Medini predloži, da se proširi gradska na-
ša luka i da se namjesti ispitani arhivar.
Tresić da se u ovom zasjedanju iznese zak.
osnova za izbornu reformu, i da se ispita-
ju djeca, koja bi stupila u škole ako im
jezik dotične škole nije materinski. Zastup-
nik Prodan da se urede kmetski odnošaji.
Nj. Pr. Namjesnik i Toučić odgovaraju na
razne postavljene upite, a tako isto i pre-
sjednik sabora. Raspravlja se o predlogu
Biankinia i Prodana, da se odgovori na pre-
višnju povelju adresom na Njeg. Veličan-
stvo. Čitaju se izvješća Zem. Odbora o po-
višenju plate liječniku Prvanu, i o seoski-
jem blagajnama. Čita se i raspravlja o pre-
dlogu Biankinia, da se ukinu uvozne cari-
ne na žito, te je predlog usvojen, dočim
pada onaj Drinkovićev. Raspravlja se o pre-
dlogu Brajkovića, da se u ekonomskom pro-
gramu osobito pripazi na Boku, i prima ga
se nadopunjena da se isto postupa za Bu-
kovicu. Raspravlja se o predlogu Lupisa,
da se opet klasificiraju šume u Korčuli i
Pelješcu, nadopunkom Macchieda za Hvar,
što bje primljeno.

Dne 29. pr. mj. bila je šesta sjednica.
Jedanaest zastupnika stavljaju upite na vla-
du. Tresić iznaša resoluciju, kojom se pro-
svjeduje na ono, što optužnica u Zagrebu
kaže o dopisivanju srpskih revolucijonara-
ca u Zagrebu, sa jednomišljenicima u Du-
brovniku i Dalmaciji. Svi su zastupnici tu
resoluciju odobrili pak i isti talijanci, samo pra-
vaši nijesu. Tončić odgovara na razne upi-
te, a takogjer i presjednik. Raspravlja se o
predlogu Kunjašića za Prigradicu, i prima
se. Čita se zak. osnova, kojom se preina-
čuju neki paragrafi zakona o cestama ne-
državnim. Raspravlja se o zadužbini pok.
Miha Cara, i duga se rasprava vodila, te je
većina usvojila odborov predlog. Čita se
zak. osnova pravilnika za liječilište u Du-
brovniku. Raspravlja se o predlogu Miha-
ljevića, da se ustanovi agrarna banka, koja
se i usvaja.

Talijanski jezik na srednjim
školama. Do sada je taj jezik podučavao
se u višim razredima po dva sata sedmično,
nu novom godinom odregjeno je po tri. Da-
kle odslije zaostaje za hrvatskim! Dapače
u cijeloj gimnaziji poučava se sedinično 26
sati, dočim hrvatski samo 22 sata. Živjeli
naši »narodni« zastupnici !

Velika zabava ,,Preporoda“i,
Jučer je dne 1. 0. m. »Preporod«, ferijalni
klub Hrvata akademičara u Sarajevu, prire-
dio veliku zabavu s plesom. Program zaba-
ve je sasma biran. Čist prihod namijenjen
je u dobrotvorne svrhe.

Nezgoda austr. pukovnika na
crnogorskoj granici. Juvljaju nam
iz Kotora, da je Pukovnik pete dragunske
pukovnije u Mariboru, Ivan Hohenbuicher,
kojemu je povjeren posao kupovanja konja

 

cu i stupio na crnogorsko tlo za kojih 200
metara, a da ni sam za to nije znao. Na-
jedanput izniče pred njim crnogorska pro-
granična straža, oduzme mu sablju i odvede ga
do Njeguša. Tu je pukovnik pretražen i na
njemu je nagjeno preko 100.000 kruna, koje
su većim dijelom bile od erara, za nabavu
konja. Na časnu njegovu riječ, da je neho-
tice zabasao, povraćena mu je sablja i sve
njegovo i otpraćen do austrijske granice.
Prošlih su dana na isti način od crnogorske
straže bila uhvaćena i dva naša vojnika, ali
kada uvidješe kako je stala stvar, pustiše ih.

»Hrvatskoj Kruni““, Na predbače-
nu mi neosnovanu i toliko puta pobijenu
uvrijedu u broju 104 »Hrvatske Krune«, u
članku pod naslovom »Naš odgovor na kon-
kretna pitanja«, imao sam namjere gospo-
du na uredništvu »Hrv. K.« poslužiti kako
zaslužuju, ali u istom spomenutom broju
opazih noticu pod natpisom »Braća-nebraća«,
iz koje i to proizlazi, da se u polemikama
sa »Hrv. K.« daje gradiva i podloge onim
oko »Risorgimenta« i »Dalmate«, a da se
tim šteluje hrvatskoj stvari, | uprav zbog
toga sustežem se, a tim dokažujem da malo
bolje shvaćam rodoljublje i da neću da šte-
tujem hrvatskoj stvari, kako neki po svoj
prilici maloljetnik na uredništvu »Hrv. Kru-
ne«. Jer kud će te više, kad u jednom -te
istom broju »Hrv. Krune« na jednom se
mjestu vrijegja, kleveće, napada, sumnjiči i
na sav mah izazivlje, a na drugom se mje-
stu čisto i bisto kaže, da se sa polemikama
štetuje hrvatskoj stvari, jer se pruža mate-
rijala našim ljutim dušmanima! Ko dakle
štetuje hrvatskoj stvari?! Zar bi gospoda
na uredništvu »Hrv. Krune« htjela napadati,
vrijegjati, klevetati i sumnjičiti, a da napa-
dnute nevine osobe nemaju prava odgova-
rati i tjerati im u grlo podle izmišljotine?

Gospodo oko »Hrv. Krune« : manje zlobe,
manje podvala i mržnje, a više ljubavi, raz-
boritosti i objektivnosti, pak će te više ko-
ristiti općoj nam hrvatskoj stvari!

Ovim završujem, ali — budem li opet
izazvan — čut će me!

Frano Schick.

Dr. Smodlaka — ,,sve za na-
rod““ ? Spljetski »Puk« u broju od 29. pr.
mj. donaša: »Govori se javno, da je advo-
kat Smodlaka poručio težacima, da će ih
on na Sudu braniti, ako mu u ime obrane
donesu unaprijed ili Kr. 10 ili po hektoli-
tra masta. Živio otac šmaloga puka !«

+ Dr. Ivan Hribar. U Ljubljani je
preminuo Dr. Ivan Hribar, u 35.0j godini,
sin načelnika Ljubljane. Laka mu zemlja, a
teško ucviljenom ocu i svojti naša iskrena
sućut u golemoj žalosti.

Izložba društva hrvatskih u-
mjetnika ,,Medulić“< u Ljublja-
mi. Na poziv i pot'caj slovenskog slikara
Rik. Jakopića, otvorit će se dne 16. okto-
bra u Jakopićevom paviljonu u Ljubljani
umjetnička izložba društva »Medulić«. Izlo-
žba će trajati do 31 Novembra. — Pozivu
slovenskoga umjetnika odazvaše se svi na-
ši bolji i priznatiji umjetnici. Umjetnici, ko-
ji žele prisustvovati ovoj izložbi, neka se
obrate odmah na g. E. Vidovića, slikara u
Spljetu, koji će im podati sve potrebite u-
pute i razjašnjenja.

Madžarske škole u Slavoniji.
Društvu »Julian« još nije dosta izazivanja,
već hoće, da Hrvate do kraja razdraži proti
svojim mešetarima. Čuje se naime, da ma-
džarizatorsko društvo »Julian« namjerava do-
mala otvoriti u Vinkovcima, Osijeku i Ze-
munu po jednu stručnu školu, u kojoj će
se ženska djeca podučavati u šivanju i ku-
hanju madžar. jela, ili kako Madžari vele :
»Magyar konyha«. Društvo »Julian« riamje-
rava osim toga otvoriti još i zavod za svoju
školsku djecu u Osijeku! =,

Citulja. Našeg sumišljenika u Kotoru
g. Josipa Jakičevića zadesi velika žalost:
umrije mu mila supruga, g.gja Anka, u 44.
godini. Laka joj zemlja, a g. Josipu i svojti
naša iskrena sućut.

Veleizdajnički proces. U prošlu
subotu obdržala se je zadnja rasprava o
veleizdajničkom procesu u Zagrnbu. Javlja-
ju, da će osuda biti izrečena dne 9. o. mj.

Kotarska gospodarska zadru-
ga osnovala se je u Orebiću iSKorčuli.

Napeto stanje u[Spljetu. Prije
ovogodišnje jematve nije došlo do sporazuma
izmegju vlasnika zemalja i težaka u Spljetu.
Težaci, reklo bi se, slabo svjetovani od onih
koji bi ih morali na dobro svjetovati, hoće
da silom izvoješte sebi poboljšice, koje mo-
gu dobiti samo sporazumom i privolom gos-
podara. U petakf24/9. su težaci priredili de-
monstrativni ophod, kojemu se pridružiše i
socijalisti, o čemu smo u zadnjem broju do-
nijeli brzojavnu vijest. U povorci je bilo
oko 4—5000 ljudi, žena i djece. Na obali go-