: j Br. 246. U DUBROVNIKU, 6. Novembra 1909. God. V. RANA GRVENA HR Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K. 6; na p0 y Četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo godišnje K. 9 — 'Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen | za došasto polugodište. NMM IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. Brzotisak i vlasništvo DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik FRANO SCHICK. Pretplata i oglasi šalju se Administraciji. Pisma | dopisi Uređništvu. — Za- zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. | Da li prijeti rat ? Svemožni ruski car bio je dužan od- vratiti talijanskomu kralju posjet, kojeg mu je on bio učinio u Rusiju nazad godina, i taj čin udvornosti bio bi da- vno izvršen, da talijanski socijalisti ni- jesu zaprijetili bučnijem iskazima do- čekati ruskoga vladara, jer su u Rusi- ji poginuli mnogi njihovi sumišljenici, kao žrtve krvološtva ruskoga. Lukava je diplomacija i tomu doskočila, jer car je ruski pohodio talijanskoga kralja u gorskom dvorcu Racconigi, a toliko je bilo sabrano vojske i policije, da se nijednomu socijalisti nije ni snjelo po- mutiti veselo raspoloženje dviju okru- njenijeh glava bilo kojijem iskazom. Jedna je ipak stvar znamenita se do- godila u tom putovanju. Svesilni je car prošao kroz Njemačku a da se za- ustavio nije, i bez da je pozdravio nje- mačkoga cara: navlaš skrenuo je u Francusku, i tu ga je u ime presjedni- ka pozdravila počasna deputacija; iz- mijenile su se slatke riječi prijateljstva i savezništva, pak je sišao u Italiju, i napitnice su nazdravljale pobratimstvu i moći velike Rusije i slavne Italije. Ta okolnost da je silni car prošao i ne pozdravio njemačkoga cara, i da je hotimice i navlaš mimoišao našu monarhiju i ne pozdravio sijedoga, mi- loga našega vladara, dalo je povoda da su ugledni listovi najavili, e su na- peti odnošaji izmegju Austrije i Rusi- je, du je car osim što je pritvrdio Francusku u pobratimstvu u oružju proti Njemačkoj a odnosno i proti Au- striji, da je sa Italijom ugovarao, kako bi se trgnula iz trojnoga saveza, i za- igrala krvavo kolo radi Balkana, za kojim davno je već stvar poznata, da Italija strašno smagne kako bi imala krajna vrata na obim obalama jadran- skoga mora, i tako istim zagospodari- la. Svijem tijem glasinama mi ne vje- rujemo, jer je Italija vezana ugovorom, koga ona skršiti neće, jer joj ne stoji dobro da stavi na kocku svoju budu- ćnost i dobrobit; a opet Rusija još je odviše slaba od japanskoga rata, a o- sim toga ima mnogo nevolja i potre- ba u kući svojoj, kojim mora svom snagom doskočiti, ako neće da ju još teži udarac zahvati. Ako pak ruski car nije došao u poklone sijedomu naše- mu vladaru, stvar je koja se lako da razumjeti i rastumačiti. Nazad malo mjeseca Rusija je bila neodlučna hoće PODLISTAK. Narodna knjižica ,Hrv. Narodne Za- jednice“ za Bosnu | Hercegovinu. Očinski savjeti hrvatskome narodu. Napisao Na- rodni Učitelj Jozo. (Tisak i naklada Gjura Džamonje, nakladnika »H. N. Z.« — Mostar.) Cijena 10 para. — Taj vrli nekadašnji pučki učitelj dao je narodu uprav očinske savjete, jer u predgovoru sam govori, da i ako na- rod ima mnogo neprijatelja, ipak je gdjekad rijatelj sam sebi, a to s toga jer i propušta mnogo dobro, jer Stoga je on napisao ove ćemo nekoliko & g š : i zaši Hit: li ili neće li dopuštiti, da se Herceg- Bosna anektira našoj monarhiji; po svoj je prilici bila i protivra aneksiji, ali vijerna saveznica naše monarhije — Njemačka — bez ikakvoga okolišanja je izjavila, da ako se Rusija opriječi želji Austrije, svoje saveznice, a da u- godi Srbiji i Crnoj Gori, da bi u tom slučaju i ona pristala uz Austriju, a da svoje riječi potkrijepi činom, stade ku- piti vojsku. Rusija je tada otvorila oči te je iza silroga izmotavanja, kad je vidjela da stari mešetar — Engleška — pere ruke, a da Francuska vapi mir, preko srca pristane na aneksiju. Naravno je dakle, da su odnošaji iz- megju Austrije i Rusije malo zategnu- ti, ali barem za neko vrijeme rijet bi da nam ne prijeti užasna nevolja rata. Kako stvari danas stoje svak se boji zagaziti u vrzino kolo, iz kojega ne zna hoće li iznijeti čitavu ili stučenu glavu. Dvije adrese. Običaj je taki, da vazda kad se sa- bor ponavlja, zastupnici u prvoj sjedni- ci običavaju podastrijeti Kruni u ime zemlje, koju zastupaju, homogijalna ćustva, a istodobno smijerno prenijeti pred prijestolje Krune sve one potrebe, koje su narodu neophodno nužne da se domogne svoga boljinka i svoje sre- će. Tako su zastupnici i u prošlom zasjedanju učinili. Pokušalo se, da se podastre sama jedna adresa, a da ju svi zastupnici prihvate, ali je izbila raz- lika mišljenja izmegju hrvatske stranke i pravaške, te su po tome donešene i pročitane u saboru dvije adrese: jedna hrvatske stranke, koju su supotpisali svi članovi iste stranke, oni samostalne organizacije, svi »Srbi«, i uz neke za- uzetke i svi talijanaši; dočim pravašku adresu potpisali sami pravaši. Odmah kažemo, da nam se pričinja čim čitamo hrvatsku adresu, da je sva oblivena medom, dočim pravaška zau- dara nam jako pelinom. Pravaška, o- sim forme, sa svoga je stanovišta posve korektna, prinaša maldane pred prije- stolje sve nevolje koje nas tište, dočim ona hrvatske stranke uz masne kom- plimente naglašuje sjedinjenje, ali za Bosnu hoće da bude upitan onaj na- rod, a uz taku cijenu pridobila je pot- pise »srpskih« poslanika; naglašuje još željeznički spoj sa željezničkom mrežom monarhije. Naravno je, da dočim posve strašna bolest, te dobro nadostavlja: Kao što u bolesti mora bolesnik živjeti po pro- pisu, isto tako mora oskudan i zadužen čovjek držati se stalnoga reda i propisa u životu. A jer nijedna bolest brzo se me li- ječi, tako se i oskudici hoće vremena, jer ko se oporavlja samo svojom snagom, opo- ravlja se polagano, ali sigurno; ko se pak oporavlja tugjom pomoći i snagom, istina Je brže ide na bolje; all je nesigurno, te je na putu, da iz jedne nevolje pane u drugu. Zlata su mu vrijedne i ove lako shvatljive istine: ludo troši svaki onaj, koji kupuje što nužno ne treba. Rad, poštenje, umjet- nost i štednja, vjera u Boga i u svoju sna- gu mogu izliječit i pojedince i narode; jer ako dva složna druga puno mogu, neizmjer- no više može čitav narod kad je složan, radu pak veli: što vrijedi najveće blago, da je pod kućnim pragom, ako se ne pa. Posve mu je zgodna takogjer i ona: š80 ss se nigdje po cestama ćilimi ne prostiru,, hvalimo pravašku adresu, nemožemo ne pokuditi adresu »hrvatske stranke«, koja bi hijela sjedinjenje uz uvjet, da narod bude saslušan i da se izjavi, ho- će li sjedinjenje ili neće, Tijem »hr- vatska stranka« ostupila je od histori- čnoga prava našega naroda, a tijem što prepušta narodu da se sam izjavi, dopušta da se umiješaju treće ruke, a mi svi lasno znamo koje su, kako bi se u narodu dogodila smutnja, te bi sjedinjenje bilo odgogjeno na neiz- vjesno vrijeme. Za danas donašamo adresu »hrvat- ske stranke«: SVIJETLA KRUNO! Prerijetkom i presretnom prigodom šesde- setgodišnjice vladanja Vašega Cesarskoga i Kraljskoga Apoštolskoga Veličanstva, koja se je prošle godine navršila, novookupljeni SABOR Kraljevine DALMACIJE pri prvom svome zasjedanju smatra se dužnim, da naj- svečanije izrazi čuvstva homogijalne odano- sti, uz najživlja čestitanja, neka Svemogući produlji još za dugi niz godina dragoci- jene dane Vašega Veličanstva, našega pre- milostivoga Kralja. Ovi osjećaji, prirogjeni vijemnomu narodu Vaše kraljevine DALMACIJE, ukrijepljeni su dubokim osvjedočenjem, da ova osamljena i zanemarena zemlja nalazi u Vašem Veličan- stvu moćno uporištesvojim najprečim potre- bama, blagoga zaštitnika i ljubezljivoga oca, koji se živo skrbi za poboljšanje njezina stanja Slijedeći tradicije ovoga SABORA, od kada je u njemu narodna većina, ne možemo a da ne istaknemo jedno životno pitanje, koje još nije faktično riješeno, a koje pre- stavlja prvi preduvjet naše bolje narodne | budućnosti. Kraljevina DALMACIJA nalazi se još u- vijek u nestalnom državopravnom položaju, jer nije do danas udovoljeno narodnoj te- žnji, da bude povraćena starodavnoj drža- vnoj zajednici Vaših vijernih Kraljevina HR- VATSKE, SLAVONIJE i DALMACIJE. Živa želja naša i naroda ove zemlje, koga smo zakoniti tumač, jest, da se na temelju narodnoga i historijskoga prava, u smislu pridržaja sadržanog u previšnjoj povelji od 26. veljače 1861. privede kraju konačno u- regjenje državopravnog položaja kraljevine DALMACIJE prama kraljevinama HRVAT- SKOJ I SLAVONIJI. Stoga, ne mogavši se oteti svojoj zastu- pničkoj dužnosti a da ne istaknemo ovo ži- votno pitanje, gojimo čvrstu nadu, da će Vaše Veličanstvo svesti položaj u obim stra- nama Monarhije tako, kako bi se zakoniti predstavnici ove zemlje mogli sastati sa zakonitim predstavnicima HRVATSKE i SLAVONIJE u svrhu, da se dogovore o uvjetima reinkorporačije e da se već je- dnom nadoveže prekinuta veza njihove dr- žavopravne zajednice. Ne možemo takogjer mukom mimoići je- dan dogogjaj prošle godine historijske va- nigdje ne padaju pečeni bataci u usta iz neba. Dobro veli: teško siromahu uz kom- šiju siromaha, te ako smo i goli budimo sokoli. Najplemenitije kaže, da život ne za- visi samo od para, nego još više od sregje- na i razumna života; a ne štede se hiljade već se štede heleri, od kojih se dogje do hiljade, jer ko čuva sitne brojit će i krupne, a opet ko žali čavao izgubi ploču. O dugu ponovno kaže: za čovjeka je najdublja gra- ba dug; a ko živi bez računa, ostaje bez krova pod glavom. Posve mudro kaže: Zlo ne leži u tome što ima zla na svijetu, nego je u tomu zlo što se ljudi dovoljno ne ču- vaju zla, te su slični djeci, koja se sto pu- ta oprže pa opet ostaju da se sto i je- danput oprže, O pijanstvu i toj ljutoj na- rodnoj rani dobro kaže, da često dovede ili u grob ili u zatvor, Krasne su mu ove po- slovice: »Bog daje težaku a mne ležaku«; »Mirna se voda usmrdi, a 'rgja i čelik iz- jede«; »ko kupuje što mu nužno ne treba, žnosti i sudbonosan za Monarhiju, a oso- bito za cijeli narod hrvatskoga i srpskoga imena, koji u njoj obitava. Previšnjim aktom 5. Listopada 1908. Vaše je Veličanstvo proteglo Svoja suverenska prava kao što i ustanovu pragmatičke san- kcije na Bosnu i Hercegovinu, dok o teri- torijalno-pravnoj pripadnosti ovih zemalja nije ništa odlučeno tako, da u pogledu toga odnošaja nije nastupila nikakva promjena. I ako se znameniti čin, sadržan u spo- menutoj previšnjoj odluci Vašega Veličan- stva, izvršio a da narod u Bosni i Herce- govini, o čijoj se sudbini radi, ne imajući još jedno predstavničko ustavno tijelo, nije imao mogućnost da izrazi svoje želje u po- gledu svoje budućnosti, SABOR kraljevine DALMACIJE goji živu nađu, da će općin- ska skrb Vašega Veličanstva, čim skorijim uvedenjem obećanih ustavnih uredaba u Bosni i Hercegovini, onamošnjem narodu, koji zajedno sa narodom u DALMACIJI te u Hrvatskoj i Slavoniji sačinjava jednu teritorijalnu, jezičnu i narodnu cjelinu, pru- šiti priliku, da sporazumno sjednim te istim narodom hrvatskoga i srpskoga imena u svim ovim zemljama odluči o svojoj dal- njoj budućnosti, a da se bez njegova sa- slušanja i pristajanja, kroz zakonita nje- gova predstavništva, nikakva promjena u državopravnom odnošaju izvršiti neće. Priznajući, da je Vlada Vašega Veličan- stva zadnjih godina pokazala neku djela- tnost za podizanje naše zemlje na gospo- darstvenom polju, SABOR kraljevine DAL- MACIJE dužan je ipak naglasiti, da je ta djelatnost spora i nedovoljna obzirom na prijašnju zanemarenost i upravljena na djela ograničene javne koristi, tako da su eko- nomske prilike naše zemlje još vrlo nepo- voljne i zahtijevaju moćnijeg i hitrijeg na- pora, da se podignu. Gospodarstveno stanje naše zemlje ote- goćeno je žalosnom činjenicom, da DAL- MACIJA, i ako se nalazi u najzgodnijem geografskom položaju, i po naravi i preda- jama pozvana da bude prometnom svezom izmegju istoka i zapada, ipak, i na očitu štetu samih državnih interesa, mije još že- ljeznicom neposredno spojena ni s Monar- hijom ni s Bosnom, svojim prirodnim zale- gjem, te joj tako manjka najglavnija po- o 1 jačem ekonomskom i trgovačkom ra- zvitku. Četrdesetgodišnja nastojanja svih zanima- nih čimbenika ove zemlje, da se željezni- čko pitanje jednom riješi, ostala su bezu- spješna pored toga što je prigodom skla- panja zadnje gospodarstvene nagodbe bilo izmegju vlađe jedne i druge pole Monar- hije ugovoreno, da će se u odregjenom roku graditi i željeznička sveza DALMACIJE sa Monarhijom preko HRVATSKE i što je za- konodavnim putem već od više godina u- tvrgjena gradnja željeznice Aržano-Bugojno e da se Bosna željeznicom spoji sa Split- skom lukom. U takovim teškim prilikama tješi nas je- dino misao, da će Vaše Veličanstvo znati ukloniti sve poteškoće, koje ometaju ostva- mora kasnije prodati i ono što mu treba«; »Ko pali vragu svijeću, brzo će mu se smr- knuti«. »Najgori su ljudi koji se ne boje sramote i siromaštva«; »Zanat je zlatan a svijet je širok«; »Ko sam svoju glavu u tugji jaram meće, i pravo je da mu rebra pucaju od tereta« Plemenito kaže o mladeži, da ju treba upućivati svakom zgodom na dobro, i navikavati je na koristan i pošten rad; i donaša ovu krasnu prispodobu: Kad je čovjek kadar odrediti voćki kako će rasti; kad je kadar navratititi vodu da teče kako on hoće; onda je kadar dobrim i razumnim odgojem odrediti put, po kom će u životu stupati njegova djeca. O knjigama veli, da je znanje imanje, i da je bolje umjeti nego imati, te da je sli- jep kod zdravih očiju svaki onaj, koji ne da ona knjiga i čitanje samo za gospodu; naj više potrebna težaku, više nego i zamalliji, jer nijedan od njih ne renje ovih za budućnost ove zemlje odlu. čnih zahtjeva. SABOR kraljevine DALMACIJE goji tvrdu nadu, da će Vaše Veličanstvo milostivo uva- žiti njegove opravdane težnje i želje, smje- rajuće na to da bude ovoj zemlji zajamčena sretnija budućnost i ponizno moli, neka bi se Vaše Cesarsko i Kraljsko Apoštolsko Ve- ličanstvo premilostivo udostojalo primiti iz- ražena čuvstva njegove homogijalne odanosti. Bog poživi, Bog zaštiti, Bog proslavi Vaše Cesarsko i Kraljsko Apoštolsko Veličanstvo, našega Premilostivoga Kralja! Njemački jezični zakoni i demisija čeških ministara. Pod presjedništvom Bienerthovim obdr- žavalo se u subotu ministarsko vijeće, u komu je konačno zaključeno većinom gla- sova, da se zakonske osnove predlože na previšnju sankciju. Češki ministri dr. Začek i dr. Braf glasovali su protiv ovih zakon- skih osnova, naročito protiv toga, da se pre- dlože kralju na saskciju, te su odmah na- kon ministarskoga vijeća predali svoje o- stavke. U nedjelju je primio vladar ministra presjednika baruna Bienertha u audijenciju. Ministar predao je kralju dem:siju d.ra Bra- fa i d.ra Začeka, koju je vladar primio, — »Den« dobiva iz Beča vijest, da će na mje- sto d.ra Začeka biti imenovan činovnik na- rodnosti češke. — Svi listovi raspravljaju o političkom položaju, što je nastao uslijed jezičnih zakona i ostavke čeških ministara. Carevinsko vijeće sastat će se po svoj pri- lici istom sredinom, a možda tek koncem ovoga mjeseca. Za ove stanke nastaviti će se pregovori izmegju Čeha i Nijemaca, u svrhu, da se postigne radna sposobnost če- škog sabora, u kojem bi slučaju i zastu- pnička kuća mogla nesmetano nastaviti svo- ju sjeditbu. Opća se megjutim sumnja, da bi ovi pregovori uspjeli. U tom slučaju par- lamenat će se na duže vrijeme odgoditi, e- ventualno i raspustiti, a ministar presjednik barun Bienerth promulgirat će s pomoću 6 14 proračunski provizorij, kao što i zakone o povišenju raznih poreza. Česko narodno vijeće poslalo je kabinet- skoj kancelariji brzojav na: »Kraljevsko i carsko veličanstvo«, u kom vijeće u ime či- tavog češkog naroda u krunovinama pod habsburškim žezlom moli Ni. Vel, da ne podijeli sankcije njemačkim zaštitno-jezičnim zakonima, glasovanih u 4 pokrajinska sa- bora, jer ti zakoni vrijegjaju češki narod, i daju povoda daljnim borbama. Osobito se to odnosi na Beč, koji nije samo glavni grad Dolnje Austrije, nego i čitave monar- hije. U tom vijeće nazire pogibelj za bu- dućnost, i ustaje proti ministru presjedniku koji je imao toliko odvažnosti, da ovakove zakone predloži na sankciju. Potpisan je dr. Podlipny, presjednik. Sadržaj brzojava priopćen je Glonbinskom, izrazujući mu istodobno duboko sažaljenje, što su članovi poljskog kluba glasovali za sankciju zakona, koji su upereni protiv sla- venstva. obavlja toliko raznovrsnih poslova, kao gos- podar težak. U knjizi čovjek ima najbolje- ga druga. O porezu dobro veli, da ima država u kojijem se plaća porez na odijela, na nakite, na kola, pače i na isti zrak što ga se diše, Nabraja nekoliko poreza koje čovjek plaća, jer troši u stvarima ispraznim. O haljinama kaže: »ko je obučen čisto, obučen je lije- po«; »često puta svila šapće sramotu ono- ga, koji je nosi; »razumna se žena i dje- vojka kiti svojom vrijednoćom i čestitošću, svojim redom kući, a glupa se kiti koje- kakvim nakitima«. Donijeli smo ovo nekoliko izvađaka da preporučimo dvije knjižice, koje uz malenu cijenu od 20 para pružaju svakomu uprav očinske mudre savjete. g. spisa- I zna čitati. Ludo je govoriti — dobro veli — | telju Će