Br. 247. čas mogle nadoći svojim užasnim poslje- dicam. Ona pogibelj je uz velike žrtve i napore sretno prebrgjena, ali nije za uvijek uklo- njena, niti to može biti, nego samo u onom slučaju kad pučanstvo ovih naših zemalja bude moglo u zadovoljstvu i slobodno na- predovati živeć svojim narodnim životom, kad dakle bude u jedno nezavisno državno tijelo sa ostalom Hrvatskom ujedinjeno, gdje će moći sebi stvoriti, po svojoj volji, u spo- razumu sa kraljem, Vašim Veličanstvom, sve potrebite uvjete bolje budućnosti. Jedino takovo državno uregjenje može zajamčiti i monarhiji i narodu našemu bla- goslovljeno stanje mira i sretnog razvoja, pa stoga u sinovskoj svojoj odanosti i vijer- nosti sabor Dalmacije očekuje, da će Vaše Veličanstvo premilostivo ispuniti davnu za- konitu želju hrvatskoga naroda, te da će se Vaše Veličanstvo čim prije udostojati, da kao kralj Hrvatske sazove na skupno sabo- risanje zastupstva svih zemalja hrvatskoga kraljestva. Ovaj bi sabor, u neizmjernoj zahvalnosti prema Vašem Veličanstvu svom kralju, naj- pripravnije se dao na rad, da voljom na- roda i privolom Vašeg Veličanstva uredi megjusobne odnošaje do sada rastrganih hrvatskih zemalja i raznih skupina našeg naroda na način, da svakoj vjeri bude za- jamčena potpuna sloboda i jednakopravnost, a raznim pokrajinama njihova osobita prei- mućtva. Ovaj bi sabor nadalje obnovio i učvrstio temelje onom zakonitom odnošaju, koji izvire iz ugovora kraljevine Hrvatske sa Prejasnim domom Vašeg Veličanstva. Veličanstvo! Zadovoljni narodi uzdržavaju prijestolja i države, zadovoljna Hrvatska sa zadovoljnim narodom svojim bila bi, kao njekoč u prošlosti tako i budućnosti, stup prijestolja i moćni državni čimbenik u mo- narhiji, kojoj bi nezavisno hrvatsko kraljev- stvo bilo jamstvom, da će se u kući razvi- jati uživajuć plodove mira i rada, a prema vani da će biti poštivana i uvažena kao ve- lesila, kojoj je snaga u ravnopravnosti nje- zinih naroda i država. Bog zaštitio, Bog poživio Vaše Veličanstvo! D. I. Prodan, — Dr. M. Drinković, — P. Matulina, — Dr. Mladinov, — Dr. Dulibić, — P. Simunić. Vijesti iz naroda. Iz Korčule. (Odlazak vrijednog franjevca). Sinoć dne 1. ov, mj. odijelio se je od nas m. p. O. Benjovski, čuvar franjevačkog samostana Ba- dije, za koji se je kroz devet godina svoga boravka neprestano brinuo, posvetivši sve svoje umne i fizične sile za njegov procvat. Gragjanstvo, koje je poznavalo njegove za- sluge, njegov neumorni rad za dobro sa- mostana i crkve, ostalo je iznenagjeno na vijest o njegovom odalečenju iz ubave i pi- tome Badije. Nije za to čudo što su ga vigjenije gradske obitelji ovih zadnjih dana prije odlaska htjele imati u svojoj sredini ako i za malo vremena. Kroz cijelu zato sedmicu redale su se gozbe u čast našemu nezaboravnomu O. Bernardinu, da mu tako iskažu čast i poštovanje. Sinoć pak našla se je na obali kita Korčulanskog gragjanstva da otprati svog ljubimca i da mu pruži svoj harni »S' Bogom“. Zašto ovo osobito pošto- vanje i ovi osobiti iskaz čuvstva Ocu Be- njovskomu? Lako je to razumjeti kad se uzme u obzir, da je gragjanstvo bez razlike stranaka bilo spoznalo u njemu dobra i ljubježiva prijatelja, uzorna redovnika i vje- šta upravitelja samostana. Dobra prijatelja jer si ma licu čitao otvorenost, iskrenost i dobrohotnost. Uzornog redovnika, jer uspr- kos njegova poremećena zdravlja, kad je potreba zahtijevala, vidio si ga na oltaru gdje dvori pri svečanim obredima, a u ispovije- daonici neiimorna. Čak u sred čiče zime plamteći ljubavlju prema iskrnjemu, vidio si Benjovskoga gdje izlaže svoj život da spasi utopljenike, tako da ovaj samoprijegor na- gje priznanje i na višem mjestu te mu bude udijeljen zlatni križ za zasluge. Bio je iz- vrstni ekonom i upravitelj samostana, te je svojim finim taktom, svojom ljubježivosti i gostoljubivosti znao priskrbiti crkvi i sa- mostanu mnoge potrebite stvari, a svojim ponašanjem osvojio je srca gragjanstva i ci- jelog otoka, tako da u svakoj potrebi gdje bi ga zakucao našao bi ga susretljiva i srca otvorena. Izmegju drugih teških zadaća bila mu je, prema odluci dvaju kapitula, povjerena zadaća da sagradi pitomište na Badiji za pitomce svoga reda. Tu zadaću takogjer krasno izvrši na sveopće zadovolj- stvo. Gragjanstvo se radovalo otvoru tega pitomišta, sagragjena po svim modernim za- htijevima, ali bi bilo više radosnije da je toj svečanosti učestvovao O. Benjovski, koji je to važno djelo započeo, tolike brige i truda podnio, dokle ga je kraju doveo, jer cijenimo da za nj bila bi najveća moralna nagrada da su ga puštili da se barem na- PRAVA CRVENA HRVATSKA uživa ploda njegovih muka. Otac Benjovski | sktima predvigjene razne eventualnosti. U se je u istinu od nas odijelio, ali njegove spomenici od 19. juna 1908. izjavila se ruska zasluge gragjanstvo Korčulansko neće nika- vlada dođuše pripravnom, da još dalje pri- da zaboraviti, te će uvijek biti harno svoje- jateljski raspravlja o tim eventualnostima, mu miljeniku, u doba kad neće znati nika- \ali se ujedno najodlučnije izjavila za oču- da prostiti O. Provincijalu, koji ga je ho- vanje statusa quo. U onoj se spomenici tio lišiti bez potrebe jednog takog uzornog osim toga ističe evropski karakter bosanskog i ljubljenog redovnika. \i novopazarskog pitanja. A takova izjava \ne može se nipošto tumačiti kao predlog za Politički pregled. \ aneksiju. O odnosima izmegju Njemačke i Ita- Politički položaj u Austriji. Javljaju iz lije piše talijanski drž. ministar Luigi Lu- Beča, 10. ov. mj.: Položaj, mješte da se zatti "u »Berliner Tagblattu«, da su, istina, bistri i raspliće, postaje sve nejasniji i za- | dobri i prijateljski, ali ne tako intimni kao | mršeniji. Poljački klub i sada još'nastoji oko prije. Srdačno i naravno zbliženje Italije i | povoljnog riješenja krize, ali njihovo na- | Francuske, što je etićna potreba pasmine, |stojanje nailazi na zaprijeke kod Nijemaca. le gospodarski korisno, izgleda stanovitim Ipak su sve stranke složne u protivnosti $.u krugovima Njemačke kao čin smanjenog 14. Ne dogje li do 15 ov. mj. do sporazu- | prijateljstva. Drugi razlog tom pomanjkanju \ma, Bienerth će demisionirati, ali će mu | intimnosti leži i u tome, što se u Italiji dr- ipak biti povjeren sastav novoga kabineta. ži, da Njemačka nije sve učinila, da raspr- » s će on složiti od činovnika i parlamen- |Ši nesporazum izmegju Austro-Ugarske i \taraca, te se nada, da će ovakova vlada mo- Italije, kojima bi išlo u korist, da zajednič- (ći proturati najvažnije državne potrebe. ki postupaju. Ministar Luzatti naglašuje, da Kriza u Ugarskoj. Budimpešta, 10/11.: Jučer je Wekerle otputovao iz Beča, pošto ga je vladar ponovno primio u audijencu. Naskoro će i Kossuth s Andrassyjem dobiti poziv, da dogju pred kralja. Velika nada postoji, da će se kriza brzo riješiti, i to ova- ko: Zajednički će sabor glasovati produlje- nje bankovnog provizorija, a za to će Ugar- ska dobiti.kao koncesiju plaćanje gotovim novcem. Isto će tako biti glasovane vo;ni- čke potrebe, ma i te ne bez koncesija, jer će se urediti pitanje zastava i grbova kod vojske, te dozvolili magjarsko općenje pod- častnika sa momčadijom. Navodna izjava prijesiolonasljednika. List »Kelev Nepe«, o kojem se misli, da stoji u uskoj svezi s prijestoionasljednikom, donio je izjavu prijestolonasljednika nadvoj- vode Franje Ferdinanda, koji je navodno rekao: »Upravo je dosta te politike od god. 1848. do 1867. Mora da se inaugurira nova poštena politika u okviru dualizma. Da se \je po njegovom uvjerenju Njemačka nasto- \jala i nastoji približiti što više moguće lta- |liju Austro-Ugarskoj, ali se o tom ne da itako lako uvjeriti općinstvo, kojemu nijesu poznate diplomatske tajne. | Nova uapšenja u Crnoj Gori. Cetinje: \U veleizdajničkoj aferi Gjorgjević, kako jav- \lja službeni list, izvedeno je nekoliko novih | uapšenja. Megju uapšenima nalaze se nat- \poručnik Miloš Radović, major Martinić i doktor Piletić. Očekuju se druga uapšenja. 'Na turskom području Berane uapsile su \turske oblasti 17 osoba optuženih sa veli- \kosrpske propagande. Megju uapšenicima \ima nekoliko svećenika i učitelja. Krunisanje bugarskog cara Ferdinanda. 'Iz Sofije javljaju: Na bugarskom dvoru či- \ne se velike pripreme za krunisanje cara Ferdinanda, koje će se obaviti 1910. godi- ne. Osobito se ističe, da će prisustvovati krunisanju svi vladari slavenskih država s \ruskim carem na čelu. pak do toga dogje, morat će Magjari uvesti Turska nota o Kritu. Carigrad, 10/11.: opće, jednako, direktno izborno pravo. Mož- porta je upravila na zaštitne vlasti notu, u da je bila u Austriji izborna reforma su- kojoj ih pozivlje, da obzirom na zgodan višna, za Ugarsku je opće izborno pravo čas urede pitanje Krita tako, da otoku da- baš životno pitanje«. Kossuth odstupa. Budimpešta, 10/11.: Nasuprot gornjim povoljnim vijestima o ri- ješenju duge krize, pronose se glasovi, da je Kossuth naumio posve se odreći političke djelatnosti. Ova vijest izgleda vrlo nevjero- jatna i ima sigurno neku sporednu namjeru. Magjarska megalomanija. Javljaju iz Bi- dimpešte, da se je pod presjedanjem pre- sjednika akademije Berzeviczy-a obdržavala konferencija, kojoj je bila svrha, da se os- nuje društvo, kojemu bi bila zadaća znan- stveno istraživanje i praktično eksploatisanje »primorja magjarskog (!!) Jadranskog mo- ra«. Srpski zajam. Trgovački ugovor s Au- stro Ugarskom. Javljaju iz Beograda: Mi- nistar vanjskih posala dr. Milovanović br- zojavio je iz Pariza, da će ugovor radi no- vog zajma od 150 milijuna franaka biti ovih dana potpisan, i to uz veoma povoljne u- vjete. Vijest je veoma dobro djelovala na vladine krugove, dok se u trgovačkom svi- jetu sa nekom skepsom prati vladin pot- hvat o ovom zajmu. Većina će ovog po- zajmljenog novca ostati u inozemstvu za razne ratne liferacije, s kojima se srpski tr- govci ne slažu ni iz daleka. Njima je bilo najviše do toga, što će Milovanović isposlo- vati u Beču glede što skorijeg trgovačkog ugovora sa Austro-Ugarskom sa uvjetima transita za Njemačku. U tom pogledu Mi- lovanović je amo javio, da je u Beču dobro raspoloženje za ponovljenje trgovačkog od- nosa sa Srbijom, nu od toga dobrog ras- položenja nemaju srpski eksporteri i trgov- ci nikakve koristi. Milovanovićev ih odgovor nije zadovoljio. Ruska diplomacija i aneksija Bosne i Hercegovine. Javljaju iz Petrograda: Petro- gradska brzojavna agentura obzirom na tvrdnju inozemnih organa, da je ruski mi- nistar izvanjskih posala Izvoljski sam pred- ložio austro-ugarskoj vladi, neka anektira ne samo Bosnu i Hercegovinu, nego i sandžak Novi Pazar, — saznaje iz kompetentnoga vrela, da ova tvrdnja dolazi otale, što se krivo tumači tajni memorandum, što ga je petrogradski kabinet dne 19. juna 1908. po- slao bečkom kabinetu. Ovaj dokumenat do- tiče se u istinu megju ostalim takogjer bosansko: hercegovačkog i novopazarskog pi- tanja, ali to samo u toliko, što se ovaj me- moir direktno odnosi na prijašnje ugovore | Rusije i Austro-Ugarske, a u tim prijašnjim ugovorima spominjalo se takogjer pitanje Bosne-Hercegovine i Novog Pazara. O pra- voj važnosti toga dokumenta može se dakle sve ostale tajne spise, što su izmijenjeni iz- suditi samo onda, ako se pozna takogjer| du autonomiju pod vrhovnim suverenitetom \ Turske. Batine u Srbiji. Beograd, 10/11.: »Zvo- no« javlja, da postoji namjera uvesti kaznu batina za manje prestupke. (Zaista »divno« u »naprednoj« Srbiji!!) Grčka. Nakon utišane posljednje revolte vlada u cijeloj Grčkoj prema atenskim vi- jestima normalno stanje. Glasovi o abdika- ciji kralja posve su neosnovani. Položaj u Španjolskoj. Madrid: Službe- ni list donaša kraljev dekret, kojim se uva- gja opet ustavno stanje u pokrajinama Bar- celone i Gerane. Rat u Melili. Madrid, 10/11.: Ministar- presjednik javio je, da će u najkraćem vre- menu završiti ratovanje u sjevero-zapadnoj Africi. Rusija i Japan. Nakon umorstva kneza Ita zaoštrili su se rusko-japanski odnošaji. Ruski ministar financija Kokovcev odgodio je svoje putovanje u Tokio, jer je japanska vlada izjavila, da se za sada neće nastaviti pregovori o financijalnom ugovoru izmegju \|Rusije i Japana. Opaža se u Japanu pokret proti Rusiji, kojoj se predbacuje, da potaj- no radi proti japanskim interesima u Koreji. Osveta Japanaca. Jokohama, 10/11.: Ov- dje se drže velike vojne vježbe, na koje je došao i jedan koreanski ataše. Japanci na- vališe na njega, da osvete smrt svoga dr- žavnika lta, koji je nedavno poginuo u Seu- lu od jednog Koreanca. Upozorujemo na oglas o dobro djelujućoj »Slavonskoj biljevini« i »Pakrač- kim želudačnim kapljicama«. Domaće vijesti. Prvi guverner Bosne. Iz Sara- jeva brzojavljaju »Hrvat. Kor.«, da će sa- dašnji poglavica Bosne i Herccgovine i voj- nički glavni nadzornik izm. Marijan Vareša- nin od Vareša iza proklamacije ustava za anektirane zemlje, biti imenovan prvim guvernerom Bosne i Hercegovine. iz novinarstva. Nakon oduljeg za- tezanja napokon je odbor koalicijonaške »hrv. stranke prava« zaključio, da stranački organ »Hrvatska« danom 13. ov. mj. pre- stane izlaziti. — G. Janko Ibler, urednik službenih »Narodnih Novina« otišao je u pensiju, a odgovorno uredništvo povjereno je glavnom dosadanjem suradniku g. Mila- nu Grloviću. iz Metkovića nam javljaju, da je u- prava ondješnjeg kot. Poglavarstva povje- |megju Rusije i Austrije, a u tim su tajnim Irena nami. tajniku g. Ivanu Tabeau. Djakovački biskup. »Hrv. Slobo- da« javlja, da je djakovačkim biskupom i- menovan Dr. Amon, dosadanji župnik u Novom Sadu. Ali se ovo imenovanje još službeno ne potvrgjuje, a.banovinsko no- vinstvo je ogorčeno, jer je Dr. Amon ma- gjarski svećenik. Oficir koji prodaje tajne Fran- cuskoj.“ »Zeit« donaša: Pred nekoliko vremena bio je uapšen jedan topnički ča- snik, koji je prodao nekoje vojničke tajne Francuskoj. Časnik se zove Henrik Proti- vensky, a pripada 5. regimenti brdskog to- pništva, boravištem u Kotoru. U zadnje doba ovaj časnik bio je zapovjednik kod jednog državnog skladišta baruta. Pred nekoliko mjeseci pošao je u Pariz i tu je ponudio francuskim vojnim vlastima na prodaju ra- zne uzorke novih zaoštrenih metaka. Pri- mio je 3000 franaka, ali se morao obvezati da će priskrbiti i opis utvrda uzduž jadran- ske obale Austrije. Bila mu je dakako obe- ćana mnogo veća svota. Jasno je, da ovi planovi nijesu zanimali Francusku, nego da bi oni bili prošli u posjed druge države. Izdaja se otkrila na čudan način. Protiven- sky je novcima, koje ie dobivao od spiju- naže, uzdržavao ljubovnicu. Jednoga dana ova iz ljubomora, da mu se osveti, tužila ga je vojničkoj oblasti, te je Protivensky bio odmah uapšen. Osuda bi imala pući ovih dana. Socijalisti istupaju iz koali- cije. Socijalna demokratska stranka u Hr- vatskoj obdržavala je na 29. pr. mj. svoju sjednicu, te zaključila da istupi iz koalicije. — Podjedno je ovom zgodom stranka na- glasila, da je njezina najglavnija zadaća i dužnost, da se bavi za sveopće pravo glasa. Kragja u Trestu. U tršćanskoj fili- jali banke »Cooperative« ukradena je bila golema svota od 370.000 Kr. Kad jednog dana dogie u tu banku jedan tršćanski sve- ćenik, koji obavijesti banku, da se ta svota nalazi kod njega spremljena. Novac mu je predan pod pečatom ispovjedničke tajne. Banka je taj novac s mjesta preuzela opet u svoje vlasništvo. Dogogjaj je pobudio ve- liku senzaciju. Umorstvo političkog činovni- ka. Na 3. o. mj. dogodilo se u Grahovu u Hercegovini grozno umorstvo, koje je po- budilo silno ogorčenje. Togije dana naime poznata srbenda Gnato Perinović ubio no-!. žem Petra pl. Tartagliu, političkog pristava i upravitelja ispostave u Grahovu, Hrvata, potomka starinske ugledne plemićke spliet- ske obitelji. — Tartaglia je stradao u svo- joj službi, gdje je kao upravitelj ispostave uredovao, a Perinović došao k njemu, te, kako je uvijek bio pravdaš, i ovdje digao u uredskoj sobi galamu, a onda kao biie- san pograbi iza pasa nož, te ga njim probo. Cestiti je upravitelj slijedeći dan uz suze vrijedne supruge i djece izdahnuo. Ubojica je odmah zatvoren. Pok. Tartaglia bio je obljubljen i štovan svagdje, a bio je oso- bito hladan i trijezan prosugjujući dnevne prilike i zgode, što mu je u krugovima sviju vjeroispovijesti sticalo priznanje i simpatije. Laka mu zemlja! Predavanje o pripadnosti Bo- sne i Hercegovine u Bešu. Dne 99. Dećembra o. g. obdržavati će se u pro- storijama »Leonova društva« u Beču oso- bito interesantna predavanja. — Opat Ko- mlossy predavati će o pripadnosti Bosne i Hercegovine — Ugarskoj, a iza njega o- svrnuti će se ma njegove izvode profesor zagrebačkog sveučilišta i narodni zastupnik Dr. Ferdo Šišić, te zastupati postulate hr- vatskog državnog prava na spomenute ze- mlje. Za ovo se predavanje opaža — kako iz Beča javljaju — već za sada veliki interes. Paške čipke. Primamo: Paške su čipke zbog svoje originalnosti i umjetničke vrijednosti stvorile pravu revoluciju u viso- kim i otmenim krugovima ženskog Bečkog svijeta, kako to najbolje dokazuje živo za- nimanje Njezine Visosti Nadvojvotkinje Ma- rije Josefe, zaslugom koje bje ustrojena u Pagu, pod Njezinom zaštitom, čipka1ska škola, sa već sjajnim uspjehom. Prvi hrvat- ski dućan rubenine u Zadru g. Josipa Qu- iena »Trgovište k Zoraniću« postaralo se je da tom našem narodnom blagu, toli uva- ženom u stranom svijetu, dade dostojno mjesto_i u svojoj kući. »Zoranićevo« trgo- vište dobavljati će paške čipke zi raspro- davanje, iprimati će maručbe, odašiljati će tiskane“ uzorke i davati će besplatno pi- smene obavijesti, a to plemenitom namje- rom, da se čim bolje razvije ova neproci- jenjiva ali inače od nas do sada zapuštena domaća industrija. Uhapšenje krivotvoraca nov“ ca u Italiji. Javljaju »Fremden-Blatt-u« iz Trsta: »U Milanu se ušlo u trag jednoj četi krivotvoraca novca, kojoj pripada i ne- koliko austrijskih državljana. Pored gosti- oničara Vice Lugnevića i lučkoga radnika God. V. Serleo iz Trsta, koji su bili uhapšeni u Fer- rari, tu je uhapšen još jeđan drugi član te čete, koji je iz Austrije, i to agent za obez- bjegjenje Dorbić, čije je boravište u Spljetu i koji»je igrao važnu ulogu u socijalnoj demokratskoj stranci u Trstu. Do sada je uhapšeno dvadeset osoba, a ima ih se još uhapsiti«. (Dorbić je igrao važnu u:ogu ne samo u Trstu, nego nadasve u Dalmaciji, pa je i nami u Dubrovniku vrlo dobro po- znat. On za interese — »radništva«!....). Gradska kronika. Nj. Vis. Nadvojvoda Frano Sal- vator, koji je još na 23. prošlog mjese- ca stigao u naš grad na svom jahtu »Mi- ci«, najmio je villu g.gje Bravačić u uba- vom našem Lapadu, gdje će cijelu zimu \ proboraviti. Nj. Vis. Nadvojvoda Frano Sal- | vator od cijelog je općinstva osobito čašćen i ljubljen, radi njegove dobrote i darežlji- vosti, te se i sa siromahom i iežakom ra- do razgovara. Njegov će jaht i nadalje o- stati usidren u Gruškoj luci, kod »Lazare- ta« u Lapadu. Kanonik Crnica kod kralja. »Hrv. Koresp.« javlja nam iz Beča, 8. ov. mi: Danas je od kralja bio primljen u po- \sebnoj audijenciji dubrovački kanonik don Jozo vit. Crnica, da mu se zahvali na prigo- dom šesdeseigodišnjice vladareva jubileja na podijeljenom mu izvanrednom odlikova-- | | \i u ime onih pet Konavljana, koji su ovom prigodom bili odlikovani od kralja. Ovom prigodom pozdravio je kanonik Crnica ovim govorom : »Veličanstvo! Pred noge Vašeg Uzvišenog Veličanstva stupa po sedmi put vijeni i odani sin Vašeg Veličanstva i Va- še prejasne Kuće, da Mu u ime svoje i u ime svojih bivših župljana izrazi najsmjer- niju zahvalu i harnost, da je Vaše Veličan- stvo milostivo blagoizvolilo ih odlikovati prigodom sretnog i slavnog jubileja šesde- setgodišnjeg vladanja Vašeg Veličanstva«. Na ovo je odvratio kralj kanoniku vit. Crnici : Milo mi je da Vas po sedmi put vidim kod mene. Uvjeren sam o iskrenosti Vaših i Mojih Konavljana izražaja odanosti i ljuba- vi naprama Meni i Mojoj Kući. U daljnjem se je razgovoru vladar zani- mao, u koju je svrhu bio odregjen pred malo vremena Kouavljanima podijeljeni dar u visini od Kruna 25.000. Kanonik vit. Crnica e na to vladaru podastro željeno izvješće i nadodao, da se je sa od kralja darovanim novcima utemeljio jedan fond na vječnu u- spomenu premilostivog vladara, koji nosi ime »Fond Franja Josipa I. za podupiranje potrebnih Konavljana«, od kojega će se fonda kamate svake godine upotrebljavati za dobrotvorne svrhe«. Na to je odgovorio kralj: »Milo mi je, da će se ta svota upotrijebiti u dobrotvor- ne svrhe«. Audijencija je trajala nepunih osam mi- nuta, na što je Kralj milostivo otpustio ka- nonika Crnicu. — Nadalje nam javlja prijatelj iz Beča, da doznaje iz pouzdanog izvora da će preč. kanonik J. vit. Crnica biti ove sedmice prim- ljen u audijencu Ni. Vis. Nadvojvotkinje Marije Jozefe, a netom se iz Berlina po- vrati Ni. Vis. Nadvojvoda Frano Ferdinan- do, da će biti i od njega primljen, te da su preč. kan. Crnicu posjetile u h&telu mno- ge vigjenije ličnosti u Beču, pak i nekoji politički protivnici, koji se ondje nalaze. Varešaninovo putovanje u Du- brovnik. Kako »Hrv. Kor.« javljaju iz Sarajeva, generalni inspektor 15. i 16. voj- ničkog kora feldzeugmajstor tajni savjetnik Marijan Varešanin od Vareša otputovat će svrhom Januara ili početkom Februara u Dubrovnik, gdje će se zadržati četiri do šest dana. Vojni generalni inspektor inspicirat će ovom prigodom u dubrovačkoj se gar- nizoni nalazeću vojsku. Istodobno će Feld- ze qgmajstor Varešanin poduzeti u Dubrov- niku zgodne korake radi uregjenja vojničkih stvari za novoustrojeni 16. vojnički kor. Srebrni jubilej. Mn. pošt. O. Ur- ban Talija, koji je kao vrijedni bogoslovac i književnik dobro poznat ne samo u Du- brovniku, već valjda cijeloj čitalačkoj pu- blici širom naše domovine, pa i dalje, sla- vio je ovih dana sasima skromno 25-godi- šnjicu svoga učiteljskoga zanimanja. Tom prilikom dne 8. ov. mi. njegovi učenici, mjesni franjevački bogoslovi, pritediše lju- bitelju, te vrlome i svome učitelju uprav lijepu akademiju, iz koje je izbijala koliko valjanost, toliko i njihova ljubav prama svečaru. O. Talija to sigurno i zaslužuje! Mi, dok se od srca radujemo franjevač- koj mladosti, što shvaća i što zna dostojno cijeniti vrtine i zasluge svojega učitelja, i s naše strane čestitamo .na jubileju vrije- duome i zaslužnome O. Taliji, uz živu že- lju, da ga Providnost još na mnogaja zdra- nju ordena željezne krune trećeg reda, kao.