Br. 255. bodno pribježište u Crnoj-Gori, a_vi ste se u vašijem zlobnijem namjerama prišunja- vali do njih krišom, obrijane brade, da ih podstičete na ubistvo njihovoga Gospodara. Sjećate li se, kad ste u naš Bar tako o- brijane brade pola u orijentalskom, pola u zapadnom odijelu, a sa kalabreskim šeši- rom na glavi, došli bili da sa dovoljno para zadobijete emigranie za vaš plan, koji su bili ljudi patrioti od prvoga do potonjega, a kojima je davan ton u bratskoj Crnoj- Gori, da se u njoj red Srbije ima pošto- vati? S vašim emigrantima kod nas beza- zorno se ponašalo i razgovaralo, kao sa ljudima gonjenim rgjavom sudbinom, a ne kao vi sa ubicama svoje majke, svoje otad- žbine. Ni Ranku Tajsiću ni drugome se nije reklo: udri, već su se ispunjavali nadom, da će se bolji dani doživjeti, da se mirno i bezprijekorno vrate u otadžbinu. Živijeh od tih ima u Srbiji, pa neka kažu, da li je bilo ovako? A šta vi radite? Vi primate cr- nogorske odrode i dnevno i noćno, i na velika i na mala vrata, da ih učite ubistvu i prevratu u rodnoj im zemlji. Zalijevate ih zlatom, čuvate ih kao vezire megju tevabi- jom, njih žandarmi prate po Biogradu i paze ih, da ih ne dočepa ozlojegjena brat- ska ruka, što im je neminovno, Božja vi vjera. Gospodine Pašiću! Vi ste ona kokoš, koja je snijela one bombe, da unište na Cetinju Knjaza i Narodnu; Skupštinu. Po čijoj ono naredbi i zašto preko J. Nenadovića bi po- slan u Kragujevac tvoj pitomac zloglasni Nastić? U vašem se gnijezdu podiglo li- jepo društvo: naši bivši radikalni ministri Gjurović, Ivanović, Rajčević i Cerović i nji- hove i vaše desne ruke Vojvodić, Piletić i Marušić. Sve pravnici i velikoškolci vaši, na čelu snovijem Kromvelom u pokušaju Andrijom Radovićem. Zar bi ste vi u istini željeli, da su mjesto u podgoričkom kazne- nom zavodu na vrhu vlade u Crnoj-Gori, da se, paralelno vama, upravlja Crnom- Gorom, da Crnogorci budu u svijetu po- štovani kao što ste vi, da s njima računaju kao s vama svi oni, čiji se interesi sintere- sima Srpstva kose? Kuku bi bilo Crnoj- Gori sa vladom podgoričkijeh grješnika, kao što je kuku Srbiji pod tvojom, ni Srbine, ni Bugarine, gospodine Pašiću! Sorto je- dna, koja si se gladna dovukla tu, a da- nas na milijone prebacuješ preko ruku kr- vavih dinara Srbije, pa ti ne da gjavo mi- rovati, no već kad se udvaraš Austriji i Bu- garskoj, i ljubiš im ruke i papuče, hoćeš da se pojunačiš spram Crne-Gore, i to zato, što ti nije blizu. Jer tebe ne bi branila Sr- bija, koju ponižavaš i u crno zavijaš, i koja tebe radi pred svijetom ne može da dogje do ugleda, koji je zaslužio njen narod, dok Crna-Gora veselo i sjajno čelo pred Evro- pom podiže ; . . . zamisao jugoslavenske kra- ljevine, kojoj je rezultat vaša izjava »da prava Srbijina nijesu povrijegjena aneksijom Bosne i Hercegovine«, čedo je tvoje politike, g. Pašiću; u Srbiji si utrknio pjesmu, uga- sio si megjusobno bratstvo i ljubav, razdor je tvojom krivicom u toj lijepoj našoj se: stri Srbiji. Blago, kojim zalijevaš izvan Srbije pro- pale advokate tvoje politike, to blato će ti šteta odnijeti kao da ćeš ga usuti u Dunav, a narod srpski ostaće vazda dušom uz Crnu- Goru, dok tvoji advokati ne ostanu pre- zreni od srpskoga naroda kao što si i ti. Kao svaki nečovjek, raduješ se da se po ulicama biogradskim viče: »dolje Knjaz Cr- nogorski«, da se njegovo ime valja po kalu, i da se podstiču izrodi na osvetu Gjinovića, kad megjutim sjediš kao onaj vladika, koga su Cigani sramotili: Man'te se ljudi, pa i on je čovjek! — Nije narod srpski još to- »Da i ja si to pomišljam«, odvrati mla- gji. »Truda i muke će biti još na svijetu, pa nijesmo na svijetu za drugo uego da radimo«. »Počekajte malko, i ja ću zajedno s Vama ići«, nadoda drugi. Obojica ustadoše iza stola, platiše svoj račun i ostaviše lokal. Zvonimir Lastovsky sjegjaše za stolom posve jednako i iznenada mu isčezne ćustvo glada. Turne od sebe tanjur, brzo ustane, podmiri večeru i otide. Opet se nagje u maglenoj predgradskoj ulici, a njegove oči blugjahu okolo na oko- lo, ne bi li opazio ona dva čovjeka, koja su sjedila kraj njega za stolom. Ali gledati okolo na okolo bijaše uzaludno, jer je po- stojala sve to gušća jesenska magla, i iz daleka se samo ozvanjahu koraci, koji su se gubili. | on koracaše pomalo naprijed, a u njegovim ušima ozvanjahu uvijek riječi jednoga: +Truda i muke će biti još na svi- jetu; pa nijesmo na svijetu nego da radimo“. Tako koracajući približavaše se sve to većma kući. Sunce je već zapalo, a crna noć pokrije prirodu svojim tmastim plaštom. Zvonimir dogje kući, a gospodarica se je našla začugjena kada opazi njega gdje je došao u ovo neobično doba. On joj naredi liko radikalizmom pokvaren, zaražen vašim radom, da mrzi ljude i koljenoviće. Narodu srpskom su mila koljena tradicijom prosla- vljena u službi narodnoj. Da si Srbin, da si čovjek, da si bio vjerni sluga svoga Gospodara i Srbije, da li bi ti nudio krunu Srbije jednome strancu, jednome Knjazu Batembergu ? Dokument o tome postoji u rukama, i kad se srp- skomu narodu javno pokaže, onda znaj šta te čeka. Grješan si, more, vrijeme je da ispaštaš grijehove!« Upozorujemo na oglas o dobro djelujućoj »Slavonskoj biljevini« i »Pakrač- kim želudačnim kapljicama«. PRAVA CRVENA HRVATSKA doplovila u barsku luku francuska eskadra, pod zapovjedništvom admirala Piveta, da iskaže počast crnogorskom knezu Nikoli, prigodom njegovog 50-godišnjeg jubileja. Knez Nikola i kneginja Milena priredili su im veličanstven doček, na kojem je bilo sr- dačnih pozdravnih govora sa obe strane, — Iz Bara je brodovlje stiglo u spljetsku lu- ku dne 4. ov. mj., gdje je takogjer svečano dočekano. Cijeli je Spljet bio okićen. Op- ćinska je glazba dočekala ih sviranjem mar- seljeze, na što je nastalo silno oduševlje- nje. Sjutri je dan na obali svirala“ francu- ska muzika, koja je bila burno pozdravlje- na. (To je nakon 100 godina prvi put da u Spljet stiže ratno francusko brodovlje). Općina je oficirima priredila zakusku na Marjanu, a po tome je admiral Pivet na kr- starici »J. Ferri« priredio objed, na čast na- Vijesti iz naroda. Iz Šipana. | Naše Pjevačko Društvo »Starčević« imalo je dne 2. ov. mj. svoju glavnu skupštinu, u kojoj je biralo novu upravu za tekuću, godinu. Presjednikom bi potvrgjen naš di. čni starina Don Baldo kanonik Glavić, po-' znati književnik i sakupljač narodnih pje-! sama, uz poklik: »Živio«. Prvim upravite- čelnika Dr. Mihaljevića, podkonsu!a J. Du- plančića i mons. Bulića. Bilo je izrečeno više lijepih zdravica. Jučer je eskadra ot- putovala put Francuske. Rauch obolio. Barun Rauch obolio je od upale bubrega. Iz Beča pozvan je posebni specijalista za unutrnje bolesti. bosansko - hercegovačkoj službi. Svih »časnika, momčadi, činovni- se nalaze i slijedeći: Namjesnik vitez Nar- delli, podnamjesnik Tončić, nadbiskup Dvar- nik, načelnik dr. Ziliotto, vladika Milaš, zastupnik prof. Bulić, biskup Uccellini, vla- dika Jović, kanonici Radimiri, Milošević, vit. Crnica, protopresbiter Bučin, kotarski po- glavari Budisaljević i Škarić, biskup dr. Mar- čelić, župnik Barbić, profesori Vuletić-Vu- kasović, Burić itd. itd. (»H. Kor.«) Magjari o Bosni i Hercegovi- mi. Pariški »Matin« objelodanjuje razgovor, što ga je njegov izvjestitelj imao s ministrom trgovine Franjom Kossuthom, ministrom nastave grofom Apponyiem i zastupnikom grofom Theodorom Batihyanyem o pitanju Bosne Hercegovine. Ministar trgovine Kos- suth maglasio je historička prava (?) Ugar- ske na Bosnu i Hercegovinu, te podjedno izrazio sažaljenje, što nadležni krugovi ni- jesu umjeli da dostojno ocijene (lojalnost, što ju je Ugarska pokazala kod aneksije Bos- ne i Hercegovine. Ministar nastave grof Ap- ponyi saopćio je dopisniku: »Ameksija nije u Ugarskoj bila popularna, no mi smo! smatrali za svoju dužnost, da odobrimoša- | neksiju. Sada to žalimo, jer smo doživjeli | grozno razočaranje. Svakako smo počinili | politički pogrešku. Kenačno riješenje bo-, God. VI. nicu dotično zakladnicu, kojom dr. Žerjavić dariva vladi kuću, što je ima u Zagrebu na uglu »Gundulićeve« i »Rajnerove« ulice, a koja vrijedi 200,000 K, a da se pristupi ovom zakladnicom ustrojenju tehničkoga fakulteta ili više tehničke škole. Živio dobrotvor ! Veleizdajnici na slobodi. Oi- vjetnik dr. Hinković podnio je kr. slolu sed- morice pritužbu protiv? istražnoga zatvora veleizdajnika, jer da osuda još nije pravo- moćna. Stol sedmorice je donekle ovoj pri- tužbi“ udovoljio, jer je odredio, da se vele- izdajnici, osim Adama i Valerijana Pribiče- vića, koji su osugjeni na7 kazan iznad 10 godina tamnice, puste iz zatvora. Tužbe bosanskog činovništva. Bosanska je vlada izdala na činovništvo opravdanu naredbu, kojom svaki činovnik u 'stanovitom roku mora naučiti hrvatski. Nakon toga je u »Reichspostu« izašao čla- nak Nijemaca, činovnika u Bosni, koji se tuže na tu naredbu, jer da oni »ne imogu« naučiti u odregjenome rokuf hrvatski. A gdje su do sada bili?! Za željeznički spoj Dalmaci: je. Osam spljetskih privrednih organizacija poduzelo je inicijativu, da se na 16 ov. mj. ljem bi imenovan Jakob Skračić, a drugim | Antun Glavić; tajnikom Vlaho Duić, a bla. | ka, učitelja, podvornika i t d, koji stoje gajnikom Pavo Vuković. Zauzetnost spo.|Y javnoj bos.-herc. službi« bilo je 1907. menute gospode za naše društvo jest ro. godine:19.533 osobe. Od ovih po pripad- doljubna i neumorna. Društvo lijepo napre. | "osti: " Austrije 3471, " Bosne i Herce- duje, jer uz mnoštvo listova, što društvo | S9vine. 3072, iz Ugarske h Hrvatske : 2976, prima, u blagajnici je lijep pritičak. \iz tugjih država M4. Po vjeri: rimokatolika (I mi našim vrlim rodoljubima, a osobito | 2-3868: grkokatolika 273, grčkoistočnih 2185, dičnomu starini presjedniku, čelik otačbe- muslimana 823, izraelaca 220, evangelika niku preč. Don Baldu kan. Glaviću, kliče. 163. bezvjerac 1. Megju tima je bilo: Boš- po Živjeli! Ur.) \mjaka i Hercegovaca 3059, Hrvata 2368, sanskog pitanja unatoč nikad ne će moći | YPriliči x Spljetu veliki jovia pokrajinska poslijediti bez Ugarske ili protiv Ugarske«. Skupština, koja će zatražiti, da se napokon Grof Batthyany je izjavio: »Ne budu li se Naše željezničko pitanje privede kraju. Na Bosna i Hercegovina pripojile Ugarskoj, sve S4$tanak bit će pozvanižsvi zastupnici Dal- će se stranke složiti i uskratiti troškove za "laCije, na carev, vijeću i u saboru, zemalj- aneksiju. Bez nas niježnitko kada: odlučiti $*i Odbor, sve općinske uprave;i/sve trgo- o tom pitanju«. vačke komore, upravni odbori svih stranaka : s i uredništva svih novina uZ pokrajini. O sa- Promjena vlasništva ,,Hrvat« 2ivy ove skupštine bavi se naročiti odbor, ske Knjižarnice“. G. knez H. Bo- koji je povjerio g. V. Miliću, da izradi nacrt relli-Vranski i g. Vjekoslav Goszi javljaju, | rezolucije. : Iz Konavala. Pišu nam od tamo, da jadni ljudi nijesu ništa do sada uradili — a tako će biti po svoj našoj okolici — radi grubih vremena. E da Bog sad uzdrži lijepo vrijeme, da ljudi uzmognu svoje baštine uzraditi i po- sijati. Jadnomu seljaku baš ide vazda nao- pako. Kad mu treba kiše, onda sunce peče i šuša muči, a kad mu treba sunca, onda mu kiša ne da obraditi svoje baštine. — Konavljanin. Domaće vijesti. Saziv dalmatinskoga sabora. Kako »Wiener Zeitung« javlja, dalmatinski je sabor sazvan za dne 17. o. mj. Papinska odlikovanja. Njegovo je Veličanstvo dopustilo, da financ. upra- vitelj u Spljetu, dvorski savjetnik gosp. Rikard pl. Tacconi smije priiiti i nositi komanderski križ papinskog ordena sv. Gr- gura, a upravitelj zemaljske bonice u Za- dru g. Dr. Ivan Marčelić, praktični liječnik g. Dr. Petar Mirošević u Korčuli, i trgovac g. Josip Fažinić u Korčuli počasni križ »pro ecclesia et pontifice«. Čestitamo! Jedna stogodišnjica. Na 10. ov. mj. navršuje/se 100 godina od kada je bi- lo preneseno! tijelo &/.&Gracije (Milostisla- va) iz Mletaka u svoje rodno mješto Muo kod Kotora. Budući da sada nije zgodan zeman za?ovu proslavu, Muljani odlučiše da svrhom mjeseca% Kolovoza ove godine proslave svečano ovaj god prenosa tijela svoje dike a i cijele nam hrvatske domovi- ne — bl. Milostislava. giJugoslavenski ministar. iz Be- ča javljaju, 5.0.Tmj.: Riješeno je pitanje jugoslavenskoga ministra, te je predložen Dr. Vicko lvčević. Francuska eskadra u Crnoj.“ Gori i Dalmaciji. Na novu je godinu da mu donese svjetiljku, i kada se postavi za stolom da uči, još se je više čudila. Kada pak stigne njezin muž kući, stane mu kazivati: »Znaš, čovječe, Zvonimir je učio večeras kao neobično, baš sam veoma znatiželjna«. Ovaj put se gospodar Zvonimirov zadrži nekoliko u misli, te nagagjaše i ovo i ono, ali se ne bijaše dosjetio, koji je uzrok zašto je Lastovsky učio .. Baš poslije nekoliko dana dogje u grad Zvonimirov skrbnik, koji ga nije pustio na miru. Na nj je vikao i korio ga je svako- vrsnim riječima, na što je potrošio tri go- dine i svoje lijepo zdravlje, Ta bio je, kad je iz doma otišao rumen kao jabuka ! Skrbnik | ga šćaše apsolutno sa sobom uzeti, da pod njegovom paskom naprijed uči. Zvonimir pak reče odlučno skrniku ovo: »Da, ja ću to učiniti sam iz svoje vlastite volje, a ne da moram sutra sebi reći, da sam stupio na pravi put zato, jer si me ti prisilio«. — Skrbnik Zvonimirov znadijaše, da će ovoga puta obećanje izvršiti. I zbilja, Zvonimir se popravi te postane čestit čovjek. |U Puli je opet počeo izlaziti »Omnibus«, Njemaca 1165, Čeha 1073, Poljaka 472, Slo- venaca 382, Srba 344, Magjara 311, Rusina 252, Slovaka 40, Talijana 33, Rumunja 31, Francuza 1, Arnauta 1, Perzijanac 1. Prema tome bilo je u bos.-herc. službi god. 1907.: Slavena 7992, Njemaca 1165, Magjara 311, Romana 65. da je ovaj potonji [lprekupio od g. kneza Borelli »Hrvatsku Knjižarnicu«, koja će i odsele »Dobrotvornom društvu za siroma-/ šne učeniite u" Zadru« davati dio čistog do- bitka, a uvjereni smo da će poslovna i tr-' govačka vještina g. Goszla,' koji je u Splje- tu stekao priznanje za svoj valjani rad kod Dvogodišnja vojna služba. [Iz Beča javljaju, da će na proljeće vlada pred- ložiti parlamentima već gotovu novu obram- benu osnovu o uvedenju dvogodišnje vojne službe i o povišenju kontigenta novaka. Iz novinarstva. U Biogradu na moru pokrenuli su list, pod imenom »Štampa«. Cilj mu je: nastojanje oko podizanja trgo- vine i privrede. Izlazi svakog 1. i 15. u mjesecu, a godišnja mu je cijena K 4. — koji je u Maju pr. god. bio prestao izlaziti. Izlaziti će utorkom, četvrtkom i subotom. Pokrenut je radi skorih općinskih izbora u Puli. — U Zadru je dne 6. ov. mj. počeo izlaziti »Dalmatinski Hrvat«, za pouku i zabavu puka. Izlazi tri puta u mjesecu, a godišnja mu je cijena K 4. Požar u Makarskoj. Na siaru je godinu buknula vatra u kući Pavlinović u Makarskoj, a uslijed jake bure prijetila je opasnost cijelom mjestu. Na brzojavni po- ziv pohitili su vatrogasci iz Spljeta posebnim parobrodom, koji su vatru ograničili i sasvim pogasili. U rečenoj je kući bila smještena bogata i dragocjena biblioteka blagopok. Pavlinovića, koja je takogjer izgorjela. Šte- ta je golema, ne samo radi izgorjele kuće nego i zbog drage uspomene neprežaljenog pokojnika. Odnošaji bos.-herc. kmetova prama agama. Ovi se najbolje vide u agrarnim parnicama. Od godine 1880. do konca 1906. riješilo se je u svemu 226.731 agrarna parnica. Od tih je riješeno uredov- no sklopljenom nagodbom 112.868, osudom u prvoj molbi 70.873, natrag povučenih tužba ili a limine odbijenih bilo je 39.723, a tužba upućenih na redoviti sud pravde 3267. Ovr- ha je bilo od gcd. 1895., kad je uveden novi parbeni postupak u agrarnim sporo- vima, do konca 1906. godine 35.867; prama ovome dolazi na godinu popriječno 3.261 ovrha. A gdje je još broj neriješenih agrarnih parnica i neprovedenih ovrha? Narodna umjetnost u Dalma. oiji. Inicijativom bečke spisateljice gospo- gje natalije Bruck-Auffeberg, poduzeti su prvi koraci, da se u Zadru, Spljetu, Dubrov- niku i u Kotoru izaberu mjesni odbori za unapregjivanje pučke umjetnosti u raznim granama domaće industrije. Kada se u gor- njim gradovima provedu dotične organiza- cije, onda će se7ove stopiti u jedan zemalj- ski savez, koji bilimao''u Zadru osnovati muzej za pučku dalmatinsku umjetnost. Cilj je ove nove organizacije da bude posredni- (ca izmegju stranih putnika i domaćeg življa u svim trgovačkim poslima, koji zasijecaju u pučku umjetnost, Organizacija će s vre- menom otvoriti posebne dućane u Dalma- ciji, a po svoj prilici i izvan Dalmacije, u kojim će se prodavati isključivo u Dalma- ciji izragjeni proizvodi domaće industrije. Za je ove cijele akcije zauzeše se Ivo Hropić, stud. theol. , »Sjemeništne“knjižare« unijeti novi život u našu »Knjižarnicu«. Sigurni o tome, pre- poručamo svim Hrvatima i našim sumišlje- nicima, kao i gg. župnicima, učiteljima i društvima, "da podupru g. Goszela, koji o- bećaje brzu i urednu poslugu te solidnu knjižarsku robu uz najjeftinije cijene. Ratna luka 'u Šibeniku. »New- York Herald« doznaje, da se ratna uprava austro-ugarske monarkije ozbiljno bavi mi- šlju, da u Šibeniku uredi ratnu iuku. U ko- liko mi znamo, to je zbilja istina, ima to- mu već dugo vremena, da su se austrijski mjerodavni faktori bavili tim planom, te su u tom pogledu učinjene i neke študije. Magjarski pamflet. Magjarizator- no jedno društvo izdalo je kalendar na ine- gjumursko-kajkavskom dijalektu. U tome kalendaru govori se o Magjarima u Slavo- niji, te se opisuje, kako te Magjare »gro- zno progone« Hrvati i Srbi, te im ne dadu, da se »i Bogu mole na magjarskom jezi- ku!!« Sva Slavonija, veli se u tom kalen- daru, bila je pusta šuma, dok nijesu 'ona- mo došli Magjari, a »Horvati i Vlahi« ni- jesu znali ni kruh praviti, dok ih nijesu naučili — Magjari! Napokon se prijeti Hr- vatima silom magjarske vlade. Taj kalendar | sastavio je Margitaj Jozef, nadzornik Juli- janovih škola. Važno za liječnike. Za Istru je raspisano do desetak mjesta za liječnike, a megju ovima i mjesto liječnika okružne blagajne u Volovskom za područje Kastav. Ovo područje obasiže do 20.000 duša, a ima do sada samošjednog jedinog liječni- ka, kojem je samom nemoguće da vrši zdu- šno svoju službu. Upozorujemo zato naše najmlagje liječnike, da se zanimaju za ova mjesta, jer im se uz lijep prihod i bogatu praksu pruža još jedna mogućnost: da po- rade oko podizanja narodne svijesti u onim ugroženim krajevima. Rok za molbe je do 15. ov. mj. sa potrebitim prilozima na u- pravu okružne blagajne u Volovskom. Činovnička pragmatika. Vlada je predložila novu službenu pragmatiku, prema kojoj se uregjuje pravo promaknuća na stanoviti rok, te "disciplinarni postupak protiv činovnika i odnošaji nižih cinovnika prema višima. Prema svojoj naobrazbi či- novništvo se uregjuje na četiri kategorije. Kako se čuje, činovništvo nije zadovoljno s razdiobom u razrede prama naobrazbi. 200.000 Kr. za narodnu pro. svjetu. Megju hrvatskim dobrotvorima od uvijek je -u prvim redovima sjalo ime od- ličnog borca dra Jurja Žerjavića, župnika u Ma.iji Bistrici.' Uvijek je njegova darežljiva ruka davala u sve hrvatske prosvjetne insti- tucije, a nedavno je novinstvo pribilježilo vijest, kako je stari župnik sagradio svojim župljanima dvije škole u vrijednosti od 80.000 K. Na 31. pr. mj. predao je hrvatskoj vladi mnoge dalmatinske ličnosti, izmegju kojih u ime dra Žerjavića dr. Ivan Ružić darov- Izvoz sijena iz Arbanije. Pišu iz Skadra: Mjesna skadarska vlast izdala je skoro naredbu, kojom se ukida zabrana izvažanja sijena, koja je lani bila odregjena u skadarskome sandžaku kao zaštitna mjera za vrijeme općenite oskudice piće. Izvažanje sijena iz Skadra ima već više godina pogla- vito, se kreće put dalmatinskih pristaništa. I ove se godine mnogo sijena odatle tražilo za Dalmaciju. Tome se razlogu i ima pri- pisati, što cijene sijenučinijesu još mnogo popustile od lanjskih?visokih cijena, premda je ovogodišnja kositba jdala znatnu preko proizvodnju. Prema potankim procjenama bilo bi raspoloživih od 80.000 do 90,000 bala sijena. Cijene su danas prama vrsti sijena od 5 do 6 kruna po kvintalu franko carinski ured7u; Skadru. Politički pregled. Prestolonasljednik proti Andrassy-ju. Javljaju iz Budimpešte: »A Nap« saznaje, da je nadvojvoda Franjo Ferdinand uložio svoj veto proti osnovi grofa Andrassy-ja za riješenje krize, a poimence proti konce- sijama koje on traži i proti njegovim na- zorima u vojničkom pitanju. Ujedno da je prestolonasljednik zaprijetio, da će položiti sve svoje vojničke časti, ako se udovolji predlogu Andrassy-evom. Učvršćenje trojnog saveza. Rimski list »Stampa« javlja : Novi ministar vanjskih po- sala grof Guiccardini polazi doskora u Beč, a odatle u Berlin, da učvrsti podloge troj noga saveza. Sukob na tursko-crnogorskoj granici. Zbog dogogjaja na crnogorsko-turskoj gra- nici, kod Velike Trpče i Rugova, gdje je poginulo po nekoliko njih i sa crnogorske i sa turske strane, crnogorski otpravnik po- slova uložio je protest kod Porte. Uslijed toga sukoba na crnogorsko-turskoj granici poslana su tamo dva bataljuna pješadije. Redovnu vojsku prate arnautske čete radi zaštite granice. Poraz ruskoga ministra mornarice. Ja- vljaju iz Petrograda: Komisija dume za na- rodnu obranu odbila je predlog ministra mornarice, da se odobri novi kredit za iz- gradnju nekoliko novih ratnih lagja i re- formu sadanje mornarice, Osim toga brisa- la je komisija iz proračuna ministarstva mornarice 18 milijuna rubalja. Uapšeno sve uredničko | tiskarsko o0- soblje. U Varšavi je (u Rusiji) policija pro- valila u uredništvo lista »Warschauer Mor- gena«, te uapsila sve članove uredništva i tiskarsko osoblje, te ih odvela u tamnicu. Razlog se ne zna, a niti uspjeh premetačine. Abdikacija grčkog kralja. Javljaju iz Mene: Vijesti o abdikaciji grčkog kralja Gjura ne će nikako da umuknu. Suradniku pariškog lista »Libertč« izjavio je grčki kralj, da on neće i ne kani abdicirali tako dugo, dok god ne bude uvjeren, da narod traži njegovu abdikaciju. Turska protiv bugarskih škola. Beo- gradska »Politika« javlja iz Uskoplja, da je otomanska vlada tamo pozatvarala sve bu- garske škole i to posve nenadano.