Br. 257. pepeljuga u prahu i pepelu, dok se drugi bogoše u tecivu i bogastvu. Mi se pridružujemo resolucijama te skup- štine, odobravamo ih i usvajamo, sa živom željom da skupna, zamjerna sloga i akcija bude uspješna, te da dostigne ono što svi želimo, što odavna vapimo, što zagovaramo i branimo: spoj na sve strane sa mrežom željeznica u našoj monarhiji. Pristajemo iz sve duše na prosvjed veleč. zastupnika Perića, koji je — videći kako Magjari hoće da osujete internacijonalnu lineju sa Dunava na Jadransko More — po- digao svoj moćni glas, da osujeti mra- čno rovarenje i da opravda naše želje i za- htjeve. Hvala mu od naše strane, sa sini- jemmom molbom da radi neumorno, bez pri- mirka, i on i čestiti njegovi drugovi, dok ne dostignu željeno pravo, istaknuto na skupštini u Spljetu. Ribarski Savez u Spljetu za Dalmaciju. Sretna misao sa strane Pododbora »Za- družne Zveze« dovela je danas 13. Siječnja na okup odlične rodoljube i lijepi broj ri- bara, da se sporazume i dogovore, kako bi se napokon pomoglo najzapuštenijem staležu i najkrvavijem zalogaju, a to je ri- baru. Učestvovala je cijela Dalmacija. Sa- stanak se je držao u općinskoj vijećnici u 9 s. pr. p., i trajao je do 12/2. Prisutni bi- jahu 1ibarski nazornik g. Lorini, te presta- vnik mjesnog lučkog poglavarstva g. V. Wurđack, članovi Pododbora »Zadružne Zveze«, uredništva »Dana« i »Pučkog Lista«. Sastanak je otvorio g. Janislav Vrsalović, biranim riječima pozdravio prisutne i pri- rogjenim darom bistro istaknuo cilj društva. Prisutne je pozdravio u ime Pomorske Vla- de g. Lorini. Nakon izmjeničnih mnijenja prešlo se na čitanje pravilnika sa strane »Zvezinog« revizora g. F. Ž. Donadini. Pra- vila bješe jednoglasno odobrena. Sjedište Saveza je u Spljetu. Uprava sastoji od o- vih lica: 1. Ivan Benzon, presjednik, prof. u m. prirodoslovnih nauka u Spljetu. 2. Ivo Martinis iz Komiže, podpresjednik. 3. Don Mate Brusić iz Novalje. 4. Vice Senja- nović iz Spljeta. 5. Sime Lokoš iz Prvić- Luke. 6. Janislav Vrsalović iz Selce na Bra- ču. 7. Pero I. Orepić iz Dubrovnika. 8. Er- menegjildo Matulić iz Opuzena. 9. Tomo Pasković, načelnik u Mulu (Boka). — Nad- zorni Odbor: \. Niko Marangunić, načelnik u Milni, presjednik. 2. Pavao Roca, pod- presjednik, iz Vodica kod Šibenika. 3. Šime Zurić iz Betine. 4. Jure Perasović iz Sto- breča. 5. Petar Grgić iz Vranjica. Preko raspravljanja pozdravio je sastanak i skupštinare općinski prisjednik g. Katali- nić u ime općine i u ime zapriječenog na- čelnika. Sastanak je bio živ i zanimiv, govorili su gg. Vrsalović, Lorini, Brusić, Roca, Ćaće, Benzon i drugi. Najljepše je djelovala na prisutne riječ naših prostih ribara, koji su danas za prvi put javno progovorili. Nova legenda grofa L. N. Tolstoja. Poput mudraca klasične drevnosti voli i Lav Tolstoj na svojim oduljim šetnjama u okolici svog dobra Jasnaja Poljana pripo- vijedati prijateljima i znancima, koji ga na ovakovim šetnjama prate, razne priče i le- gende, da ovako svoje omiljele misli ljepše osvijetli. Nedavno je na ovakovoj jednoj šetnji pri- čao, kako iz Petrograda javljaju, prijateljima u svojoj pratnji ovu lijepu legendu pod naslovom: »Rad božji«: U dalekaj nekoj zemlji živio je car, koji je radi nadolazeće starosti osjećao duboku bol. »Ja sam«, — reče on, — »u svom ži- votu sve okusio, sve vidio, što je ljudsko- me oku dostupno. Jedno ipak za života ni- jesam upoznao : Boga naime. I ja hoću da ga vidim !« Zapovijedi s toga svojim dostojanstveni- cima, savjetnicima i svećenicima: »Ako mi ne pokažete Boga, sve ću vas pobacati u tamnicu i teško kazniti«. I on naredi trodnevni rok. U carevom dvoru nesta od toga trenutka svake radosti. Dvorjanici koracahu obore- ne glave po dvoru i čekahu svoj nesretni konac. Trećega dana, pošto je odregjeni rok mi- nuo, pozove car k sebi dvorjanike, Mukom su mučali dostojanstvenici, savjetnici i sve- ćenici i već se car spremao, da odredi iz- vršenje strašne osude. No u taj par stupi pred cara dječak pastir i reče: »Dopusti care, da tvoju želju ispunim«. »Dobro«, odvrati car, — »ali pazi tvoja glava je na kocki« . . . I dječak pastir povede cara na jedno mje- sto, pokaže mu sjajno sunce i progovori: »Gledaj gore I« Car digne glavu i htjede časak gledat u sunce, ali sunčano svjetlo zada bol njego- PRAVA CRVENA HRVATSKA 22 godine. Tri prve lagje sretno prispješe u »Lovišće«, ali četvrta lagja, u kojoj su se nalazila spomenuta dvojica, radi siloog vje- tra se izvrati. Petar Gugić i Mato Botica, kad vidješe da se lagja izvratila, uspeše se na kolumbu, i tu su čekali ne bili kogod do- šao da im dade pomoć i da ih izbavi od nemile smrti. Ali zaludu su pomoć tražili. Lanternista Justo opazio je skupa sa svojom gospogjom kad se je lagja izvratila, ali do- kle je on prispio k drugim ribarima i upo- Ribarski Savez je gotov. Sada ostaje ma|zorio ih, da idu u pomoć utopljenicima, već već postojećim Ribarskim Zadrugama, da | bijaše nastala noć, a uz to bijaše još silniji pristupe u Savez, kako i na rodoljubima vjetar. Ivan Matić Dudaš, gospodar od ri- po Dalmaciji, da ostvaraju zadruge za ri- bara, otišao je odmah tražiti utopljenike, bare, da ujedinivši ih, otaru im suze i za- ali sve bijaše već zaludu, jer nevoljnim u- priječe njihovo propadanje, da ga podignu | topljenicima ne bijaše nigdje traga ni glasa. na visinu društvenog čovjeka, da ga učine | Oni su jadnici sigurno našli smrt u mor- od sluge gospodarem, da mu dadu mjesto |skoj pučini nakon teških muka. Svi njihovi u društvu koje ga ide. Država će doprina- vapaji ostali su uzaludni, dok ne pogiboše šati do 150.000 kruna godišnje, a naravski od nemile smrti. Cijelu noć, ie sutrašnji dan da će tu svotu staviti na raspoloženje Ri-;i ostale dneve nije se našao trag utoplje- barskom Savezu, a Savez će dijeliti podre- nika, niti lagje. Kad je u selo stigao glas gjenim Zadrugama. Rek bi, da je napokon g groznoj nesreći, svak je zaplakao. Petar sovim svršilo ono vrijeme, kada je Vlada Gugić otac je šestero nejake djece, cijeli nehotice nepravedno pripomoći dijelila, te svoj život učinio je po dalekom moru, a će sada sve pripomoći padati u korist Za- sada eto našao je smrt pred vratina od kuće. druga, a time onda pojedinaca članova, a OQstavlja šestero nejake dječice u velikoj bi- ne pojedinaca preporučenika. Eto i ribari jedi i nevolji. skupa sa ženom. Mato Bo- imaju svoj savez, koji bi mogao krasno u- tica bio je u najboljem cvijetu mladosti, a spjeti odazivom dobrih. Djelokrug saveza | uvijek bio je miran i dobar mladić. Dva opširan je, nade je u uspjeh samo bude li| puta bio je u Novoj Zelandiji, te je svoga Sa strane g. Lorinia čuli smo lijepih ri- ječi i naputaka, Doznali smo za naklonost i susretljivost vlade. Čuo je raznih tužaba sa strane naših ribara i pobilježio, osobito proti Ćozotima, koji po svoj Dalmaciji zlo- rabe ugovor, potežući svoje mreže do sa- mog kopna. U Omišu im je jednom za si- dro od plutače (bove) mreža zapela. Na ustuk tomu vlada stavlja dva parobrodića već sada, a; dva graditi, a k tomu gradi će se još jedan. odaziva. Ljetna ribarština dala je ništa manje od 14 miliona kruna! Na sastanku bile su zastupane 4 zadruge, 12 zadruga koje se osnivaju, 9 zaintereso- vanih općina, 5 primorskih sela, te drugi prijatelji. | Braćo, ribari, na okup! Sv. Petar, pogla-. vica apoštola, bio je ribar, pak je svojom | mrežom lovio i okupio u katoličku crkvu | ljude, a vi zapašite od Spiča do Raba i po- lovite u vaše mreže sve što je boljega i, prinesite u vaš Ribarski Savez, koji neka cvati | — Prisutnik. | Osobitim zadovoljstvom donašamo ovo | izvješće našeg požrtvovnog sumišljenika, radosni da se je napokon došlo do ostva- renja ovog toli potrebnog Ribarskog Saveza u Dalmaciji, koji će svakom zgodom našim | radišnim i siromašnim ribarima biti utje- | hom, zagovarateljem i pomagačem u sva- kom pogledu. Sada je i na ostalim oi Nota i prijateljima, da pristupe i da po-' upru Ribarski Savez, te da što više ras- | prostrane i učvrste ovu na žalost dosle za- | puštenu granu našeg životnog obrta u po-. krajini. (Ur). | .. . .- | Vijesti iz naroda. | Iz Račišća. (Grozna nesreća). Po prilično lijepom vre- menu okolo 2 sata po podne uputiše se iz Račišća 4 ribarske lagje, da otidu loviti ribu put Pelješca, u mjesto zvano »Lovišće«. Kad nenadno zaduva dosta jaka bura. Sve su lagje jedrile na jedra. Osim ostalih ribara u jednoj lagji nalazio se Petar Gugić, čo- vjek od 50 godina, i Mato Botica Škafo, od vim očima, pak on obori glavu i zatvori »Što ti ne pada na um«, reče car pasti- ru, — »hoćeš li ti da oslijepim ?« Na to će dječak: »Gospodaru, to je tek jedno božje djelo. Jedan tračak njegovog veličanstva, mali ku- tić plamenom goreće božje lomače. Kako si dakle mogao zahtijevati, da gledaš Boga slabim i suzećim očima? Ti moraš nasto- jati, da Boga drugim očima gledaš«. To se svidje caru i reče pastiru: »Uvažujem tvoju razboritost i um tvoje duše, Odgovori mi' dakle na ovo pitanje: »Što je bilo prije Boga ? Dječak-pastir porazmisli časak i reče: | »Molim te, care, ne srdi se, ali broji. Car stane brojiti: jedan, dva, tri . . »Ne, ne«, zakrči mu riječ pastir, — »ti ne brojiš dobro. Ti počinješ brojiti od jedan«. »Kako bi drugčije bilo moguće ? Prije je- dan nije ništa«. »Mudru si riječ rekao, care; i prije Boga nije bilo ništa«. To se svidje caru još bolje, pak će pastiru : »Ja ću te bogato nadariti, ali mi odgovori još na jedno pitanje: »Što čini Bog ?« A dječak pastir odgovori: »Dobro, ja ću ti i na to pitanje odgovorit, ali ispuni jednu moju prošnju. Mijenjaj sa mnom odijelo«. I car odloži svoje sjajno odijelo i obuče ga pastiru; sam pako obuče odijelo pasti- revo. A pastir uzagje na prijestolje, uzme žezlo u ruku i pokazujući na cara, koji je podno prijestolja stajao u pastirskom odi- jelu, progovori: »Evo što Bog čini: jednog uzdiže na pri- jestolje, druge goni s prijestolja . . .« I pastir obuče opet svoje odijelo. Car se pako duboko zamisli, a zatim veselo uz- bugjen progovori: »Da, sada vidim Boga l« Đe oca izbavio od nevolje i duga. Utopljenike žali cijelo selo. Bog im dao duši pokoj ! Iz Donje Lastve. (Sjednica općnskog" vijeća. Prosvjed u- pit zast. Radimiri). Dne 1. tek. mj. ob- držala se je u Lastvi sjednica općinskog vi- jeća. Najprvo se je odobrio proračun za god. 1910., koji je sastavljen kao prošlih go- dina. Onda se prešlo na druge tačke dne- vnog reda, izmegju kojih na čudnovatu molbu Don Gjura Perušine i drugova: »da se us- troji« (tako stoji u molbi!) nekakova pose- bna kasa. Opć. vijeće ogromnom većinom odbilo je molbu, jer ne nalazi potrebno da se što takova ustroji, što kod nas nije bilo niti će se nikad ustrojiti bez znanja i privole pu- čanstva općine Lastve. Megjutim ovih dana upravljen je zemaljskom Odboru prosvjed ogromne većine posjednika donje Lastve protiv utoka podnešena tu nedavno od Don Gjura Perušine i nekolicine drugova (posje- dnika i neposjednika) odnosno protiv upita g. M. Radimiria u Zemaljskom Saboru. — Grehota, da se neki irude po što po to da uspire nemir i nered megju našim mirnim seljanima, i baš oni koji ne bi imali. — Nekoliko Lastovljand. Iz Budve. (Napadaj iz zasjede). Nekoji seljaci če- šće imaju prepiraka i okršaja sa financij- skim stražarima zbog kriomčarenja, i s toga prošlog jednog dana ode nekolicina :seljaka grčko-istočnjaka iz Borojevića do crnogorske granice, da po svoj prilici dočekaju naše financijske stražare. | u istinu netom opa- ziše financijsku patrulju u blizini granice, ispališe iz pušaka, pri čemu teško raniše jednog financijskog stražara a drugog straža- ra teško raniše. Netom uvidiše svoj div- ljački učin pobjegoše preko granice u Cr- nu-Goru. Ovaj teški dogogjaj svakoga se je nemilo dojmio, jer nastradaše dva nevina čovjeka u vršenju svoje službe. — Pri zaključku lista primamo ovo ra- zjašnjenje: Napadači kada su vidjeli, da su financijeri uslijed zadatih im rana smalak- sali, pograbiše im plijen, t. j. jednog vola i jednog krmka. Ali im u to stigne u po- moć druga financijska patrulja, koja im o- pet oduzme plijen i na napadače otvori va- tru. Ali ipak da im nakon malo nije pri- skočio jedan odjel vojništva sa »Kozmača«, ko zna što bi se bilo dogodilo. Teško ra- njeni financa ne zna se hoće li preboljeti ; zove se Božo Simlješa, a lakše ranjeni Pa- vo Bogetić. "Obojici je sve odijelo olovom probušeno, jer seljaci u nestašici kuglja na- bijali su puške komadićima olova. Iz Račišća na Korčuli. (Pokr. Školskoj Vlasti). Već je nekoliko mjeseci da se naša dvorazredna škola sa 150 učenika još nije otvorila. Početkom ok- tobra oboliše od tifusa supruzi učitelj i u- čiteljica, pa hvala Bogu obojica prije Boži- ća ozdraviše. U početku godine kako se razboliše, mjesno školsko vijeće molilo je kotarsko vijeće a nadasve nadzornika g. Pjerotića, da bi poslali jednu privremenu učiteljsku silu, da dijelom podučava djecu, ali uzalud. Zadnjih dana godine vidio svak učitelja i učiteljicu ozdravljene, te smatrali sigurnim da će se barem novom godinom otvoriti ta blažena škola. Obratili se pono- vno nadzorniku g. Pjerotiću, koji zastupa kot. škol. vijeće; ovaj kazao da se škola ne smije otvoriti prije nego se raskuži, U subotu 8. ov. mj. vidimo doći kot. liječni- ka D.ra Ljubića, te držasmo sigurno njegov dolazak za tu svrhu, ali se prevarismo, G. kot. liječnik kaše, da on sam ne može ra- skužiti bez drugog općinskog liječnika; na- zornik Pjerotić opet kaže, da učitelj i uči- teljica moraju se oporaviti i dati im dopust barem za dva mjeseca uvaprijed, Kako da- kle vidimo, isteći će cijela školska godina, a naša se škola neće otvoriti. (Kao da se još gradi parobrod »za prenositi potrebiti materijal za raskuženje te naše škole» !?!) Zna li g. nadzornik Pjerotić, da naša djeca što su ono malo bili naučili prošle godine da su djelomično već zaborsvili? Pitamo ga: da su njegova djeca bez škole p& go- dine, barem što bi kazao? S toga apeliramo i pozivljemo ć. k. Po- krajinsko Školsko Vijeće u Zadru, i na sr ce stavljamo do koga je da prouči ovako- ve zapuštenosti. Molimo suviše ć, k. po- krajinskog školskog nazornika, da bi bla- goizvolio doći časkom do ovoga varoša, da pregleda ovu zapuštenu učionu te se o sve. mu uvjeri. Cijenimo, da nećemo biti prisi- ljeni nastaviti, već da će se doći u susret preopravdanoj molbi, i to što prije, jer sva- ko zatezanje je na veliku štetu naše djece, a ne tražimo ništa suvišna niti nemogućna, nego tražimo da se izvrši ono, što e ie Račišća. Upozorujemo na oglas o dobro djelujućoj »Slavonskoj biljevini« i »Pakrač- kim želudačnim kapljicama«, Domaće vijesti. Izjava. Primamo: Pošto mi je pozna- to, da izbornici, koji me izabraše prošli put zastupnikom vanjskih Općina na Pokrajin- ski Sabor, kane me opet kandidirati, to o- vim izjavljujem, da se te časti više ne že- lim primiti, te zahvaljujem svim onim izbor- nicima, koji me svojim povjerenjem poča- stiše i željahu počastiti. — Radovčići, dne 16 Siječnja 1910. — Pero Vuković. + Petar Mihanović. Javljaju nam s Lastova, da je ondje u nedjelju preminuo g. Petar Mihanović, u 66.oj godini, te da mu je u utornik bio priregjen lijep spro- vod. Pokojnik je brat g. Nikole vit, Miha- novića, miljonera i generalnog austr. kon- sula u Buenos-Ayresu. Laka mu zemlja, a ucviljenim naša iskrena sućut, Riješenje hrvatskog pitanja. Službeni list hrvatske vlade donosi: Kako nam iz Budimpešte javljaju, preludirali su neki peštanski listovi — valjda po uputama, što su ih dobili iz koaliranih krugova — o riješenju hrvatskog pitanja. Neki su listovi javili, da je grof Khuen Hedervary već pre- govarao radi promjene na banskoj stolici, pa da je već izabrao jednu ličnost. Neki listovi dapače već imenuju grofa Pejacsevi- cha budućim banom. Sa kompetentne se strane izjavljuje, da sve te vijesti ne od- govaraju istini, već da su puka kombina- cija. Grof Khuen-Hedervary nije o tom pi- tanju još ni skim pregovarao, već će hr- vatsko pitanje raspravljati tek u kasnije doba, kad će biti riješena sva ugarska pi- tanja. Tridesetgodišnjica biskupo- vanja. Ove se sedmice navršuje 30 go- dina, što je dični starina, kremenjak Hrvat, Fra Paškal Buconjić imenovan mostarskim biskupom. Lijep je to broj godina, a u uz- višenoj službi velikoga svećenika važan u povijesti hrvatskoga katoličkoga naroda u kršnoj Hercegovini. Današnji visoki svečar može s ponosom pogledati na dugi put, što ga je evo kao biskup prevalio megju svo- jim stadom. Poštena srca, vedra obraza kako uvijek bijaše, biskup Buconjić doista je bio budnim pastirom svome stadu, mudrim u- |čiteljem, da ljubi Boga, svetu njegovu cr- |kvu i hrvatsku svoju domaju, a što je na- rodu svome propovijedao zborom, u tome mu je vazda prednjačio kao uzorni primjer i tvorom. S njegovim stadom, koje se po- nosi s ovim pastirom svojih duša, radujemo se današnjoj svečanosti i mi. Hvala Provi- dnosti, koja nam je biskupa Buconjića dala, hvala joj, i neka nam ga još dugo drži i čuva ! Prošli na katolicizam isto. čnoga obreda. Kako osječka »Drau« javlja, veliki dio grčkoistočnoga pučanstva općine Pergomelje prešao je u crkvu kato- ličku megju vijernike istočnoga obreda. Prevod Danteov od biskupa Uocoellini. Ta velevažna fadnja, sustavni rad od 20 godina i napor učenoga i ugle- dnoga g. biskupa, već se doštampava u Kotorskoj tiskari, i do malo će vremena pu- blika osladiti taj majstorski prevod. Znamo da ugledni i veoma učeni g. spisatelj i sam se mučio i trudio, kako bi prevod bio vi- jeran i besprikoran, a osim toga nije pro- puštio nikakove zgode da pita savjeta i ra- zriješi glavne poteškoće u prevodu sa pri- znatim našim kojiževnicima, koje ovdje ne već moralo davno izvršiti! — Glas puka! God. VI. zeba da navagjamo. Po tome sve su pril- ke, da će prevod zad wvoljiti učene knjiže- vnike od zanata, a po tome i širu publiku. Drago nam je, da jedari crkveni dostoja :- stvenik obdari našu knjigu izvrsnim prevo- dom, a još nam je draže, da se u ovo fri- volno doba nalazi odvažnih ljudi, koji se bave ozbiljnom i učenom knjigom, a još više kad pripadaju kleru. Čekamo nestrplji- vo djelo, koje ćemo moći prispodobiti sa prevodom D.ra Izidora Kršnjavoga od Dan- teovog »Pakla«. Poziv na pretplatu tambura. |škog lista ,,Lira““, koji izlazi svakog 25. dana u mjesecu. »Lira« donijeti će sa- mo move neizdane efektne. u laganom slo- \gu prircgjene sklatbe. Sadržaj »Lire« bit će: | poputnice, plesni te zabavni komadi, ku- |pleti, humoristični dvo i tropjevi (kojima je | podmetnuta pokraj tamburaške i glasovirska | pratnja), te gospojinski zborovi uz pratnju | tamburaškog zbora. Prvi broj »Lire« izaći | će 25. Januara ov. g. istoji 10 K godišnje, |8 K polugodišnje. Pojedini brojevi 1 K 20 hel. Pretpla'u prima uprava »Lire« u Lju- bljani (Kranjska) Sodna ulica br. 4, U kat. Strašna Stadlerova propa- ganda u Bosni i Hercegovini, Pod ovi naslovom donosi šibenska »Hrvat- ska Riječ«: Čitatelji će se sjećati one silne graje, koju su podizali naši grčko-istočnjaci i naprednjaci sa vrlom svojom družinom proti katoličkoj »propagandi« u Bosni i Her- cegovini. Megjutim stvar stoji posve druga- čije nego ju oni prikazivaju. Jer koliko je u Bosni i Hercegovini bilo promjena vjere? Od okupacije do konca g. 1907. bilo je po službenom izvještaju ministarstva od god. 1909. promjena vjere 519 slučajeva, i to: muslimani izgubiše 49 pristaša a dobiše 37, grčko-istočnjaci izgubiše 39 pristaša a dobiše 83, katolici izgubiše 109 pristaša a dobiše 73, protestanti izgubiše 11 pristaša a dobiše 1. Prema ovome od okupacije do konca 1907. izgubiše muslimani pristaša 12, katolici 26, jevreji 10, a dobiše grčko-isto- čnjaci 44 i protestanti 8. Eto u što se pre- vara umjetna graja u ime liberalizma ! Pošaljite razglednicu iz svog kraja učitelju g. Franju Perši u Lepo- glavi, jer je za svoju školu nabavio »Svje- tozor«, pa hoće da svoje učenike upozna sa ljepotama naše domovine. Zgodna misao, koja bi imala naći oponašatelja i u našem učiteljstvu. Koliko je čeških Sokola? Prema iskazu, sačinjenomu dne 31. prosinca 1908. bilo je u g. 1908. u Ćeškoj 37 sokolskih župa, 800 društava i 78.000 članova, od tih 15.739 gombača. Koliko se troši na godinu za talijanske škole? Isiarski list »Pučki Prijatelje u Krku donaša u br. od 10. ov. mj.: Grad Pula troši na godinu za škole preko 100.000 K, od kojih otpada na pučke škole 51,716*47 K, a na vrtiće 21,797'11 K, a ostalo se troši na razne druge škole. Sav ovaj novac biva potrošen isključivo za tali- janske škole, dok se Hrvatima uvijek od- govara, kad pitaju škole u svojem jeziku : Nemamo novaca! Kad će već jednom za- vladati u Puli pravica i za Hrvate? Ljudi, glasujte kod izbora samo za svoje ljude,! jer to je jedino srestvo da Hrvati u Pu\ dogju do svojih prava ! Nasilje magjarskih učitelja. Pred tri mjeseca odredila je županijska o- blast u Požegi, da se dvije škole društva »Julijan« u području općine Dežanovac kao protuzakonito osnovane, imadu da zatvore, Ali učitelji tih škola unatoč toj naredbi dr- žali su nesmetano i dalje školu. Proti toj neurednosti interpelovao je u županijskoj skupštini požeškoj 2. prosinca 1909. Dr, Matko Latković, odvjetnik u Daruvaru i žu- panijski skupštinar. Podžupan Dr. Križ mu je odgovorio, da je ta stvar »već uregjena«. Ali je već mjesec i po dana prošlo od to- ga, a te škole i danas postoje! Ti se uči- telji ne boje organa, javne vlasti, ni općin- skih činovnika, ni kotarskih, niti ne respek- tuju župan. oblasti. To je skrajnja drzovi- tosi i samovolja tih učitelja, koji tim očito pokazuju, kako preziru zakone hrvatske i odredbe hrvatskih oblasti. Ali to je i do- kaz nemoći hrv. oblasti spram magjarske samovolje, Magjari u Hrvatskoj mogu ra- diti, što ih volja, a Hrvati moraju taj ne-: red mirno gledati, Gdje je ban hrvatski, da toj anarhiji učini kraj? Talijansko-hrvatski kompro. mis u letel, Dne 12. o, mj. držao je u Poreču odbor za kompromis izmegju Tali- jana i Hrvata sjednicu. Prisutni bijahu po- krajinski kapetan Dr. Rizzi, Laginja, sa strane Talijana zastupnici Ben- nati, Belli, Cleva i Sbiša, a od strane Hr- vata zastupnici Kurelić, Dr. Trinajstić i San- cin (ispričao se je Červar), onda svi prisje« dnici zemaljskog odbora. Poslije izmjena td a aa