Br. 258 u poboljšanju učiteljskih plat4&. U ono do- ba saboru bje predložena i osnova »Save- za dalmatinskih učitelja«, koja — i ako ni- jesu ni po njoj učikcljstvu ruže cvale — ipak bi bila donekle zadovoljila pučke na- stavnike, ali je ona ad limine odbijena, a prihvaćena Radićeva osnova, vrlo mršava. Od to doba učiteljstvo se punim pravom neprestano tuži i jadikuje na svoje ekonom- sko pitanje — a žalosno je to za našu po- krajinu, a ni za državu nije časno. Sve grane su većinom danas u rukama države, pak eto i učitelji poljodjelstva re- dom počeli su da postaju državni činovni- ci, samo učiteljstvo najveći faktor i eleme- nat kulture svake države i naroda još je u rukama pokrajine. Koliko imade danas državnih činovnika u XI., X. iIX. razredu čina, koji neimadu ne- go dva, tri razreda gimnazije? Koliko ima- de sudbenih kancelista i oficijala, ili porez- nih oficijala sa samom pučkoin školom, ili sa jednom jedinom pripravnicom nautičke škole, te nemogavši ovdje uspijevati uteču se na koji ured i sa par godina prakse eto ih ne navršivši ni 26. godinu života čino- vnicima u X. razredu čina? A učiteljstvo? Nakon pet godina prepa- randija, nakon dvije godine prakse do is- pita o definitivnoj sposobnosti nema niti XI. razred, već 100 Kruna mjesečne plate. Zar to nije žalosno? Koliko i koliko imade po- štansko-brzojavnih opremača, koji ni pučke škole neimadu, nego ih učitelji priprave da polože ispit o pučkoj ili eventualno o gra- gjanskoj školi, pak poslije ovi imadu veću plaću nego li oni koji su ih pripravljali — učitelji ? Časni kolega Matulina pri zadnjem za- sjedanju sabora, lijepo je ocrtao kukavno naše stanje — ali mu rekoše: »nije mogu- će« — kad je plastički prikazao rezultat svoga življenja. Da »nije moguće« nekoj gospodi vlasnicima palača i kapitala ! Koliko lijepih, uprav divnih resolucija bu- de izneseno i prihvaćeno u dalmatinskom saboru, pak zar nema ni jeduoga zastupni- ka, koji bi predložio takovu, koja bi zado- voljila pučko učiteljstvo, davši mu ono što po pravici zaslužuje obzirom na njegovu izobrazbu, socijalni položaj, duh vremena i rad ? »Pokrajina je siromašna i puuo troši za pučku nastavu« — uskliknuti će kogod i zagraknuti na našu namisao, da se pučko učiteljstvo preda državi u ruke. Znamo mi to i troškovi danoimice rastu te će pokraji- na jednom doći do potpune kapitulacije ne priskoči li joj država svojom subvencijom u pomoć, sanirajuć pokrajinske financije. Zašto sabor ne postavi učiteljstvo u XI., X, IX. gragjansko još i u VIII. razred čina, iz- jednačivši ova razreda plaćom državnih či- novnika, a država da nadoknadi troškove za to? Država je dobra, samo valja kucati. Ć. K. Ministarstvo dalo je sada državni dopri- nos za novo ustrojenu gragjansku žensku školu u Šibeniku od Kr. 9600. Mnogi zastupnici osjećaju, da je učitelj- stvo ogorčeno i da je slabo nagragjeno, te uvigjaju potrebu reforme u pitanju njihovih plaća, kako je to jasno izrekao časni zastu- pnik A. Mitrović pri zadnjem saborskom zasjedanju. Na 17 ov. mj. sabor se je opet sastao i »kotarska učiteljska zajednica« kotara Hvara već je poslala neku prestavku, koja bude li prihvaćena učiteljstvu će doći od koristi — što je hvalevrijedno, a mi ovim preporuču- jemo zastupnicima, da prihvate i ovu o raz- redima, izjednačenjem plaće državnih čino- vnika. Učiteljstvo ne može da živi o samom zraku, nčka nas onda država slobodno u svoje ruke uzme — pa bilo kako bilo, kad ne će pokrajina da nam podijeli ono, što nas po pravici ide, jer napokon pitanje kru- ha — jest pitanje života! — P. Upozorujemo na oglas c dobro djelujućoj »Slavonskoj biljevini« i »Pakrač- kim želudačnim kapljicama«. PRAVA CRVENA HRVATSKA je bio uzor-domaćin i dobar Hrvat, revni član naših društava a mnogogodišnji mile mu »Hrvatske Radničke Zadruge«. i Laka mu zemlja, a ucviljenoj obitelji i svojti naše iskreno saučešće. koji se je davao i na zagrebačkoj pozor- nici. Kako čujemo opaža se u gragjanstvu veliki interes i žurba za ovu večer, a nije ni čuda, jer je poznata stara ljubav našeg gragjanstvu za »Gundulića«. U sjajno ure- šenom kazalištu biti će na raspoloženje gra- gjanstva svi mogući konforti. Naprijed svi prijatelji hrv. glazbe i pjesme, ljubitelji na- šeg »Gundulića« pohrlimo i okupimo se Svečanost sv. Vlaha u pokra. jini i u Amevrici. | ove će godine Du- brovčani nastanjeni u Zadru zajednički pro- lića«. Krasni raspored zabave je slijedeći: O. 1). Machač: »Narod sebi“ ouvertura, svira glazba ; 2). $. Kurjaković ; «Molitva“, deklamacija ; 3). Eisenhuth : ,Krasni spol i ljubav“, pjeva muški zbor; 4). Rossini : ll! Barbiere di Siviglia“, fantasia izvagja na . glasoviru g.<a M. Orepić ; 5). Auber : ,Fra Diavolo“, velika fantazija, izvršuje or- hestar ; 6). Eisenhuth ; ,Ustaj rode“, pjeva muški zbor uz pratnju u. DIO. VITROPIR d Kuzmanovića slika iz Bosanskog života 3 čina s pjevanjem. Marko Lučić, kovački majstor u Travniku = g. N. Caput Jelica, njegova kći ga M: Marinović Jele, sirotica njegova rodjaka gca M. Rašica Ivica Srećković. edvj. dnevn. iz Banjeluke = g. M. Beasić Bogatička, oficijalovica, njegova sestra gca R. Žuljević Marijan Višnjić, trgovac iz Banjeluke g. V. Pata Jvan, njegov sin . RA Tugomir Pilip, prakaratur (crkvenjak) iz Banjeluke = g. A. Brain Pismonoša M. Koprivica Čin se zbiva u kući Marka Lučić u Travniku IM. Di LUTRIJA - PLES. Preko plesa svira orhestar. Početak tačno na 8 ura u večer. Izmegju činova svira glazba. Dobrovoljni prinosi harno se pri- maju. Glazbom, pjevanjem i orhestrom u- pravlja društveni kapelnik g. Vjekoslav Raha, a plesom ravna g. Petar Ortolani. Za ve- čeru će se pobrinuti g. Roberto Odak, koja će biti u kafi ispod Komune. Za lože i sjedala treba se obratiti gosp. Trivi, i to na vrijeme da ne bude kasno. lićevu« akademiju, neka se izvoli obratiti društvenom tajniku gosp. Luku Koprivica, jer pometnjom megju toliko, nije čudo da ko izostane. Darove za akađemiju prima ugl. tvrtka svi u utorak večer na akademiju i ples, e da svim silama podupremo našeg »Gundu- Ko nije dobio poziv za veliku »Gundu- slaviii dan svoga miloga pokrovitelja, sv. Vlaha, po ovom« rasporedu: 1.) Na dan Sv. Vlaha bit će kantana Sv. Misa na 10 ura po u Crkvi Sv. Šimuna. Iza mise grličanje. 2.) Na podne sastanak u kafetariji »Hotel Bristol«, na kupicu rozolina. 3.) Na 8 ura u večer koncerat u kafetariji »Hotel Bristol« i šaljiva tombula. 4.) Iza koncerta na 9 ura zajednička večera. — Festanjuli su gg. Vla- ho Turčinović i Božo Thalhoffer. — Iz Šibenika nam pišu, da će i ondje nastanjeni Dubrovčani zajednički proslaviti dan svoga parca, a takogjer i u Spljetu. — Kako nam' pak javljaju iz New-Yorka, i ondje će Dubrovčani taj dan na dostojan | način proslaviti, kao i u San Franciscu, a \megju ostalim pismo glasi: ,... taj ćemo \dan barem mišlju biti u Dubrovniku, sjeća- \jući se drevnog nam hrama milog pokrovi- | telja slavnog Grada i njegove zavidne pro- | šlosti; razmišljati ćemo o našim dragim su- | kanima, o zlatnoj nekadašnjoj slobodi našeg i njihovog na daleko proslavljenog Grada.. .« | Konsulati u Dubrovniku. Javlja- ju, da će se ovdje obnoviti engleški kon- sulat. U tu je svrhu stigao u naš grad en- gleški podkonsul g. Lukas Schanwell. — Turski konsul u Dubrovniku g. Philoxenides Effendi premješten je u MNovorossijsk (Ru- sija). — Talijanski podkonsul u Dubrovni- ku g. Arigelo Toscani premješten je u Zadar. Za podignuće spomenika D.ru Baldu Bogišiću. Čast sastavljačima poziva za sakupljanje prinosa u naznačenu svrhu; ali dužni smo izostaviti prvu stavku istoga, jer se kosi programom stranke, ko- | gragjanima i svojti, o neumrlim našim veli-' 1 Josipa Kraja umrla je u prošlu subotu u Komiži, u 75. godini, majka mje- snog trgovca narodnih nošnja g. Luja Kra- je. Pokojnica je ostavila mnogobrojnu svoj- tu, kojoj izrazujemo naše saučešće. Halleyew komet. Već nekoliko ve- čeri svraća na sebe opću pozornost prilično sjajna repatica, za koju se je na prvi mah cijenilo, da je identična sa najavljenom Hal- leyevom repaticom; ali je već prevladalo te- meljito mnijenje stručnjaka, da ovo nije ona, nego neka druga. To je mnijenje shvatljivo i samim diletantima u astronomiji, buduć astronomi još odavna proračunali, da se Halleyeva repatica ne može pojaviti za pro- sto oko prije proljeća ove godine. Bilo kako bilo, mi prihvaćamo ovu prigodu, da upo- znamo svoje cijenjene čitatelje sa Halleye- vom repaticom, koja će se svakako pojaviti ove godine. Svega je poznato do sada 17 pojava Hal- leyeve repatice; mi se nadamo ove godine svojim očima vidjeti 18., a sadanji odrasli naraštaj neće sigurno doživjeti 19. Bez su- mnje je tih pojava bilo kud i kamo više — već samo sudeći po tome, što prva po- znata pojava spada u god. 12. prije Isukr- sta. Prije Halleyeva računa nije se znalo, | da je to sve ista zvijezda; tek on je doka- zao, da je repatica, koja se je vidjela god.' 1531., 1607. i 1682. jedno te isto nebesko | tijelo, koje se redovilo povraća nakon 76 godina, te je prorekao bližnji povratak po-' četkom god. 1759. To on pak nije dočekao, jer je umr'o 17 godina prije; ali se je ci- jeli astronomički svijet divio tačnosti nje-. gova računa, kad je na svoje oč: ugledao. tu prorečenu pojavu, te njemu na čast pro zvao tog nebeskog gosta imenom MHalleyev, komet. U zadnjem deceniju prošlog vijeka bilo je poznatih repatica svega 281. Nu mnoge'/ su se od ovih cigli jedan put pojavile, pak! se valjda više i meće pojaviti. Ove dakle! ne spadaju u naš sunčani sistem, nego nam | God. VI. hram, U isto doba 11 topovskih hitaca na- viještaju početak svetkovine. — Na 3 ure po podne .dijeljenje kruha siromasima. — Na 3 ure po podne pjevaće se svečana ve- černja u crkvi sv. Vlaha, a na 4/g.u st6- noj crkvi, gdje istodobno počinje štovanje svečevijeh moći. Pri svrsi službe cikovne pucaju topovi 21 hitac. — Na 6 ura po podne opće rasvijetljenje grada i bacanje vatrometa, a glazbe udaraju pred crkvom sv. Vlaha. Obilazenjem glazaba oko grada završuje dan. Dne 3. Februara: Na 4.30 ure u jutro u crkvi sv. Vlaha pjeva se sve- čana služba, z. njom sv. misa. — Na 6 ura u jutro pucaju topovi 11 hitaca, a gla- zbe obilaze gradom »na uranak«. — Na 7.30 ura u jutro barjak sv. Vlaha ide s glazbama na Ploče na susret barjacima iz Župe, pa se zajedno snjima vraća do vrh Pila, gdje se združe s barjacima, koji dolaze od zapa- dnijeh sela. Kad se sretnu, pozdravljaju se puškaranjem uz udaranje glazaba, a topovi pucaju 21 hitac. Poslije toga svi barjaci u- laze svečano s glazbama u grad; ispred cr- kve sv. Vlaha barjaktari izvijaju barjacima te ih namjeste pred crkvu. — Na 8.30 ura pr. p. svečana misa u crkvi sv. Vlaha. — Na 10 ura prije podne velika misa u st6- noj crkvi, a iza mise crkveno obašašće sa moćima svetaca i barjacima. Kad stignu s pe- lenicom pred Spas, topovi pucaju 11 hitaca, a iza obašašća vojnici mjesne postaje ispale 3 puta ispred st&ne crkve. — Na 2.30 ure po podne igra tombule. — Na 4.30 ure po podne iza igre barjaci, pozdravivši Svečev hram, Općinu i Biskupa, izlaze s glazbama na Pile, gdje barjaktari izvijaju barjacima, njihovi pratioci ispaljuju puške, a topovi \pucaju 21 hitac. Za tijem se seoski barjaci upute svaki put svoga sela, a gradski se vrate s glazbama u grad. — Na 4.30 ure po podne u crkvi sv. Vlaha svečana večer- nja i blagoslov. — Na 6 ura po podne uz rasvijelljenje grada udaraju glazbe pred cr- kvom sv. Vlaha. Dne.6. Februara: Na 7.30 ura u jutro gradski barjaci idu s glazbama Marić & Milišić. joj nepokolebivo pripadamo. Ostalo dona- Tristo-godišnjica Gučetićeve |šamo i u isto doba pozivljemo sve Hrvate, smrti. U ponedjelnik dne 24. ov. mj. na- Ida obilato doprinesu, jer je zaista slavni vršilo se je tri stotine godina da je umr'o |D.r Baldo Bogišić zaslužio, da mu harni znameniti dubrovački vlastelin Nikša Vido | hrvatski narod podigne spomenik : »Pred go- Gučetić. U rodovniku plemenite porodice dinu i po dana oteo nam je udes jednog Gučetića-Gozze stoji ubilježeno: »Nikša sin |Velikog sina našega naroda, odličnog na- Vida Gučetića umro 1610. na 24. siječnja. Bio je rijetke dosjetljivosti; čovjek oštro- Gradska kronika. U utornik velika ,,Gunduliće- va“ akademija s plesom u Bon- dinom kazalištu. Pripreme za ovu veliku i krasnu akademiju već su blizu do- vršene. Zauzetni svečanosni Odbor nada se, da je postigao uz susretaj našeg gragjan- stva ono što je i želio, a punim pravom drži da će i gragjanstvo u utornik znati i cijeniti »Gundulićevu« večer. To će biti prava umjetnička večer, kako svjedoči koncertni pribrani program. Naša zauzetna i vrijedna »Dubr. Hrv. Dil. Kazališna Družina« iz bla- gonaklonosti neumorno se zauzela da joj krasna velika Kuzmanovićeva slika iz bo- sanskog života »Vitropir« u 3 čina s pjeva- njem što bolje uspije. Krasne bosanske no- šnje i kostumi naročito su udešeni i naba- vljeni za tu svrhu. Tako će gg. posjetioci uman i oprezan, mnogo štovan od repu- blike. Održao je svaku službu i čast«.. Slavni dubrovački državnik i spisatelj rodio se 1549. Gučetić se iškolovao u školama svoga grada, ali ga je podigla i uzvisila njegova samoučenost, energija njegova doba, jakost njegove volje. Izdavatelj njegovih djela, Aldo iz Mletaka, izričito napominje u predgovoru Gučetićeve knjige »Dello stato delle republiche«, da pisac nije nigdje dru- gdje učio, da li u svom rodnom gradu, i da je tako uspio sam svojim trudom, bez učitelja. Gučetić je izučio sve stare klasi- čne pisce, kršćanske oce, pa i savremene učenjake. Slava mu! Večer sv. Vlaha. Sutra (nedjelja 30. ov. mj.) bit će u 7 ur4 u večer u mjesnom kat. društvu »Bošković« Večer sv. Vlaha sa ovim programom: 1) »Živi, živi po sve v'je- ke!« od P. Kanavelovića, napjev od C.te Le Mintier — pjeva dječji ženski zbor; 2) Razgovor Pavlimira i Srgja (ulomak iz »Pa- vlimira« od Gj. Palmotića); 3) Crtice o kultu sv. Vlaha, predavanje: a) Sv. Vlaho megju »14 svetih pomoćnika«, b) sv. Vlaho u djelu »Legenda aurea« Jakova de Vora- gine, c) sv. Vlaho u Michelangelovoj slici »Posljednji sud«, d) sv. Vlaho u XI. pje- vanju Gundulićeva »Osmana«, e) prvi štam- pani životopisi sv. Vlaha za dubrovački puk — govori vIč. Don Niko Gijivanović; 4) »Ave Marial«, uglazbio St. Yes Bax — pjeva g.gjica Olga Kokotović; 5) O svetim muče- nicima za prvih vjekova kršćanstva, preda- vanje — govori vIč. Don Spasoje Fabris; 6) Molitva dubrovačkih pomoraca sv. Vlahu (ulomak iz »Cvijete« Meda Pucića). Iz Uredništva. Zbog izobilja dubro- vačkih vijesti bili smo prisiljeni izostaviti ostale rubrike, što ćemo nadoknaditi u bu- dućem broju. imenovanja. Upraviteljem zemljišnih knjiga g. Autun Bracanović u Dubrovniku imenovan je kancelarijskim upraviteljem u istom mjestu, a kancelarijski asistent na okr, sudu u Šibeniku naš sugragjanin g. Božo Frank kanc. predstojnikom na zemalj- skom sudu u Zadru. Čestitamo! + Ivo Knogo. u edjelnik je nakon kratke bolesti nisto Ivo Knego, op- ćinski zidar, u 69. te mu je u srije- du po podne bio priregjen lijep od, za kojim je korporativno stupala take one večeri imati prigode, da prvi put na našim kazališnim daskama vide »Vitropira«, Radnička Zadruga« i Hrv. Pjev. Društvo »Gundulić« sa svojom glazbom. Pokojnik . \vjeka, koji je svojim sjajnim znanjem i plo- |učaika, vrsnog pravnika i čestitog rodo- ljuba; čovjeka puna najiskrenije ljubavi pre- ima svom narodu i čitavom slavenstvu, čo- dnim radom stekao vrlo vidno mjesto i u našemu narodu i u cijelom slavenstvu. To je VALTAZAR BOGIŠIĆ. Vas kulturni i naučni svijet, i slavenski i strani, iskazao je BOGIŠIĆU dostojnu poštu i istakao njegove neprocjenive zasluge na polju znanosti i nauke, te udario svijetli pečat besmrtnosti na njegova djela. Naš narod, čiji je Bogišić veliki sin i koji je on žarko ljubio, ma da je iskreno oplakao njegovu smrt, ipak nije toj sjajnoj zvijezdi još pokazao vidan, tra- jan i vječan znak poštovanja i priznanja, još nije iskazao svoju blagodarnost svome ve- likom sinu. Slavi i besmrtnosti, koju je BO- GIŠIĆ svojim svijetlim znanjem i plemenitim radom stekao, treba da i narod u nekoliko doprinese. Na grobovima velikana mjeri se moralna snaga jednog naroda; na grobovi- ma velikih otaca odskače ljubav njihovih sinova; tu se stječe, tu se dobiva, tu se uči i crpe snaga, čili duh i jača nada u budu- ćnost. Zato potpisani odbor, znajući, kako naš narod zna i umije da poštuje svoje ve- likane, i uvjeren da shvaća i tumači osje- ćaje njegove, odlučio je, da u Cavtatu, mjestu rogjenja VALTAZARA BOGIŠIĆA, podigne mu spomenik zahvalnosti narodne, dostojan spomenik, koji će biti simbol na- rodne ljubavi i biti tumač narodne blago- darnosti. U tu svrhu Odbor počinje da sa- kuplja priloge, kako bi spomenik bio što dostojniji i naroda, koji ga diže, i imena što nosi. Prilozi neka se šalju na ruke g. Gju- ra Bijelića u Cavtatu (Dalmacija), a biće obijelodanjeni u listovima. — Cavtat-Du- brovnik na Nikoljdan 1909. — Vice Ada- mović — Don Vlaho Barbić — Ljubo Bian- chi — Gjuro Bijelić — Vlaho pl. Bogdan — Luko marq. Bona — Antun Bratić — Vlaho Bukovac — Dr. Pero Čingrija — Stijepo Dizivić — Jozo Fagloni — Rikard Franičević — Dr. Baldo pi. Gradi — Ivo Guljelmović — Luko Kalačić — Dr. Milo Katić — Tomo Kostopeč — Dr. Stijepo Knežević — Dr. Frano Kulišić — Pero Kušelj — Don Antun Liepopili — Gjuro Lonza — Mašan Magud — Miho Malo- šević — Antun Martecchini — Dr. Vlaho Matijević — Dr. Milorad Medini — Vlaho Miljan — Ivo Moretti — Ilija Račić — Ivo M. Račić — Stijepan Račić — Vlaho Rajčević — Dr. Milan vitez Rešetar — Ivo Stanos — Matej Šarić — Don Niko Štuk — Rikard Vernazza — Niko Visković — Božo Vragolov — Antonije Vučetić — Pero valjda dolaze iz drugih sunčanih sistema u u sv, Vlaha na Goricu, a vraćaju se oko 10 pohode; a jer se našemu Suncu znatno ne|ura pr. podne uz puškaranje braće. — Na približe, ono nema snage, da ih zahvati i|5,30 ura po podne sviraju glazbe pred sve- zadrži u svom carstvu. Druge se opet re- čevim hramom. dovito povraćaju nakon stalne perijode, koja je za razne repatice vrlo različita — biva Sjajni kostumirani plesu ,,Za- od nekoliko stotina godina do 3 godine. druzi“*, Dne 8. februara prirediti će »Hr- Pa i jedna te ista repatica ne vraća se svaki vatska Radnička Zadruga« sjajni kostumirani put nakon tačno jednakog razmaka asanoka, ples, na korist zaklade za bolesne radnike. a na tu netačnost upliva atrakcija planet4 (osobito Jupitra i Saturna), mimo koje pro- | O slikaru g. Marku M. Rašici. laze. Tako je Francuz Clairaut bio prora- | Donosimo prigodom umjetničke izložbe u čunao god. 1758., da će Halleyeva repatica Ljubljani glasove raznih novina o našemu seca; a to se je zbilja i dogodilo. Sada je poznato 37 repatica, koje se povraćaju na- kon manje od 100 godina; od ovih najdu- lju perijodu povraćanja ima Halleyeva (76 godina), a najkraću Enckeova (3 godine). Sve repatice, koje se redovito povraćaju, spa- daju u naš sunčani sistem, te obilaze oko našega Sunca u sasvim sploštenim elipsama, koje čine najrazličitije kutove sa ekliptikom naše Zemlje. Zato prividne staze repatica i nijesu poput staza planeta sve vezane za Zodijak, nego se kadšto mora tražiti koja repatica i izvan Zodijaka. zakasniti svojom pojavom za nekoliko mje- | sugragjaninu slikaru g. Rašici. »Agramer Tagblati« se bavi u cijelom podlisku o u- motvorima g. Rašice, te se o njima izrazuje najodličnijim priznanjem i pohvalom. Na isti način piše »Slovenski Narod« u dva podiiska. Ilustrovani književni list »Slovan« kaže, »da je Rašica najtalentniji zastupnik izložbe, koga čeka put odozgor, preko zvi- jezda« (broj 1. tek. god.). Odlični književni listovi »Dom in Svet« te »Ljubljanski Zvon« posebno se bave s Rašicom, te su takogjer puni hvala i priznanja. »Ljub. Zvon« u 12. br. pr. god. veli: »da je Rašica najintere- santniji od svih izložiteija i silno mnogo- Uz neke se je repatice vidjelo više od|stran. Njegove 2 slike iz Hercegovine su jednoga repa, kao uz onu od god. 1744. dva najbolja umotvora cijele izložbe«. »Lai- šest, a uz one od god. 1807. i 1861. po bacher Zeitung« piše na dugo i široko (u dva. Najsjajnija je u prošlom vijeku bila br, 287., 288. i 289.) o njegovim djelima. ona od god. 1882., koja se je vidjela pro- | Vadimo slijedeće: »Rašica nam se prestavlja stim okom u sred bijeloga dana, i to blizu kao slikar i risač. Silno je spretan i mno- samoga Sunca. Ova se novavidi sada prostim gostranski. Njegevi umotvori su puni života okom u večer na zapadnom nebu nedaleko i kretnja, što znači za budućnost mladog i od zvježgja Jarca, a zalazi oko 6% ur&. neuzdrživo napredujućeg umjetnika daleko- Rep joj je gotovo vertikalan, odvraćen od sežnu evoluciju. Rašica je veoma vješt ri- Sunca, kao obično kod svih repatica. \sač sa jakom karakteristikom i ujedno izvr- I Iz Sokola. Pozivlju se svi izvršujući članovi u nedjelju dne 30. ov. mj. u 10% sati na prijavu. Na dan sv. Vlaha po podne i u večer bit će pučki ples uz lijericu, te je slobodan ulaz narodu iz okolice. Ko želi prisustvovati našoj akademiji a nije dobio poziva, nek se obrati g. L. Bog- danu i g. A. Standingeru. Program akademije Hrv. Sokola dne 2. Veljače : I: 1.) Koračnica, svira tamb. zbor Hrv. Sokola. 2.) Vježbe čunjevima, djevo- jački odio. 3.) Stol, vježba prednjački zbor. 4.) Belić: Jugoslavenska fantazija, svira tamb. zbor Hrv. Sokola. 5.) Vježbe zastavicama, djevojački odio. 6. Piramide na ljestvam, vježba prednjački zbor. 7.) Vogrić: »Mira- mar«, barkarola, svira tamb, zbor Hrv..So- kola. 8.) Stj. Širola: »Sletovke«, deklamira g.jica Vjekoslava Vučetić, 9.) Živa slika. — Il. : Ples. Program svečanosti sv. Vla- ba. Dne 2. Februara: Na 2%. ure po po- dne izlaze gradska brastva sa svojim bar- jacima sa glazbama te idu put Općine da prihvate barjak sv. Vlaha i odatle idu na Pile da prihvate barjak sv. Andrije, pa se Zore. svi zajedno vraćaju u grad do pred svečev stan zastupnik dekorativne umjetnosti. Mi smo to u dosadašnjem pretresanju razno- vrsnog načina njegove manifestirajuće dje- latnosti u njezinim glavnim momentima u- poznali. Njegove kompozicije pogotovo one figuralne, dokaz su korjenitog realizma i bujnosnažnog individualizma. Jedna, čisto svoja, individualna manijera onako drasti- čnim načinom prikaživati! U tom posebnom prikazivanju će, kako se vidi veoma obretni genij još mladog Rašice, sjegurno još mnogo originalnoga, lijepoga i novoga ustvariti«. Dalje se veli: »Posebno interesantno je o- pažati, kako Rašica slika sunčani dan u Kranjskoj — kako u Dalmaciji. Sunčani dan u Gorenskoj ili Kranjskoj — i sunčani dan u Dalmaciji. | ovdje i ondje sunčani žar, jedno u drugo preljevanje sitih boja i svi- jetla, vibrirajuće sparine i tamo i amo — ipak su to dva raznovrsna, čisto drugčija, ljetna dana, Rašica znade putem razmjera od prirode mu podana paziti na veoma ra- zmišljen način na dotični milieu i on — jugoslovenski marinista — sačuva se od škodljivih posljedica_ mameriranja i to pu- tem raznovrsnosti karakteristike, koja mu uvijek drži vagu za pravu procjenu tonova. Nit prave umjetnosti je Rašica već davno sa sjegurnim korakom kročio, Ne slijepo, ne bez umjetnosti kopira on narav! Nje SR alas. e hlacaAm nn DaAmnaA akadom A Pajo Ma at JSA Mt sati PASA Ko RA LAJE SS SA pat JER GSLSSAA ri E a RJ RER SA JE Rea ptnPp Peta RR PS BEG SA Na a DJ _P“ Pobrlimo s vi a utornik na 8 ura u večer pa .GUNDIINIČEVIJ« u DR AM DRA A PO"