Br. 258

u poboljšanju učiteljskih plat4&. U ono do-
ba saboru bje predložena i osnova »Save-
za dalmatinskih učitelja«, koja — i ako ni-
jesu ni po njoj učikcljstvu ruže cvale —
ipak bi bila donekle zadovoljila pučke na-
stavnike, ali je ona ad limine odbijena, a
prihvaćena Radićeva osnova, vrlo mršava.

Od to doba učiteljstvo se punim pravom
neprestano tuži i jadikuje na svoje ekonom-
sko pitanje — a žalosno je to za našu po-
krajinu, a ni za državu nije časno.

Sve grane su većinom danas u rukama
države, pak eto i učitelji poljodjelstva re-
dom počeli su da postaju državni činovni-
ci, samo učiteljstvo najveći faktor i eleme-
nat kulture svake države i naroda još je u
rukama pokrajine.

Koliko imade danas državnih činovnika
u XI., X. iIX. razredu čina, koji neimadu ne-
go dva, tri razreda gimnazije? Koliko ima-
de sudbenih kancelista i oficijala, ili porez-
nih oficijala sa samom pučkoin školom, ili
sa jednom jedinom pripravnicom nautičke
škole, te nemogavši ovdje uspijevati uteču
se na koji ured i sa par godina prakse eto
ih ne navršivši ni 26. godinu života čino-
vnicima u X. razredu čina?

A učiteljstvo? Nakon pet godina prepa-
randija, nakon dvije godine prakse do is-
pita o definitivnoj sposobnosti nema niti XI.
razred, već 100 Kruna mjesečne plate. Zar
to nije žalosno? Koliko i koliko imade po-
štansko-brzojavnih opremača, koji ni pučke
škole neimadu, nego ih učitelji priprave da
polože ispit o pučkoj ili eventualno o gra-
gjanskoj školi, pak poslije ovi imadu veću
plaću nego li oni koji su ih pripravljali —
učitelji ?

Časni kolega Matulina pri zadnjem za-
sjedanju sabora, lijepo je ocrtao kukavno
naše stanje — ali mu rekoše: »nije mogu-
će« — kad je plastički prikazao rezultat
svoga življenja. Da »nije moguće« nekoj
gospodi vlasnicima palača i kapitala !

Koliko lijepih, uprav divnih resolucija bu-
de izneseno i prihvaćeno u dalmatinskom
saboru, pak zar nema ni jeduoga zastupni-
ka, koji bi predložio takovu, koja bi zado-
voljila pučko učiteljstvo, davši mu ono što
po pravici zaslužuje obzirom na njegovu
izobrazbu, socijalni položaj, duh vremena i
rad ? »Pokrajina je siromašna i puuo troši
za pučku nastavu« — uskliknuti će kogod
i zagraknuti na našu namisao, da se pučko
učiteljstvo preda državi u ruke. Znamo mi
to i troškovi danoimice rastu te će pokraji-
na jednom doći do potpune kapitulacije ne
priskoči li joj država svojom subvencijom
u pomoć, sanirajuć pokrajinske financije.
Zašto sabor ne postavi učiteljstvo u XI., X,
IX. gragjansko još i u VIII. razred čina, iz-
jednačivši ova razreda plaćom državnih či-
novnika, a država da nadoknadi troškove
za to?

Država je dobra, samo valja kucati. Ć.
K. Ministarstvo dalo je sada državni dopri-
nos za novo ustrojenu gragjansku žensku
školu u Šibeniku od Kr. 9600.

Mnogi zastupnici osjećaju, da je učitelj-
stvo ogorčeno i da je slabo nagragjeno, te
uvigjaju potrebu reforme u pitanju njihovih
plaća, kako je to jasno izrekao časni zastu-
pnik A. Mitrović pri zadnjem saborskom
zasjedanju.

Na 17 ov. mj. sabor se je opet sastao i
»kotarska učiteljska zajednica« kotara Hvara
već je poslala neku prestavku, koja bude li
prihvaćena učiteljstvu će doći od koristi —
što je hvalevrijedno, a mi ovim preporuču-
jemo zastupnicima, da prihvate i ovu o raz-
redima, izjednačenjem plaće državnih čino-
vnika. Učiteljstvo ne može da živi o samom
zraku, nčka nas onda država slobodno u
svoje ruke uzme — pa bilo kako bilo, kad
ne će pokrajina da nam podijeli ono, što
nas po pravici ide, jer napokon pitanje kru-
ha — jest pitanje života! — P.

Upozorujemo na oglas c dobro
djelujućoj »Slavonskoj biljevini« i »Pakrač-
kim želudačnim kapljicama«.

PRAVA CRVENA HRVATSKA

je bio uzor-domaćin i dobar Hrvat, revni
član naših društava a mnogogodišnji mile
mu »Hrvatske Radničke Zadruge«. i

Laka mu zemlja, a ucviljenoj obitelji i
svojti naše iskreno saučešće.

koji se je davao i na zagrebačkoj pozor-
nici. Kako čujemo opaža se u gragjanstvu
veliki interes i žurba za ovu večer, a nije
ni čuda, jer je poznata stara ljubav našeg
gragjanstvu za »Gundulića«. U sjajno ure-
šenom kazalištu biti će na raspoloženje gra-
gjanstva svi mogući konforti. Naprijed svi
prijatelji hrv. glazbe i pjesme, ljubitelji na-
šeg »Gundulića« pohrlimo i okupimo se

Svečanost sv. Vlaha u pokra.
jini i u Amevrici. | ove će godine Du-
brovčani nastanjeni u Zadru zajednički pro-

lića«. Krasni raspored zabave je slijedeći:
O.

1). Machač: »Narod sebi“ ouvertura, svira glazba ;
2). $. Kurjaković ; «Molitva“, deklamacija ;

3). Eisenhuth : ,Krasni spol i ljubav“, pjeva muški zbor;
4). Rossini : ll! Barbiere di Siviglia“, fantasia izvagja na
. glasoviru g.<a M. Orepić ;
5). Auber : ,Fra Diavolo“, velika fantazija, izvršuje or-
hestar ;
6). Eisenhuth ; ,Ustaj rode“, pjeva muški zbor uz pratnju

u. DIO.
VITROPIR
d Kuzmanovića
slika iz Bosanskog života
3 čina s pjevanjem.

Marko Lučić, kovački majstor u Travniku = g.  N. Caput
Jelica, njegova kći ga M: Marinović
Jele, sirotica njegova rodjaka gca M. Rašica

 

Ivica Srećković. edvj. dnevn. iz Banjeluke = g. M. Beasić
Bogatička, oficijalovica, njegova sestra gca R. Žuljević
Marijan Višnjić, trgovac iz Banjeluke g.  V. Pata
Jvan, njegov sin . RA Tugomir
Pilip, prakaratur (crkvenjak) iz Banjeluke = g. A. Brain
Pismonoša M. Koprivica

Čin se zbiva u kući Marka Lučić u Travniku
IM. Di

LUTRIJA - PLES.

Preko plesa svira orhestar. Početak tačno
na 8 ura u večer. Izmegju činova svira
glazba. Dobrovoljni prinosi harno se pri-
maju. Glazbom, pjevanjem i orhestrom u-
pravlja društveni kapelnik g. Vjekoslav Raha,
a plesom ravna g. Petar Ortolani. Za ve-
čeru će se pobrinuti g. Roberto Odak, koja
će biti u kafi ispod Komune.

Za lože i sjedala treba se obratiti gosp.
Trivi, i to na vrijeme da ne bude kasno.

lićevu« akademiju, neka se izvoli obratiti
društvenom tajniku gosp. Luku Koprivica,
jer pometnjom megju toliko, nije čudo da
ko izostane.

Darove za akađemiju prima ugl. tvrtka

svi u utorak večer na akademiju i ples, e
da svim silama podupremo našeg »Gundu-

Ko nije dobio poziv za veliku »Gundu-

slaviii dan svoga miloga pokrovitelja, sv.
Vlaha, po ovom« rasporedu: 1.) Na dan Sv.
Vlaha bit će kantana Sv. Misa na 10 ura
po u Crkvi Sv. Šimuna. Iza mise grličanje.
2.) Na podne sastanak u kafetariji »Hotel
Bristol«, na kupicu rozolina. 3.) Na 8 ura
u večer koncerat u kafetariji »Hotel Bristol«
i šaljiva tombula. 4.) Iza koncerta na 9 ura
zajednička večera. — Festanjuli su gg. Vla-
ho Turčinović i Božo Thalhoffer.

— Iz Šibenika nam pišu, da će i ondje
nastanjeni Dubrovčani zajednički proslaviti
dan svoga parca, a takogjer i u Spljetu.

— Kako nam' pak javljaju iz New-Yorka,
i ondje će Dubrovčani taj dan na dostojan
| način proslaviti, kao i u San Franciscu, a
\megju ostalim pismo glasi: ,... taj ćemo
\dan barem mišlju biti u Dubrovniku, sjeća-
\jući se drevnog nam hrama milog pokrovi-
| telja slavnog Grada i njegove zavidne pro-

| šlosti; razmišljati ćemo o našim dragim su-

 

| kanima, o zlatnoj nekadašnjoj slobodi našeg
i njihovog na daleko proslavljenog Grada.. .«

| Konsulati u Dubrovniku. Javlja-
ju, da će se ovdje obnoviti engleški kon-
sulat. U tu je svrhu stigao u naš grad en-
gleški podkonsul g. Lukas Schanwell. —
Turski konsul u Dubrovniku g. Philoxenides
Effendi premješten je u MNovorossijsk (Ru-
sija). — Talijanski podkonsul u Dubrovni-
ku g. Arigelo Toscani premješten je u Zadar.

Za podignuće spomenika D.ru
Baldu Bogišiću. Čast sastavljačima
poziva za sakupljanje prinosa u naznačenu
svrhu; ali dužni smo izostaviti prvu stavku
istoga, jer se kosi programom stranke, ko-

 

| gragjanima i svojti, o neumrlim našim veli-'

1 Josipa Kraja umrla je u prošlu
subotu u Komiži, u 75. godini, majka mje-
snog trgovca narodnih nošnja g. Luja Kra-
je. Pokojnica je ostavila mnogobrojnu svoj-
tu, kojoj izrazujemo naše saučešće.

Halleyew komet. Već nekoliko ve-
čeri svraća na sebe opću pozornost prilično
sjajna repatica, za koju se je na prvi mah
cijenilo, da je identična sa najavljenom Hal-
leyevom repaticom; ali je već prevladalo te-
meljito mnijenje stručnjaka, da ovo nije ona,
nego neka druga. To je mnijenje shvatljivo
i samim diletantima u astronomiji, buduć
astronomi još odavna proračunali, da se
Halleyeva repatica ne može pojaviti za pro-
sto oko prije proljeća ove godine. Bilo kako
bilo, mi prihvaćamo ovu prigodu, da upo-
znamo svoje cijenjene čitatelje sa Halleye-
vom repaticom, koja će se svakako pojaviti
ove godine.

Svega je poznato do sada 17 pojava Hal-
leyeve repatice; mi se nadamo ove godine
svojim očima vidjeti 18., a sadanji odrasli
naraštaj neće sigurno doživjeti 19. Bez su-
mnje je tih pojava bilo kud i kamo više
— već samo sudeći po tome, što prva po-
znata pojava spada u god. 12. prije Isukr-
sta. Prije Halleyeva računa nije se znalo, |
da je to sve ista zvijezda; tek on je doka-
zao, da je repatica, koja se je vidjela god.'
1531., 1607. i 1682. jedno te isto nebesko |
tijelo, koje se redovilo povraća nakon 76
godina, te je prorekao bližnji povratak po-'
četkom god. 1759. To on pak nije dočekao,
jer je umr'o 17 godina prije; ali se je ci-
jeli astronomički svijet divio tačnosti nje-.
gova računa, kad je na svoje oč: ugledao.
tu prorečenu pojavu, te njemu na čast pro
zvao tog nebeskog gosta imenom MHalleyev,
komet.

U zadnjem deceniju prošlog vijeka bilo
je poznatih repatica svega 281. Nu mnoge'/
su se od ovih cigli jedan put pojavile, pak!
se valjda više i meće pojaviti. Ove dakle!

ne spadaju u naš sunčani sistem, nego nam |

 

God. VI.

hram, U isto doba 11 topovskih hitaca na-
viještaju početak svetkovine. — Na 3 ure
po podne .dijeljenje kruha siromasima. —
Na 3 ure po podne pjevaće se svečana ve-
černja u crkvi sv. Vlaha, a na 4/g.u st6-
noj crkvi, gdje istodobno počinje štovanje
svečevijeh moći. Pri svrsi službe cikovne
pucaju topovi 21 hitac. — Na 6 ura po
podne opće rasvijetljenje grada i bacanje
vatrometa, a glazbe udaraju pred crkvom
sv. Vlaha. Obilazenjem glazaba oko grada
završuje dan. Dne 3. Februara: Na 4.30
ure u jutro u crkvi sv. Vlaha pjeva se sve-
čana služba, z. njom sv. misa. — Na 6
ura u jutro pucaju topovi 11 hitaca, a gla-
zbe obilaze gradom »na uranak«. — Na 7.30
ura u jutro barjak sv. Vlaha ide s glazbama
na Ploče na susret barjacima iz Župe, pa
se zajedno snjima vraća do vrh Pila, gdje
se združe s barjacima, koji dolaze od zapa-
dnijeh sela. Kad se sretnu, pozdravljaju se
puškaranjem uz udaranje glazaba, a topovi
pucaju 21 hitac. Poslije toga svi barjaci u-
laze svečano s glazbama u grad; ispred cr-
kve sv. Vlaha barjaktari izvijaju barjacima
te ih namjeste pred crkvu. — Na 8.30 ura
pr. p. svečana misa u crkvi sv. Vlaha. —
Na 10 ura prije podne velika misa u st6-
noj crkvi, a iza mise crkveno obašašće sa
moćima svetaca i barjacima. Kad stignu s pe-
lenicom pred Spas, topovi pucaju 11 hitaca,
a iza obašašća vojnici mjesne postaje ispale
3 puta ispred st&ne crkve. — Na 2.30 ure
po podne igra tombule. — Na 4.30 ure po
podne iza igre barjaci, pozdravivši Svečev
hram, Općinu i Biskupa, izlaze s glazbama
na Pile, gdje barjaktari izvijaju barjacima,
njihovi pratioci ispaljuju puške, a topovi

\pucaju 21 hitac. Za tijem se seoski barjaci

upute svaki put svoga sela, a gradski se

vrate s glazbama u grad. — Na 4.30 ure

po podne u crkvi sv. Vlaha svečana večer-
nja i blagoslov. — Na 6 ura po podne uz
rasvijelljenje grada udaraju glazbe pred cr-
kvom sv. Vlaha. Dne.6. Februara: Na 7.30
ura u jutro gradski barjaci idu s glazbama

Marić & Milišić. joj nepokolebivo pripadamo. Ostalo dona-

Tristo-godišnjica Gučetićeve |šamo i u isto doba pozivljemo sve Hrvate,
smrti. U ponedjelnik dne 24. ov. mj. na- Ida obilato doprinesu, jer je zaista slavni
vršilo se je tri stotine godina da je umr'o |D.r Baldo Bogišić zaslužio, da mu harni
znameniti dubrovački vlastelin Nikša Vido | hrvatski narod podigne spomenik : »Pred go-
Gučetić. U rodovniku plemenite porodice dinu i po dana oteo nam je udes jednog
Gučetića-Gozze stoji ubilježeno: »Nikša sin |Velikog sina našega naroda, odličnog na-

Vida Gučetića umro 1610. na 24. siječnja.
Bio je rijetke dosjetljivosti; čovjek oštro-

 

 

Gradska kronika.

U utornik velika ,,Gunduliće-
va“ akademija s plesom u Bon-
dinom kazalištu. Pripreme za ovu
veliku i krasnu akademiju već su blizu do-
vršene. Zauzetni svečanosni Odbor nada se,
da je postigao uz susretaj našeg gragjan-
stva ono što je i želio, a punim pravom
drži da će i gragjanstvo u utornik znati i
cijeniti »Gundulićevu« večer. To će biti prava
umjetnička večer, kako svjedoči koncertni
pribrani program. Naša zauzetna i vrijedna
»Dubr. Hrv. Dil. Kazališna Družina« iz bla-
gonaklonosti neumorno se zauzela da joj
krasna velika Kuzmanovićeva slika iz bo-
sanskog života »Vitropir« u 3 čina s pjeva-
njem što bolje uspije. Krasne bosanske no-
šnje i kostumi naročito su udešeni i naba-
vljeni za tu svrhu. Tako će gg. posjetioci

uman i oprezan, mnogo štovan od repu-
blike. Održao je svaku službu i čast«..
Slavni dubrovački državnik i spisatelj rodio
se 1549. Gučetić se iškolovao u školama
svoga grada, ali ga je podigla i uzvisila
njegova samoučenost, energija njegova doba,
jakost njegove volje. Izdavatelj njegovih
djela, Aldo iz Mletaka, izričito napominje u
predgovoru Gučetićeve knjige »Dello stato
delle republiche«, da pisac nije nigdje dru-
gdje učio, da li u svom rodnom gradu, i
da je tako uspio sam svojim trudom, bez
učitelja. Gučetić je izučio sve stare klasi-
čne pisce, kršćanske oce, pa i savremene
učenjake.

Slava mu!

Večer sv. Vlaha. Sutra (nedjelja 30.
ov. mj.) bit će u 7 ur4 u večer u mjesnom
kat. društvu »Bošković« Večer sv. Vlaha sa
ovim programom: 1) »Živi, živi po sve v'je-
ke!« od P. Kanavelovića, napjev od C.te
Le Mintier — pjeva dječji ženski zbor; 2)
Razgovor Pavlimira i Srgja (ulomak iz »Pa-
vlimira« od Gj. Palmotića); 3) Crtice o
kultu sv. Vlaha, predavanje: a) Sv. Vlaho
megju »14 svetih pomoćnika«, b) sv. Vlaho
u djelu »Legenda aurea« Jakova de Vora-
gine, c) sv. Vlaho u Michelangelovoj slici
»Posljednji sud«, d) sv. Vlaho u XI. pje-
vanju Gundulićeva »Osmana«, e) prvi štam-
pani životopisi sv. Vlaha za dubrovački puk
— govori vIč. Don Niko Gijivanović; 4)
»Ave Marial«, uglazbio St. Yes Bax — pjeva
g.gjica Olga Kokotović; 5) O svetim muče-
nicima za prvih vjekova kršćanstva, preda-
vanje — govori vIč. Don Spasoje Fabris;
6) Molitva dubrovačkih pomoraca sv. Vlahu
(ulomak iz »Cvijete« Meda Pucića).

Iz Uredništva. Zbog izobilja dubro-
vačkih vijesti bili smo prisiljeni izostaviti
ostale rubrike, što ćemo nadoknaditi u bu-
dućem broju.

imenovanja. Upraviteljem zemljišnih
knjiga g. Autun Bracanović u Dubrovniku
imenovan je kancelarijskim upraviteljem u
istom mjestu, a kancelarijski asistent na
okr, sudu u Šibeniku naš sugragjanin g.
Božo Frank kanc. predstojnikom na zemalj-
skom sudu u Zadru. Čestitamo!

+ Ivo Knogo. u edjelnik je nakon
kratke bolesti nisto Ivo Knego, op-
ćinski zidar, u 69. te mu je u srije-
du po podne bio priregjen lijep od,
za kojim je korporativno stupala take

 

one večeri imati prigode, da prvi put na
našim kazališnim daskama vide »Vitropira«,

Radnička Zadruga« i Hrv. Pjev. Društvo
»Gundulić« sa svojom glazbom. Pokojnik

. \vjeka, koji je svojim sjajnim znanjem i plo-

|učaika, vrsnog pravnika i čestitog rodo-
ljuba; čovjeka puna najiskrenije ljubavi pre-
ima svom narodu i čitavom slavenstvu, čo-

dnim radom stekao vrlo vidno mjesto i u
našemu narodu i u cijelom slavenstvu. To
je VALTAZAR BOGIŠIĆ. Vas kulturni i
naučni svijet, i slavenski i strani, iskazao je
BOGIŠIĆU dostojnu poštu i istakao njegove
neprocjenive zasluge na polju znanosti i
nauke, te udario svijetli pečat besmrtnosti
na njegova djela. Naš narod, čiji je Bogišić
veliki sin i koji je on žarko ljubio, ma da
je iskreno oplakao njegovu smrt, ipak nije
toj sjajnoj zvijezdi još pokazao vidan, tra-
jan i vječan znak poštovanja i priznanja, još
nije iskazao svoju blagodarnost svome ve-
likom sinu. Slavi i besmrtnosti, koju je BO-
GIŠIĆ svojim svijetlim znanjem i plemenitim
radom stekao, treba da i narod u nekoliko
doprinese. Na grobovima velikana mjeri se
moralna snaga jednog naroda; na grobovi-
ma velikih otaca odskače ljubav njihovih
sinova; tu se stječe, tu se dobiva, tu se uči
i crpe snaga, čili duh i jača nada u budu-
ćnost. Zato potpisani odbor, znajući, kako
naš narod zna i umije da poštuje svoje ve-
likane, i uvjeren da shvaća i tumači osje-
ćaje njegove, odlučio je, da u Cavtatu,
mjestu rogjenja VALTAZARA BOGIŠIĆA,
podigne mu spomenik zahvalnosti narodne,
dostojan spomenik, koji će biti simbol na-
rodne ljubavi i biti tumač narodne blago-
darnosti. U tu svrhu Odbor počinje da sa-
kuplja priloge, kako bi spomenik bio što
dostojniji i naroda, koji ga diže, i imena što
nosi. Prilozi neka se šalju na ruke g. Gju-
ra Bijelića u Cavtatu (Dalmacija), a biće
obijelodanjeni u listovima. — Cavtat-Du-
brovnik na Nikoljdan 1909. — Vice Ada-
mović — Don Vlaho Barbić — Ljubo Bian-
chi — Gjuro Bijelić — Vlaho pl. Bogdan
— Luko marq. Bona — Antun Bratić —
Vlaho Bukovac — Dr. Pero Čingrija —
Stijepo Dizivić — Jozo Fagloni — Rikard
Franičević — Dr. Baldo pi. Gradi — Ivo
Guljelmović — Luko Kalačić — Dr. Milo
Katić — Tomo Kostopeč — Dr. Stijepo
Knežević — Dr. Frano Kulišić — Pero
Kušelj — Don Antun Liepopili — Gjuro
Lonza — Mašan Magud — Miho Malo-
šević — Antun Martecchini — Dr. Vlaho
Matijević — Dr. Milorad Medini — Vlaho
Miljan — Ivo Moretti — Ilija Račić —
Ivo M. Račić — Stijepan Račić — Vlaho
Rajčević — Dr. Milan vitez Rešetar — Ivo
Stanos — Matej Šarić — Don Niko Štuk
— Rikard Vernazza — Niko Visković —
Božo Vragolov — Antonije Vučetić — Pero

valjda dolaze iz drugih sunčanih sistema u u sv, Vlaha na Goricu, a vraćaju se oko 10
pohode; a jer se našemu Suncu znatno ne|ura pr. podne uz puškaranje braće. — Na
približe, ono nema snage, da ih zahvati i|5,30 ura po podne sviraju glazbe pred sve-
zadrži u svom carstvu. Druge se opet re- čevim hramom.

dovito povraćaju nakon stalne perijode, koja

je za razne repatice vrlo različita — biva Sjajni kostumirani plesu ,,Za-
od nekoliko stotina godina do 3 godine. druzi“*, Dne 8. februara prirediti će »Hr-
Pa i jedna te ista repatica ne vraća se svaki vatska Radnička Zadruga« sjajni kostumirani
put nakon tačno jednakog razmaka asanoka, ples, na korist zaklade za bolesne radnike.
a na tu netačnost upliva atrakcija planet4
(osobito Jupitra i Saturna), mimo koje pro- | O slikaru g. Marku M. Rašici.
laze. Tako je Francuz Clairaut bio prora- | Donosimo prigodom umjetničke izložbe u
čunao god. 1758., da će Halleyeva repatica Ljubljani glasove raznih novina o našemu

seca; a to se je zbilja i dogodilo. Sada je
poznato 37 repatica, koje se povraćaju na-
kon manje od 100 godina; od ovih najdu-
lju perijodu povraćanja ima Halleyeva (76
godina), a najkraću Enckeova (3 godine).
Sve repatice, koje se redovito povraćaju, spa-
daju u naš sunčani sistem, te obilaze oko
našega Sunca u sasvim sploštenim elipsama,
koje čine najrazličitije kutove sa ekliptikom
naše Zemlje. Zato prividne staze repatica i
nijesu poput staza planeta sve vezane za
Zodijak, nego se kadšto mora tražiti koja
repatica i izvan Zodijaka.

zakasniti svojom pojavom za nekoliko mje- | sugragjaninu slikaru g. Rašici. »Agramer

Tagblati« se bavi u cijelom podlisku o u-
motvorima g. Rašice, te se o njima izrazuje
najodličnijim priznanjem i pohvalom. Na
isti način piše »Slovenski Narod« u dva
podiiska. Ilustrovani književni list »Slovan«
kaže, »da je Rašica najtalentniji zastupnik
izložbe, koga čeka put odozgor, preko zvi-
jezda« (broj 1. tek. god.). Odlični književni
listovi »Dom in Svet« te »Ljubljanski Zvon«
posebno se bave s Rašicom, te su takogjer
puni hvala i priznanja. »Ljub. Zvon« u 12.
br. pr. god. veli: »da je Rašica najintere-
santniji od svih izložiteija i silno mnogo-

 

Uz neke se je repatice vidjelo više od|stran. Njegove 2 slike iz Hercegovine su
jednoga repa, kao uz onu od god. 1744. dva najbolja umotvora cijele izložbe«. »Lai-
šest, a uz one od god. 1807. i 1861. po bacher Zeitung« piše na dugo i široko (u
dva. Najsjajnija je u prošlom vijeku bila br, 287., 288. i 289.) o njegovim djelima.
ona od god. 1882., koja se je vidjela pro- | Vadimo slijedeće: »Rašica nam se prestavlja
stim okom u sred bijeloga dana, i to blizu kao slikar i risač. Silno je spretan i mno-
samoga Sunca. Ova se novavidi sada prostim gostranski. Njegevi umotvori su puni života
okom u večer na zapadnom nebu nedaleko i kretnja, što znači za budućnost mladog i
od zvježgja Jarca, a zalazi oko 6% ur&. neuzdrživo napredujućeg umjetnika daleko-
Rep joj je gotovo vertikalan, odvraćen od sežnu evoluciju. Rašica je veoma vješt ri-
Sunca, kao obično kod svih repatica. \sač sa jakom karakteristikom i ujedno izvr-

I
Iz Sokola. Pozivlju se svi izvršujući
članovi u nedjelju dne 30. ov. mj. u 10%
sati na prijavu.

Na dan sv. Vlaha po podne i u večer
bit će pučki ples uz lijericu, te je slobodan
ulaz narodu iz okolice.

Ko želi prisustvovati našoj akademiji a
nije dobio poziva, nek se obrati g. L. Bog-
danu i g. A. Standingeru.

Program akademije Hrv. Sokola dne 2.
Veljače : I: 1.) Koračnica, svira tamb. zbor
Hrv. Sokola. 2.) Vježbe čunjevima, djevo-
jački odio. 3.) Stol, vježba prednjački zbor.
4.) Belić: Jugoslavenska fantazija, svira tamb.
zbor Hrv. Sokola. 5.) Vježbe zastavicama,
djevojački odio. 6. Piramide na ljestvam,
vježba prednjački zbor. 7.) Vogrić: »Mira-
mar«, barkarola, svira tamb, zbor Hrv..So-
kola. 8.) Stj. Širola: »Sletovke«, deklamira
g.jica Vjekoslava Vučetić, 9.) Živa slika. —
Il. : Ples.

Program svečanosti sv. Vla-
ba. Dne 2. Februara: Na 2%. ure po po-
dne izlaze gradska brastva sa svojim bar-
jacima sa glazbama te idu put Općine da
prihvate barjak sv. Vlaha i odatle idu na
Pile da prihvate barjak sv. Andrije, pa se

 

 

 

 

Zore.

 

svi zajedno vraćaju u grad do pred svečev

stan zastupnik dekorativne umjetnosti. Mi
smo to u dosadašnjem pretresanju razno-
vrsnog načina njegove manifestirajuće dje-
latnosti u njezinim glavnim momentima u-
poznali. Njegove kompozicije pogotovo one
figuralne, dokaz su korjenitog realizma i
bujnosnažnog individualizma. Jedna, čisto
svoja, individualna manijera onako drasti-
čnim načinom prikaživati! U tom posebnom
prikazivanju će, kako se vidi veoma obretni
genij još mladog Rašice, sjegurno još mnogo
originalnoga, lijepoga i novoga ustvariti«.
Dalje se veli: »Posebno interesantno je o-
pažati, kako Rašica slika sunčani dan u
Kranjskoj — kako u Dalmaciji. Sunčani dan
u Gorenskoj ili Kranjskoj — i sunčani dan
u Dalmaciji. | ovdje i ondje sunčani žar,
jedno u drugo preljevanje sitih boja i svi-
jetla, vibrirajuće sparine i tamo i amo —
ipak su to dva raznovrsna, čisto drugčija,
ljetna dana, Rašica znade putem razmjera
od prirode mu podana paziti na veoma ra-
zmišljen način na dotični milieu i on —
jugoslovenski marinista — sačuva se od
škodljivih posljedica_ mameriranja i to pu-
tem raznovrsnosti karakteristike, koja mu
uvijek drži vagu za pravu procjenu tonova.
Nit prave umjetnosti je Rašica već davno
sa sjegurnim korakom kročio, Ne slijepo,
ne bez umjetnosti kopira on narav! Nje

SR alas.

e hlacaAm nn DaAmnaA

akadom

A Pajo

 

Ma at JSA Mt sati PASA Ko

RA LAJE SS SA pat JER GSLSSAA ri E

a RJ RER SA JE Rea ptnPp

Peta
RR PS BEG SA Na a DJ

_P“ Pobrlimo s

 

vi a utornik na 8 ura u večer pa .GUNDIINIČEVIJ«

u DR AM DRA

A PO"