Br. 259. poreza (osim točarine), i inteligencija. Bez obzira na to, da li plaćaju porez, imadu u ovom razredu izborno pravo svi oni, koji su svršili nauke na kojoj austro-ugarskoj visokoj školi, svećenici svih priznatih kon- fesija, svi aktivni i umirovljeni zemaljski činovnici i učitelji, željeznički i vojnički či- novnici u Bosni, i napokon umirovljeni oficiri. Prva će kurija birati 18 zastupnika. Od ovu dramatsku sliku. G. nas je Skurić lijepo zabavio kao na- rodni pjevač uz gusle, a u šali »Prosidba« od Čehova ubrao je zaslužene aplauze sa g. Ivankom i gosp.com Ankom Bendiš. Njih trojica su majstorski odigrali ovaj lijepi ko- mad. Iza svršenog programa plesalo se do pred zoru. Da živi naša »Zora«, koja nam tako uspjele zabave priregjuje! — Prisutnik. ovoga će zapasti muslimanski veleposjed 5 mandata, ostali veleporeznici i inteligencija birat će 13 zastupnika. Mandati prve kurije bit će takogjer po- dijeljeni prema konfesijama. Grčko-istočnjaci imat će 8 zastupnika iz te kurije, muslimani 6 i katolici 4. Druga izborna kurija obuhvaća gradove, treća seoske općine. U ovim će se kurijama birati na temelju sveopćeg prava glasa. Aktivno pravo glasa imadu svi bosansko- hercegovački podanici muškoga spola, koji su navršili 24 godine, ako su samostalni i borave bar jednu godinu stalno u jednoj | općini. Isto pravo imadu i austrijski i ugar- ski državljani, ako su namješteni u bosan- skoj civilnoj zemaljskoj službi ili kod že- ljeznice kao činovnici ili učitelji ili oni, koji imadu u kojoj općini pravo glasa. Žene imađu pravo glasa samo u veleposjedničkoj kuriji. Gradska kurija ima 20 mandata, kurija seoskih općina 34 mandata. U drugoj i trećoj kuriji imat će katolici 12 mandata, muslimani 18, grčko-istočnjaci 23 i jevreji 1 mandat. U drugoj i trećoj kuriji bit će mandati porazdijeljeni tako, da će svaki izborni ko- tar birati po jednoga zastupnika. U prvoj kuriji birat će svaki izbornik onoliki broj kandidata, koliko je mandata opredijeljeno za dotičnu konfesijonalnu kuriju u prvom izborništvu. Presjednika i dva potpresjednika za sa- bor imenuje Njegovo Veličanstvo iz svake od triju glavnih konfesija po jednoga. Sa- borska perijoda trajat će pet godina. Za- stupnici će morat u saboru obećati vijer- nost caru; koji bi se zastupnik ustručavao da to učini, izgubit će mandat. Zastupnici uživat će u pogledu glasovanja i govora u saboru imunitet; ali neće uživati imunitet njihovi saborski govori; govori mogu da- kle biti eventualno i zaplijenjeni, ako bi se štampali. Car može sabor odgoditi i ra- spustiti. i Sabor bira iz svoje sredine za vrijeme. saborske perijode zemaljsko vijeće od 9 lica, , i to prema konfesijama: 2 katolika, 3 mu- slimana i 4 grčko-istočnjaka. Zemaljskom vijeću presjeda saborski presjednik. — Ze- maljsko će vijeće biti savjetujući organ ze- maljske vlade; austrijska ili ugarska vlada moći će preko bosanskoga ministarstva o- bratiti se u kojem pitanju na zemaljsko vi- jeće, a ovo može stavljati opet sa svoje strane preko zajedničkoga ministarstva pre- Domaće vijesti. Položio ispit. G. Šime Štuk s Ore- bića položio je na bečkoj universi dne 25. pr. mj. ispit iz geografije, s dobrim uspje- hom. Srdačno čestitamo ! Demisija Raucha. Novi ban. U četvrtak je bar. Rauch stigao u Beč, te je predao demisije. Novim banom imenovan je Tomašić, a podbanom Šumiinović. Još javljaju, da se očekuje imenovanje grofa Pejačevića ministrom za Hrvatsku. Živjeli |ma biti susjedom. Istina, svaki čovjek mo- — magjaroni i koalicija!!! . . . |že biti pošten, bio on koje mu bilo drago PRAVA CRVENA HRVATSKA im zahvaljuje na iskazima saučešća i ljuba- vi, ali da je, Bogu hvala — živ i zdrav! Magjarska invazija u Bosnu i Hercegovinu. »Hrv. Dnevniku« jav- ljaju iz Banjaluke: Jedna ovdašnja ugledna kancelarija dala je po kotaru banjalučkom razglasiti, da će kupovati sve beglučke ze- mlje u kotarima Banjaluka, Gradiška i Pr- njavor, te posredovateljima obećaje od sva- koga dunuma platiti po 50 para provizije. Kako s pouzdane strane doznajemo, stoji za ovom kancelarijom jedno magjarsko dru- štvo, koje će u Bosni po što po to kupo- vati zemlju, te Magjare u Bosni naseljivati. Ova je vijest posve vjerojatna, jer se čuje da je groznica za selidbom svukud zahva- tila muslimansko pučanstvo. S patriotizmom elementa, koji hoće da seli, nemože se ra- čunati, jer onomu, koji hoće da za uvijek ostavi svoju domovinu, jest sasvim sveje- dno, kome će prodati. Ovakome seljeniku je glavno, da dobro svoj imetak unovči. Ali nama ne bi imalo biti svejedno, ko će na- Jadi iseljenika iz Herceg-Bo. narodnosti. Ali po tome, što se je zbilo za- Prirod vina u Istri. Godine 1909. urodilo je u čitavoj Istri od prilike 750.000 kvintala grožgja. Računajuć, da se je od svakog kvintala grožgja napravilo 72 litre vina, to je čitava Istra ljetos imala oko 540.000 hektolitara vina; 180.000 hektolitara manje nego 1908., koje je godine urodilo preko 720.000 hektolitara vina. Nagjene rimske starine u Tr. stu. Ovih dana u Trstu pri iskopavanju temelja nekih starinskih kuća naigjoše na zanimljive rimske starine. Našlo se teme- lja rimskih kuća, a i tragova rimskih ulica. Nagjeno je mnogo glinenih posuda, vrčeva novaca slikom cara Trojana. Štipendiji i pripomoći učeni. cima nautičkih škola. Pokr. Šk. Vi- jeće u sjednici 30. dećembra 1909. razdije- lio je nautičke štipendije i pripomoći za školsku godinu 1909—1910. Učenici sa po- luotoka Pelješca uživaju već od prije šti- pendije u iznosu od 2.300 Kr., a ponovo je učenicima sa rečeuog poluotoka bila do- značena svota od 1.900 Kr. za štipendije i pripomoći za g. 1910., te tako ukupno za dloge austrijskoj i ugarskoj vladi. učenike Pelješćane za iekuću godinu 4,200 Kr. — Drugim pak učenicima nautičkih škola u Dubrovniku i Kotoru bile su do- značene pripomoći u ukupnome iznosu od Vijesti iz naroda. Iz Kotora. (Pir.) Požrtvovni i čestiti mladić g. An- tun Radić vjenčao se je ovdje u nedjelju 30. pr. mj. za simpatičnu i radišnu g.gjicu Rozu Dobrečić. Želeći im svako dobro, naj srdačnije im čestitamo! — Prijatelji. Iz Stravče u Konavlima. (U pitomim Konavlima — bez puta!) Otrag pet godina bila nam je vlada dala pripomoć od 2000 K za uregjenje puta, s. kojom svotom učinismo jedan komad pu- 7.800 Kr., i to za Dubrovnik 4.650 Kr. a za Kotor 3.150 Kr. Općinski izbori u Puli dovršeni Su, te je birano: 25 Talijana, 7 Hrvata, 10 prestavnika pomorskih a 2 državnih činov- nika i 1 socijalista. Proces Masovčić. Proti napadači- ma D.ra Masovčića u Zadru započeti će proces na 14. ov. mj., koji će potrajati vi- \še dana, jer je pozvano oko 120 svjedoka. Za siromašne učenike pučkih ta na »Studenom brijegu«, koji vodi od i gragjanskih škola. Po nalogu ć. Stravče na željezničku stanicu. Ali je osta- X Ministarstva za bogoštovlje i nastavu sre- lo na tome, jer se nije ništa više uradilo. dišnja ć2 uprava naklade školskih knjiga u Pošto je pak dalm. sabor na okupu, moli. Beču udijeliti školske godine 1910-11 knji- mo gospodu zastupnike da se sjete i nas, 83 u Svoli od 7.303 kruna za siromašne u- da smo i mi u Konavlima. — Stravčani. |Šenike općih pučkih i gragjanskih škola u Dalmaciji. Seljaci sami osnovali školu. U selu Rupotini općine Klis u Dalmaciji, seljaci su, ne imajući škole, našli sami u- čitelja, dozvali ga u selo, te ga sami uzdr- žaju i plaćaju mu 2 K od svakoga djeteta, da ih uči čitati, pisati i računati. Ovo je doista krasan primjer i dobar znak, kako je sam narod željan prosvjete. San o 9100.000 Kr.s| — Pre: minuli“ žive! Redomice donašahu li- stovi, a nadasve srpski, da je bogataš Ge- co Dungjerski darovao »100,000 Kr. za po- rodice optuženih i osugjenih »Srba« zbog veleizdaje«. A sada donašaju, kao i »Srbo- 'bran«, da ne odgovara istini! To je valjda bilo izbačenu u svrhu, e da li Dungjerski njihovu željicu djelom potvrdi, pa ipak o- stadoše u šake — puhajući! — Zagrebačke pak i neke dalmatinske novine donijele su da je ravn. kazališne družine Gjuro Protić uimr'o kod svoga brata u manastiru Oraho- vici, A sada iz istog samostana šalje dopi- snice raznim novinama Gjuro Protić, koji Iz Cavtata. (Zabava »Zore«). U prošlu subotu 'hrv. društvo »Zora« opet nas je ugodno iznena- dilo krasnom zabavom, koja je uspjela, kao obično, veličanstveno. Društvo raspolaže ma- lim, ali dotjeranim, dobro uvježbanim tam- buraškim zborom, pa je slušateljstvo bilo elektrizovano slušajući divnu izvedbu iz »Ba- runa Trenka«. Cijelom dvornicom orili se poklici da se ponovi. Živio zborovogja Fagioni! O diletantima čemu harčiti riječi. To su naši stari znanci. U dramatizovanoj Šenoi- noj »Zrinjskoj kraljici« g. Franić bio je pra- vi vitez. Osobito u »kletvi« bio je na visini svoga umijeća da su ti izušćene riječi sr- cem potresle. Uz njega su gosp.ce Kazilari Božica i Anka Bendiš dostojno stajale; pr- va kao kraljica, koja traži žrtvu za prezrenu svoju ljubav, druga kao dobra bezazlena duša, koja pada kao njena žrtva u onom momentu kad prosi molitvom milost za svoju ubojicu. Umjetnički je izvela gosp.ca Ben- diš prizor zadnjih trzaja života. G. D. Ca- pursi vrlo je lijepo priredio pozornicu za sne. Javljaju iz Soluna 25. pr. mj.: Amo dnjih godina i po tome, što Magjari tvrde, je stiglo više muslimanskih iseljenika iz Bo- da je »Bosna integralni dio ugarske drža- sne i Hercegovine. Oni su se potužili, da su veoma slabo putovali i da su oskudije- vali na hrani i drugoj opskrbi. Mnogo toga im se je bilo obećalo, što dosele nije još bilo izvedeno. Požalili su, što su se dali zavesti obećanjima i nebi nikad krenuli bili iz svog zavičaja, da su znali, da će ovako biti. (Javlja pak sarajevski »Musavat«, da je iseljivanje počelo jenjavati, jer su uvi- gjeli kakovu merazumnost čine kada osta- vljaju svoja imanja tugjincima, a ni u Tur- skoj ne padaju iz oblaka pečene patke!) vel« S toga je skrajnje vrijeme, da se dadu na posao svi novčani zavodi i sve naše u- druge, pa da se pobrinu, da dogju u naše ruke ona zemljišta, što će se eventualno prodavati. Napose treba podučiti narod, da se eventualno posluži zakonom zajamčenim pravom prvokupa. Ako je već došlo, da do- maće obitelji hoće pod svaku cijenu ida o- stavljaju svoju rogjenu grudu, onda se ne bi smjelo bar to dopustiti, da njihova ze- mlja prelazi u tugjinske ruke. Gdje naš domaći svijet ne može da kupi ovakova zemljišta, što su na prodaju, valjalo bi za- interesovati naš narod u Hrvatskoj, Slavo- niji i Dalmaciji, da dogje ovamo megju svoju braću, u mjesto, da seli u Ameriku. Treba učiniti sve, da se paraliziraju nasto- janja Magjara! Starčevićanska pobjeda za pobjedom. Naša vrla stranka u Banovini opet ima da zabilježi jednu pobjedu: Na 26. pr. mj. odnijela je pobjedu na općinskim izborima u Gospiću, glavnom gradu pono- sne i junačke Like. Borba je bila vrlo žesto- ka, nadasve sa strane udruženih protivnika raznih stranaka i strančica, megju kojim su na žalost glavnu riječ vodili »Srbi«; kažemo na žalost, jer je više nego žalosno da se nekoji Hrvati puštaju od »Srba« za nos vo- diti; ali ipak ostadoše poraženi, pošto je narod uvidio ko mu je prijatelj i branitelj, a ko mu je neprijatelj i hulitelj. Naša je neumorna i nesavladiva stranka dobila 281 glas, a svi udruženi Milinovci, »naprednjaci«, »Srbi« i ostali dobiše jedva 205 glasova. Gospić, glavni grad ličke županije, osvi- jetlao je zaista: svoj pošteni lički obraz! k Mi mu čestitamo od srcai kličemo mu: sa- ino tako napred! Čista, nepatvorena ideja neumrloga nam učitelja dra. Ante Starčevića mora pobijediti ! Senzacijonalno uapšenje u Tr- stu. U ondješnjem brodogradilištu bila su namještena trojica radnika, na koje je pala opravdana sumnja radi špijunaže. Uapšeni su, i rekbi da se je ispostavilo, da su sva trojica talijanski častnici mornarice u pričuvi, koji su u Trst došli u špijunske svrhe. Upozorujemo na oglas o dobro djelujućoj »Slavonskoj biljevini« i »Pakrač- kim želudačnim kapljicama«. Gradska kronika. Kostumirani ples ,,Hrvatske Radničke Zadruge““, Naša vrla »Hr- vatska Radnička Zadruga« priregjuje na za- dnji dan karnevala u utornik dne 8. o. mj. kostumirani ples, na korist zaklade za bo- lesne članove. Suvišno je preporučivati go- spodi pozvanicima, a osobito požrtvovnim članovima, ovu našu zaslužnu staru usta- novu, koja uvijek pomlagjena diže visoko stijeg hrvatstva, ili kako ju je nazvao jedan ugledni stari član i borac, da je naša »Za- druga« drugi Siget. Čitava povjest njezina života je živi svjedok, koliko je ona zaslu- žna za hrvatstvo slavnog Dubrovnika, koli- ko je naša »Zadruga« svom članstvu, bilo kojom prigodom pomogla, koliko je njezi- na zaklada siromašnih radničkih suza otr- fa. Požrtvovnošću i nastojanjem svojih čla- nova dosegla je ona do sadanje visine, sa koje se ponosi, da je snagom svoje hrvat- ske svijesti, brojem svojih članova2 i kra- snim prostorijama, jedno izmegju prvih dru- štava u Dalmaciji. Podupirimo dakle našu »Zadrugu«. Dogjimo svi u utornik na nje- zinu zabavu, Prinesimo naš obol toj za- služnoj zakladi! Zabava, sudeći po pripre- mama, biti će u svakom pogledu sjajna. Naš krasni spol moći će se do mile volje| naplesati, pak i za starijeh neće faliti raznih šaljivih igara, iznenagjenja i t. d. Početak u 7 sati na večer. Dobrovoljni se prinosi primaju zahvalnošću. Lične vijesti. Ima nekoliko dana, da boravi u našem gradu odlični gosp. Jo- sip pl. Vancaš, arhitekt i presjednik »Hrv. Kat. Udruge« u Sarajevu. Dobro nam došao! Odlični gost posjetio je u utorak večer »Gundulićevu« akademiju. Pir. Sutra će se vjenčati u Sugjurcu na Šipanu maš prijatelj g. Vlaho Ipšić za g.cu Luciju Goravica. Srdačno čestitamo! Zabava u Sjemeništu. Klerici mje- snog Biskupskog Sjemeništa priredili su u ponedjelnik na 31. pr. mj. svoju godišnju zabavu, koja je sasvim dobro ispala. Pro- gram je bio vrlo biran, koji tačno bje iz- veden. Precizno je udarao tamburaški sjem. zbor, pod ravnanjem sjem. učitelja g. Vje- koslava Raha; i deklamacije su bile dobro izvršene, tako da ih je publika nagradila burnim aplauzom. Prestavljala se je i dra- ma u 3 čina »Očeva kletva«, a pri koncu zabave šaljiva igra u 1 činu »Susjedi«. U drami su se najviše istakli gg.: J. Matko- vić, N. Zoković, K. Capurso, S. Kusijano- vić i A. Bačić; a u šaljivoj igri gg. K. Ca- purso i Š. Kusijanović. I ostali su pak pri- lično dobro izvršili svoje uloge. Prostrana je dvorana bila dupkom puna pozvanika, koji su ponijeli najljepšu uspomenu sa o- ve lijepe, ugodne i vrlo dobro uspjele za- ave. Iz Uredništva. | ako se u srijedu i četvrtak zbog praznika nije radilo u štam- pariji, ipak smo se pobrinuli da izagje da- nas list, jedino što je mješte u jutro iza- šao po podne. Mansionar crkve sv. Vlaha. Presvj. i Prep. naš biskup imenovao je man- sionarom zborne crkve sv. Vlaha mp. Dn. Maika Batistića, umirovljenog svećenika, — na mjesto mp. Dn. Vlaha Barbića, koji je na vlastitu molbu bio riješen iste službe. Uspjeh ,,Gundulićeve““ akade- mije. U utorak večer bili smo svjedoci veličanstvenog i nezaboravnog prizora, koji nam je ostavio dubok utisak živog patri- otizma, velike požrivovnosti. OQnakove za- bave, koje doživjesmo u utorak večer, mo- ramo iskreno a i po sudu kompetentnih i nepristranih ljudi ispovigjeti, rijetko i pre- rijetko doživjesmo. To je u pravom smislu akademija, & kojoj zbilja zaslužuje, da je naše općinstvo bez razlike hvali, kako to doista i radi. Ona je svojim sjajem, narav- nom finoćom, umjetničkom stranom i živo- ćom, ne samo uspjela u svakom pogledu, već i nadmašila svako naše skromno oče- kivanje. Vrlo rijetko, da joj bude premca. Naše se je hrv. gragjanstvo opoštenilo, po- kazalo je ovog puta neizmjernu ljubav i simpatije koje goji prama »Gunduliću«. Ona- va šta, kadar je učiniti samo »Gundulić«, samo složne starčevićanske agilne sile, koje vodi nesebičnost i požrtvovnost za pobje- dom hrv. misli. Njihov rad okrunila je ve- ličanstvena manifestacija one večeri a ovo tim više izbija kad je sve to bilo bez bar- numskih reklama, bez agitacije pojedinaca, svak je agitirao za svoju osobu. Večer od utorka nam je pokazala, da je u Dubro- vniku još živa hrvatska svijest, da je on još uvijek nepredobiva hrv. kula. Onakvom u- spjehu doduše svak je i sve doprinijelo, ali duša svega bila je naša vrijedna kazališna družina. Kao predznak onakvog uspjeha napominjemo skupocijene darove, kojim su naše vrijedne Hrvatice i druga gospoda ob- darili »Gundulića« za društvenu lutriju, iz- megju kojih vrijedno je spomenuti 2 por- treta u maravnoj veličini, hrvatskih umnih političara D.ra A. Starčevića i D.ra J. Franka. Već prije 8 sati dok je još glazba uz ra- svijetljen grad i uz bengalsku vatru obila- zila ulicama, gragjanstvo je neprestano pu- nilo kazalište. Za po sata bile su već sve lože, sjedala i stajaći parter puno. Akade- mija je započela pred dupkom punim kaza- lištem odličnog i pribranog gragjanstva. Već sam atrij kazališta podavao nam je sliku kakvog ljetnog vrta iskićena za kakav koncert. Zelenim vijencima, hrv. trobojni- cama, grbovima hrv. zemalja, te raznim na- kitima sve iskićeno, a izmegju svega toga isticale su se slike naših neumrlih velikana Gundulića, Starčevića i Kumičića. Sve je to podavalo osobitu svečanu sliku dražesti i ljepote te večeri. Sam uspjeh teško nam je u kratko radi ograničenog prostora opisati, ali kušati ćemo bar glavne tačke da nani- žemo. Zabavu otvori društvena glazba sa lijepom Machačevom ouverturom »Narod |sebi«, Gosp. deklamator je Kurjakovićevom |sakupilo se je u Stonoj [Antuna« K 367.17; 'od toga se je nabavilo God. VI. lakoćom otsvirala fantaziju iz Rossinijevog »Sivilskog brijača«, te je bila burno nagra- gjena pljeskom. Naknadno najavljeno, izvan programa iz blagonaklonosti je otpjevala g.gjica Kokotović Zajčev »Uzdah« sigur- nim i ugodnim glasom, te je na opći za- htjev morala još jednu otpjevat, i to izva- dak iz opere »Trovatore«, njemački. Napokon je orhestar sa velikom melođičnom fantazi- jom »Fra Diavolo« zanio publiku, koja je znala ocjeniti tako krasnu izvedbu pod ra- vnanjem g. Rahe, ebdarivši ih burnim apla- usom. Orhestar moramo osobito istaknuti» jer je bio u pravom smislu orhestar, ko- ji nije bio ništa gori od običnih tugjih putujućih opernih orkestara. Kako već spomenusmo, duša sve večeri bila je Dile- tantska Družina; te se još i danas pitamo jeli moguće, da je ono i onakovo kadra iz- vesti jedna diletantska družina. Onako vjerno, vješto prikazati originalnost narječja, bosan- skih običaja, života, nošnja i bez ostalog uspjelog uprav društvenog Kuzmanovićevog »Vitrdpira«, to mogu stalne družine, a ne diletanti, a niti punih 15 dama pripravni. A ipak mi stojimo i danas pod nezabora- vnim dojmom onako sjajne i vjerne igre. Oni bi zaslužili više manje kritiku stalnih glumaca, a ne diletanata. U igri, u izboru komada bili su vrlo sretne ruke. Publika je uprav napeto i pravim entuziazmom pratila onako vještu, inače dosta tešku izvedbu. Osobito se je istakla svojom poznatom i- grom g.gjica Rašica, ona je uprav nadkri- lila svoju ulogu, podala joj je života, dra- žesti i veselog temperamenta, tako da je općinstvo pred otvorenom pozornicom bur- no aplaudiralo. G.gjica Marinović, kao još mlada na pozorišnim daskama znala je ta- kogjer steći simpatije općinstva. Bila je na svome mjestu, a osobito u dialozima. G.gjica Žuljević ugodila je svojoj ulozi emancipirane oficijalovice u svakom pogledu. Gosp. Ca- put nam je vjerno prikazao jednog bosan- skog majstora, koji usljed silnih parnica, ne može niti smisliti advokata. U izgovoru kretnjama i prostodušnosti bio je izvrstan. G. Beasić takogjer je potpuno zadovoljio svo- joj ulozi Ivice Srećkovićka.u svakom po- gledu, ali ipak mu više pristaju šaljivije u- loge. Gosp. Pata se je uživio u svojoj u- lozi starog bosanskog trgovca u govoru, mimici i pogledima sjajno je uspio. Gosp. Tugomir dosta je dobro odigrao, samo fa- lilo mu je nešto više života u glasu i kre- tnjama. Gosp. Brain u ulozi banjalučkog »prakaratura« bio je vilo dobar i uspio je, Bosanski napjevi, nošnje, pozdravi, sve je bilo vjerno prikazano. Sve je teklo brzo i u potpunom redu. Osobito moramo pohva- liti šaptača, koji se nije niti čuo, što je ri- jetkost i kod putujućih družina, a kamo li kod diletanata. Čestitamo vrijednoj Družini na ovako sjajnom uspjehu, kojim bi se ko- jagod stalna družina mogla dičiti. Neka im je na časti! Na ponoći je bila večera u opć. kafani, dobro pripravljena po g. R. Odaku. Zatim je slijedio vrlo animirani ples pred prepunim ložama općinstva. Prvu četvorku je plesalo preko 80 parova, a drugu na 4% sata u jutro plesalo je 45 parova, Zabava je svršila na 5 sati, kad se svak zadovoljno razišao kući, noseći u svom srcu duboku impresiju nenatkriljive »Qundulićeve« ve. čeri, Kao što moralni uspjeh bio je sja- jan tako i materijalni. Čujemo, da je sveukupnog prihoda bilo oko 3000 kruna. Zaista veličanstven uspjeh. Završivamo če- stitajuć našem odličnom »Gunduliću«, požrtvovnoj mu Upravi; neumornom Od- boru; »Dubr, Hrv. Kazališnoj Dil. Družini« na ovako sjajnom uspjehu, a osobito vrije- dnom i zauzetnom društvenom kapelniku g. Vi. Rahi, koji se svojski zauzeo oko što boljeg uspjeha. Bilo ma čast svima, a na- šoj stranci na diku! Korizmeni propovjednici. U Dubrovniku : u stdnoj Crkvi mp. O. Co- iombatti, domin. iz Livorna (tal.); ix sv. Vlahu mp. O, Petar Vlašić, franj.; u crkvi Isusovaca mp. Dn. Frano Glavović; u Do- minikanaca mp. O. Angjelo Novak, domi- nik.; u Maloj Braći mp. O. Frano Jurić, franjevac; u Gospe od Milosrgja mp. Do. Niko Gjivanović, U Cavtatu: mp. O. Petar Vlašić, franjevac, — svi hrvatski. Družbi. O smrti g. Iva Knega priložio je g. Ivo Bijelić za Družbu »ssv, Ćirila i Metoda« 2 krune, nĐeska Beseda obdržala je u Ne- djelju dne 30. pr. mj. svoju godišnju sje- dnicu, na kojoj je birana va za tekuću godinu: Presjednikom g. Ivan N. Muller, potpresjednikom g. Mato Trs, blagajnikom g. Vjekoslav Raha, tajnikom g. Josef Bom- basek, knjižničarom g. Emanuel Žalud, ba- rjaktarom g. Venćeslav Križ. Kruh sv; Antuma. Kroz god. 1909. Crkvi za »Kruh sv. i razdijelilo siromasima 747 kg. kruha i 201 kg. brašna. u