Br. 261. Vijesti iz naroda. Iz Janjine. (Godišnjica opstanka »Hrv. Sokola« u Metkoviću). Dne 22 i 23 prošlog mjeseca slavio je »Hrvatski Sokol« u Metkoviću go- dišnjicu svog opstanka. Bratskom se pozivu — usprkos ružna vremena odazva i naš »Sokol«, te pohrli u priličnom broju, da uz- veliča slavlje majbližeg brata i blizanca. Mostarski i dubrovački »Sokol« bili su ta- kogjer zastupani, dočim makarski nije mo- gao prisustvovati zbog ružnog vremena. Prvi dan, dne 22. bila je lutrija u prostranim dvo- ranama »Hotela Austrije«, a zatim animi- rani ples sve do zore. Drugi dan, iza sve- čane službe božje, bio je zajednički banket, preko kojeg je palo više rodoljubnih i oso- bnih nazdravica. U tri sata poslije podne metkovski i naši sokoli vježbali su na »Pla- ci« ručne vježbe I. Zagreb. Sleta, a na ve- čer u »Hotelu Austrija« producirali su se prednjaci dubr. »Sokola«, koji svojim pre- ciznim i elegantnim vježbanjem zadiviše sve prisutne. Tom prigodom bratski zahvaljujemo i bra- ći sokolovima i ostaloj gospodi »pripravnog odbora«, na krasnom pričeku i susretljivo- sti, pa kličemo: — »Živio »Hrv. Sokol« u Metkoviću! Cvao i napredovao«, a naša će dužnost biti, da se braći čim prije bratski odužimo. — Sokolaš. Iz Orebića. Sramota je brkatom deliji, džilitnuv se, za kamen se skriti. Mješte da ti rumen sti- da oblije lice nad tvojim drskim postupkom te priznavši svoj grijeh okaješ ga, ili po- zvan stupiš na ždrijelo junak kad si, ko- modno se izmotavaš prikazujući pučanstvo ove pitome varoši, koja te je preko svojih školskih prestavnika sa apage od nas po- zdravila svojim političkim sumišljenicima, pa tim hoćeš da opravdaš svoj kukavni po- stupak. Smione li bezobraznosti ! Vremena imaš da izneseš pred javnost dokaz o po- litičkom mišljenju amošnjeg pučanstva a ja ću te podučiti o načinu: Deder pregji ko- nak, pokucajuć vrata našeg pomorca, upi- taj ga da li odobrava tvoj postupak i on će ti pokazati svoj značaj tvrgji od hridi- na, koje nad njim stršel Ali dakako ti se to ne ćeš usuditi, bojeći se zaslužene na- grade, već ćeš se valjda opet poput bije- sne hijene svom žestinom svoga zvjerskog srca oboriti na našeg zaslužnog i općelju- bljenog župnika. Upada ti u oči njegov inteligentni tip, zavidiš ugledu, koji megju mama uživa, strepiš pred obilnim darovima, kojim ga priroda obdarila, jer predvigjaš da tog go- rostasa duhom i tijelom svladati ne će se moći a tim je za tebe utrnuo zadnji tračak nade... pa ti ne ostaje drugo nego se la- titi srestva podlih uvreda i kleveta. Ali on se ne može ćutiti uvrijegjenim od onog, kog ne resi prva društvena krepost: čista se zlata 'rgja ne hvata — narodna je riječ. Odapinji dakle i nadalje žuču svoga srca zamazane strijele, to njega neće smesti, već će kao no ti grande spirito oltre prelaziti! Upozorit ću te samo, da ćeš sve dublje u glib upadati, budeš li se i nadalje usugji- vao svoju kukavnu prošlost svjedodžbom čestitosti i epitetom brkatosti, kao za iro- niju samome sebi zastirati, a k tome ćeš postati krivcem delikta uvrede javnog mni- jenja jer facta loquntur! Usugjuješ se govoriti o pol. uvjerenju, ti koji si u vrijeme kad se slatkom mčkom nadijevala udica u nadi da će tečna zeče- vina, tusta pračevina, sladokusno vince pro- stranih dionica za kojim si.... kupiti sa- veseli?.... Ili još bolje, je li njega na- gnalo kakvo drugo nagnuće ? Je li u onom ukočenom mozgu ostao kakvi dio nagona, koje goni stvorove različnog spola jedne prama drugima ?.... Što bilo, da bilo, on se pokaza neizmjerno dobar prama svojoj zarobljenici. Brižljivo je čuvaše, te zagragjivaše vrata, kad bi od- lazio na svakidašnja putovanja. Kad bi se povratio, požurio bi se, da je oslobodi, te joj davaše najbolje što bi donio. Za nju bi isključivo pridržao slatkiše, što bi tako mučno pribavio; a dapače bi joj davao dje- tinskih igračaka. Često bi joj kleknuo pred koljena oponašajući bez sumnje ono, što bi vidio u crkvi pred slikama svetih i djevice Marije. Njegove bi se usnice micale, kao da mole nećutljivo, a lice oduševljelo bi se. U sebi osjećao bi veliku radost promatra. jući je tako zanosno i obožavajući. Nigda je ne doticaše svojom rukom; nigda je ne poljubi, a, ako ga je bog Amor potaknuo da otme djevojku, on joj ne očitova nikad ljubav. dva mjeseca trajaše sreća lugja- vjest onih, proti kojim — jer ti maravski nije uspjelo — rigaš abundantiam irae cor- dis tui, znao zanosom govoriti o onome, što sada prezireš. To je valjda da budeš dosljedan onoj: Tempora mutantur. Vrhunac je pak drzovitosti kad lekcije društvenosti hoće da dijeli onaj, koji se je u vrijeme kad su mu dva čestita druga bi- la sumnjičena i budućnost im na kocku stavljena radi njegovog niskog postupka prama obitelji, kojoj je sada... E se non ridi !... krio za legjima njihovim! Kolege te upoznaše i upoznaše pojam tvog društvenog života, a što se odnosi na tvoje rvanje i moral tempore...... na red budeš li nas za jezik potezao. U pamet da- kle! Kako siješ, onako ćeš i žeti! Ro Ružičasto nježna čista boja. Ljudska koža na licu sastoji se kako je poznato od malih čela, koje su u donjoj naslagi neke i prozirne, a gore se utvrde. Netom se ovo opa- zi postaje površina tvrda, natečena, izgubi svo- ju prozirnost, čine se jasna i tamna mjesta, u kratko nastaju one pojave, koje općenito nazi- vljemo zla, nečista, pokvarena boja. Pa dalje na- staju iskoci, čiri i slično. Ovo se sve može iz- bjeći, ako se upotrebi Konjić-Sapun od Lji- ljanova mlijeka od firme Bergmann & .i u Dresdenima Tetschen n/L. Sapun je posve neškodljiv a dodatak boraksa, što on u sebi sadržaje djeluje veoma povoljno proti sim- ptomima upaljenja. Boraks nadalje odalečuje de- belu kožu i ostale nabrekline. Zato je najbolje sredstvo za očuvanje ružičaste, nježne i čiste boje ovaj sapun. Konjić-sapun od liljanova mlijeka nabavlja se u svim apotekama, drogarijama i parfumeri- jama, komad po 80 para. Politički pregled. Zbliženje Austro-Ugarske i Rusije. Ka- ko iz Rima javljaju, oficijozni communiquć, po kome je Italija neprestano informirana o pokušajima, da dogje do zbliženja izmegju Austro-Ugarske i Rusije, umirno je djelovao na ondješnje političke krugove, koji su se uvijek bojali, da će se ponoviti postupak kod miirzstegskog ugovora. Turska se opi- tala u Petrogradu, Beču i Londonu, kako se ima shvatiti austro-ugarsko-rusko zbli- ženje, te je primila izjavu, da ovo zbliženje, abstrahirajući od izravnanja raznih visećih pitanja, ide za uzdržanjem statusa quo na Balkanu. — Balkanski savez, koji bi even- tualno nastao, stajao bi pod vodstvom Tur- ske. Zbliženje je nastalo iz spoznaje, da na- petost izmegju Austro-Ugarske i Rusije nije oportuno. Ta je izjava zadovoljila Tursku. Konfederacija evropskih vlasti. Ruski je car primio na preporuku kralja Eduarda sira Maksa Westera u audienciju. Wester je bio kod cara čitav jedan sat, te mu je raz- vio svoju ideju o konfederaciji evropskih država naprotiv najavljenje američko-azijske konfederacije. Car je sir Westera sa velikim zanimanjem saslušao. Sveslavenski kongres. Iz Petrograda jav- ljaju, da će se sveslavenski kongres obdr- žavati ove godine u Sofiji. Sastanak će biti na 7. srpnja. Glavna točka programa jest ustrojenje slavenske banke. Posjet bugarskog kralja u Rusiji. Pe- trogradsko »Novoje Vremja« javlja, da će bugarski kralj Ferdinand doći koncem ovo- ga mjeseca u Petrograd. Još i to javljaju, da će se na povratku u Sofiju zaustaviti je- dan dan u Beogradu. Sastanak vladara. Rimski »Il giornale d' Italia« javlja, da će se još ovoga proljeća sastati car Vilim sa talijanskim kraljem Vikto- rom Emanuelom. Sastanak bi imao biti u mjesecu Martu i to u Mletcima. bijahu se sasvim uzbunili isčeznućem Fle- urette, to ne bijaše prvi put, da je jedna od njihovih kćeri ostavila pleme i odselila se u grad, kad je osjetila u sebi ćustvo lju- bavi. Uvjereni, da je ona slijedila svoje pre- šastnice, ne poduzeše shodne miere, da je nagju. .. Megjutim usprkos marljivim brigama, te dirljivoj samoći, zarobljenici se vrijeme či- njaše sasvim dugo. U sebi osjećaše veoma jaku čežnju za domaćim kolibama te ne- odoljivo željaše da iznova slobodno gazi šumsko tlo. Radi toga nestrpljivo iščekivaše kakvu zgodu, da pobjegne iz zatvora. A ta joj se zgoda pruži. Nekog dana, kada se je pod pažnjom Gu- illotina šetala u šumi poče, ne bi li se po- zabavila praviti košaricu od mladica vrbike. Njezin prijatelj sjekao je snop prutića, ko- jeg joj donese u sobu. Sutradan, čim je lu- gjak kao obično učvrstio vrata te krenuo put grada, naprtivši drvlja na legja, dje- vojka brzo splete uže od vrbika, učvrsti ga o vrh prozora te ga spusti niz prozor. Na to prekorači prozor, spusti se rukama niz ko- nop, dohvati se tla te pobježe u polje. PRAVA CRVENA HRVATSKA Kretsko pitanje u talijanskoj komori. Javljaju iz Rima, 15. o. m.: Pri svršetku današnje sjednice odgovarao je u komori ministar izvanjskih posala Guiccardini na interpelaciju o kretskom pitanju. Rekao je, da intervencija sila zaštitnica nije ostala bez uspjeha. Grčka je vlada saopćila silama za- štitnicama i otomanskoj vladi, da se kon- stituirajuća narodna skupština sazove u svr- hu, da izvede izmirenje u unutarnjoj i u megjunarodnoj politici Grčke. S ovim je sa- općenjem grčka vlada očito lišila cijeli po- ložaj njegova pogibeljnog značaja. Ministar je za tim ponovno istaknuo, da vlada me- gju zaintercsovanim vlastima potpuni spo- razum, koji će poslužiti sveopćem miru. Za slobodu štampe u Grčkoj. Iz Atene javljaju, 17. o. m.: Vojnička liga je svjeto- vala ovdašnjem novinstvu, da se sustegne svake nepovoljne kritike za zasjedanja na- rodne skupštine. Izdavači novina prosvjedo- vali su kod vlade protiv ovakova miješanja nepozvanih elemenata. Engleska. Nakon izbora u Orkneyu u Škotskoj poznat je rezultat iz svih kotara. Prema tome je kuća sastavljena ovako: 273 unionista, 274 liberala, 41 član radničke stranke i 82 nacijonalista. U dobro upuće- nim se krugovima očekuje skoro raspust engleskoga parlamenta, i to radi držanja irske stranke. Turska, Javljaju iz Carigrada: Ovdje je pobudila veliku zabrinutost vijest, da su se plemena u Kopaisu sjedinila sa susjednim arabskim plemenima. Sjedinjenje imade ten- denciju protiv turske vlasti. Ovo se smatra kao prvi signal za probugjenje ostalih ple- mena. Tuiska je poduzela sve vojne mjere, da spriječi sjedinjenje arabskih plemena sa Kurtima. — Carigradski »Jeunetiac« javlja, da je vojna komisija izradila reformu cijele vojske. Po njoj će se prva tri kora u ra- tnom stanju vrlo znatno povisiti. Blagost nove španjolske vojske. Javljaju iz Madrida: Nova španjolska vlada predlo- žiti će kralju pomilovanje političkih krivaca, pa i onih koji su bili osugjeni radi uče- stvovanja u srpanjskim izgredima u Bar- celoni. Kretsko pitanje. Nota, što su ju kon- suli zaštitnih vlasti predali kretskom ekse- kutivnom odboru, glasi: »Generalnim kon- sulima Franceske, Velike Britanije, Italije i Rusije naloženo je od njihovih vlada, neka \kretskom eksekutivnom odboru stave do znanja, da ove četiri vlasti ne dopuštaju, da pučanstvo otoka učestvuje u izborima, koji se imadu obaviti u Grčkoj. Ako bi unatoč tome, što je poznat formalni prigovor četi- riju vlasti, namjeravalo ipak učestvovat u izborima, poprimit će se efektivne mjere, da se spriječi izvedenje ove namjere«. Gr- čki listovi uopće priopćuju gornju notu bez ikakve primjetbe, dok turski listovi vide u koracima vlasti u Kaneji novo jamstvo za turska prava. Domaće vijesti. Namjesnik u Boču. N. P. g. na- mjesnik Nardelli otputovao je u subotu put Beča, u službene svrhe. Na ovo »Narodni List« primjećuje: »Otputovao je, da, po običaju, izvijesti o radu, ovoga puta bolje je reći: neradu našega sabora«. Dr. Bauer — Djakovački bi- skup. Javljaju iz Zagreba, da novi ban Tomašić misli popuniti biskupsku stolicu u Djakovu. Kao kandidat spominje se koali- cijonaš Dr. Bauer. Kad je nevoljnik povrativši se sa trga na- šao prazno gnijezdo, užasno zajaukne, te stade istraživati po kući, šumi, dvorovima i selima. Tri je dana i tri noći lutao kao polugjena životinja, jaukao neprestano, te se ne bi ni časka zaustavio, da otpočine ili da se prehrani. Četvrtog se dana u jutro nagje na ravnici Flouville kod strijelišta vojničke posade. Pješački batuljun broj 124. vježbaše se u pucanju. Čuvši pušćane hitce Guillotin podiže glavu, a neka mu misao preleti mozgom. Možda ga je taj prasak podsjetio na smrt oca, poginulog od pruskih taneta; je li mo- žda promislio, da mu ovaj prasak donosi smrt i htio da i on kao i otac mu, vječno zaspi ? On provali u šumu, koja opkoljivaše vje- žbalište, obagje naokolo, te dogje a da ga nitko ne opazi, iza humka. Zatim se uspne na vrh te se iznenada strovali nad nagibom prama vojnicima u času, kad je zabljesnuo oganj. Oficiri i vojnici opaze, kao nekakvu gdje se ljudsko tijelo kotrlja na kraju nagiba. Prestadoše stri ljati te pojure put nišana, gdje nagjoše lje- šinu izbušenu ranama. Nesretnik nije trpio više ..... je-| tora. Pošlo je Štrajk austrijskih pomorskih kapetana. U Trstu se je obdržala skup- ština kapetana austrijskih parobrodarskih društava: »Lloyda«, Ragusee« i »Dalmatie«, Skupština je stvorila zaključak: ako bi bili odbijeni posljednji koraci, što su ih kape- tani bili poduzeli kod parobrodarskih dru- štava glede povišice plaće, onda se ima sa- zvati ponovna skupština, na kojoj će se društvima staviti ultimatum, te će eventual- no svi oficiri i kapetani kod ovih triju dru- štava stupiti u štrajk. Katolička autonomija za Bo- snu i Hercegovinu. »Serafinski Pc- rivoj« javlja: S pouzdane se strane čuje, da je katolička autonomija za Bosnu i Her- cegovinu već gotova činjenica. Pobliže o njoj na javu nije još ništa izbilo. Sramotno. »Natodni List« donaša: U srijedu u večer rulja, sastavljena od dječur- lije i mlagjarije, vraćajući se iz Bokanjca, kamo obično ide na prvi dan korizme, pro- šla je ispied nadbiskupske palače, pjevajući »Miserere« i držeći bakljice u ruci. Sramo- tnije je daleko za one, koji su tu »kulturnu« demonstraciju insipirali, nego li za one, ko- ji su joj učestvovali. Uvijek samo mržnja i prostačluk! Žetva u Dalmaciji 1909. Prema službenim statističnim podatcima, koje je netom objelodanilo c. k. austrijsko ministar- stvo poljodjelstva u Beču, izkazuje žetva u Dalmaciji za god. 1909 slijedeće posljetke: Pšenice 287.520 m. c., ječam 200.127q, raž 83.088, kukuruza 611.989q. Što se tiče žitarica, ne smije se misliti da je možda Dalmacija najsiromašnija zemlja u habsburškom carstvu. Pogledom na lanjski prirod pšenice zaostaje za Dalmacijom kvan- titativno Koruška, Kranjska, Tirol, Voral- berg, Gorica i Gradiška, Trst, Istra, Šleska i Bukovina; glede raži iskazuju manji pri- rod od Dalmacije Voralberg, Gorica, Gradi- ška, Trst i istra; glede ječma Salzburg, Šta- jerska, Koruška, Kranjska, Tirol, Voralberg, Gorica, Gradiška, Trst i istra; glede zobi četiri potonje zemlje, te dolazi odmah iza Galicije, dočim sve ostale krunovine iskazu- ju većinom znatno manju produkciju. pHrvatske narodne poslovi“ ce“, Uredio svećenik Vicko J. Skarpa, Starogragjanin. Tisak i naklada »Hrvatske Tiskare« (Dr. Krstelj i dr.) u Šibeniku. — Str. 614. Cijena je broširanoj knjizi K 5,a tvrdo uvezanoj K 6. — Svim ljubiteljima lijepe knjige preporučujemo ovo svakome korisno lijepo djelo, u kome će naći i pou- ke i zabave. Neka se svak požuri sa na- ručbama, prije nego se ne raspača. Šibenskoj općini za obnavlja- nje vinograda. Namjesništvo je dozna- čilo općini šibenskoj za obnavljanje vino- grada uništenih od filoksere bezkamatni za- jam od 59.500 K. Ostatak do 70.000 K ima bit doznačen iz pokrajinskih srestava. Škole za istarske Rumunje. Poznato je, da u Istri, osobito oko Šušnje- vice, imade Rumunja, koji govore pokvare- nim rumunjskim narječjem. Te doseljene Rumunje inačije zovu u Istri i »Ćići« ili »Či- ribirci«, a svi se skoro priznavaju Hrvatima. Da bi ih pak talijanaši imali za sebe, sada im nude rumunjsku školu! Da nijesu ti ta- lijanaši blagodarni! Ali Ćići ne mare za to: oni zahtijevaju hrvatsku školu. Za nje, kad već danas i ne poznaju rumunjskog jezika, i kad su se već izrazili, da žele i hoće hr- vatsku školu, talijanaši hoće da im dadu rumunjsku školu! Za Hrvate, koji u čitavom porečkom polit. kotaru, u Puli itd. nemaju, a ma ni jedne same škole u materinom je- ziku i koji godine i godine traže i pitaju, za njih kamoristi nemaju srca! Nadb. Stadler za trijalizam. Sarajevski nadbiskup dr. Stadler bio je na- kon svojeg povratka iz Beča kratak čas u Budimpešti. U razgovoru s novinarima izja- vio je nadbiskup, da je on pristaša trijalizma, koji je u interesu monarhije, dakle i Ugar- ske. Ako se ne bi mogle ostvariti trijalisti- čke težnje, nadležnim krugovima ne će pre- ostati drugo, nego da Bosnu i Hercegovinu spoje s Hrvatskom. Onda će, dašto, biti nuž- dno, da se novoj reviziji podvrgne sadašnja ugarsko-hrvatska nagoda. Nadbiskup Stadler poriče, da je protivnik Magjara. Neosnovani su takogjer glasovi nekih bečkih novina, da je za svojeg boravka u Beču htio osumnji- čiti Magjare. Isto tako ne odgovara istini vijest, da je u Beču izjavio da Magjari po- goduju 'iseljivanju muhamedanskog življa, kako bi ondje osnovali što više magjarskih kolonija. Požar u Kotoru. Na 9. ov. mj. u večer buknula je vatra u daščari kod drvo- [djelske tvornice Jakova Decolle blizu Ko- za rukom spasiti od požara Imehaničnu tvornicu drvlja, koja je blizu daščare. Ipak je pretrpio štete od 20 do 30 hiljada kruna. God. VI. Pomorska vlada u Trstu. »Ob- zor« u broju od 16. ov. mj. domaša ovaj dopis iz Trsta: Iz činovničkih.krugova ov- dješnje pomorske vlade, koja u svojem dje- lokrugu imade i Dalmaciju, doznajemo sli- jedeću vijest, koja svojom kratkoćom go- vori više no sto drugih i rječitih članaka : »Od kako je u Dalmaciji stupila u kre- post jezična naredba glede skoro isključive uporabe hrvatskog jezika u svim državnim uredima — pomorska vlada u Trstu imade skoro... mišta posla s tim jezikom !! Za- što? Jer su (dalmatinski lučki uredi i svi oni, koji imadu toliko posla sa pomorskom vladom, naprosto izbacili iz svog službova- nja i ono malo hrvatskog jezika, što ga je bilo, dok Dalmacija nije »izvojštila« svoju veliku »tečevinu«. Gospoda na pomorskoj vladi upravljaju dalmatinskim obalama i mo- rem, kao da se onamo dolje naseliše sami Genovežani i Hamburžani. U dalmatinskim novinama čitali smo ne- koliko puta koji redak o tome, kakva bi morala da izgleda pomorska vlada, koja i- made posla skoro sa samom hrvatskom o- balom. Iznijelo se i predloga, da se za Dal- maciju ustroji posebna pomorska vlada. Sve lijepo i pametno, ali takogjer sve badava, dok ne počnemo odozdola! Dok se po ne- kojim »piacama« hrvatskih gradova u Dal- maciji koče i talijanski mazivi, dok neke hrvatske općine dolje trebaju hrvatsko-tali- janskih pečata, dok se u Hvaru, Splitu, Zadru i u drugim dalmatinskim leglima »autonomaštva« i iredentizma takogjer Hr- vati potrugjuju na plesove »Lege Naziona- le«, dok... (bit će dosta i ovoliko) »male- na si Dalmacijo« i premalena! Što će nam pisani zakoni, dok imademo živih izroda i sitnih »rodoljuba«, koji još ne poznaju ni najjednostavnijih dužnosti rodoljublja i na- cijonalizma ?! Dobrotvorni prinosi. O smrti g Iva Stanoša priložiše u Javnu Dobrotvor- nost na korist siromaha u Cavtatu: gg. Dr. Bendoni K 20, Ivo kap. Kalačić K 20, I. kap. Račić K 10, L. Brkljača K 6. Po- vjerenstvo na prinosima zahvaljuje. Potresi. U Budvi se je osjetio dosta jaki potres, a na 9. ov. mj. i u Metkoviću, tako da se je pokućstvo u kućama treslo; štete nije bilo. Na 10. o. mj. osjetio se ja- či potres i u Blagaju u Bosni. Ribarstvo. Prošlog ljeta ribarština u Dalmaciji izbacuje kakvih 14 milijuna kru- na. Po tome se vidi, koje silno blago leži u našemu moru, samo ga treba dignuti iz mora. — Trst, središte u lstri, prošloga je ljeta u ribarštini nazadovao. God. 1908. do- neseno je na tršćansku ribarnicu preko 2 milijuna klg. ribe, a god. 1909. rasprodalo se je 600.000 kig. ribe manje nego g. 1908. Starine iz rimske dobe. Ovih dana prigodom krčenja otkriše na otoku Zlarinu zanimive starine iz rimske dobe: grobove i razne žare. Štošta je polupana, a štošta je cjelovita. Nova tvornica opeka. Javljaju »Našem Jedinstvu« iz Drniša, da će se on- dje osnovati velika tvornica opeka, i da je u tu svrhu došao presj. Ljubljanske Banke, g. Hribar, da pregleda zemljište. Bosanski fratri u tursko do- ba. U posljednjem broju »Glasnika zem. Muzeja« ima nekolika zanimivih turskih do- kumenata sabranih i s prevodom popraćenih od Šejh Sejiudin Kemure, koji se tiču bo- sanskih katolika; megju tim dokumentima ima interesantna isprava, izdata od Sulej- mana doglavnika bosanskoga valije, kojom se visočkim i fojničkim fratrima podijeljuje dozvola da smiju nositi oružje. Evo izvatka iz te dozvole u autentičnom prevodu: »no- sioci ove teskere, svećenici crkava u Viso- kom i Fojnici, koji prema propisima svoje vjere idu po mjestima i po selima, da prose, potužili su se, da ih po putevima neki na- pad:ju. Prema zapovijedi našega gospodara mogu svećenici za svoju obranu protiv o- nih, koji su se podali hajdukovanju, da se kuda god dogju i pogju, očuvaju hajdučkih četa, nositi uza se dvije puške a to im se napisa i predade u ruke ...« Teskera je da- tirana 21. zilkadota 1183 (4. ožujka 1769.). Ima nadalje u toj zbirci ferman sultana Ab- dul-Hamida od 19. rujna 1784., kojim se fojničkim, kreševskim i sutjeskim fratrima potvrgjuju sve do sada im podijeljene povla- stice, poimence vjerska sloboda i oprost od poreza i drugih daća. — Ovo je uprav zgodno da usporedimo sa današnjim našim člankom: Sa crnogor- ske granice. Dakle ono što su naši sveće- nici nazad vjekova u Turskoj uživali — vjer- sku slobodu i druge povlastice — to im se u Crnoj-Gori u XX. vijeku ne samo uskraćuje nego i prvašnje tlači, jer i ono malo krnjave povlastice, koju je naša crkva u Crnoj-Gori imala, sada se ne samo us- kraćuje, nego se katoličkim podanicima ne dozvoljuje niti da svojim vlastitim novcem sagrade svoju crkvu!