Br. 262.

na kormilo u našoj domovini? (Burno i du-
gotrajno klicanje: abcug koalicija! Dolje sa
vjerolomcima1!) Naši su se prijatelji doskora
uvjerili, da niko na mjerodavnim mjestima
ne računa sa srpsko-hrvatskom koalicijom,
te da za njih nema nikakove nade, da bi
ona sama mogla dobiti kormilo Hrvatske u
svoje ruke. (Burno klicanje: Ne treba ih!
Dolje s njima! Samo su prezir o
ne vladu !)

To je znala i ta koalicija i za to su po-
jedini njezini članovi poduzimali sve i sva,
kako bi našli formu, u kojoj bi ipak ostva-
rili svoj toliki žugjeni cilj, zasjeli na Mar-
kov trg. Tu je vodio kolo bivši podban dr.
Nikolić kao prvak t. zv. autonomnog kluba,
t. j. skupine ljudi s raznim programima, nu
od kojih svaki misli, da je zvan, da bude
na vladi. Ta su se gospoda prema gore o-
dricala koalicije, a prema dolje podržavala
su snjom najbolje veze, htijući joj na ovaj
način pomoći do vlasti.

Mi smo tu dvoličnu igru odmah progle-
dali i u oči pogibelji, koja je uslijed toga
prijetila hrvatskoj misli i stvari, smatrali smo
svojom otačbeničkom dužnosti po mogućno-
sti to zapriječiti. (Odobravanje). Trebalo je
dakle i nama naći osnovu za iasplet hrvat-
ske krize i stvoriti preduvjete, da čista hr-
vatska misao, da naš program u doglednoj
budućnosti dogje do oživotvorenja. (Živahno
odobravanje). Znali smo, da prilike u ovoj
monarkiji nijesu u ovaj čas takove, da bi
se moglo odmah pristupiti riješenju zama-
šnih državopravnih pitanja. Znali smo opet,
da je takovo riješavanje, ako hrvatski na-
rod hoće od njega imati koristi, moguće je-
dino onda, ako ga bude provodila Hrvatska
i pravim hrvatskim duhom prožeta većina
hrvatskog sabora. Znali smo, da su težnje i
nastojanje naše stranke u prvom redu za-
slugom našega presjednika (Burno klicanje:
Živio dr. Frank!) s najvećim simpatijama
susretane kod odličnih čimbenika u ovoj
monarkiji. | prema svemu tomu smatrali smo
nuždnim stvoriti osnovu, kako bi hrvatska
misao imala zagospodovati u Hrvatskoj, ka-
ko bi se osnovala sigurna podloga, da će
hrvatsko pitanje biti riješeno u korist hrvat-
skog naroda. A to ne može nikako biti,
dok je protuhrvatska koalicija, kao većina
hrvatskog sabora, na čelu hrvatskih posala.
To ne može biti sa sadanjim našim saborom,
izabranim pod terorom koalicijonaškim, sa
saborom, koji ne odgovara današnjoj volji
hrvatskog naroda. (Veliko odobravanje). Za
to je naša osnova išla onamo, da se hrvat-
skomu narodu imade dati prilika, da u no-
vim izborima očituje svoju volju. Za ovo
prelazno vrijeme ima se uprava u Hrvatskoj
povjeriti ljudima, u čijoj će prošlosti i po-
štenju biti hrvatskomu narodu dano jamstvo,
da će se uprava voditi u čisto hrvatskom
duhu. (Tako je! Tako je! To je trebalo u-
činiti). Novi sabor, koji bi se u najskorije
vrijeme imao sastati, imao bi riješiti jednu
zadaću: provesti izbornu reformu na te-
melju sveopćeg, izravnog, jednakog | taj-
nog prava glasovanja uz pravednu po-
djelbu izbornih kotara, provedenu u hr-
vatskom duhu. (Burno i dugotrajno odo-
bravanje).

Čim taj sabor dovrši taj svoj zadatak, i-
madu se po novom izbornom zakonu pro-

on će proći ovu noć i sutra u jutro naći
ćeš darove.

— Ali, mama, ako je on imao vremena
da dogje, dolazi sa strane morske a naša
je kuća prva; on počimlje od nas, to mi je
tata reko, znaš.

| dječak se uputi k prikrajku spavaonice.
Nesvijesno majka uze svijeću i slijedi ga.

— Vidiš, bio sam dobar, pa isto nema
ništa, mamo?

— Da, moj mileni.

— Mamo, stanuje li mali Jezus uvijek
kod dobrog Boga?

— Da, moj Frano.

— Mamo, ja sam reko malom Jezusu,
da ove godine neću igračaka, nego malog
oca, koji je s njim kod dobrog Boga. Mo-
žda nijesu mogli proći kroz dimnjak.....
Margarita zadrhta. Netko pokuca na vrata;
pričini joj se da čuje neki glas.

— Ovo je, mamo, mali Jezus; Jezus s ma-
lim ocem; nijesu mogli ući kroz dimnjak
te ulaze kroz vrata, eto.

Margarita smetena, radeći ko u snu, tek
imagjaše još snage, da otvori. Zatim nje-
zina koljena zadrhtaju i bez riječi sruši se

na prag.

Vrata se otškripnu a pojavi se..... kape-
tan Pero.

Mornar uze svoju ženu u ruke, smjesti
je na stari naslonjač i dok se je Frano smi-
jao, plakao, govorio mu o imalomu Jezusu,
hvatao mu noge i grlio ga, dotle je on na-
stojao da ženu privede k svijesti .....

— A sada, draga moja, reče Pero,
li se umirila, evo me, da te zagrlim zaje-
dno s Franom, pa ćemo pripraviti gozbu i
pričati ću Vam moje grozne, strašne do-
življaje. ... (S francuskog preveo M. P.)

jesi | nje)

 

vesti izbori, a sabor, koji će iz njih izaći,
imade se dati na riješavanje svih državo-
pravnih pitanja, kako je to i naš učitelj dr.
Ante Starčević zahtijevao. (Oduševljeno odo-
bravanje).

Evo, starčevićanska braćo, to je bila naša
osnova, to je onaj naš »ofert«, koji neda
mira našim protivnicima. Naša stranka ne bi
tim bila nikakova vladina stranka, jer u tom
prelaznom stadiju ne bi ni imala prilike ta-
kovom biti. Ona bi tek bila budni čuvar,
da se na navedeni način utre put do pobje-
de čiste hrvatske misli, da se hrvatskom na-
rodu dađe u predstojećoj borbi u ruke sna-
žno oružje za izvojštenje svih zahtjeva sa-
držanih u našem programu. (Veliko odo-
bravanje).

Dužnost mi je kazati, da je ta naša osno-
va naišla na potpuno odobrenje svih odlu-
čujućih čimbenika, jer vide u njoj nastojanje
poštene stranke, da lojalnom i dinastičnom
hrvatskom elementu osigura premoć nad
tugjinskim srbijanskim presizanjem. (Odo-
bravanje).

Kad su koalicijonaši vidjeli, za čim mi
idemo, požurili su se, da ometu naše otačbe-
ničko nastojanje. Vidjeli su, da je ugroženo
»srpsko« gospodstvo, pa su bacili sav stid
pod noge i predali se na milost i nemilost
onomu, za koga prije par godina nijesu
nasmagali dosta pogrda. (Sramota ! Pfuj koa-
licija! Dolje Khuen!)

Sklopili su s tim svojim najvećim dušma-
nom ugovor, pakt, kojeg do danas nijesu obje-
lodanili; pokorili su se najrevnijem Khueno-
vom pomagaču dr. Tomašiću (Dugotrajni
poklici: Dolje Tomašić!) i sad evo deživlju-
jemo čudo nevigjeno, da ti koalicionaši u
zagrebačkoj gradskoj vijećnici oživljuju one,
koje je hrvatski narod teškom mukom  po-
kopao. (Burno klicanje: Sram ih bilo! Do-
lje staro i mladomagjaroni!) Taj njihov čin
jest političko nepoštenje, jest ponovna podla
nevjera prema hrvatskomu narodu, ali ako
dobri Bog dade i politička smrt za one ko-
ji su to učinili. (Burni pljesak i odobra-
vanje).

Na nesreću u onaj čas, kad su se odlu-
čujući čimbenici izjavili za našu osnovu,
obratila se kruna radi u:egjenja prilika u
Ugarskoj na grofa Khuena. Po zlosretnoj
nagodi morala je na žalost i naša osnova
doći do magjarskog ministra presjednika, da
se perfektuira. Nu u taj čas došla je preda
nj u pokorničkom i pokajničkom odijelu, a
predvogjena prvacima starih magjarona, hr-
vatsko-srpska koalicija. Kad joj je bila sa-
općena naša osnova o upravi u hrvatskom
duhu i uveđenju sveopćeg izbornog prava
s izbornom geometrijom u hrvatskom duhu,
zaboravila je na sva svoja dosađanja obe-
ćanja hrvatskom narodu, zaboravila je na
svu svoju toliko hvaljenu »borbu« za ma-
terinsku riječ i ponudila grofu Khuenu 40
štipendiranih glasova u magjarskom saboru,
a za opsjeniti hrv. narod pristala na izbornu
reformu jedino uz sniženje izbornog cenzu-
sa, a pridržanje Khuenove podijelbe kotara,
čim ima za uvijek biti pokopana premoć
hrvatskog elementa u našem saboru. (Burni
poklici nogodovanja i zgražanja).

I ti ljudi imadu lica, da nas blate i kle-
veću, kao da smo zatajili naš program, da
smo se nečastno nugjali, da smo podnašali
nekakove oferte i memorandume. Izjavljujem
ovdje svečano, da od naše strane nema ni
kod grofa Khuena ni kod ikojeg magjarskog
državnika nikakvog memoranduma, nika-
kvog olferta. Mi nijesmo od nikoga ništa mo-
lili, već smo svagdje otvoreno stupili i iz-
javili: ovo je u interesu hrvatskog naroda,
u interesu monarkije i dinastije i u ime hr-
vatskog naroda tražimo da se to provede.
Mi nikomu ništa ne obećajemo, jer to niti
možemo niti hoćemo. (Oduševljeno odobra-
vanje). Naš je cilj jasan: za izvojštenje na-
šeg programa treba prirediti tlo i utrti_pu-
tove, treba u hrvatskom saboru pravu hrvat-
sku većinu. Od našeg programa, s kojim
otvoreno izlazimo i pred narod i pred sve
čimbenike u ovoj monarkiji, ne odustajemo
ni za dlaku. Mi ne ćemo i ne smijemo tje-
rati doličnu politiku kao koalicija, koja ima-
de jedno, protunagodbeno lice prema naro-
du, a drugo zakrabuljeno, željno vlasti pre-
ma gore, jer bi nas stigla ista sudbina kao
i nju: iskopali bismo sami svoj grob, a
tom i grob slobodi hrvatskog naroda. (Ži-
vo i dugotrajno odobravanje i pljeskanje).

To je, starčevićanska braćo, čista istina o
našem radu i našim osnovama, koja ne mo-
že s nikoje strane biti opovrgnuta. Naš je
rad išao za tim, da u Hrvatskoj zavlada hr-
vatska misao, hrvatski duh. (Tako je!) Za
tim smo išli, za tim ćemo ići i u buduće,
a do vas je, da izjavite, jeli taj rad odobra-
vate i da nam dadete ovlast, da ga i dalje
nastavimo. (Burno i dugotrajno. odobrava-

Hvala vam, braćo! Vaše odobrenje napla-
ta nam je za naš trud, a ujedno i
kuda nam valja u buduće poći te odgovor
na pitanje, kako nam se u sadanjoj situaciji

putokaz, |narod da se obrati na Njegovo

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

valja držati. Danas je na Markovom trgu
staromagjaronska vlada, a njezina zaslužni-
ca, koja ju mora parlamentarno podupirati,
je srpsko-hrvatska koalicija, koja hrvatskom
narodu nije ništa donijela, već samo novu
sramotu. (Silno ogorčenje proti koaliciji). \
u ovom času možemo u kratko označiti na-
še držanje s riječima: Nepomirljiva borba
svim udruženim našim protivnicima, na-
godbenjacima svih dlaka, magjaronima sta-
rijeg, mladog i najmlagjeg poroda. (Burno
i oduševljeno odobravanje, pljeskanje i kli-
canje: Dolje nagoda!)

U ljutu borbu, koja nas čeka, polazimo
s oduševljenjem jer nas prati Vaš zanos, Va-
ša ljubav, ljubav prema Hrvatskoj. (Burno
klicanje, dugotrajno pljeskanje. Krv svoju
ćemo proliti za Hrvatsku!) A Vi budite s
nama, uz Božju pomoć i skora pobjeda je
naša! (Oduševljeno, dugotrajno pljeskanje
i klicanje: Živio dr. Horvat!)

Donašamo resolucije, na istomu vi-
jeću primljene :

Starčevićeva hrvatska čista stranka prava
jest i ostaje u odlučnoj oporbi protiv netom
imenovane nagodbene vlade sa banom drom.
Tomašićem na čelu, te će ovomu svomu
oporbenomu stanovištu u i izvan sabora
ustavnim putem nepokolebivo izražaja dati.

Tim većim nepovjerenjem susreće stranka
novu vladu, što je ista u sudbonosnim vre-
menima, kada je u Hrvatskoj trebalo nasta-
viti još odlučniju hrvatsku politiku, oslanja-
jući se na  protuhrvatsku srpsko-hrvatsku
koaliciju, zabacila čisti hrvatski pravac i ba-
cila se u naručaj jedva malo potisnute sr-
bijanštine.

Jednako oštro osugjuje čista hrvatska stran-
ka prava pokušaj uskrisenja teškom mukom
hrvatskoga naroda raspršene staromagjaron-
ske »narodne stranke«, te se nada, da će
hrvatski narod taj pokušaj složnim silama
odlučno odbiti.

Uskrisenje toga staromagjaronskoga re-
žima, koji nema u hrvatskomu narodu ni
oslona ni korjena, poslijedilo je samo iz-
ravnom pomoći i djelovanjem hrvatsko-srp-
ske koalicije, koja je time i opet dokazala,
da njezina politika u svojim temeljima i na-
mjerama ne daje hrvatskomu narodu nika-
kovo jamstvo za ikakav politički uspjeh, ne-
go donaša sa sobom vječito podržavanje
nagodom stvorene magjarske prevlasti i ši-
renje tugjinske srbijanske misli.

Starčevićanska hrvatska čista stranka pra-
va pozivlje sav hrvatski narod u najodlučni-
ju borbu protiv nosioca i svih podržavatelja
protuhrvatskoga današnjega vladajućega su-
stava, te se od političke zrelosti svih sino-
va hrvatskoga naroda pouzdano nada, da
će rad naše stranke složnim silama podu-
prijeti, da konačno u hrvatskim zemljama
zagospoduje hrvatski narod.

R
* *

Starčevićeva čista hrvatska stranka prava
osugjuje najodlučnije tako zvanu izbornu
reformu, zasnovanu po dru. Nikoliću, a po
kojoj se imade po današnjem razdijeljenju
izbornih kotara samo sniziti porezni cenzus
te tim načinom umnožati broj izbornika.
Stranka vidi u toj i takovoj izbornoj reformi
samo pogodovanje i učvršćenje srbijanske
misli na tlu kraljevine Hrvatske, te naročito
uvagjanje pluralnoga izbornoga sustava na
korist srbijanštine.

Stranka očekuje od cijelog hrvatskog na-
roda, da će se svim silama oduprijeti zdvoj-
nom pokušaju posrbica, koji ide onamo, da
jedan put za uvijek potisne hrvatstvo u hr-
vatskom saboru u manjinu. Stranka očeku-
je od svojih narodnih zastupnika, da će svim
srestvima spriječiti ovako zasnovanu izbornu
reformu.

Čista hrvatska stranka prava zahtijeva i
zahtijevati će opće, jednako pravo glasa taj-
nim glasovanjem i takovom razdiobom iz-
bornih kotara, koja će osigurati hrvatskomu
narodu onu prevlast, koja ga ide kao no-
sioca svih javnih prava u hrvatskim zemljama.

K

* *

Pošto je hrvatski katolički narod primio
sa najvećim ogorčenjem vijest, što je zasjeo
stolicu hrvatskih banova čovjek, koji se je
odmetnuo od vjere, koju ispovijeda velika
većina hrvatskoga naroda t. j. od katoličke
vjere, za koju su naši otcevi, gjedovi i pra-
gjedovi prolijevali krv, što smo isto pripra-
vni učinit i mi njihovi potomci.

Pošto tim imenovanjem toga i takovoga
bana ćuti se hrvatski katolički narod dubo-
ko povrijegjenim u svom katoličkom čuv-
stvu, ja to tim više, što naša hrvatska pro-
šlost ne navagja nijedan tomu sličan slučaj
da bi nekatolik, a kamo li odmetnik od ka-
toličke vjere bio zasjeo stolicu bansku, te
napokon pošto u tom i takovom banu ne-
vidi hrvatski katolički narod nikakovog jam-
stva e će biti zaštićeni interesi njegove ka-
toličke vjere, njegovog katoličkoga morala,
to ovo vijeće pozivlje sav hrvatski katolički
Apoštolsko
Veličanstvo našega kralja, da odredi, kako
bi hrvatski katolički narod dobio za tu lju-

 

 

 

tu povrijedu svojih katoličkih čuvstva doličnu
zadovoljštinu.

**

Naši mjesni istomišljenici upravili su
na ruke presjednika D.ra Josipa Fran-
ka slijedeći brzojav:

Jedina poštena snažna hrvatska stražo,
predstavnice teško uvrijegjenog hrvatskog
naroda, ustraj i složno se bori proti udru-
ženim magjaronima.

U teškoj predstojećoj borbi solidarni s
vama

Dubrovčani Starčevićanci.

Vijesti iz naroda.

Iz Kotora.

(Zašto c. k. Kot. Poglavarstvo ne vrši
svoja dužnost 2) Načelnikom je u Kotoru
Mato Radimiri, umirovljeni pučki učitelj.
On svoje stalno pribivalište ima u općini
Dobrota. Njezin je i vijećnik.

& 37. O. P. veli: »nme mogu biti izabrani
za članove općinskog upraviteljstva oni koji
nemaju svoje stalno pribivalište u općini«;
a $ 41. O. P. veli: »bude li članom općin
skog upraviteljstva izabran član općinskog
vijeća, koji po $ 37. O. P. ne može da
bude izabran, njegov je izbor nevaljan i
mora se odmah obaviti novi izbor«.

Po & 105. O. P. nadzor nad općinama:
»najprije izvršuje politička kotarska vlast
da postojeće zakone ne povrijegjaju ; njezin
prestavnik ima pravo pribivati sastancima
općinskoga vijeća i uzeti besjedu kad bi
ono išlo da postojeće zakone povrijedi«.

Kad se je biralo sadašnje općinsko upra-
viteljstvo u Kotoru, prestavnik c. k. kotar-
skog Poglavarstva bio je prisutan. U ko-
liko nam je poznato, taj prestavnik, kad je
Mato Radimiri bio izabran za načelnika u
Kotoru, nije uzeo besjedu i naredio, da se
vrši $ 41. O. P. Nije uzeo riječ, ili nije
znao da Mato Radimiri svoje stalno bora-
vište ima u Dobroti, ili nije poznavao $$
O. P. Nije moguće da nije znao, da Mato
Radimiri stoji u općini Dobroti, s razloga
što svako i najmanje dijete u općini Kotor-
skoj i Dobrotskoj zna da svoje stalno bo-
ravište ima u općini Dobroti, a može li to
biti nepoznato polit. kotarskoj vlasti; S ra-
zloga što kad se je biralo općinsko upra-
viteljstvo u Dobroti, Mato Radimiri bio je
prisutan kao član općin. vijeća u Dobroti
a isti prestavnik političke vlasti koji je bio
prisutan pri biranju općin. upraviteljstva u
Dobroti bio je i u Kotoru. Nije moguće da
nije poznavao $$ O. P., jer slučaj sa bira-
njem jednog opć. prisjednika u općini Do-
broti, to isključuje. Nu dopustimo za sad
i jedno i drugo. Nu kad su Lastovljani, koji
su dosta mnogo udaljeniji od Kotora i Do-
brote, nego li c. k. kotarsko Poglavarstvo
u Kotoru, saznali da načelnik kotorski Mato
Radimiri ima svoje stalno pribivalište u
općini Dobroti, uvjereni smo da je to mo-
glo saznati i €. k. kotarsko Poglavarstvo u
Kotoru; kad su Lastovljani saznali za $$
O. P. koji nijesu dužni to znati, da Mato
Radimiri ne može da bude načelnikom u
Kotoru, jer ima stalno pribivalište u općini
Dobroti, tim više moralo je to znati c. k.
kotarsko Poglavarstvo u Kotoru. — C. k.
kotarsko Poglavarstvo u Kotoru zna da
Mato Radimiri ima svoje stalno pribivalište
u općini Dobroti, s razloga što c. k. kome-
sar Depolo, koji takogjer stanuje u općini
Dobroti, susjed je Mata Radimiri i s njim
malne svake večeri sprovodi večer.

Nepojmljivo je ovo kršenje zakona, tim
više što u tom sudjeluju oni koji su zvani,
da paze, da se zakon vrši. Prekrši li zakon
jadan siromah iz neznanja, eto mu odmab
globe i kazne! Pitamo c. k. kotarsko Po-
glavarstvo, zašto se ne vrše $$ 37. 41. 105.
O. P., upozorujuć c. k. Namjesništvo i Ze-
maljski Odbor na ovo! — Gragjani.

Iz Metkovića.
(Upravitelj c. k. otkupe duhana prama
našim radnicima). Već na sve strane Metko-
vića odlijegaju opravdane tužbe naših ne-
voljnih radnika, da upravitelj c. k. otkupe
duhana pribavlja radnike iz Hercegovine, a
naše izbjegava. Mi ni najmanje ga nema-
mo protiv radnika hercegovaca, ali svakako
moraju imati prvenstvo radnici i radnice iz
Metkovića, što nalaže i sam »Radni red«,
u kojemu $. 6 megju ostalim kaže, da »ka-
da se uzimlju radnici, po pravilu se daje
stanovnicima mjesta, n kojemu je
ured«..... Zašto dakle upravitelj g. Volinka
lišava naše bijedne radnike kore hljeba ?
zna li g. Volinka, koliko su sami Metkovići
doprinijeli za zemljište, na kome se danas
izdiže i magaza i ured otkupe duhana? Za
danas nećemo dalje, jer se nadamo da će
g. Volinka posvetiti pažnju našim, Metkov-
skim radnim silama, a kada ovih ne bi bilo
stoprv tada primati ih sa strane!

S Mljeta.

(Ribarska Zadruga »Ogiran«). \ Babi:
nopolje i maloja sreću, da osnuje »Ribar-

God. VI.

sku Zadrugu«. Jedan vrijedni svećenik, či-
je ime ne iznašamo radi njegove čedne
skromnosti, pohodio nas je dne 15. o. mj.,
te nas ribare skupivši u zgrađu g. Nikole
Balanca poduči o vrijednosti i koristi spo-
menute Zadruge, potakne nas na oživotvo-
renje iste, na što svi jednoglasno pristado-
smo, pa izabrasmo već i Upravu. iZadrugu
prozvasmo »Ogiran«, a presjednikom iza-
brasmo g. Nika Gjurtovića Marinova a pot-
presjednikom g. Nika Glumca pok. Nikole.
Nadamo se, da će ova naša Zadruga cva-
sti i napredovati, jer je u rukama marnih
i razumnih ljudi. Srdačna hvala našem Iyri-
jednom župniku Cetiniću za nastojanje 0-
snovanja iste, a vječna uspomena ostat će
našem skromnom dičnom dobročinitelju. —
Babinopoljani.

S Blata na Korčuli.
(Ribarska Zadruga). Javljaju nam, da je
i ondje isti svećenik stigao dne 20. o. mi.
da ustroji ribarsku zadrugu, što i pogje
sretno za rukom, te pjesjednikom bje iza-
bran g. Stijepo Kalogjera. Sretno!

| Iz Prožure (Mljet).

(Ribarska Zadruga). Od nazad njekoli-
ko vremena niknula je megju nama misao,
da bi se već jednom osnovala ribarska za-
druga, koja bi narodu donijela velike ko-
risti. Za ovu stvar mnogo se je zauzimao
naš župnik mp. Don Niko Umković i poti-
cao narod, da se složi i udruži. Sve je već
bilo pripravno za osnutak zadruđe, samo
se čekala povoljna prigoda. Kad ovih dana
dočusmo, da obilazi kotarom odaslanik ri-
barskog Saveza u Spljetu; dozvasmo ga na
14. ov. mj. u naše selo. Iza večere rodo-
ljubni odaslanik pozove narod, da se udru-
ži. Te iste večeri bje osnovana »l.a Ribar-
ska Zadruga Mljet« u Prožuri. Prvo upra-
viteljstvo sastoji se od ovih ljudi: Božo
Belin, upravitelj, Božo Bašica, potpresje-
dnik, Nikola Brzica, član uprave; Frano
Kaštelan, Mato Brzica i Niko Bašica, člano-
vi nadzornog odbora. Zadruga broji preko
20 članova, te ima već do sada preko 30
dionica po 20 kruna.

Dakle je dobar početak već do sada uči-
njen, a do članova stoji, da budu nastojali,
neka bi ova Ribarska Zadruga cvala i na-
predovala na korist i napredak naroda!

Iz Stona.

\  (Bravarski ispit). Ovdje nastanjeni maj-
\stor g. Ivo Marinović položio je pred po-
\vjerenstvom u Dubrovniku bravarski ispit,
Isa odličnim uspjehom, na čemu mu _ česti-
itamo! — Prijatelji radnici.

 

 

 

Domaće vijesti.

Čitulja. Na 17. ov. mj. preminula je
u Sarajevu ggja. Marija Bjelovučić rogi. Mi-
letić, udova pk. kap. Iva, u 48.0j godini.
Smrtni su ostanci bili prenešeni u Janjinu,
gdje su pokopani u obiteljskoj grobnici.
Laka joj zemlja, a ucviljenoj porodici naša
iskrena sućut.

Sramotni napadaji. Sve su stano-
vite novine ili donijele potpuno ili u krat-
ko naglasile sadržaj jednoga pisma, ua ne-
dični način dobivenog, pisan od Dra. J. Ho-
čevara, i tijem prikazali Dra. Vladimira Fran-
ka kao »lopova«, »izjelicu« i t. d. Ali su u
laži kratke noge, i najbolja je zadovoljština
Dru. Vladimiru Franku pismo Dra. Hočevara,
koje izričito kaže: Dr. Vladimir Frank is-
kazao je i predao u redu po njemu inka-
sirane kupovinske iznose. Bila bi dužnost,
da stanovite novine opozovu učinjenu obje-
du, ali se danas rijetko ko na to osvrče!

Ustav za Herceg-Bosnu. Sveča-
no proglašenje ustava obavio je Nj. Pr. po-
glavar zemlje u dvorani zemaljske vlade u
\Sarajevu dneva 20 ov. mj.

Hrvatski jadi. Primamo od jednog
dubrovačkog radnika Hrvata i rado uvršću
jemo: Vijesti, koje stižu iz Banovine, za-
brinjuju svakoga rodoljuba, jer su na čelo
zemaljske uprave postavljeni ponovno ljudi,
u koje narod nije imao nikad povjerenja,
a nemože nikad ni imati, jer su oni izvrši-
telji volje onoga, koji je za svoga banova-
nja u Hrvatskoj u krvi narodnih sinova gu-
šio borbu naroda za slobođu i neodvisnost,
htijući Hrvatsku pretvoriti magjarskom žu-
panijom. Rumenilo nas oblijeva kad promi-
slimo, da nakon tolike borbe privolom naj-
odlučnijih boraca — kako ih smatrah —
proti tiraniji uspostavlja se nova tiranska
vlada, koja ima da Hrvatsku pokori magjar-
skoj državnoj ideji i da pripovijedajući o
ustavu i zakonu učine ono što Khuen i Ra-
uch nijesu mogli bajunetama učiniti! Uzda-
jući se u probugjenu narodnu svijest na-
damo se, da će narod svim kušnjama odo-
ljeti, te da će u izborima birati ljude svoga
povjerenja, “a gurnuti nametnike! Narode,
sjeti se da su sada na vladi oni ljudi, koji
su pred samih 7 godina zapovijedali da se
puca ma tvoje sinove, zato što nijesu dopu-
štali da se na zemlji, koju si krvljem osvo-