Br. 263 | U DUBROVNIKU. 5. Marta 191€ God. VI. PRAVA CRVENA MAVATSNA sa i “| | Prstrtaa i oglasi šalju se Administraciji. Pisma i dopisi Uredništva. — 2 Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K. 6; na po I u AZI SVAKE SUBOTE. = POJEDINI ić | 5 , e JELA a u 1 a 1 četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo godišnje K. 9 — Ko : mmm ll \ zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku i Te , Sita Pie \ | ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojes | za došasto Brzotisak i vlasništvo DUBROVAČKE HRVATSKE 1DAN \ a koji se više guta. tiskaju po pogedbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi polugodište. Odgovorni uređntk FRANO SCHICK. | nefrankirani ne primaju se. — Plativo | utužljivo u Dubrovniku. 'i i i vari isklju- 6. Muslimanima arantovana je sloboda 3 i !strančice na broju 7 njih: košutova la- BOSANSKI USTAV. jer on može s najmanje stvari isklj pw Gradski izbori u Zagrebu. | e 4: ičiti za 14 sjednica svakoga zastupnika, riješenja šerijatskoga prava u obiteljskim, že- žna »stranka prava«, »srbi«, pokretaši, Cijenimo da se svak vanredno obra- koji bi mu bio neugodan pa bilo Dijona toma. i o Čuriki do Zagreb je bio prošlih dana slika bu- obzoraši, staromagjaroni, socijalisti i dovao kad je čuo, da je Herceg-Bosni \kojega god razloga. i MR. i MA : Ye u \'čnih izgreda, bjesomučne agitacije i kor- najnoviji Milinovci, sve te združene sku- podat ustav, i da ona uljeziva u nizu Dakle u kratko: ustav veoma je mr- vjestnim odredbama, po kojima se uregjuju tešacije, neobičnih prizora. Radilo se je pa sa stotinama činovništva po ferma- svijeh pokrajina, koje uživaju blagodati šava stečevina za Herceg-Bosnu; ali bi!i neki imovinski“ pravni odnošaji. Mulk je popuniti mjesta izžrijebane polovice nu i uz potporu, pomoć i zaštitu To- ustavioga života. Znatiželjno svak je ipak mogli dosta dobra učiniti ako | slobodno neograničeno vlasništvo, protivno | gradskih vijećnika. Sve stranke su bile mašićeve policije, urotilo se proti na- isčekivao, kakav će biti taj obećani budu u sabor uljegli vigjeni, učeni j|od misije uzajmljene imovine, pa se naslje- na nogama, sve su se borile, iznijele šoj, čistoj hrvatskoj starčevićanskoj ustav: znalo se je nešto, ali izvjesno rodoljubni zastupnici, što se nadamo | Slule imulk pod drugim uvjetima nego misije. <voje kandidate. Ta, imala je progovo- stranci. Dakle sve stranke kojegod op- 3 ima je pri ici ant a : * : vi 8 baš ništa; slutilo se je, da neće bit da hoće, jer i lošo orugje u ruci valja-| rodna osebina ŠAKE riti »narodna volja«! U današnjim po- stoje u Hrvatskoj proti jednoj! Tu se stvari, jer je premoć Nijemaca i Magja- noga majstora dosta puta zna praviti| g, Sloboda izražavanja svojega mišljenja. | tičkim prilikama u Banovini teško je razvila golema borba, borba na život ra još u punomu jeku, ali ipak cijeni- | prava čudesa; nadasve pak jer će ne- Svakome pristoji pravo izraziti svoje mišlje- i preteško govoriti, a kamo li tvrditi o iili smrt. Ali sila Boga ne moli. Ovog mo da se ne varamo kad kažemo, da kolicina njih ući u delegacije, gdje će |nje riječima, pismom, štampom ili u likovnim | rezultatima te »narodne volje«, jer u- puta je naša stranka i podlegla. Podle- su ostali razočarani koliko svi Slaveni, moći ako budu znali, postignuti da im oblicima, naravno ne bez obzira na ustano- | očivši sve one teške prilike i demorali- gla je tugjinskoj sili i korupciji, podle- i a i i | .. * . . . . toliko i mnogi Nijemci, kojijem sloboda se dade liberalniji ustav i da ih se li- 18 subvati. oj zbonjnh. stored | zatorni duh, koji je vladao sa strane ne- |gla je udruženim kuenovcima i peštan- 1 3 33 : \ | b eventivn “i si * + : | š . ... 3 z nije samo isprazna riječ. Tri su glavne ši nametnutoga im tutorstva njemačko- iinuta. je. A fetis poštarske sie prijatelja hrv. naroda kod ovih izbora, skim štipendijima, podlegla je nasilju, mane u tome ustavu: prva, da to ni- magjarskog. ne mogu se primijeniti za tiskopise, što izi-| pitajmo malo sami sebe, ne jeli progo- lažima i klevetama, podlegla je časno je sabor, nego veliko savjelujuće vije- ponašamo po »N. L.« opća ie u zemlji. \vorila, već jeli mogla progovoriti na- ji hrabro policiji, koja je vijerno izvr- će, jer dočim u drugijem saborima, P4 a nie. Dede : Hecegovini 9. Sloboda znanosti. Sloboda znanosti u rodna volja? Jeli mogla hrv. prestolnica šivala naloge bana apostate Tomašića. bili i pokrajinski, odnosni sabor ima. * _ |pogledu istraživanja i u pogledu naučanja odati svoje čuvstvo, svoje političko Da, podlegla časovito uvjerenjem, da povlasticu kolikogod ograničenu zako- Ustav proglašen za Bosnu-Hercegovinu | je neograničena i ničim sprječena. Za naobra- uvjerenje? \od prvog hitca lav ne pada. | kad u- i _ garantuje gragjanima ova prava: zbu mladeži poskrbit će se dostatno mno- a Ski S : i : nodavstva, te odnosni zakoni prene- “1. jednakost pred zakonom. Svi su pri-| gobrojno jur postojeće škole i zavodi i oni, Zagreb je sijelo zem. vlade, centrum očimo broj glasova u trećem izborni- šeni kruni po ministru, postaju pravo- padnici u Bosni i Hercegovini pred zakonom | koji će se tek zavesti. Svaki je pripadnik |stotina činovništva. Na Markovom trgu štvu vidimo, da je ona ostala u ma- valjani: u Herceg-Bosni odnosni zako- jednaki. | ovlašten, uz zakonom odregjenu kvalifikaciju, | mijenjaju se vlade i magjarski exponeati njini za niti punih 80 glasova. Dakle ni, poprimljeni po saboru, treba da/ 2. Sloboda seobe. Svaki pripadnik može osnovati nastavne i uzgojne zavode i na | »hrvatski« banovi, ko godišnja doba, jedna stranka protiv 7 udruženih podle- pregju kroz filtrov pamuk ministarstva | da sam od svoje volje odabere mjesto pre- njima podučavati. Vrhovni nadzor i vodstvo | mijenjaju se s njima i politička načela i,ći za niti punih 80 glasova manjine! magjarskoga, ministarstva njemačkoga, | divanja i promijeni svoje prebivalište. Može pad svim nastavnim i uzgojnim zavodima Sistemi, a svakom promjenom i nepo- Izmegju tih glasova pošto nema ni ha . a \da steče latifundije koje mu drago vrste, i-| pristoji zemaljskoj vladi. Ž : . i i ii i i : ta skupnoga ministarstva financija, i tek) majući na njima pravo neograničenoga ras- 10. Kućno pravo. U domu je sinjišćii neo. | ČUidno činovništvo, pak nam i zadnje činovništva ni »Srba«, ni socijalista, on- onda ako ih - ta ministarstva odobre | polaganja, te može svaki obrt uz zakonske graničena i ne smije se u nj dirati. Kućne | vijesti vele, da se novi koalicijono- da je za našu stranku glasovalo ne- ili prekroje ili promijene, mogu preći | uvjete vršiti. Pripadnik se iz zemlje ne mo-| pretrage smiju se samo poduzeti pod uvje- |kuenovski »ustavni ban« spravlja dati odvisno hrvatsko gragjanstvo, sam na- na sankciju krune i postati ravnalo u že prognati. (tima, koji su taksativno navedeni u političke pakrački dekret 125-torici nepoćudnih( rod, onaj bistri hrv. gragjanin, pošteni tijem tužnijem pokrajinama, koje lebde 3. Osobna sloboda. Osobnu slobodu za- i financijalne svrhe, samo u posebnim 2a- činovnika. Tako vidimo i kod ovih iz-| zagrebački purgar. Još nešto je harakte- u zraku, te su svačije i ničije. DiNjET I 200. 0 beno uapšenje može uz-|konom označenim slučajevima. 'bora: »ustavni« Tomašić sa svojom po-|riziralo našu stranku u ovoj teškoj ta & slijediti samo pod uvjetima navedenim u za- 11, Zaštita listovne, oštarske i brzojavne kojiiaa o: koje MV gviema 5 pa M€ | onu i pod formalititama navedenim u za- diskrecije. Zaštita Mae čio psiluh kladnom vladom izdaje službeni feman ir vi : ustavu, jest, da zastupnici uživaju imu- onima. ske diskrecije zaštićena je zakonskim usta. činovništvu, a ono nijemo roblje glasuje \sova, nego prije raskola sa Milinovci- nitet za ono što govore u saboru, ali 4. Nikome se ne može uzeti njegov za- novama. Postojeće odredbe glede zaplijene listom za udružene slavosrbe-magjarone. | ma. Sad se najjasnije vidi, kako je njihov glas osvjedočenja ako bi izišao |konom_odregjeni sudac. Sudci su pak u iz-\i otvorenja listova, brzojava i pošiljaka osla- Tomašićeva je parola bila kod ovih iz- progovorila »narodna volja« grada Za- u novine ne uživa imunitet, te bi oni | vršivanju svoje službe samostalni i neodvisni. ju i nadalje u kreposti. Narušenje listove pora: uništenje antinagodbenog i antisrp- greba. Priznajemo dakako i mi, da lako mogli imati zadjevica i sepogodnom| _... SlooĆa M e " svi druge poštarske diskrecije oko i ma- skog starčevićanstva. Udruženi naši ne- je Zagreb progovorio, ali ne Zagreb sti za ono što iz _uvjerenja govore. gi A ie Srikratiti ih iu e a rrtrvna pješke 'zwo Prijatelji poduzeli su sva moguća sred- | hrvatski, nego falsificirana volja većine Stvar je posve smiješna u sebi i do- va. Vjeroispovjestne čine i obrede može \ne smije se dirati. Otugjivanje i izvlastoa stva, sve moguće infamije, besramne i tobože zagr. pučanstva. Progovorio je nekle djetinjasta, jer će glavni listovi svaki nesmetano kad hoće da obavi, a javno \smiju se poduzeti samo u svrhe općega do. hajdučke laži i klevete, poduzeli nasr-| teror i nasilje, laži i klevete sa »usta- imati svoje izvjestitelje, a ovi će izvje- | samo one čine i obrede, kojim su zakonom bra i iz ostalih razloga, koji su zakonom taj donapokon i na obiteljski život na- |\vnim« Tomašićem na čelu. šćivati potanko a nadasve što nebi mo- Priznati, u koliko ovi čini i obredi ne di- ustanovljeni i uz odmjerenu odštetu. Kazan, [ših prvaka, širili falsificirana pisma, fa-| Iz ove borbe proizlazi, da je u gla- glo radi cenzure izaći u Sarajevu, i" stenad or=iotirns Priznate su pak kojom se kojemu pripadniku konfiscira ime- pricirali letke i brošure, a sve to uz vnom gredu hrv. narod, podijeljen u tako će izvanjski narod po novinama lava.) ri by tika; bi oepako-oeo-| jok, sije. dopvtijena. blagoslov srpske vlade i uz zaštitu Khue- | dva tab lazi - i : 3 \voslavna; c) rimokatolička; d) evangeličko 13. Pravo peticije pristoji svakome. Peti- Soso : 'P $ : o s OAK, 01 (RVON 00 0 e E pe saznavati, što se govorilo i raspravljalo, | peivetska; e) evangelička ausgburška; f) cije pod komulativnim imenom smiju da nove policije. Naša stranka imala je |litički smet Hrvatske, tu magjaroni, »sr- a cenzura nemoćna morat će šutjeti i|izraelitska. I prema tome je uživanje gragjan- | poduzmu samo po vladi dozvoljene korpo- podnijeti i odoljeti borbi, kakve još, \bi«,: bezvjerci, nagodbenjaci, kuenovci, trpjeti ako neće da upotrebi drakonsko |skih i političkih prava od vjeroispovjesti racije. _ mislimo, ne pamti politička povjest Hr- a u drugom pravi i pošteni Hrvati, srestvo, a to plijeniti sve sebe i dignuti P937< neodvisno, ali vjeroispovjest ne smije 14. Pravo sastajanja. Pripadnicima zemalj« vatske. Proti njoj se urotilo sve i sva, sljedbenici velikog Starčevića. U svim post-debit izvanjskijem listovima. čvali jo Grt_% IPRINSA : 2 DOE oro pravo sastati se gdj: i kada cvi hrv, izrodi, svi tugjinci, ljudi bez ovim političkim prilikama, a osobito naj- pax razlog, radi kojega je ustav po- zakjade PE kor u ovi #4 dia Cu Pravo udruživanja. Društva smiju se hrvatskih osjećaja, bezbožni agitatori i bolje se potvrdila vječna činjenica, da kudan, jest da presjednik prima mal stečen za vjeroispovjestne, bogoštovne, na- osnivati samo pod uvjetima navedenim u peštanski štipendiste, ljudi bez vjerskih svi oni, koji otpadnu od naše Starčevi- da ne neograničenu vlast zapta i reda, stavne i dobrotvorne svrhe. | zakonu. i domovinskih osjećaja. Sve stranke i ćeve čiste stranke prava i njezinih na- borbi, da je imala ovog puta više gla- storičara, koji bijaše posvetio veći dio svo- | Manzonijev, ipak nije oklijevao ni časa da|ruhu D' Annunzijev Negini i Maupassan-| savremenike, već i za dolazeće generacije. PODLISTAK. jega života proučavanju tog remek-djela. izrazi svoj zanos, te je našao u čitanju Vje- | tove Pripovijesti; danas, kad kojekakove | Sva ova bitna svojstva savršene knjige na- e \Ai nije sam Giordani, da tako visoko ci- | renika. Sa Weimarskog Olimpa ovako piše: | Scherlok-Holmesijade mame, kao slador lazimo u Vjerenicima. Manzoni je »rvi stvo- Harakteri u Nlonncntivdm x jeni znamenitost Vjerenika. Glasoviti gla- , Manzonijev roman nadvisaje sve što ima. muhe, ne samo mlagju već i zdreliju čeljad, | ritelj_ haraktera u lijepoj talijanskoj litera- nVjerenicima““. znenik Verdi reče jednom: Mamzoni je po|\mo te vrsti. Nemam što da kažem, već da danas treba upozorili čitalačku publiku, a turi, koja i ako obiluje savršenim književ- Proi. W. baron Ljubibratić. mojem sudu napisao ne samo najveću knji-| je nutarnjost, sve što izlazi iz pjesnikove u prvom ređu mladež, kolika im pogibelj nim umotvorinama, ipak ih ima malo, u Predmet, o kojem namjeravam nešto pi-|gu svojega vremena, već jednu od najve- duše skroz savršeno, a da vanjska strana, \prijeti od takovih knjiga, koje proračunano | kojima bi harakteri bili barem približno o- sati, nije skoro nikome nepoznat. Ko je ma|ćih knjiga, koje su ikada izišle iz ljudske svaki opis mjesta i stvari, ne zaostaje ni igju za tim, da razdraže čutila, uzrujaju ma- crtani kao u Vjerenicima. samo jedan put pročitao Manzonijeve Vje- pameti. A grofici je Maffei ovako pisao Verdi za dlaku za velikim nutarnjim svojstvima. štu. Kod ovakovih je prilika potrebito do-| Izmegju idealnih lica ovoga romana naj- renike, mogao se je uvjeriti, da ne samo u|o tome romanu: Bilo mi je samo šesnaest To znači nešto. Kad ga čitaš, ostaje ti ta- viknuti svima da se povrate na stare maj- prije ćemo spomenuti kapucina fra Kristo- modernoj talijanskoj književnos, već u sa-| godina, kad sam ga pročitao za prvi put.\kav utisak, da uvijek prelaziš od ganuća \store, priznate velikane na književnom po- iora. Evo njegove moralne slike, kako nam vremenoj evropskoj literaturi nema knjige,| Od tog sam vremena pročitao mnogo dru-\na udivljenje, a od udivljenja na ganuće, lju, koji, i ako u svojim romanima nemaju je podaje Manzoni: »Vršeći s velikom že- u. kojoj je s većim umjećem prikazan od-|gih knjiga; a kad sam ih kasnije ponovno a iz tih tako jakih čuvstava ne izlaziš ni- onako potresnih ljubavnih epizoda, onako ljom i s velikim marom službu, koju su mu gojni elemenat, idealnost haraktera, duboko | čitao, zdrelija je doba ili preinačila ili sa- kada. Ja mislim, da nije moguće postići strahovitih tragedija ljubomornosti i preljup- obično opredjeljivali, da propovijeda i dvori poznavanje ljudskih mana i vrlina, te napo- | svim uništila sud mladih godina; ali moj\ nešto više. Baš se iz ovoga romana vidi, stva, podavaju u najsavršenoj formi najzdra- umiruće, nije nikada propustio prigode da kon svih onih toli različitih i raznovrsnih | zanos za onu knjigu ostaje još uvijek isti;| što je Manzoni. Ovdje izbija na površinu \viju duševnu hranu, odgajaju srce, opleme- | vrši još dvije druge, koje bijaše nametnuo čuvstava i strasti, što mogu uzrujati i zani-| dapače, pošto bolje poznajem ljude, postao|sva njegova nutarnjost ; ovdje se pokazuje njuju um, krijepe harakter. | baš sam se|sam sebi: da nagodi posvagjene i da štiti jeti čovječje srce. je još veći. A to je stoga, što je ona knji-\na tolikoj visini, da mu teško što drugo s ovih uzroka odlučio da nešto napišem o /potlačene. U toj je naklonosti bila djelo- 'To- uvjerenje postaje jače kod onoga, koji |ga istinita, istinita bas kao istina. Ovim| može ostati usporedo. A u prikazivanju |Manzonijevim Vjerenicima. 1mice, a da toga nije primjetio, ona njegova je više puta pročitao Vjerenike. Možda će|riječima možemo nadodati i one tako zna- je pojedinosti vedar kao talijansko nebo. o stara navika i mali ostatak ratobornog mu nam se učiniti pretjeranim zahtjev histori- | čajne Antuna Cesarija: Smatram taj roman| Ako skupimo ove izjave — a mi smo na- .. Važnost se i znamenitost jedne knjige u/duha, koji poniženje i trapljenje nije mo- čara Giordenija, da staro i mlado nauči na|kao najvruću i najuspjeliju propovijed na|veli samo neke — moramo priznati veličinu prvom redu očituje u ideji, koju zastupa, u glo ugasiti. Besjeda mu obično bijaše po- izust Vjerenike; da u svim javnim lokalima, | svijetu; moraju ga hvaliti i oni, koji hule|pjesnikovu i znamenitost njegovog djela. \načelima, koje propovijeda; zatim u cilju, nizna i tiha; ali kad se radilo o istini i po- gostijonama, restauracijama i kafanama bude|na vjeru i na krepost. Takogjer izvan lta- Ali danas, kada goli verizam triumie slavi, [za kojim igje; napokon u načinu, kako riše tlačenoj pravdi, odmah bi planuo starom barem: po. jedan: primjerak toga: romana; da | lije našao je Manzonijev roman najveće pri-|a odurni realizam nalazi sve više pristaša;|i predstavlja haraktere i pojedine ličnosti. žestinom, koja poduprijeta i umjerena od ga svećenici vjernicima tumače s propovije- | znanje. Chateaubriand u malo riječi izrazi | danas, kad se jedan roman čita, samo ako Ako se ovim temeljnim tačkama nadoda do- onog svečanog zanosa stečenog propovije- daonice. Ovaj će nam se zahtjev doduše|svoj sud o knjizi: Walter Scott je velik, ruši religijozne i moralne temelje društva; |tjerana forma i savršeni jezik, onda je do-|danjem, davaše njegovom govoru osobito pričiniti pretjeranim, ali nam:najbolje doka-| Manzoni je nešto veće! A tek Goethe:| danas, kada Moderna_biblioteka za krunu tičnoj knjizi osjegurano mjesto u povjesti obilježje. Svekoliko njegovo držanje, kao zuje, kakav je ulisak roman učinio na hi- | Premda prožet drugim duhom nego je bio|dariva čitaocima u nagrgjenom hrvatskom |literature, a vrijednost njezina nije samo za što i lice odavaše dugotrujnu borbu izme-