Br. 266. diti one, koji se sad najednoč isčahuruju kao posjednici, a do jučer su izgledali kao prosjaci. Ne okućuje se zabadava jedan, ne kupuje ljetovnike drugi, ne oslobagja ima- nje od dugova treći, ne ubire četvrti razne sinekure i t. d. To je družba, koja je ba- cila svaki stid pod noge. To je banda dr- zovitih sebičnjaka, koji će nad hrvatskim narodom podržavati surovu magjarsku vlast. Od sele nema obzira prema tim okrin- kanim zlotvorima hrvatskoga naroda. Od sele je proti njima nuždna najoštrija borba do istrage, nemilosrdna borba, kakovu mora voditi žrtva prema progonitelju i mučitelju svojemu«. Protuodgovor na odgovor.“ Mome članku bila je tendenca da unese malo svijetla u naše redove, te da pokaže kako“mi nijesmo »gjeneralaši« kako nas s izvjesne strane objegjivahu. Gosp. Matić boji se, da mu ja mojim člankom ne uzdrmam ono »osobno povje- renje i uvaženje« što uživa kod Starčevića- naca"u Dubrovniku, radi čega traži časni sud. Dakle samo osobno povjerenje i uva- ženje. Kao njegovoj osobi svaka čast, u to mu nijesmo dirali, kritiziralo se jedino nje- gov politički čin kod zadnjih izbora. On traži da se ispostavi ovo i ono, što u član- ku niti ne stoji. Gdje su tu nemoralni i nedostojni pokušaji o kojima on govori? Ako je on htio kandidirati, zar je to ne- moral? On je naprosto mogao reći: ja ni- jesam kandidirao, ili ako jest, zašto. A on sam priznaje izmegju redaka da jest, kad kaže: »srede li se u pravu brazdu tobož- nja moja jagma za osam biranih birača S. D. O.« (U Konavlima su mu mabacili da je »zloduh«, valjda će biti imali rašta, a on je sam to nastojao okrstiti »nesporazu- mljenjem«. U onom članku nije se mogao Don Ivo naći osobno uvrijegjen i za to ne treba od mene svjedodžbe poštenja, a ni svjedodžbe pravaštva, jer i on spada »predlogu trojice«. Po svemu izgleda da je on pitanje skre- nuo na drugu stranu nego li je tendenca moga članka, pa me to lišava dužnosti da mu se stavim pred časni sud. Neka čitate- lji opet pročitaju moj članak i njegov od- govor. Nek bude uvjeren Don Ivo Matić, da kad se sastanemo u četiri oka, mi ćemo o to- me debatirati, te nam ne treba časnog su- da, da tuda povlačimo naše prijatelje, ali samo na one izvode o kojim je govora u, mom članku. Ako smo u maloj političkoj | opreci, nijesmo za to din-dušmani. Moram | mu reći, da su sami njegovi sumišljenici priznali moj članak objektivnim. Bog i Hrvati! | Stekliš. *) I ovim zaključujemo. U redn. Porez na vino. U Beču se raspravljala novica soga po kojoj povisio bi se porez na vino, na, taj izdašni i glavni naš proizvod. Istina je, da je g. ministar rekao, da taj novi teret ne bi spao na težake i proizvagjače vina, ali dobro mu je g. Biankini odgovorio, da koji mu drago namet, spadao on na one koji dobavljaju ili na one koji obavljaju napokon bi teretio same težake, koji vino prodaju, a po tome i one koji ga dobavlja- ju, jer bi mu cijena poskočila, i nebi se po malo uzmiče, dok napokon »kao vlažan i zgnječen stijenj jedne. svijeće, koji prima- knut plamenu velike zublje, s početka dimi, štrca, pršti, neće da zna za ništa, ali se na- pokon užge i, dobro ili zlo, gori«, sav ga- nut pokazuje kardinalu, da njegove riječi nijesu ostale bez uspjeha. Na kardinalovu opomenu da u buduće ne propusti nika- kove prigode, da nesretnicima učini dobra, odgovara glasom, koji mu je tada baš do- lazio iz srca: »Neću propustiti, presvijetli, neću zaista propustiti«. Ova kardinalova po- bjeda izvojštena nad plašljivom dušom Don Abondija, koji je sve i svakoga žrtvovao, samo da ne pomuti svoj mir, može se pri- spodobiti pobjedi nad /nnominatom. Jedino sveti i nmeokaljani primjer kardinala, nje- gova učevna i vatrena riječ mogaše postići, da je Dou Abondije razumio, da je zlo u- činio, što se je pokorio na pravednom za- htjevu ohologa i opakoga Don Rodriga. U nijednoj drugoj prigodi, pred nijednim se drugim čovjekom ne bi bio odrekao svo- jih načela o mirnom i bezbrižnom životu, pa koje se god posljedice iz toga izlegle. Onaj dugi razgovor izmegju kardinala i žu- pnika divno služi za harakteristiku obojice. Kardinalova je pobjeda posljedica njegove plemenite duše, njegovih uzvišenih nazora; u njemu su utjelovljene najidealnije kršćan- ske vrline spojene s dubokim znanjem, s pra- vom filozofijom. (Slijedi). PRAVA CRVENA HRVATSKA God. VI. : mogao uzdržati u utakmici tugjijeh vinija. na savez toga pitanja s vanjskom politikom ne svrhe K 2.578.15 te iznos odK 11.811,11! vori, da joj je žao, ali da društveni I u temu kod i u svemu tičemo rukom ne- voljno podregjeno naše stanje, jer dočim kod drugih ne rastu dače na pivo, pošto ne dadu moćniji od nas, to se ne dade iz- vestiti. Od dvije mjere u nas vavijek kriva mjera. Kupujmo dionice! Stvarno smo razložili i iskazali stanje naše stranke u Banoviui; u borbi, koja na- staje, njoj je nadasve na duši da nje gla- silo »Hrvatsko Pravo« bude obezbijegjeno, i da ima srestva da se izdrži u globama, u zaplijenama i u nevoljama, koje će ga neminovno snaći. Zato je odbor stranke po- zvao otačbenike po svoj Hrvatskoj, da ku- pe dionice po 200 K, isplaćive u obroke po 1 K sedmično ili 4 K mjesečno. Mi taj predlog, koji je najvažniji i najprikladniji da se obranimo i da se izdržimo, preporu- čamo svijem otačbenicima u ovijem strana- ma, te im velimo: sveta je, neophodna po- treba, da se žrtvujemo za glavno naše gla- silo. Kupujmo dakle po koju dionicu, pra- ma mogućnosti, i pomozimo našijem vrli- jem spobornicima koliko bolje možemo ! Vijesti iz naroda. Iz Senja (Hrv.) (Putujuća kazalištna družina). G. J. Mli- narić, bivši diletant hrv. zem. kazališta u Zagrebu, organizao je putujuću pokrajinsku kazalištnu družinu. Do sada posjetila je više mjesta u Hrvatskoj, a sada se nalazi u Se- nju. Biranim komadima, koje glume, i radi prirogjene vještine glumljenja stekli su sim- patije svijeh Senjana. Sve dosadanje glu- me, kao Ogrizovićeva »Hasanaginica«, Tol- stojeva »Izdajice svoga naroda«, Zlatarevo Zlato« od Šenoe itd. odigrane su na sve- opće zadovoljstvo, te su gg. glumci bili nagragjeni burnim aplausom. U svim ulo- gama ističu se, ko će više zadovoljiti pu- bliku, ali posebnu pažnju mora se svrnuti na gg.: Bauda (Gorodin), Veble (Ivanović, dobavljač za vojsku), ggja. Hajdušković (Marija, kći Horlova), koji su u Tolstoje- voj glumi »Izdajice svoga naroda« upravo očarali publiku. Uloge od »Zlatarevo Zla- to« izigrane su na sveopće zadovoljstvo, te se ova kazališna družina može najtoplije preporučiti. Doznajemo, da će ista nakon Uskrsnih blagdana stići u Dalmaciju, te se već una- prijed može reći, da će steći simpatije ta- mošnje publike što mi od srca i že- limo. Do sada putovalo je više kazališnih dru- žina, ali nekoje su imale stalnu subvenciju i potpore, te je istima bilo mnogo lakše, imego li je družini gosp. J. Mlinarića, kojoj \je jedina potpora — publika, pred kojom \istupa; zato se u ovoj i nalaze vrstne sile, te će kao svuda tako i ovdje ostaviti lijepu uspomenu — zadovoljstvo, a mi im i da- lje želimo dobar uspjeh! — K. Ako je kome tvrda »stolica«, to je po- sljedica crijevnog katara, što se često kod mladih i kod starih dogagja: uzi- mlje se naravne ,Franjo-Josip-grke vode u bolnicama u obrocima od o- kolo 150 grama. Ova ispere crijeva bez bolesti i kolike, jezik biva čišći i pojavi se življi tek, a da se ni malo želudcu ne oteščava. Znanstvena izvje- šća V. medicinskog odjela c. k. op- će banice u Beču konstatuju nadalje: »Franz-Josef-grka voda davala se svaka četiri pet dana iz nova te se poslije mogaše postići isto djelova- nje i sa manjim obrocima. 455 Domaće vijesti. Poslanica narodnoga zastu. pnika Dra. J. Frenka banu To- mađiću. Pred otvor hrv. sabora upravio je presjednik Starčevićeve hrv. čiste stranke prava Dr. Josip Frank krasnu poslanicu banu Tomušiću. Premda je Dr. Frank još bolestan, ipak uvijek prati i vodi potpunom svježinom uma veliku našu stranku u ovim teškim danima. To dokazuje njegova dubo- koumna uprav državnička poslanica, kojom je rasčinio političko stanje i ulogu novog bana. Oborio se je na protuhrvatsku izbor- nu reformu. Dokazuje, da Tomašić po nje- govim vlastitim programatičkim izjavama provagja politiku, koja se bitno kosi s in- teresima države kao i interesima Hrvatske. Pozivlje nadalje Dr. Frank, Tomašića, kao tajnog savjetnika Nj. V. i kao hrvatskog bana, da zamoli audijenciju kod Nj. Veli- čanstva, te da iznese i razloži navještenu izbornu reformu i da upozori monarhije, pak, veli on (Dr. Frank) kriv, ako ban bude dobio dozvolu, da provagja u hrvatskom saboru za našu monarhiju po- gibeljan eksperimenat. Dr. Frank ne vjeru- je niti, da će i sam ugarski ministar pre- sjednik, a po gotovo ministar vanjskih po- sala preuzeti odgovornost, da svoj glas da- du u prilog ovako ubitačnog i skroz pro- mašenog koraka. Proslava imendana Dra. Jo. sipa Franka. Na Josipovo u počast svog presjednika Dra. Josipa Franka, naša je stranka priredila svečani komers u Za- grebu, kome je prisustvovalo preko hiljadu učesnika, gotovo svi nar. zastupnici naše stranke, te velik broj gospogja, gjaštva i radništva. Uprav veličanstven dokaz starče- vićanske ljubavi prama svom presjedniku. Oduševljenje je bilo meopisivo. Redali su se vatreni i krasni govori. Govoriližsu pot- presjednik naše stranke, starina advokat Mijo Tkalčić, zatim gg.: nar. zastupnik Dr. Horvat, nar. zast, Dr. Ogrizović, nar. zast. Dr. Bošnjak, nar, zast. Dr. Elegović, te nar. zastupnici Jemeršić, Zatluka i Vlahović, za- tim pravnici Herkvi i Pavičić i književnik \Z. pl. Vukelić. Po svršetku komersa velika |povorka naroda obašla je gradom pjevajući rodoljubne pjesme. Naša dubr. starčevićanska društva i kor- poracije srdačno su čestitale svome presje- dniku, zaželivši mu što ljepše zdravlje na korist mile ali mukotrpne Hrvatske. U Herceg-Bosni narod okreće le- gja »Hrv. Zajednici« i njezinom samozva- nom vogji Mandiću, glasovitom s magjarske banke, a listom hrli u novoustrojenu »Hrv. Kat. Udrugu«, koja se vjerno drži u politi- čkom pogledu načela i stranke Starč. čiste stranke prava, a u vjerskom katoličke vjere. + 0. Šime Milinović. Duga bijaše smrtna borba toga čestitoga Hrvata, koji je od godina bio Barski nadbiskup i srpski prvostolnik. Bilo je dana, kad je bilo na- de, da će poboljšati svoje jadno zdravlje ; ali ga je dobri Bog pozvao, da mu udijeli bolju krunu i vječnu slavu. Janjeće ćudi, tihe i prijazne besjede, oštrouman i veoma uvaženi hrvatski književnik, vrlo zaslužan u narodnomu osviješćenju; kao Hrvat bio je čašćen i ljubljen izmegju prvijeh, a neo- borivi dokazi jamče, da je uživao neogra- ničeno povjerenje Rima, koji baš s toga ni- je pristao njegovoj molbi, da se oslobodi časti i povuče u tihi zaklon samostana : jamče suviše da je uživao takogjer neogra- ničeno povjerenje, ljubav i privrženost Knja- za Gospodara, njegovoga doma i svijeh Crnogoraca. Općoj žalosti i mi se pridružujemo i že- limo dobroj duši rajski vječni pokoj! Hrv. kat. akad. prosvjetno društvo ,,Pavlinović“ za Dal. maoiju. Primamo iz Spljeta: Jesenas se je u Spljetu konstituiralo ovo društvo, a o- vih dana dobilo je od vlade potvrdu. Dru- štvu je pristupilo više akademičara, bogo- slova i svjetovnjaka. Cilj je društva da širi megju našim pukom zdravu hrvatsku i kr- šćansku prosvjetu. Osobitu brigu će dru- štvo posvetiti proširenju knjige društva sv. Jerolima, kao i podupiranju već opstojećih i osnivanju novih pučkih knjižica i čitaoni- ca. Podupirajući članovi plaćaju godišnje tri (3) krune, a utemeljitelji jednom za u- vijek trideset (30) kruna. Rodoljubi, podu- prite rad mladog »Pavlinovića« ! Hrv. pripomočno društvo u Beču sazivlje u smislu društvenfh pravi- la svoju XXIV. redovitu glavnu skupštinu na 16. Aprila t. g. u 8 sati u večer u,pro- storijama restauracije »Zum alten Schotten- tor« I Schottengasse 7. Istom je društvu Njeg. Veličanstvo udo- stojalo se premilostivo udijelšti kao za pro- šaste, tako i za poslovnu godinu 1909/10 iz svoje privatne blagajne svotu od 200 u dobrotvorne svrhe. Pošto društvene potrebe bivaju sve to veće umoljava rečeno društvo sve one, koji su jednom bili od istoga potpomagani, da se sada ma i kako malim doprinosom sjete svojih mlagjih kolega. Nova zgrada realke. iz Spljeta nam javljaju, da će na 30. ov, mj. biti sve- čani otvor nove zgrade za oudješnju ć. k, veliku realku. Jadranska Banka u Testu. Pri- mamo: Dne 28. o. mj. obdržavala se IV. redovita glavna skupština dioničara »Ja- dranske banke« u Trstu. Glavnoj skupštini prisustvovalo je 33 dioničara, koji zastupa- še 2930 dionica sa 291 glas, Predlog upravnog vijeća glede razdiobe čistog do- bitka od K 257.815.72 bio je jednoglasno primljen, pa se uslijed toga isplaća za g. |1909: 6 postotna dividenda, t. j. 24 krune po dionici, počam od 1. travnja t. g. Pri- čuvnoj zakladi dodijeljeno je K 45.000; mi- rovinskoj zakladi K 2.500 —, u | prenešen je na novi račun. Nakon navede- \mih dotacija iznašati će pričuvna zaklada banke K 120.000.—, izvanredna K 70.000.— a mirovinska K 18.000.—; ukupno Kruna 208.000.— što odgovara kvoti od K 27.74 po dionici. Ukupni promet u godini 1909. iznašao je K 717,205.923.38 te se povećao prema god. 1908. za K 108,999.030.80. Iz godišnjeg izvješća banke moramo spo- menuti, da filijalka Jadranske banke u O- patiji dobro napreduje te da je Jadranska Banka kod zadnje emisije 4% austrijske krunske rente iznosom od K 140,000.000.— bila oficijelno primljena u dotični bankovni konsorcij. U sjednici upravnog vijeća od 20. t. mj. koja je slijedila IV. redovitoj glavnoj skup- štini, zaključilo je upravno vijeće obzirom na napredak i razvitak zavoda povisiti dio- ničku glavnicu »Jadranske banke« od K 3,000.000.— na K 4,000:000.— izdanjem novih potpuno uplaćenih 2500 dionica po 400 nom, Kako nam saopćuju, obavljati će Naše vino u Berlinu. Drušivo »Dalmatia« u Beču za izvoz dalmatinskoga vina odlučilo je otvoriti u Berlinu podru- žnicu za prodaju našeg vina. Ribolov. Godine 1909 ulovijeno je u dalmatinskim i istarskim vodama preko 30 milijuna kilogr. ribe. Godine 1908 nije bi- lo ulovljeno nego 26 milijuna a predlanj- ske godine 1907 samo 12 milijuna. Po o- vom vidi se, da ribolov u našim vodama zahvaća sve veći razvitak, a Bože daj, da bude i bolje, jer kad izdaje polje, neka ba- rem pomaže more. Gradska kronika. Uskrs. Našijem suradnicima, prijatelji- ma i predbrojnicima srdačno čestitamo ve- sele Uskrsne blagdane. Ustanovljen je obi- čaj, da se čestita slavno Aleluja, sretni Uskrs svakome znancu i prijatelju. I mi če- stitamo iz svega srca svijem milijem naši- jem gori spomenutijem, te im želimo krep- ko zdravlje i svako dobro, da dočekaju još dugi niz Uskrsenja i radosti u svojijem o- biteljima, a nadasve sreću i dobro u naro- dnom dobrostanju! Lične vijesti. U gradu boravi prili- čan broj braće nam Čeha, a megju njima profesor slavistike na českom sveučilištu u Pragu, poznavaoc našeg jezika g. J. Poliv- prijatelj naših djaka g. Lukaš; profesori sveučilišta g. Šochla i g. Kimla; agrami zastupnici na českom saboru g. Hucl i g. Švehla; g. Šindelar i direktor g. Papaček. Dobro nam došli! »Srbi“ su opet očitovali lju- bav talijanašima! — ,,Esterna. rono ancora simpatie“| »Risorgi- mento« u broju od 17. ov. mj. donaša iz Dubrovnika, kako je »Dušan Silni« poslao poziv njihovom društvu »Forza e Coraggio« i kako su im »Srbi« iskazali svoje simpa- tije, što u prevodu prenašamo: Siad Srbi navlaš vrijegjajući tan- koćutno ćustvo Hrvata, bili su pozvali |ništa manje nego »tugje i talijanaško« društvo »Forza e Coraggio«, koje na- ravno, bilo bi došlo u društvenom o- dijelu. Hrvati ustadoše na to izravno \i neizravno. | »Dva njihova pristaše, koji su imali \aktivno sudjelovati zabavi, glumeći je- \dnu komediju, srdito opozvaše sudje- (lovanje, a po gradu širili su se gla- \sovi o nesuglasicama izmegju Srba i Hrvata, a sve to radi poziva društvu »Forza e Coraggio«. Ipak uprava »Du- šana Silnoga« za to se ne smete, (kursiv je naš) dapače, pretresajući gla- sine po gradu, cijenila je podo- bno na glas ponoviti poziv, nagla- sujući nadasve, da bi njima bilo ve- oma ugodno vidjeti društvo ,,Forza e Coraggio“, prestavljeno od člano- va u njihovom društvenom odijelu. drugoga, te smo donekle ostajali harni ... »Ali glasine isprva malobrojne i o- graničene, podigoše se do očitih pri- jetnja. Pogibelj postajaše ozbiljna. Tad na sami dan zabave četiri člana upra- ve »Dušana Silnoga« odoše u posjete upravi »Forza e Coraggio«; iskazaše svoju ljubav prama društvu, pak nuzgredno zamoliše, da im se učini velika ljubav ne poslati čla- nove u društvenim odijelima. Uprava dobrotvor-| »Forza e Coragglo« zahvali i odgo- se predbilježba od 15 do 30 travnja t. g. | ka; profesor česke tehnike u Pragu i dobar. Mi Talijanci začugjeni gledasmo jedan |85 pravilnik ne dopušta crukčije pristupiti. | _»Mi Talijanci i ovaj se put pogle- dasmo začugjeni... Ali naprotiv Hr- vati živi se rastopiše od milina! Sad raskr'ljuju kudu kao tukac, i kljuvaju- ći tamo amo podižu prašinu tobožnje pobjede, koja prašina može učiniti da kihaju ..... s Ovako doslovce »Risorgimento«, a na sve ove uvrijede i prijetnje Hrvatima nećemo da išta nadovežujemo, prepuštajući čitaoci- ma komente. Jedino i po 'ovome konstatu- jemo, da su im »Srbi« iskazali svoje sim- patije (»esternarono ancora simpatie«) i \da im upravljeni poziv nijesu opozvali! Talijanaško slavlje. Prošlih su dana nekoji talijanaši dali prirediti u Gružu svečani ručak, preko kojeg je pucao šam- panjac, a radi toga jer da su »Srbi« upra-. vljenjem poziva društvu »Forza e Coraggio« priznali njihovu stranku u Dubrovniku i još im iskazali simpatije. Bez komenata! Hrv. Dil. Pozor. Družina pri- rediti će dne 3. aprila u dobrohotno u- stupljenim prostorijama »Hrv. Rad. Zadru- ge« akademiji s plesom. Pozivi sa progra- mom biti će ovih dana porazdijeljeni. Ko od gospode ne bi pomutnjom dobio pozi- va neka se obrati na g, Luka Koprivicu. Kleveta. Gr. zažnas uprav hvata, kada promislimo na gadnu klevetu, kojom neke crne duše napadoše ovih dana na Preč, kan, Antu Liepopili, jedinom namjerom, da mu potkopaju ugled i moralno ga upropa- ste. Drago nam je, da je stvar pred Sudom, i kad ovaj izreče svoju, cijela će se ova afera razbistriti, te će svak nadamo se, mo- ći da uvidi, od koga je i za što potekla, i dokle može da dopre nemila strast. U toliko, pošto neki listovi donose ovu klevetu kao istinitu, pače tjeraju još dalje, uplićući zavod milosrdnih sestara, koji u stvari nipošto ne ulazi i u koji Preč. kan. Liepopili nije nigda ni noge stavio, javlja- mo, da je cijela stvar zlobno naperena. Negodovanje. Čujemo, da je megju članstvom mjesnog Hrvatskog Sokola na- stalo negodovanje, jer uprava kani pozvati na svoju akademiju »Dušana Silnog«, koji je pri prvom svom izlazu pozvao talijana- ško društvo »Forza e Coraggio«, a da nije na bratski savjet »Hrv. Sokola« opozvao taj poziv. : Bilježimo kao kroničari. pllijina Glavica“, Ova do pred kratko vrijeme zapuštena bašća sada izgle- da živahna, ko pomladila se je, te mnogi nam izraziše želju, da bi se što prije mo- guće radnja izvršila. Znamo, da je uprava društva ne samo tome spravna nego i živo nastoji da radnju privede kraju, a uhvamo da će srestva nadoći, i tako da će se želja mnogijeh posve izvršiti, Ali ne samo što bi bilo pohvaljivo nego bi bila i dužnost gragjanstva, da doprinese koliko ko može, Akademija Hrvatskog Soko- la. U ponedjelnik na 28. ov. mj. priregju- je »Hrvatski Soko« akademiju s plesom, sa ovim rasporedom: l.: 1.) »Barun Trenk« koračnica, izvagja sokol. tamb. zbor. 2.) Iz- vadak iz operete »Momci na brod«, izvagja sokol. tamb. zbor. 3.) Vježbe batinama: mu- ški podmladak. 4.) F. S. Vilhar: »Hrvatska davorija«, pjeva muški zbor. 5.) Ruče: vje- žba sokol. prednjački zbor. 6.) Eisenhut : »San«, pjeva zbor s bariton-solo brat Dr. Nikša pl. Ghetaldi. 7.) Ljestvice: Prednjački sokol. zbor. 8.) Vježbe goručim čunjevima: ženski sokol. odio. 9). Filippo: »Festa in Campagna«, izvagja sokol. tamb, zbor. — I.; Ples u 10 sati, Početak zabave tačno u 8!/9, Pjevanjem i orhestrom upravlja učitelj g Vi. Raha; tamburaškim zborom brat.M.... utić, Za Bogišićev spomenik. Ill is- kaz prinosa: po K 100: g. Mato Gjivović, zubar, Rijeka i g. Vlaho prof, Bukovac, Prag; po K 50: gg. B. Mimbelli, brodovla- snici, Trst i Matica Srpska, Novisad; po K 8: g. Rafo prof. Janni, Dubrovnik i g. Dn. Dagonig, župnik, Pridvorje. Ukupno K 310. Prije iskazano K 542, Ukupno do sada K 2, Uhvaćeni lupoži. Misljelo se je, da će se teško ući u trag onim zlotvorima, koji su prošlih dana okrali dvije crkve, u Cavtatu i u Brsečinama, i u gluho doba no- ći provalili u četiri dućana u gradu i odni- jeli novca sve što im je do. ruku doprio, što je megju gragjanstvom bilo pobudilo |opravdanu veliku bojazan. Ali ipak vještim istraživanjem pošlo -je za rukom mjesnoj |žandarmariji da im ugje u trag, i Wwapsila je trojicu, koji su u tamnici i priznali svo- je zlodjelo. Mjesni žandarski odjel zaslu- žuje svaku hvalu, što su zlikovci u brzo ščepani i predani pravdi.