Br. 268. Prestavnici su Zveze na sjednici i- zjavili, neka slobodno istupe ribarske zadruge iz Zadružne Zveze i nek stvo- re posebnu grupu. Na sjednicu bile su pozvane sve postojeće Zadruge. Velč. Makjanić putovao je u svoje zdravstvene i naučne svrhe, što najbo- lje znadu gospoda s kojim je općio u krajevima gdje je riba daleko od mo- ra, koliko i mudrost njekih ljudi od pravog mišljenja. Ko je sa velč. Ma- kjanićem razgovarao o Zadrugarstvu biće najbolji utisak na njega učinio, pak bio mu i politički neprijatelj, te će se biti uvjerio, da on nije kadar ljudima jedno govoriti a drugo pisati u pravilnicima. Isti je dakako svakomu jasno govorio, a to mogu posvjedočiti prestavnići raznih zadruga. Za dopust istog velč. neka ih glava ne boli, jer je on davno dopust bio dobio i nji- me se služio. Poznato nam je, da uza sva pisma, koja su lećela proti osnivanju ribarskih zadruga, sa strane onih koji danas na- dahnjivaju »Slobodu«, ipak nijesu u- spjeli, jer se »djeca« pokazaše pame- tnijima od tobožnjih otaca. Ali pošto nekoje sasvim dobro po- znamo, osobito njihove ciljeve, s toga još bolje shvaćamo zašto se je tolika buka podigla proti Ribarskom Save- zu! .. . Ljudi božji, da je njima bilo do toga da skuče ribarske zadruge pod Zvezu, ne bi osnivali Ribarski Sa- vez, u koji mogu ući svi elementi mi- šljenja, već bi naprosto bili poradili oko podizanja zadruga. Pošto svaka zadruga mora se podvrgavati reviziji jednog Saveza, nužda je bila, da ih ljudi od Zveze privremeno toj reviziji podvržu, da im se ne stvara neprilika sa strane suda, ako iza godine dana ne bi Ribarski Savez dobio svog revizor- stva. Gospoda nadahnitelji »Slobode« ili bolje oni od Zadr. Saveza kategorično tvrde, da Ribarski Savez neće dobiti pravo na reviziju, a time što hoće, dok tu ideju brane, podupiru i šire, ništa drugo, već upravo neće da Ri- barske Zadruge budu slobodne i da za sebe budu mogle koristno radili i to polje orati. Veli se da Ribarski Savez »nemože opstojati«, »nema strukovnjaka«; to je dobro, ali mi pitamo; kako mogu op- stojati Zadruge i baš moraju poći pod Zadružni Savez, dok baš tu nema stru- kovnjaka. Ista stvar i Ribarskom Sa- vezu mogla se je 'dogoditi, što i Za- družnom Savezu kada se je osnovao, a da nije imao strukovnjaka, pak da pluta; samo s tom razlikom što je ba- rem presjednik Ribarskog Saveza veći strukovnjak nego iko u Dalmaciji i što on sam kani raspisati natječaj za je- dnog strukovnjaka. Kada mnogi stanovnici opustošenih sela pred njemačkim četama zatražiše utočište u kuli /nmominata, ovaj ih primi veoma sr- dačno, dapače dade svagdje javiti, da je njegova kula otvorena svakomu, koji se bude htio u nju zakloniti. Zatim se pobrine da utvrdi ne samo kulu, već i dolinu, za slučaj da bi njemački vojnici pokušali da i tu učine jednu od svojih. Izmegju onih, koji se zakloniše u kulu Innominala, bijaše i Don Abondijo. Doduše se teško dao nagovoriti od Perpetue da pri- hvati velikodušnu ponudu /mnominata, jer nije vjerovao, da je njegovo obraćenje isti- nito, Ali, kad je vidio koliki svijet hrli da se postavi pod zaštitu /nnominata, opet ga obuze silni strah i neprestano naricaše: »Ah, jadan ti sam ja! Bilo je bolje poći u goru. Što, da se svi zgremo u jedno mjesto !... Dosadne li svjetine! Svi amo, ala, ala, je- dan za drugim, kao nerazumna marva«, Kad se je prvi put poslije kuge sastao s Rencom, te mu stao nabrajati, koliko je osoba od kuge pomrlo, poče nabrajanje s Perpetuvom, ali pri tome ne pokaza niti tračak žalosti. Ako se pomisli, kako mu je odana bila Perpetua, kako ga je njegovala, pazila, kako mu je često davala pametnih i mudrih savjeta, zaista nas mora duboko dimnuti ova njegova besćutnost prama svo- joj drugarici. Koliko je plemenitiji Renco, koji čujući tolika imena poznatih prijatelja, Gospoda viču sada, a gdje su bila do sada? U čemu su pomogli Ribar- skim Zadrugama? Možda su pomogli Ribarskoj Zadruzi na Komiži što su im poslali tamo svoga pouzdanika g. Gustava Bonani sa masnom plaćom, e da time spase i kožu i travu na Sa- vezu? Glede doprinosa Zvezi od K 25 godišnje za pregledavanje Zadruge stvar stoji tako, ali uz dionicu od samih K 10, dočim »Sloboda« ne govori istinu dok kaže, da u Zadružnom Savezu ne bi plaćale Zadruge već K 4.50 za 70 zadrugara. U pravilniku Zadružnog Saveza stoji u $ 32: »Zadruge i gospodarska dru- štva, koja imaju do 50 članova, mo- raju uplatiti jedan poslovni dio — da- kle K 100 (sto) — a za svakih dalj- njih 50 članova, ili i za ulomak koji nadilazi broj 20 članova, moraju pla- titi još po jedan poslovni dio i preu- zeti odnosno jamstvo«. | U 6. 34. stoji, da u Savez moraju \ doprinijeti upisninu od K 10. Po $ 38. | Zadružni Savez može opteretiti svoje Zadruge i godišnjim doprinosom za pokriće slučajnih trošaka, kako ih već i teretio. Ja pak nijesam nigdje mogao naći u Pravilniku Zadružnog Saveza onaj doprinos od K 4:50! Da zavežem amo sa juga: »Je hi bio potrebit Ribarski Savez«, odgovaram, da jest, ako ne za drugo, a ono barem jer nam je Po- morska Vlada u svojem Priručniku na str. 24. a u $ 27. kao pravilniku za Ribarske Zadruge sama htjela daro- vati Ribarski Savez, a to iz va- žnosti stvari. »Zadruga zasnovana na temelju ovog pravilnika podvrgava se pregledbi sa strane Zemaljskog Odbo- ra, ito, dok pravo pregledavanja ne prijegje na Zadružni Ribarski Savez, kojemu će se bit pridružila po $ 14. stavka f.« frontski sabor. - Mefleksije Oči hrvatskoga naroda uprte su ovijeh dana na hrvatski sabor, kao na najviši fo- rum naše domovine. Svak sa znatiželjno- šću prati njegov »rad« pod uspostavljeni- jem »ustavom«. Žestoka borba izmegju o- porbe i većine ispunja dneve saborskog ra- da. Udružena magjaronska srpska družina sa bivšim tiranima Hrvatske oborila se je svom žestinom na junačke naše zastupnike, da ih utuče, oslabi i uništi. Služi im naj- pripravnije pri tom poslu Khuenov poslo- vnik, kojega skupa sa koalicijom prevrće i Mile Starčević, a kojega su oni isti prije par godina proglasili evropskijem škanda- lom. Šikanizacija parlamentarne slobode ri- ječi je na dnevnomu redu. Poznato je, da je na to spao ugled hrvatskoga sabora, da je izabran za potpresjednika Magdić, čo- vjek, koji radi svojijeh medjela stoji pod znanaca i rogjaka, sav smućen kliče: »Bi- jedan, bijednica, bijedni!« Doznavši od Renca, da je Don Rodrigo umro, veseli se tome; za pokojnika nema riječi milosrgja, što više, neće niti da sa- krije svoju radost, već otvoreno, na sav glas govori: »Ah, dakle je umro! Dakle je baš otišao! Vidite, djeco, kako Providnost stiže napokon neku čeljad.... Kako će ovo ja- dno mjesto sad odahnuti! jer se više nije moglo s njime živjeti! Ova je kuga bila ve- liki bič, ali i metla; pomela je neke ter neke, kojih se ne bismo bili nikada oslo- bodili... A u tren oka nestalo ih je, na stotine u jedan put, Nećemo ga više vidjeti, gdje igje naokolo s onim svojim plaćenici- ma straga, nadut i ukočen, kao da je pro- gutao štap.... A sada njega više nije, a mi smo tu«, Anjezi, koja se jedva može o- braniti od njegovih više ili manje duhovitih šala, veli: »Prošli smo ih ružnih, prošli smo ih ružnih: ovo malo dana što nam je ostati na ovom svijetu, nadamo se, da će biti ne- što bolje«. Kad je s markizom, Don Rodri- govim baštinikom, uredio pitanje o prodaji onog malog komada zemlje, što pripadaše Rencu, vraćajući se kući, opetovaše sav bla- žen: »A, kad bi kuga učinila uvijek ovako i za svaku stvar, bila bi baš grehota govo- riti zlo o njoj: skoro, skoro bi se htjela jedna za svaki naraštaj; i moglo bi se pri- stati imati je, ali e! ozdraviti«, (Slijedi). PRAVA CRVENA HRVATSKA policajnom paskom, a čije izručenje od sa- bora već su zatražili hrvatski sudovi tako, da ga je već magjarski sabor i izručio, do- čim hrvatski jošte nije. Pa kad je nar. zast. Zatluka doviknuo takvomu potpresjedniku, da je zločinac, khuenovci su svi listom u- stali i isključili zast. Zatluku na 15 sabor- skijeh sjednica. To je parlamentarni škan- dal svoje vrsti. To je samo moguće u Hr- vatskoj, da bacaju iz hrvatskoga sabora Hr- vate, oni isti, koji su pred tri godine mi- slili seliti iz Hrvatske, Ovako nije postu: pao ni Khuen sa svojijem pomoćnicima, ali njegova vijerna djeca hoće da natkrile i svoga babajka. Neka slobodno Khuenovci pobacaju cijelu opoziciju iz sabora uz odo- bravanje Milinovaca, tako će nesmetano i lakše udovoljiti svojijem tugjinskijem težnja- ma i toviti se peštanskijem štipendijama, a hrvatski će narod, nadamo se, ipak jednom otvoriti zamaglene oči i progledati te expo- nente magjaronskijeh i srbijanskijeh tugji- jeh želja i ciljeva, a Khuen-Tomašićeva dje- ca, neka upamte, da je i Ante Starčević bo- rio se u saboru samo sa tri svoja druga, pa ipak je njegova nauka osvojila hrvatski narod. Ovijem neprestanijem sramotama rečene »skupštine« u Zagrebu, nije se toliko čuditi njihovijem začetnicima, urotnicima protiv hrvatske ideje, kad dobro znamo od koji- jeh političkijeh elemenata sastoji ta koali- rana družba, ali se je čuditi onom _nevolj- nom stvoru i njegovoj stranci, koji na ža. lost nosi ime Starčevića, koju žalosnu i ne- dostojnu ulogu igra u hrvatskom saboru. Podupire, pljeska zajedno sa svojijem dru- govima Tomašiću, Chavraku i ost. i ta »lo- jalna i načelna opozicija«, kako je »Pokret« naziva, skupa sa koalicijom, dapače još bi- jesnije napada, grdi zastupnike čiste siran- ke prava i tijem još više otešćava njihov i onako teški položaj. Taj »zahvalni nećak« Antin, kako se sam naziva, kojega je silna ambicija za vostvom, potpirivana od izvje- snih osoba zavela na Judin korak, da izda i razdvoji jedinstvenu Starč. stranku prava, računao je, da on, koji nosi slavno ime Starčević, mora i da bude vogja i oporučni nasljednik političke baštine Ante Starče.ića, premda ga je i sam Stari odbacio od sebe i na smrtnoj postelji odredio političkijem nasljednikom Dra. J. Franka. Računao je Mile na sve te okolnosti, ali se ljuto pre- vario, jer danas svaki pošteni Starčevićanac bježi od »starčevićanca« Starčevića, tako da njegova stranka sastoji od sviju mogući- jeh političkijen kameleonta, počam od Za- gorca pa do Šegvića, a cijeli rad Milinova- ca izlegao se je u pravi magjaronski i sla- vosrpski. Ta kako se može dovesti u sklad sa starčevićanskijem programom sloga Mi- linovaca za zagrebačkijeh gradskijeh izbora sa najljućijem neprijateljima hrvatskoga na- roda, kao pokretašima, »srbima« itd., pro- tiv pravijeh Starčevićanaca? Može li se do- vestit u sklad sa starčevićanskijem načeli- ma zadnji saborski govor Milinog najnovi- jeg druga, inače proslavljenog najgoreg sla- vosrba i mešetara riječke resolucije glaso- vilog Zagorca, u kojem pun zanosa govori o slozi..... »Srba« i Hrvata? Može li se dovestit u sklad sa starč. radom i sa Mili- nom »načelnom opozicijom« protiv Toma- šićeve vlade, najnoviji sramotni čin njego- vog druga zast. Rittiga,: koji je htio iznije- ti u saboru interpelaciju o podizanju ma- gjarskih škola, pak je na molbu i mig To- mašićev najpokornije odustao ? Može li se dovestit u sklad sa starčevićanstvom skora- šnji čin Milinovaca u saboru, kad su za- stupnici čiste stranke prava iznijeli izmegju ostalijeh važnijeh prešnijeh predloga i pre- šni predlog o ukinuću magjarske pragma- tike, te kad je bilo za glasovati onda »star- čevićanci« Milinovci listom su svi utekli iz sabornice, dočim je sam Supilo glasovao sa »frankovcima« ? Promislite, Supilo gla- suje sa Starčevićancima o ukinuću magjar- ske pragmatike za Hrvatsku, a »starčevića- nac« Mile Starčević sa drugovima bježi iz sabornice! | to je rad tijeh rodoljuba, koji su se odijelili regbi radi osobnih motiva ambicije, ali su se pretvorili u načelne, od starčevićanaca u slavosrbe; a najmilija im je začina harangua na poštenje i čast poje- dinijeh članova naše stranke, u čemu nat- kriljuju i iste pokretaše. To je karakteri- stički politički proces kod naše stranke, da svi oni, koji se odijele od Starčevićanstva, odmah popadaju duboko u slavosrpski i magjaronski glib, tako Košutova »stranka prava«, tako Milinovci, a na bojnom polju ostane jedina dosljedna svome političkomu vjerovanju velika i hrabra četa vijernih sli- jedbenika programa Antuna Starčevića. Prije nego za danas završimo naše re- fleksije obraćamo se ponovno na vogju stranke prava u Dalmaciji, Don Ivu Proda- na, što on misli o ovom »starčevićanskom« radu našijeh disidenata, kojima on posve- ćuje osobite simpatije, jer je vrlo elastična riječ »opozicija«. Je li mu Mile još »jedini ideal i pravaš«? Odobrava li mu? Iskreno bi smo htjeli, da ovo političko stanje u Ba- novini bude početak prirodnog procesa raz- bistrenja za nas pravaše u Dalmaciji. Profesor Cantani, glasoviti učitelj na kr. universitetskoj kninici u Napulju, izrazuje se u jednom svome znanstve- nom djelu kako slijedi : »Ja naregjujem mojim pacijentima, koji trpe na cukrovki a koji su pod- vrženi strogome liječenju, da piju Franjo-Josip-grku vodu, a postižem izvrstan uspjeh. Franjo-Josip-grka voda ako se uzme na lačan želudac, popra- vlja probavu i nadoknagjuje potpuno naravnu mineralnu vodu Karlovih va- rih«. Tražite u apotekama, drogorijama i prodajama mineralnih voda izričito op- će poznatu »Franjo-Josip«-grku vodu. Domaće vijesti. Tomašić-koalicijona vlada o. tvara magjarske škole. Pred kra- tko vrijeme slavosrbi svijeh dlaka navalji- | vali su na bivšeg bana Raucha, a uz to ne- osnovano na našu stranku, da otvara ma- gjarske škole, da se prodala Magjarima i t. d., i ako su i sami bili više nego uvje- reni, da je to u koliko se tiče naše stranke drska kleveta. A sada došao saveznik ko- alicijonaša Khuenovac Tomašić i već kroz ovo malo vremena počeo je otvarati »Juli- janove« magjarske škole, te je prvu otvo- rio u Brgjanima (kotar Daruvar). Mjesto da koalicija na ovo ustane, ona a snjom i Tomašić ko nijemi, šute! Dapače, kad se podnašaju interpelacije i prešni prijedlozi u saboru za ukinuće tijeh tugjinskijeh škola, sam Tomašić ušuikava zastupnike, koji po- korno slušaju, a koalicija glasuje niječno na prijedloge prešnosti, a Milinovci da iz- bjegnu glasovanje jednostavno bježe iz sa- bora. I to je »narodna vlada« sa »narodnim« banom na čelu! Samo — naprijed!!! Ustavni“! rad hana Tomašića i koalicije. »Rodoljubni« »narodni i u- stavni« rad Tomašića i koalicije sastoji se do sada u ovijem glavnijem točkama: op- skrbljivati svoju rodbinu, trošeći hrv. novac; raspuštati gradska zastupstva (Varaždin, Go- spić); podavati javna bilježništva i advoka- ture samo pokretašima i svijem njihovijem saveznicima (Dr. Heimrl, Dr. Dalm i t. d.); denuncirati i progoniti nepoćudne činovnike i profesore (gg. Trnski i Šibenik: petrinjski profesori i t. d.); uvagjati ćirilicu (nova ba- nova naredba); plijeniti novine (»Hrv. Pra- vice«); uvagjati magjarske škole (Brgjani; kotar Daruvar); zabranjivati skupštine, ba- cati iz sabora Starčevićance (Zatluka), na- pokon klicati Khuenu: Živio! Eto, to je fo- tlografija »uslavnog« rada nove Tomašić- koalicijone vlade, koju podupire i Mile Star- čević, naravno uz »načclnu ogradu«. Da u- stane Ante Starčević !! Nepovjerenje zastupniku Rit. tigu. Čitamo, da izbornici kotara Djakova spravljaju izdati nepovjerenje nar. zast. nji- hova kotara D.ru Rittigu, radi poznatoga držanja u saboru. Rittig je poslije raskola u našoj stranci u Banovini prešao u tabor Mile Starčevića. Kandidati naknadnih izbora za hrvatski sabor. Kroz kratko vri- jeme imaju se obaviti naknadni izbori u 10 ispražnjenijeh kotara za hrv, sabor. Do sada su ovi kandidati: God. VI. spisala je saborske izbore po kurijama, i to za 18., 25. i 28 Maja. Sve stranke po- čele su živo raditi i neke već istakle kan- didate, i ako ne još službeno. Skori pad vlade Tomašića. »Drau«, taj najbolje informirani polusluž- beni list, donaša u svom broju od 24. pr. mj. uvodni članak, u kom se osvrće na ba- nov govor, pa veli, da je taj govor bio naj- bolji već zato, jer je posvema odgovarao današnjoj političkoj situaciji, koja je pre/a- zna i provizorna Dakle i sama »Drau« naviješta, da će skoro biti kraj Tomašićevoj vladi i srpskoj eri u Hrvatskoj. Gradska kronika. Iz društva ,,Starčević““, Pozivlju se svi članovi, da izvole doći u ponedjelnik u 7'/2 sati u večer, po običaju na četvrtu društvenu večer s predavanjem, u prosto- rije »Hrvatske Radničke Zadruge«. Istodo- bno imaju se riješiti neka vrlo važna dru- štvena pitanji. Bog i Hrvati! — Uprava. Imenovanje. Naš sugragjanin gosp. Marko Šarić, kanc. oficijant pri mjesnom c. |k. okr. Sudu, imenovan je kancelistom-asi- stentom, te dodijeljen c. k. pokr. Zadru. Srdačno čestitamo ! + Miće ud. Šarić. U nedjelju je u- mrla ggja. Miće ud. Šarić rogi. degki Ivellio, u dubokoj starosti. Pokojnica je udova sta- rog dubrovačkog liječnika, pk. Dra. Vlaha Šarića, a majka mjesnog ljekarnika g. Ma- teja Šarića. Laka joj zemlja, a ucviljenoj porodici i svojti naše iskreno saučešće. Uspjeh nedjeljne Akademije Hrv. Dil. Pozorišne Družine“, Naša »Zadruga« bila je u nedjelju večer stjecištem mnogobrojnog općinstva, koje je došlo da progje nekoliko sati u ugodnom i neprisiljenom raspoloženju, a istodobno pokaže ljubav prama našoj požrtvovnoj Di- letantskoj Pozorišnoj Družini, koja svoje slobodno vrijeme ulaže u tako plemenitu svrhu. Dokaz, da je bio svak potpuno za- dovoljan, je ono burno i oduševljeno plje- skanje dupkom pune dvorane, koje je sva- ku tačku programa popratilo. Član družine g. Caput razložio je zgo- dnijem riječima prošlost, cilj i zadaću Dil. Družine, pozvao je hrvatsko gragjanstvo, da zborom i ivorom podupire ovaj domaći pothvat i da svak koji ima volje. spreme i ljubavi za stvar pristupi ovoj družini. Po- slije proslova je g. deklamator čuvstveno deklamirao »Panem et circenses«. Nakon toga mlada gosp.ca Marinović kao debu tantkinja, svojim zvonkim glasom otpjevala je vrlo lijepo krasnu popijevku »Ljuljanka« iz »Zrinjskoga«: »Cvate ruža rumena...«, koju je morala na burni zahtjev opetovati. »Gundulićev« orhestar pod vještijem ravna- njem kapelnika g. Rahe precizno je izvršio svoju zadaću. Poslije toga je Dilet. Pozorišna Družina prikazivala vrlo šaljivu igru »U civilu«. Svi prestavljači više manje bili su na svome mjestu, osobito gosp.ca Marinović u ulozi Heni, koja je ovog puta sa mnogo više temperamenta nego obično odigrala svoju ulogu. G. Beasić kao sluga Fric, bio je tu večer predmetom burnog smijeha. G. Ca- put u ulozi pukovnika, g. Turina kao po- ručnik i g. Pata kao major, ugodili su svo- jim ulogama. Naša družina, moramo pri- znati, u opće posjeduje vrijedne sile, koje će se vježbom postepeno još više usavrši- vati. | »U civilu« zaslužila je pohvalu, i ako nije mogla dovoljno razviti svoj rad, radi tehničkih prilika. Želimo joj svaki napredak u buduće, uz vrijedne i požrtvovne člano- Sudu u U Bošnjacima kandidiraju Starčevićanci djakovačkog odjetnika, D.ra Vladimira Pre- bega. Koalicija magjarona D.ra Šilovića. U Varaždinu kandidiraju Starčevićanci ta- mošnjeg odvjetnika D.ra Jurinca. Koalicija | kandidira odjel. prestojnika Khuenovca D.ra Amruša. U Novom Marofu kaudidirati će Starče- vićanci sveuč. prof, Dr. 4. Kršnjavia. Ko- alicija magjarona kapelana Petrekovića. U Gospiću kandidira.i će Starčevićanci opata Canjugu, a koalicija podmaršala u miru Tomićića. U Ludbregu kandidiraju Starčevićanci biv- šeg zastupnika istog kotara Pavla Gašpa- rovića, od seljačke stranke Radića, a od koalicije još je nepoznat, a čuje se, da će tu i Rauch kandidirati. U Moroviću kandidirati će koalicija biv- šeg podbana srbo-magjarona, D.ra Sveti- slava Šumanovića. U Zemunu kandidira koalicija odjel. pre- stojnika Khuenovca, Chavraka. Za ostala 3 kotara kandidati su još ne- poznati, a i u ovijem naveđenijem nije još naša stranka proglasila kandidate, niti sve ove službeno potvrdila. Saborski izbori u Bosni. Ze. maljska vlada za Bosnu i Hercegovinu ra- ve, da je što prije i što češće vidimo i na daskama našeg kazališta. Poslije prestave razvio se je živahan ples, dok se je u pokrajnim sobama zabavljalo,..... pjevalo i razgovaralo. Sve je bilo živo, u- godno i domaće, Zabava se protegla do kasne ure, kad se je svak zadovoljan razi- šao svojim kućama, sjećajući se ugodno sprovedenih satova u našoj »Zadruzi«, Halleyev komet, U zadnje vrijeme odasvuda stižu glasovi, da se ova repatica, o kojoj se toliko piše i govori, — već vidi. Tako je iz Žepča (u Bosni, na rijeci Bo- sni) Dr. Schonfeld javio bečkoj zvjezdarni, da ju je on tamo vidio već na Uskrsni po- nedjelnik (28. prošlog mjeseca) u 6 ur& u jutro, i to prostim okom; a neki drugi, kao n. p. Wolf iz Heidelberga, tvrde, da su je vidjeli i još prije. Svakako je stalno, da se ona sada vanrednom brzinom nama pribli- žava, te da ćemo je svi po svoj prilici još ovog mjeseca vidjeti prostim okom. Po mni- jenju bi stručnjaka najbolje imala biti vidi- va u noći izmegju 18. i 19. budućeg Svi- bnja; pače neki hoće, da ćemo one noći proći kroz njezin rep, Odatle je i nastao onaj besmisleni strah, da bi to moglo pro- uzročiti kakvu katastrofu. Nu poznato je,