Br. 268.

Prestavnici su Zveze na sjednici i-
zjavili, neka slobodno istupe ribarske
zadruge iz Zadružne Zveze i nek stvo-
re posebnu grupu.

Na sjednicu bile su pozvane sve
postojeće Zadruge.

Velč. Makjanić putovao je u svoje
zdravstvene i naučne svrhe, što najbo-
lje znadu gospoda s kojim je općio u
krajevima gdje je riba daleko od mo-
ra, koliko i mudrost njekih ljudi od
pravog mišljenja. Ko je sa velč. Ma-
kjanićem razgovarao o Zadrugarstvu
biće najbolji utisak na njega učinio,
pak bio mu i politički neprijatelj, te
će se biti uvjerio, da on nije kadar
ljudima jedno govoriti a drugo pisati
u pravilnicima. Isti je dakako svakomu
jasno govorio, a to mogu posvjedočiti
prestavnići raznih zadruga. Za dopust
istog velč. neka ih glava ne boli, jer
je on davno dopust bio dobio i nji-
me se služio.

Poznato nam je, da uza sva pisma,
koja su lećela proti osnivanju ribarskih
zadruga, sa strane onih koji danas na-
dahnjivaju »Slobodu«, ipak nijesu u-
spjeli, jer se »djeca« pokazaše pame-
tnijima od tobožnjih otaca.

Ali pošto nekoje sasvim dobro po-
znamo, osobito njihove ciljeve, s toga
još bolje shvaćamo zašto se je tolika
buka podigla proti Ribarskom Save-
zu! .. . Ljudi božji, da je njima bilo
do toga da skuče ribarske zadruge
pod Zvezu, ne bi osnivali Ribarski Sa-
vez, u koji mogu ući svi elementi mi-
šljenja, već bi naprosto bili poradili
oko podizanja zadruga. Pošto svaka
zadruga mora se podvrgavati reviziji
jednog Saveza, nužda je bila, da ih
ljudi od Zveze privremeno toj reviziji
podvržu, da im se ne stvara neprilika
sa strane suda, ako iza godine dana ne
bi Ribarski Savez dobio svog revizor-
stva.

Gospoda nadahnitelji »Slobode« ili
bolje oni od Zadr. Saveza kategorično
tvrde, da Ribarski Savez neće dobiti
pravo na reviziju, a time što hoće,
dok tu ideju brane, podupiru i šire,
ništa drugo, već upravo neće da Ri-
barske Zadruge budu slobodne i da
za sebe budu mogle koristno radili i
to polje orati.

Veli se da Ribarski Savez »nemože
opstojati«, »nema strukovnjaka«; to je
dobro, ali mi pitamo; kako mogu op-
stojati Zadruge i baš moraju poći pod
Zadružni Savez, dok baš tu nema stru-
kovnjaka. Ista stvar i Ribarskom  Sa-
vezu mogla se je 'dogoditi, što i Za-
družnom Savezu kada se je osnovao,
a da nije imao strukovnjaka, pak da
pluta; samo s tom razlikom što je ba-
rem presjednik Ribarskog Saveza veći
strukovnjak nego iko u Dalmaciji i što
on sam kani raspisati natječaj za je-
dnog strukovnjaka.

Kada mnogi stanovnici opustošenih sela
pred njemačkim četama zatražiše utočište u
kuli /nmominata, ovaj ih primi veoma sr-
dačno, dapače dade svagdje javiti, da je
njegova kula otvorena svakomu, koji se
bude htio u nju zakloniti. Zatim se pobrine
da utvrdi ne samo kulu, već i dolinu, za
slučaj da bi njemački vojnici pokušali da i
tu učine jednu od svojih.

Izmegju onih, koji se zakloniše u kulu
Innominala, bijaše i Don Abondijo. Doduše
se teško dao nagovoriti od Perpetue da pri-
hvati velikodušnu ponudu /mnominata, jer
nije vjerovao, da je njegovo obraćenje isti-
nito, Ali, kad je vidio koliki svijet hrli da
se postavi pod zaštitu /nnominata, opet ga
obuze silni strah i neprestano naricaše: »Ah,
jadan ti sam ja! Bilo je bolje poći u goru.
Što, da se svi zgremo u jedno mjesto !...
Dosadne li svjetine! Svi amo, ala, ala, je-
dan za drugim, kao nerazumna marva«,

Kad se je prvi put poslije kuge sastao
s Rencom, te mu stao nabrajati, koliko je
osoba od kuge pomrlo, poče nabrajanje
s Perpetuvom, ali pri tome ne pokaza niti
tračak žalosti. Ako se pomisli, kako mu je
odana bila Perpetua, kako ga je njegovala,
pazila, kako mu je često davala pametnih
i mudrih savjeta, zaista nas mora duboko
dimnuti ova njegova besćutnost prama svo-
joj drugarici. Koliko je plemenitiji Renco,
koji čujući tolika imena poznatih prijatelja,

Gospoda viču sada, a gdje su bila
do sada? U čemu su pomogli Ribar-
skim Zadrugama? Možda su pomogli
Ribarskoj Zadruzi na Komiži što su
im poslali tamo svoga pouzdanika g.
Gustava Bonani sa masnom plaćom, e
da time spase i kožu i travu na Sa-
vezu?

Glede doprinosa Zvezi od K 25
godišnje za pregledavanje Zadruge stvar
stoji tako, ali uz dionicu od samih K
10, dočim »Sloboda« ne govori istinu
dok kaže, da u Zadružnom Savezu
ne bi plaćale Zadruge već K 4.50 za
70 zadrugara.

U pravilniku Zadružnog Saveza stoji
u $ 32: »Zadruge i gospodarska dru-
štva, koja imaju do 50 članova, mo-
raju uplatiti jedan poslovni dio — da-
kle K 100 (sto) — a za svakih dalj-
njih 50 članova, ili i za ulomak koji
nadilazi broj 20 članova, moraju pla-
titi još po jedan poslovni dio i preu-

 

zeti odnosno jamstvo«.

| U 6. 34. stoji, da u Savez moraju

\ doprinijeti upisninu od K 10. Po $ 38.
| Zadružni Savez može opteretiti svoje
Zadruge i godišnjim doprinosom za
pokriće slučajnih trošaka, kako ih već
i teretio.

Ja pak nijesam nigdje mogao naći
u Pravilniku Zadružnog Saveza onaj
doprinos od K 4:50!

Da zavežem amo sa juga:

»Je hi bio potrebit Ribarski
Savez«, odgovaram, da jest, ako ne
za drugo, a ono barem jer nam je Po-
morska Vlada u svojem Priručniku na
str. 24. a u $ 27. kao pravilniku za
Ribarske Zadruge sama htjela daro-
vati Ribarski Savez, a to iz va-
žnosti stvari. »Zadruga zasnovana na
temelju ovog pravilnika podvrgava se
pregledbi sa strane Zemaljskog Odbo-
ra, ito, dok pravo pregledavanja
ne prijegje na Zadružni Ribarski
Savez, kojemu će se bit pridružila po
$ 14. stavka f.«

frontski sabor. - Mefleksije

Oči hrvatskoga naroda uprte su ovijeh
dana na hrvatski sabor, kao na najviši fo-
rum naše domovine. Svak sa znatiželjno-
šću prati njegov »rad« pod uspostavljeni-
jem »ustavom«. Žestoka borba izmegju o-
porbe i većine ispunja dneve saborskog ra-
da. Udružena magjaronska srpska družina
sa bivšim tiranima Hrvatske oborila se je
svom žestinom na junačke naše zastupnike,
da ih utuče, oslabi i uništi. Služi im naj-
pripravnije pri tom poslu Khuenov poslo-
vnik, kojega skupa sa koalicijom prevrće i
Mile Starčević, a kojega su oni isti prije
par godina proglasili evropskijem škanda-
lom. Šikanizacija parlamentarne slobode ri-
ječi je na dnevnomu redu. Poznato je, da
je na to spao ugled hrvatskoga sabora, da
je izabran za potpresjednika Magdić, čo-
vjek, koji radi svojijeh medjela stoji pod

 

 

znanaca i rogjaka, sav smućen kliče: »Bi-
jedan, bijednica, bijedni!«

Doznavši od Renca, da je Don Rodrigo
umro, veseli se tome; za pokojnika nema
riječi milosrgja, što više, neće niti da sa-
krije svoju radost, već otvoreno, na sav glas
govori: »Ah, dakle je umro! Dakle je baš
otišao! Vidite, djeco, kako Providnost stiže
napokon neku čeljad.... Kako će ovo ja-
dno mjesto sad odahnuti! jer se više nije
moglo s njime živjeti! Ova je kuga bila ve-
liki bič, ali i metla; pomela je neke ter
neke, kojih se ne bismo bili nikada oslo-
bodili... A u tren oka nestalo ih je, na
stotine u jedan put, Nećemo ga više vidjeti,
gdje igje naokolo s onim svojim plaćenici-
ma straga, nadut i ukočen, kao da je pro-
gutao štap.... A sada njega više nije, a
mi smo tu«, Anjezi, koja se jedva može o-
braniti od njegovih više ili manje duhovitih
šala, veli: »Prošli smo ih ružnih, prošli smo
ih ružnih: ovo malo dana što nam je ostati
na ovom svijetu, nadamo se, da će biti ne-
što bolje«. Kad je s markizom, Don Rodri-
govim baštinikom, uredio pitanje o prodaji
onog malog komada zemlje, što pripadaše
Rencu, vraćajući se kući, opetovaše sav bla-
žen: »A, kad bi kuga učinila uvijek ovako
i za svaku stvar, bila bi baš grehota govo-
riti zlo o njoj: skoro, skoro bi se htjela
jedna za svaki naraštaj; i moglo bi se pri-
stati imati je, ali e! ozdraviti«, (Slijedi).

 

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

policajnom paskom, a čije izručenje od sa-
bora već su zatražili hrvatski sudovi tako,
da ga je već magjarski sabor i izručio, do-
čim hrvatski jošte nije. Pa kad je nar. zast.
Zatluka doviknuo takvomu potpresjedniku,
da je zločinac, khuenovci su svi listom u-
stali i isključili zast. Zatluku na 15 sabor-
skijeh sjednica. To je parlamentarni škan-
dal svoje vrsti. To je samo moguće u Hr-
vatskoj, da bacaju iz hrvatskoga sabora Hr-
vate, oni isti, koji su pred tri godine mi-
slili seliti iz Hrvatske, Ovako nije postu:
pao ni Khuen sa svojijem pomoćnicima,
ali njegova vijerna djeca hoće da natkrile
i svoga babajka. Neka slobodno Khuenovci
pobacaju cijelu opoziciju iz sabora uz odo-
bravanje Milinovaca, tako će nesmetano i
lakše udovoljiti svojijem tugjinskijem težnja-
ma i toviti se peštanskijem štipendijama, a
hrvatski će narod, nadamo se, ipak jednom
otvoriti zamaglene oči i progledati te expo-
nente magjaronskijeh i srbijanskijeh tugji-
jeh želja i ciljeva, a Khuen-Tomašićeva dje-
ca, neka upamte, da je i Ante Starčević bo-
rio se u saboru samo sa tri svoja druga,
pa ipak je njegova nauka osvojila hrvatski
narod.

Ovijem neprestanijem sramotama rečene
»skupštine« u Zagrebu, nije se toliko čuditi
njihovijem začetnicima, urotnicima protiv
hrvatske ideje, kad dobro znamo od koji-
jeh političkijeh elemenata sastoji ta koali-
rana družba, ali se je čuditi onom _nevolj-
nom stvoru i njegovoj stranci, koji na ža.
lost nosi ime Starčevića, koju žalosnu i ne-
dostojnu ulogu igra u hrvatskom saboru.
Podupire, pljeska zajedno sa svojijem dru-
govima Tomašiću, Chavraku i ost. i ta »lo-
jalna i načelna opozicija«, kako je »Pokret«
naziva, skupa sa koalicijom, dapače još bi-
jesnije napada, grdi zastupnike čiste siran-
ke prava i tijem još više otešćava njihov i
onako teški položaj. Taj »zahvalni nećak«
Antin, kako se sam naziva, kojega je silna
ambicija za vostvom, potpirivana od izvje-
snih osoba zavela na Judin korak, da izda
i razdvoji jedinstvenu Starč. stranku prava,
računao je, da on, koji nosi slavno ime
Starčević, mora i da bude vogja i oporučni
nasljednik političke baštine Ante Starče.ića,
premda ga je i sam Stari odbacio od sebe
i na smrtnoj postelji odredio političkijem
nasljednikom Dra. J. Franka. Računao je
Mile na sve te okolnosti, ali se ljuto pre-
vario, jer danas svaki pošteni Starčevićanac
bježi od »starčevićanca« Starčevića, tako da
njegova stranka sastoji od sviju mogući-
jeh političkijen kameleonta, počam od  Za-
gorca pa do Šegvića, a cijeli rad Milinova-
ca izlegao se je u pravi magjaronski i sla-
vosrpski. Ta kako se može dovesti u sklad
sa starčevićanskijem programom sloga Mi-
linovaca za zagrebačkijeh gradskijeh izbora
sa najljućijem neprijateljima hrvatskoga na-
roda, kao pokretašima, »srbima« itd., pro-
tiv pravijeh Starčevićanaca? Može li se do-
vestit u sklad sa starčevićanskijem načeli-
ma zadnji saborski govor Milinog najnovi-
jeg druga, inače proslavljenog najgoreg sla-
vosrba i mešetara riječke resolucije glaso-
vilog Zagorca, u kojem pun zanosa govori
o slozi..... »Srba« i Hrvata? Može li se
dovestit u sklad sa starč. radom i sa Mili-
nom »načelnom opozicijom« protiv Toma-
šićeve vlade, najnoviji sramotni čin njego-
vog druga zast. Rittiga,: koji je htio iznije-
ti u saboru interpelaciju o podizanju ma-
gjarskih škola, pak je na molbu i mig To-
mašićev najpokornije odustao ? Može li se
dovestit u sklad sa starčevićanstvom skora-
šnji čin Milinovaca u saboru, kad su za-
stupnici čiste stranke prava iznijeli izmegju
ostalijeh važnijeh prešnijeh predloga i pre-
šni predlog o ukinuću magjarske pragma-
tike, te kad je bilo za glasovati onda »star-
čevićanci« Milinovci listom su svi utekli iz
sabornice, dočim je sam Supilo glasovao
sa »frankovcima« ? Promislite, Supilo gla-
suje sa Starčevićancima o ukinuću magjar-
ske pragmatike za Hrvatsku, a »starčevića-
nac« Mile Starčević sa drugovima bježi iz
sabornice! | to je rad tijeh rodoljuba, koji
su se odijelili regbi radi osobnih motiva
ambicije, ali su se pretvorili u načelne, od
starčevićanaca u slavosrbe; a najmilija im
je začina harangua na poštenje i čast poje-
dinijeh članova naše stranke, u čemu nat-
kriljuju i iste pokretaše. To je karakteri-
stički politički proces kod naše stranke, da
svi oni, koji se odijele od Starčevićanstva,
odmah popadaju duboko u slavosrpski i
magjaronski glib, tako Košutova »stranka
prava«, tako Milinovci, a na bojnom polju
ostane jedina dosljedna svome političkomu
vjerovanju velika i hrabra četa vijernih sli-
jedbenika programa Antuna Starčevića.

Prije nego za danas završimo naše re-
fleksije obraćamo se ponovno na vogju
stranke prava u Dalmaciji, Don Ivu Proda-
na, što on misli o ovom »starčevićanskom«
radu našijeh disidenata, kojima on  posve-
ćuje osobite simpatije, jer je vrlo elastična
riječ »opozicija«. Je li mu Mile još »jedini

 

ideal i pravaš«? Odobrava li mu? Iskreno
bi smo htjeli, da ovo političko stanje u Ba-
novini bude početak prirodnog procesa raz-
bistrenja za nas pravaše u Dalmaciji.

 

Profesor Cantani, glasoviti učitelj na
kr. universitetskoj kninici u Napulju,
izrazuje se u jednom svome znanstve-
nom djelu kako slijedi :

»Ja naregjujem mojim pacijentima,
koji trpe na cukrovki a koji su pod-
vrženi strogome liječenju, da piju
Franjo-Josip-grku vodu, a postižem
izvrstan uspjeh. Franjo-Josip-grka voda
ako se uzme na lačan želudac, popra-
vlja probavu i nadoknagjuje potpuno
naravnu mineralnu vodu Karlovih va-
rih«.

Tražite u apotekama, drogorijama i
prodajama mineralnih voda izričito op-
će poznatu »Franjo-Josip«-grku vodu.

 

Domaće vijesti.

Tomašić-koalicijona vlada o.
tvara magjarske škole. Pred kra-
tko vrijeme slavosrbi svijeh dlaka navalji- |
vali su na bivšeg bana Raucha, a uz to ne-
osnovano na našu stranku, da otvara ma-
gjarske škole, da se prodala Magjarima i
t. d., i ako su i sami bili više nego uvje-
reni, da je to u koliko se tiče naše stranke
drska kleveta. A sada došao saveznik ko-
alicijonaša Khuenovac Tomašić i već kroz
ovo malo vremena počeo je otvarati »Juli-
janove« magjarske škole, te je prvu otvo-
rio u Brgjanima (kotar Daruvar). Mjesto
da koalicija na ovo ustane, ona a snjom i
Tomašić ko nijemi, šute! Dapače, kad se
podnašaju interpelacije i prešni prijedlozi
u saboru za ukinuće tijeh tugjinskijeh škola,
sam Tomašić ušuikava zastupnike, koji po-
korno slušaju, a koalicija glasuje niječno
na prijedloge prešnosti, a Milinovci da iz-
bjegnu glasovanje jednostavno bježe iz sa-
bora. I to je »narodna vlada« sa »narodnim«
banom na čelu! Samo — naprijed!!!

Ustavni“! rad hana Tomašića
i koalicije. »Rodoljubni« »narodni i u-
stavni« rad Tomašića i koalicije sastoji se
do sada u ovijem glavnijem točkama: op-
skrbljivati svoju rodbinu, trošeći hrv. novac;
raspuštati gradska zastupstva (Varaždin, Go-
spić); podavati javna bilježništva i advoka-
ture samo pokretašima i svijem njihovijem
saveznicima (Dr. Heimrl, Dr. Dalm i t. d.);
denuncirati i progoniti nepoćudne činovnike
i profesore (gg. Trnski i Šibenik: petrinjski
profesori i t. d.); uvagjati ćirilicu (nova ba-
nova naredba); plijeniti novine (»Hrv. Pra-
vice«); uvagjati magjarske škole (Brgjani;
kotar Daruvar); zabranjivati skupštine, ba-
cati iz sabora Starčevićance (Zatluka), na-
pokon klicati Khuenu: Živio! Eto, to je fo-
tlografija »uslavnog« rada nove Tomašić-
koalicijone vlade, koju podupire i Mile Star-
čević, naravno uz »načclnu ogradu«. Da u-
stane Ante Starčević !!

Nepovjerenje zastupniku Rit.
tigu. Čitamo, da izbornici kotara Djakova
spravljaju izdati nepovjerenje nar. zast. nji-
hova kotara D.ru Rittigu, radi poznatoga
držanja u saboru. Rittig je poslije raskola
u našoj stranci u Banovini prešao u tabor
Mile Starčevića.

Kandidati naknadnih izbora
za hrvatski sabor. Kroz kratko vri-
jeme imaju se obaviti naknadni izbori u 10
ispražnjenijeh kotara za hrv, sabor. Do sada
su ovi kandidati:

God. VI.

spisala je saborske izbore po kurijama, i
to za 18., 25. i 28 Maja. Sve stranke po-
čele su živo raditi i neke već istakle kan-
didate, i ako ne još službeno.

Skori pad vlade Tomašića.
»Drau«, taj najbolje informirani polusluž-
beni list, donaša u svom broju od 24. pr.
mj. uvodni članak, u kom se osvrće na ba-
nov govor, pa veli, da je taj govor bio naj-
bolji već zato, jer je posvema odgovarao
današnjoj političkoj situaciji, koja je pre/a-
zna i provizorna

Dakle i sama »Drau« naviješta, da će
skoro biti kraj Tomašićevoj vladi i srpskoj
eri u Hrvatskoj.

 

Gradska kronika.

Iz društva ,,Starčević““, Pozivlju
se svi članovi, da izvole doći u ponedjelnik
u 7'/2 sati u večer, po običaju na četvrtu
društvenu večer s predavanjem, u prosto-
rije »Hrvatske Radničke Zadruge«. Istodo-
bno imaju se riješiti neka vrlo važna dru-
štvena pitanji. Bog i Hrvati! — Uprava.

Imenovanje. Naš sugragjanin gosp.
Marko Šarić, kanc. oficijant pri mjesnom c.

|k. okr. Sudu, imenovan je kancelistom-asi-

stentom, te dodijeljen c. k. pokr.
Zadru. Srdačno čestitamo !

+ Miće ud. Šarić. U nedjelju je u-
mrla ggja. Miće ud. Šarić rogi. degki Ivellio,
u dubokoj starosti. Pokojnica je udova sta-
rog dubrovačkog liječnika, pk. Dra. Vlaha
Šarića, a majka mjesnog ljekarnika g. Ma-
teja Šarića. Laka joj zemlja, a ucviljenoj
porodici i svojti naše iskreno saučešće.

Uspjeh nedjeljne Akademije
Hrv. Dil. Pozorišne Družine“,
Naša »Zadruga« bila je u nedjelju večer
stjecištem mnogobrojnog općinstva, koje je
došlo da progje nekoliko sati u ugodnom
i neprisiljenom raspoloženju, a istodobno
pokaže ljubav prama našoj požrtvovnoj Di-
letantskoj Pozorišnoj Družini, koja svoje
slobodno vrijeme ulaže u tako plemenitu
svrhu. Dokaz, da je bio svak potpuno za-
dovoljan, je ono burno i oduševljeno plje-
skanje dupkom pune dvorane, koje je sva-
ku tačku programa popratilo.

Član družine g. Caput razložio je zgo-
dnijem riječima prošlost, cilj i zadaću Dil.
Družine, pozvao je hrvatsko gragjanstvo,
da zborom i ivorom podupire ovaj domaći
pothvat i da svak koji ima volje. spreme i
ljubavi za stvar pristupi ovoj družini. Po-
slije proslova je g. deklamator čuvstveno
deklamirao »Panem et circenses«. Nakon
toga mlada gosp.ca Marinović kao debu
tantkinja, svojim zvonkim glasom otpjevala
je vrlo lijepo krasnu popijevku »Ljuljanka«
iz »Zrinjskoga«: »Cvate ruža rumena...«,
koju je morala na burni zahtjev opetovati.
»Gundulićev« orhestar pod vještijem ravna-
njem kapelnika g. Rahe precizno je izvršio
svoju zadaću.

Poslije toga je Dilet. Pozorišna Družina
prikazivala vrlo šaljivu igru »U civilu«. Svi
prestavljači više manje bili su na svome
mjestu, osobito gosp.ca Marinović u ulozi
Heni, koja je ovog puta sa mnogo više
temperamenta nego obično odigrala svoju
ulogu. G. Beasić kao sluga Fric, bio je tu
večer predmetom burnog smijeha. G. Ca-
put u ulozi pukovnika, g. Turina kao po-
ručnik i g. Pata kao major, ugodili su svo-
jim ulogama. Naša družina, moramo pri-
znati, u opće posjeduje vrijedne sile, koje
će se vježbom postepeno još više usavrši-
vati. | »U civilu« zaslužila je pohvalu, i ako
nije mogla dovoljno razviti svoj rad, radi
tehničkih prilika. Želimo joj svaki napredak
u buduće, uz vrijedne i požrtvovne člano-

Sudu u

 

U Bošnjacima kandidiraju Starčevićanci
djakovačkog odjetnika, D.ra Vladimira Pre-
bega. Koalicija magjarona D.ra Šilovića.

U Varaždinu kandidiraju Starčevićanci ta-
mošnjeg odvjetnika D.ra Jurinca. Koalicija

| kandidira odjel. prestojnika Khuenovca D.ra

Amruša.

U Novom Marofu kaudidirati će Starče-
vićanci sveuč. prof, Dr. 4. Kršnjavia. Ko-
alicija magjarona kapelana Petrekovića.

U Gospiću kandidira.i će Starčevićanci
opata Canjugu, a koalicija podmaršala u
miru Tomićića.

U Ludbregu kandidiraju Starčevićanci biv-
šeg zastupnika istog kotara Pavla Gašpa-
rovića, od seljačke stranke Radića, a od
koalicije još je nepoznat, a čuje se, da će
tu i Rauch kandidirati.

U Moroviću kandidirati će koalicija biv-
šeg podbana srbo-magjarona, D.ra Sveti-
slava Šumanovića.

U Zemunu kandidira koalicija odjel. pre-
stojnika Khuenovca, Chavraka.

Za ostala 3 kotara kandidati su još ne-
poznati, a i u ovijem naveđenijem nije još
naša stranka proglasila kandidate, niti sve
ove službeno potvrdila.

Saborski izbori u Bosni. Ze.
maljska vlada za Bosnu i Hercegovinu ra-

 

ve, da je što prije i što češće vidimo i na
daskama našeg kazališta.
Poslije prestave razvio se je živahan ples,

dok se je u pokrajnim sobama  zabavljalo,.....

pjevalo i razgovaralo. Sve je bilo živo, u-
godno i domaće, Zabava se protegla do
kasne ure, kad se je svak zadovoljan razi-
šao svojim kućama, sjećajući se ugodno
sprovedenih satova u našoj »Zadruzi«,

Halleyev komet, U zadnje vrijeme
odasvuda stižu glasovi, da se ova repatica,
o kojoj se toliko piše i govori, — već vidi.
Tako je iz Žepča (u Bosni, na rijeci Bo-
sni) Dr. Schonfeld javio bečkoj zvjezdarni,
da ju je on tamo vidio već na Uskrsni po-
nedjelnik (28. prošlog mjeseca) u 6 ur& u
jutro, i to prostim okom; a neki drugi, kao
n. p. Wolf iz Heidelberga, tvrde, da su je
vidjeli i još prije. Svakako je stalno, da se
ona sada vanrednom brzinom nama pribli-
žava, te da ćemo je svi po svoj prilici još
ovog mjeseca vidjeti prostim okom. Po mni-
jenju bi stručnjaka najbolje imala biti vidi-
va u noći izmegju 18. i 19. budućeg Svi-
bnja; pače neki hoće, da ćemo one noći
proći kroz njezin rep, Odatle je i nastao
onaj besmisleni strah, da bi to moglo pro-
uzročiti kakvu katastrofu. Nu poznato je,