Br. 271. tan put i boravak u onijem stranama a na- šoj braći čestitamo na sretnom izboru. izlet u Bari. Kako što smo već ja- vili, priregjuje se sa brzijem i udobnijem parobrodom »Dubrovnik« izlet u Bari (- talija), sa ovijem rasporedom: na 7. Maja u 8 ura u večer polazak iz gradske luke, a dolazak u Bari na 8. Maja u 8 ura u jutro; istodobno na obali svečani priček Du- brovčanima, a na 8's ura ophod oko gra- da. Na 9. Maja u 8 ura u večer polazak iz Bari, a dolazak_u Gruž na 10 Maja u 8 ura u jutro. Eto lijepe i rijetke prigode svakome, da sa vrlo malo troška obavi ovako ugodni izlet, a tijem više što je spomenute dneve u Bari-u velika svečanost pokrovitelja mje- sta. Program je svečanosti vrlo zanimiv i obilan. Putne se karte mogu uzeti najdalje do 6. Maja, s toga neka se svak na vrije- me pobrine. Opet kragje u Gružu! | ove su sedmice u gluho doba noći bile počinjene u Gružu dvije kragje. Ponovno molimo Op-; ćinu, e bi povisila broj redara za vrijeme noći, jer što se može zahtijevati od samo- ga jednoga redara?! N. pr. kada se redar nalazi na Kantafigu, lopovi mogu po Gru- šu činiti što ih je volja! Nesreća na ratnom brodu. U četvrtak u jutro pri vježbama na otvorenom moru sa naučnijem c. i kr, bojnijem bro- dovima »Nautilus« i »Albatros«, pao je je- dan mornar sa jarbora na brodu »Nauti- lus«, te je prelomio noge i ruku i glavu teško nagrdio. Hitro bje donešen u mjesnu vojnu bonicu. Čujemo, da će teško prebo- ljeti. Dubr. parobr. ,,Sokd6*. Spljetska »Sloboda« donaša, da su Kaštelani kupili dubrovački mali parobrod »Soko6«, za pre- voz izmegju Poljuda, Kambelovca i Lukšića. Gundulićeva“ glazba sutra će u 7 sati u jutro obaći gradom svirajući, prigodom 1. Maja. Realna i prividna smrt u sve- zi sa sv. Sakramentima. Fizio- loško-teološka studija. Napisao O. I. K. Fer- reres, D. I. Preveo sveć. Vladimir Taljeran, Tiskom »Dubrovačke Hrvatske Tiskare«. Strana 95. Cijena 70 para. Dva su puna vijeka, da se znameniti bo- goslavi i liječnici bave pitanjem, da li čo- vjek kad izdahne uprav-i umre, ili i ako potajana još ostaje za neko neopredijeljeno doba u životu, i da li izmet prije pravoga doba poroda i ako u zametku žive i može biti sposoban, da bude kršten. Kako se vi- di, stvar je od najviše važnosti za dušobri- žnike i liječnike; a uprav i za svakoga, ko- ji da se zna vladati, kad smrt zakuca ua njegovijem kućnijem vratima, a nadasve za mnoge i mnoge, koji kad im kogod umr'e ne vide ure ni časa a da ga se što prije pokopa. Danas po ovoj učenoj radnji svak se može osvjedočiti, da ljudski zametak ne- tom je začet prima dušu, žive, te je spo- soban da primi sv. Krštenje; a ako mnogo puta zametak izgleda mrtav, ipak kako je dokazano sa mnogijem slučajevima, to je smrt prividna, koja se može mnogo i mno- go puta i u drugijem slučiti, te nastavlja dušobrižnicima i liječnicima a i istijem ro- diteljima svetu dužnost, da upotrebe svaki način i srestvo, kako bi obdarili zametak svetijem Krstom, i kako bi ga oživjeli ako je slučaj prividne smrti. Tako je isto do- kazano, da tijem što čovjek izdahne ne mo- že se zaključiti da je i umr'o, jer mnogi i mnogi slučajevi dokazuju, da au nekoji bili vidno mrtvi, a tamo bili živi, Napokon gu zanimivi i slučajevi, da je majka od po. roda umrla a ipak zametak ili čedo živje- lo. Jer su mnogi takovi slučajevi posve sjegurni donešeni, djelo je veoma zanimi- vo i svak će ga najvišom znatiželjnošću i zadovoljstvom pročitati. Ne treba dakle da ga preporučujemo, jer se sam preporučuje, te pokle je cijena umjerena za stalno će se rasprodati u malo doba. pHervatskoj Radničkoj Zadru. ml“ darovao je u fond zaklade za bolesne članove g. Vidojević Ivo pk. Mata K 10, a to mješte vijenca o smrti pok. Mata Kon- sula. Uprava harno zahvaljuje. Obalna paroplovitba. Primamo. Počimajući od srijede 27. o. mj. potpisa- ma paroplovitba je snizila cijene prevoza putnika na svojoj liniji Ston-Gruž (Dubrov- mik) tijem, što svakome putniku, koji se i- stoga dana ukrca za povratak, vrijedi ista vozna karta koju k platio na polasku, bez ikakove doplate. Na trgovačkijem prugama Dubrovnik-Ston (utornikom i četvrtkom) ozne cijene ostaju netaknute; ukida se Micenje Lopuda i &ugjurgja a umeće se Br-| Evgenij nečine i na polasku i na povratku, a Doli ma samom povratku. Na trgovačkoj pruzi Dubrovnik-Mljet (subotom) i prevozne cije- me | itinerar ostaju netaknuti. — Obalna Paroplovitba društvo s 0. j. u Dubrovniku. Lutrija. U subotu na 23. ov. mj. bili su izvučeni ovi brojevi: 68, 50, 73, 5, 8. Sodna voda po 4 hel. G. ivo Ko- jaković, koji u gradu ima tvornicu sodne vode, jer mu je sada jeftinije proizvagjanje radi velikog konsuma, s toga je snizio ci- jenu: boca po 4 helera. Poznato je pak, da u njegovoj tvornici vlada uzorna čisto- ća, što zaslužuje svake pohvale, a osim to- ga naš je Dubrovčanin, pa bi bilo suvišno preporučivati ga svijem konsumentima. Dobrotvorni prinosi. O smrti Edi Ruzzier-Dević udijeliše Dječjem Zakloništu gg. File i Mato Siminiatti K 10 a ugl. o- bitelj Matice Siminiatti K 10. — O drugoj obljetnici smrti pok. Valta- zara Bogišića, darovala je Javnoj Dobro- tvornosti u Cavtatu za cavtajske siromahe ggja. Marija Bogišić-Pohl K 100. Povjeren- stvo zahvaljuje. — U počast milog angjelka Edmunda Ruzzier-Dević ugl. obitelj g. minist. savi. Svobode priložila je u fond Pučke Kuhinje K 10. — Ggija. Mile Rubricius darovala je istomu fondu K 30 primljenih u ime kapa- re od sluškinje koja je pomanjkala svojoj obvezi. Diplomirani učitelj plesa g. M. Katarivas otvorio je u našemu gra- du plesnu školu, i to najmodernijih i in- ternacijonalnih plesova, kao i majmoderni- jih valcera. Potanje obavijesti kod knjižare g. J. Tošovića na Placi. firodska 0pena u Dubrovniku. Kad bismo htjeli u kratko ocijeniti vrije- dnost lijepog broja raznih kazališnih dru- žina, koje su nas zadnjih godina posjetile, mogli bismo ih vrlo zgodno prispodobiti sa relijfom: nekoliko izrazitih i umjetnički dotjeranih figura sprijeda, a iza njih neja- sna pozadina male ili nikakve vrijednosti. Osobito se ova prispodoba može namije- niti na operna i operetna društva, u kojim smo se — istini na čast — divili pojedinim vrijednim solistima ili pojedinim vrijednim glazbenicima orhestra, ali to su bile samo svijetle tačke u na žalost tamnoj slici. Hori su pak uvijek bili prava krparija. Tek o- sječko nam je društvo lanjskog proljeća prvi put dovelo izvrsne hore i dobre soliste; ali nijesmo ipak mogli biti zadovoljni, jer or- hestar nije odgovarao pjevačkom skupu. I tako je opet nešto falilo; dobrog kom- pleksa nijesmo ni tada imali. Uz ovakove je prilike stvar naravna i lako shvatljiva, da smo mi Dubrovčani, osobito u zadnje četvrt vijeka, uprav pohlepno čeznuli za do- brom operom, koja bi nam u svemu i po svemu pružila pravi umjetnički užitak. Ko- likom je dakle radošću svak pozdravio od- mah u prvom početku sretnu mamisao, da se povedu pregovori za gostovanje naše dične zagrebačke opere, te kolikim ih je za- nimanjem pratio i kako je željno očekivao dan prve predstave, ne treba ovdje ni spo- minjati. | napokon su se svladale sve po- teškoće, te se je došlo u susret zajedničkoj živoj želji našeg gragjanstva: operni nam je, operetni i orhestralni ensemble prispio u utornik na 26. ov. mj. iz bijelog Zagreba i odmah iste večeri priredio prvu predstavu, Bizetovu operu u 4 čina, Carmen. Opera kao takova nije bila novost za Dubrovnik, jer se je pjevala u našem kazalištu desetak put& još g. 1892.; ali je egzekucija u sva- kom pogledu bila nova, te je nadmašila i očekivanje. Onakav i onako brojan orhe- star, onakove i onako brojne hore nijesmo doista u Dubrovniku nikada čuli. Istaknemo li još vrline pojedinih solist&, osobito ggjice. Ruženke Reissove, koju resi ljubak glas, simpatična pojava i izvrsna dramatska in- terpretacija uloge, zatim ggje. Irme Polak, dražesne Micaele, koja je i pojavom i sla- došću glasa zanašala slušateljstvo, osobito PRAVA CRVENA HRVATSKA i najbesćutnijeg slušatelja; mi se doista možemo ponositi, što smo imali neočeki- vanu sreću, da se je ono klasično djelo prvi put pjevalo u Dalmaciji baš u našem gradu i još s onakovim uspjehom. Ona će večer doista ostati zabilježena zlatnim slovima u analima našeg kazališta. Solisti, hori, orhe- star, sve, sve kao da se je natjecalo, da nam harmoničnom i divnom cjelinom što bolje prelije u našu dušu čuvstvo velikog skladatelja i osjećaje velikog pjesnika. A pu- blika je, moramo priznati, to i shvatila, te urnebesnim i kadšto uprav frenetičnim a- plauzom na koncu svake slike davala odu- ška svome ushitu — što je, mislimo, naj- ljepša pohvala i pojedincima i cijelomu kompleksu i pjevačkomu i glazbenomu. Spo- minjemo samo, da smo se one večeri prvi put divili vanrednim sposobnostima ggje. Milene pl. Šugh u ulozi Tatjane. Ne mo- žemo, a da za onakav opći uspjeh ne ista- knemo vanredne zasluge izvrsnoga kapel- nika g. Milana Zune, koji je s neopisivim oduševljenjem publike bio izazvan na po- zornicu i burno aklamiran+<+što je i pravo; ta dirigent je duša cijelog kompleksa! — Preksinoć smo pak doživjeli rijetku slavu: krasnom je i općenito obljubljenom opere- tom Barun Trenk upravljao kao dirigent sam njezin skladatelj, g. prof. Srećko Al- bini — prvi slučaj u Dubrovniku, što a- uktor upravlja svojim djelom. Auktor na čelu onakovom pjevačkom i glazbenom o- soblju, to je bilo nešto uprav savršena, pravi triumf hrvatske glazbe, umjetnička produk- cija, kojom će se za dugo Dubrovnik po- nositi. Još pa sata prije početka predstave kazalište je već bilo puno; a malo ga je kasnije natrpala tolika masa publike, da se nije više moglo ući — što no riječ — ni na konju. To je bila prava jagma, tko će se prije proturati, samo da ne bude isklju- čen radi nestašice mjesta. A to silno mno- štvo, što je predstavljalo sve moguće slo- jeve gragjanstva, bilo je od početka do kraja uprav elektrizovano nekim neizrecivim oduševljenjem, koje je doprlo do svoga vr- hunca na koncu I. čina, kada je auktor bur- nim, entuzijastičkim ovacijama bio izazvan na pozornicu, te obasut od dama kišom cvijeća i istisaka lijepe prigodne pjesme, dok mu je gragjanstvo u istom času po- klonilo krasni lovor-vijenac sa narodnim vrpcama i zlatan prsten sa briljantom kao spomen-dar, a društveni član g. Marković pred razdraganom publikom deklamirao pri- godnu pjesmu. Aplauzu i ovacijama ni kraja ni konca; ono je bio pravi spontani plebi- scit Dubrovčana vrlomu hrvatskomu milje- niku Muza. Ganut onakovom općom i za- nosnom manifestacijom progovori g. Albini od srca k srcu nekoliko riječi, koje su opet bile primljene frenetičnim poklicima po- zdrava i beskrajnim pljeskanjem, A sve to skupa neka je ne samo izraz dužnog što- vanja prama umjetniku, nego i čast pu- blici, koja je dokazala, da umije častiti za- služne i odlične sinove svojega naroda. Ovacije se nijesu stišale ni onda, kada je nakon predstave svečar izašao iz kazališne zgrade. I tako prelazi dubrovačka publika svake večeri s jednog umjetničkog užitka na drugi. Žaliti je samo, što je naša pozornica pre- malena, a da bi se namještaj mogao razvi- jati kako treba, i što s istog razloga scene- rije zagrebačkog pozorišta nijesu mogle biti ovdje upotrebljene, a one, što su provizorno bile nabavljene, ne odgovaraju općoj savr- šenosti svega drugoga. Veseli nas na osobit način, što je urečena za sutra po podne pučka predstava uz snižene cijene, da niko od gragjanstva ne izostane od uživanja prave umjetnosti, pod čijim dojmom gotovo bi čovjek posumnjao o istinitosti one Hora- cove »nihil est ab omni parte beatum«, — Radi ograničenosti prostora progovorit će- mo o sinoćnjoj prestavi u narednom broju. na koncu molitve u Ill činu, kada ovo nije dalje moglo da se uzdrži, nego udari u o- duševljen pljesak pri otvorenoj pozornici, zatim dubrovačkoj publici još iz mlagjih njegovih godina kao pravog umjetnika po- znatog baritona gosp. Marka Vuškovića i vrijednog tenora gosp. Stanislava Jastrzeb- skoga, možemo mirne duše ustvrditi, da smo prvi put u našem gradu uživali savr. šeni operni kompleks, kojim bi se mogla dičiti kud i kamo veća i znatnija pozorišta. Kakvo je oduševljenje vladalo u publici ci- jele večeri, nije lako opisati, a dosta je, da spomenemo onu još kod nas nevidjenu na- valu stušateljstva, koje je uprav jurišem o- svajalo i najzabitniji kutić kazališnih pro- storiji tako, da je par stotina osoba mo- [ralo radi nestašice mjesta biti poslano kući, — Ne manji je uspjeh polučio u svijedu Oniegin, opera (ili, po auktorovu nazivu, »lirski prizori«) u 3 čina i 7 slika od neumrlog ruskog skladatelja Petra Ilijića Čajkovskoga. Suvišna je svaka riječ po- hvale onoj uzvišenoj glazbi, koja svojim sugestivnim čarom mora da opoji i zanese Svaštice. Deset zapovijedi za posjetitelje kaza- lišta. Francisque Sarcey, poznati prvak pa- riške kazališne kritike, izdao je ovo deset zapovijedi za posjetitelje kazališta: 1. Ne smiješ nikada doći kasno u kazalište, niti ako si kralj ili kraljica. — 2. Ne smiješ smetati svome susjedu orijaškim šeširima ili pretjeranim kretnjama, niti ako si t. zv. fina dama. —- 3. Ako želiš izaći ili ući, ne smiješ okrenuti legja drugim osobama, da se iznenada ne nagješ u skutu koje dame. — 4. Ne smiješ susjedu gaziti žulje na no- gama. — 5. Ne smiješ smetati predstave svojim opaskama pod izlikom, da si umje- tnički kritičar. — 6. Ne smiješ se pretjera- no isticati smijanjem ili plačem. — 7. Ako možeš živjeti bez slatkariji i ošećerena vo- ća, imaš to jesti, a da ne izazivlješ susje- dov apetit, pa imao da pokažeš i najljepše zube. — 8. Ako nemaš dovoljno pamćenja, da možeš biti bez kazališnog programa, | moraš ga tiho razmotavati, — 9. Za vrije- me muzikalnih produkcija ne smiješ ozna- čivati takt glavom ili nogom. — 10. Ne smiješ pljeskati iz udvornosti, niti ikada psikati. Psikanje je u kazalištu znak suro- vog egoizma. Poruke i otporuke uredništva. G. A. Speranda — Gruž: U narednom, jer za ovaj broj kasno primili. Gg. dopisnici: Konavle, Boka, Pag itd. U na- rednom. Društvo za unapregjenje Dubrovnika i okolice. Oglas dražbe. Donosi se na javno znanje, da će se dne 7. Maja tek. god. držati u uredu ovoga dru- štva javna dražba za radnju produljenja pti- ta Lichtenstein do drage od Lapada, po na- crtu i gragjevnim uvjetima, koji su na sva- čiji uvid izloženi u ovom uredu. Natjecatelji valja da polože jamčevinu od 1000 K u novcu ili u vrijednosnim papirima. Primati će se samo pismene ponude do | podne dana dražbe. diocu po uvigjavnosti uprave; sklopiti redovita pogodba. Svi troškovi dražbe i pogodbe padaju na | | teret dostatnika. Dubrovnik, 17. Aprila 1910. Presjednik ; Tajnik: Matej Šarić s. r. Luko mq. Bona s. r. ALENA LN Nr aL LN tr Pr SAS JAVNA ZAHVALA. U prigodi kad mi se je dogodila nesre- a, da su mi se otrovali mlijekom supruga, dvoje djece i drugo šestero ukućana, prvu hitru i uspješnu pomoć pružio im je vrli gradski općinski liječnik gosp. Dr. Baldo Martecchini takvom vještinom i požrtvov- nošću, da smatram svojom dužnošću, da mu ovim putem izrazim najtopliju zahval- nost i javno priznanje za osobito njegovo zauzeće i brigu oko nastradalih osoba, ko- je mu je uspjelo spasiti od težih posljedica. Izrazujem takogjer toplu hvalu općinskom redarstvenom i zdravstvenom povjereniku, kao i ostalim članovima povjerenstva koji su na vijest o nesreći odma pohrlili na li- ce mjesta, da izvide stvar i po mogućnosti zapriječe dalje nesreće. Hvala napokon i c. k. oružnicima Gru- ške postaje, koji su hitro preduzeli marlji- vu istragu u predmetu, kao takogjer i su- sjedima i prijateljima koji su mi bilo na koji način pružili pomoći. Gruž, 28. Aprila 1910. Anton Speranda, e. k. željeznički kondukter. 488 JAVNA ZAHVALA. Potpisana žalosnim srcem zahvaljuje na mnogobrojnim iskazima saučešća, prigodom smrti njihovog nezaboravnog supruga i oca PASKA CVJETKOVIĆ.A. Osobita pak hvala ugl. obitelji Dončić kao i svim onim osobama, te se svojski zauzeše za sprovod, i koji su pokojnika sproveli do vječnog počivališta. Dubrovnik, 29. Aprila 1910. Obitelj Cvjetković. Natječaj. Traži se kornetista ili flii- gelhornista za ,Gundulićevu“ glazbu, uz platu od najma- nje 100 Kr. mjesečno, pra- ma sposobnosti i više. Služ- ba će biti skopčana ugovo- rom najmanje od godine dana. Nastup odmah. Eventualne ponude poslati na Upravu Gundulićeve“ glazbe. e SQ God. VI. na najboljemu po- U GRUŽU ložaju prodavaju se dvije kuće sa dućanima broj 98 i 100 . Pava Lopižića. Ko želi kupiti ne- ka se prijavi istome vlasniku. (480) PROBE BE RABA NANA £ Veliko skladište pokućstva Dubrovnik. Najmoderniji namještaji za stanove, ljetni- kovce i gostione. Amerikanskih pisaćih stolova, tapecarija i šivaćih strojeva. Naručbe iz vana izvršuju se tačno i sa (425) spremnošću. pa Cijene umjerene. UG VPR RER RR RASI Pogrebno poduzeće ANTUNA ARSENALIĆ - Dubrovnik. Radnja će biti dosugjena najboljemu nu- zatim će se! Poduzimlje pokopavanje mrtvaca. lsti je \ma to ovlašten odlukom od 5. Marta 1910 Visokog c. k. Namjesništva. Cijene umjerene, po cijeniku odobrenom \od mjesnog c. k. kot. Poglavarstva. Obratiti se u potrebi u dućan gosp. R. Grossel na Placi a u Gružu na gosp. B. Delorenzi. (479) mDaztdno Ž 20 do 50 Kruna dnevno može svaki bez razlike staleža lako zaslužiti, koji se želi baviti sa pro- dajom dozvoljenih s ka trajne vrijednosti. Provizi- jea i nagrada je velika, a marljive osobe dobivaju vremenom i stalnu plaću! Hrvatske ili srpske ponude imadu se poslati na Administraciju »Neue For- tuna« Budimpešta, V., Borse. Post- fach 78. aaa m? ind S St pan Kutija'(12 komada) 40 para. Prodaje se i kod Drogarija : i L. de Serragli , 1.4 Katičić, L. Šoletić, : u NN \ "i nations Rs brovniku. Aljinović, Marić u Spljetu Benzo, Allazetta Rijeci (Fiume). »Vulcanos“ Smrt komarcima | sličnim E. Michelich, Kopar i A. Antonelli, Pulj 3% O. Tičić, Trebinje Priprava i kod d Josipa Pini, ljekarnika Ljekarne I. Bučan, f Ljekarna k Sv. Antunu Spljet. Dubrovnik (Dalmacija) || Trgovine 1. B. Vu- čemilović, Imotski. k 1 I - =a sz Kutija (12 komada) Ž Izgorjeti 1-2 komada po veličini 40 para. Glavna ovlaštena nternacjonalna A gencja za putovanje BOŽA BANAC U DUBROVNIKU. Za prevoženje parobrodom i že- ljeznicom sa svakijem društvom iz Dubrovnika za New-York preko Havre, Hamburg, Trsta i Fiume: iz Dubrovnika za E g Australju Aies Alriku : ez . Punta Arena Valparalso Putna karta iz cijele Dalmacije te pobliže obavijesti treba se obratiti 43 VMRO CO ROK. “ Auckland < New Zeland . . ARE VIERI. Iquique istoj Agenciji. NOVA MANUFAKTURNA TRGOVINA V. Milišić na Placi (ol , ik kič). Čast mi je javiti P. N. Općinstvu, da sam otvorio manufakturnu i pomodnu trgo- vinu, bogatijem izborom svakovrsne najmodernije robe, kao i svila, štofi, pravijeh francuskijeh batist&, svakovrsnog platna, kišobrana i suncobrana i t. pe Stalne Preporučujući se P. N. Općinstvu, bilježim se (483) d. i t 4 cijene VWH sa štovanjem V. Milišić.