i Br. 273. i on pohodio. God. 1872 posta knez feld- maršalom. Oktobra iste godine zaputi se u Indiju, gdje ga svečano dočekaše. Tu se proslavio lovima na tigrove. God. 1878. bio je opet presjednik pariške svjetske izložbe i kao takav zalazio je često u francusku me- tropolu. Na put su ga nagnale i god. 1881. svadbene svečanosti kneza Vilima od Pruske, sadašnjeg njemačkog cara i kneza nasljedni- ka od Austrije, zatim pogreb Cara u Petro- gradu. Dneva 23 januara 1901., pošto je toga da- na umrla njegova slavna mati Kraljica Vikto- rija, postao je kraljem. Njegovo je vladanje proteklo mirno. On ostavlja svome sinu Gjorgju sjajno prijestolje i moćnu domovinu. Politički pregled. Talijanski pravnički fakultet. Kako iz Beča javljaju, imalo bi se odlučiti u bud- getnom odboru pitanje o talijanskom pra- vničkom fakultetu odmah poslije duhovskijeh blagdana. Dok se prema vladinoj osnovi želi osnovati pravnički fakultet u Beču, većina je carevinskoga vijeća sklona, da se udovolji željama Talijana, te osnuje fakultet u Trstu. Na mjerodavnom se mjestu drži, da bi ta- lijanska universa u Trstu mogla biti leglo iredentizma. A kako bi jugoslavenski sluša- či brojem dostigli Talijane, došlo bi megju Talijanima i Slavenima do sukoba. U osta- lom je i u gospodskoj kući raspoloženje protiv ustrojenja talijanskoga fakulteta u Trstu. Austro-Srpski trgovinski ugovor. Trgo- vinska pogagjanja Srbije sa Austro-Ugar- skom dospjela su već dotle, da postoji oprav- dana nada, e će se već polovicom tekućeg mjeseca dokončati. U srpskijem političkijem krugovima u Beogradu pripovijeda se, da se je srpska vlada zaista sporazumjela sa vladom austro-ugarskom glede ustanovljenja srpskijeh trgovinskijeh konsulata u Bosni i Hercegovini, te da je austro-ugarski poslanik u Beogradu grof Forgač već ovlašten, da dade srpskoj vladi izjavu, kojom se Srbiji dozvoljava gornja političko-gospodarska po- vlastica. Sveslavenski kongres u Sotiji. Beograd- ske »Večernje Novosti« pišu prigodom pred- stojećeg sveslavenskog kongresa, da je za Srbiju uvrijeda obdržavanje sveslavenskoga kongresa u Sofiji, a ne u Beogradu. »Ako Srbi idu na sveslavenski kongres u Sofiju, tad oni nijesu patriote, te ne zastupaju srp- ski narod«. Spomenuti list konačno označuje uvjete, pod kojima bi Srbija sudjelovala na drugom sveslavenskom kongresu. Rusija tre- ba da vrati Srbiji samostane u Dečani i Hi- landaru sa 9000 hektara zemljišta u vri- jednosti od devet milijuna, da Srbiji odredi dolično mjesto, a Poljacima da ispuni o- pravdane zahtjeve. Rusija. Kako iz Varšave javljaju, jevrejsko je pučanstvo u Kijevu upravo zdvojno, jer je do 12.000 jevrejskijeh obitelji izagnano. Svi izagnanci, od kojijeh su mnogi već više desetgodišta naseljeni u Kijevu, moraju se Ante Petravić: Nove studije | portreti. (Naklada Radoslava Bačića. Osijek 1910. Eto baš prikladne knjige mladeži da se naužije i da se nauči ne letimice čitati što joj pod ruke dogje, nego ono što čita po- noviti, mozgati, usporegjivati i stvarati sud, izabirati što god je ljepšega i uzvišenijega, usavršiti svoje znanje i tako ako im je do- rasla snaga i ako su joj spremna krila po- lećeti kroz cvijetne livade naše literature: a ako ne barem steći onaj ukus i čuvstvo lje- pote, po kojoj barem da ne bude slijepa pri zdravijem očima. G. je pisac dobro poznat i kako pjesnik i kako kritičar, s toga posve kompetentno daje svoj sud, jer nadasve u pjesništvu trudno je o pjesmi raspravljati ako jedan nema poletnu dušu. Vijesti o I. F. Biondi jer našincu preugodne su, ali je pri- lično dosadno nabrajanje supstrata njego- vijeh romana. Ocjene pjesnikovanja Mame- kia, Carduccia, Marradia posve su stvarne i učene, a naslanjaju poglavito na ocjene glavnijeh talijunskijeh kritičara, ističu sve vr- line a i mane pojedinijeh tijeh pjesnika. Ali u tome ne otsijeva vrlina i oštroumnost g. spisatelja, nego baš u ocjenama našijeh spi- satelja N. Šimića, R. Katalinića, M. Begovi- ća, E. Saha, M. Pavelića, M. Sabića, A. Tre- sić-Pavičića. Ta mu je radnja posve izvorna, tu su istaknute vrline i mane pojedinijeh pisaca, tu je iskazano koji su pribrani sastav- ci, po kojijem da se mladež izgleda. | ne samo da se sve savjesno iznosi na sito i re- šeto, nego su protumačeni vrlo dobro neki pojavi u književnosti u ovo po vijeka prošlog, kako onaj materijalizma i ubitačnog bez- vjerstva, a s druge strane misticizma. U više navrata ocijenitelj žali kako su nevoljna po- litika, nesregjenost i strasti uplivale na pu- iseliti do 11. maja Generalni guverner Tre- pov odbio je sve molbe oblasti i kršćanski- jeh gragjana. Jevreji, koji su sudjelovali u rusko-japanskom ratu, obratili su se molbom na ministra rata, ali nijesu im priznata dru- ga prava nego drugima. Dogogjaji u Arbaniji. Generalisimus tur- ske vojske Muhamed Šeiket paša otpulovao je iz Carigrada u Skoplje, a od njegova se izaslanstva očekuje odlučan okret u arnaut- skom ustanku. Možda bi bilo praktičnije, da je on već prije pošao na ratište, ali još prije osam dana bila je većina ministara proti tomu, te je prijetila otstupom, jer se je bojala, da bi se takovo izaslanstvo sma- tralo uzmakom vlade. Sada pako naglaša- vaju, da Muhamed Šefket paša ima pomir- ljivo djelovati na pučanstvo i spriječiti daljnje prolijevanje krvi. Generalissimus ima da se uputi u želje Arnauta i da presjeda enqućti proti skopljanskomu valiji Mazar begu. Tužbe na toga mladoga i neiskusnoga činovnika vrlo su velike, a Arnauti svaljuju svu krivnju za ustanak na njega. Po svoj prilici biti će Mazar beg svrgnut. Sam sultan izjavio je živu želju, da bi Šefket paši uspjelo izmi- renje naroda. A i vojnički je položaj takav, da je vladu sklonuo na popuštanje. U Nedje- lju su Arnauti iz područja Ljume krenuli put Prizrena te zauzećem Stimla-klanca pre- sjekli put Torgut-paši, koji ne može slati pojačanja. Iz Soluna javljaju, da je Hadži- paša, zapovjednik 3. zbora, predao ostavku, koju su izazvale nesuglasice s mlagjijem časnicima. Vojničke priprave u sjevernoj Ar- baniji nastavljaju se bez prekidanja. Iz Vu- čitrna i Drenice stigle su vijesti o novijem nemirima. Istočno od Kačanika došlo je do novijeh sukoba. Na Sadovinu i Korbuliku pucali su iz topova. Domaće vijesti. Njegovo Veličanstvo u Bosni. Službeno je objavljeno, da je Njegovo Ve- ličanstvo odlučilo posjetiti Bosnu i Herce- govinu i time dati prilike pučanstvu, da se pokloni svome vladaru u vlastitoj zemlji. Vladar će koncem ovoga mjeseca iz Bu- dimpešte krenuti izravno preko Broda, Do- boja i Vranduka u Sarajevo, gdje će se za- držati tri dana i odanle posjetiti Mostar, pa se onda vratiti u Beč. Uz običnu dvor- sku pratnju pratiti će vladara na tom putu sva tii zajednička ministra: grof Aehren- thal, barun |Schonaich i barun Burian, te oba ministra-presjednika: grof Khuen-H6ć- derv4ry i barun Bienerth. Ova je vijest izazvala u Bosni i Herce- govini najveće oduševljenje i radost, a u cijeloj austro-ugarskoj monarhiji pravo za- divljenje. Osamdesetgodišnji vladar ne ža- ca se eto napora ni poteškoća dugoga pu- tovanja, kada se o tome radi, da na svoje oči vidi definitivno anektirane zemlje, i da njihovom pučanstvu dade prilike, da mu se gotovo u onom istom času kao suvere- nu pokloni, kad im donosi ustav i nova jamstva kulturnog, gospodarskog i politi- čkog razvitka. bliku, neke obožavalo i ako slabo ili nima- lo zaslužne, a ubijalo vrijedne i spremne ili grobnijem mukom ili zadrtom kritikom. Po tome se mladež sama može osvjedočiti ko- liko su labave ocijene ili naručene ili ten- doncijozne, i kako je trnovita staza pravi- jem književnicima, jer ih zajeda nenavid ka- ko r'gja gvožgje. Nadasve pak zaslužuje sva- ku pohvalu g. kritičar, jer nije se zavezao za onijem koji gledaju samo da laskaju ili oponašaju modu: on čisto i bistro više puta priglavljiva da bez vjere ne može biti prave uzvišene poezije ni veličine. A da je tako osvjedočiti će se i po nekijem koji su u kujizi ocijenjeni, i koji su što su postajali stariji i iskusniji to su se više približavali izvoru svake velebnosti, vjeri. Nasladom i on donaša i mi spominjemo u ovom mjese- cu posvećenom Djevici Mariji, pjesmicu Car- duccievu: »la chiesa di Polenta«, one Pa- velića. U svoj knjizi se pak vidi ona samo- stalnost, ona sloboda, onaj razložiti sud, ona nepristranost koja je najbolji dokaz da g. kritičara ne vodi u ocijenama ništa drugo nego iskreni i čisti razbor, a to je glavno ako se hoće prave kritike i blagodatnog na- putka mlagjemu naraštaju. Iz svega se ovoga vidi, kako se djelo samo nameće da ga se razgrabi i da se kod učeće mladeži raspro- strani. rime Prof. Franić: Plitvička jezera. (Zagreb 1910. Tisak Kr. Zemaljske Tiskare. Pišćevim troškom. Cijena Kr. 10. Naručbe kod Lavoslava Schmida u Zagrebu. Bez dvojbe je komad raja zemaljskoga taj kraj, gdje se uživa miluh gora i cvije- ća, hlad vode, podneblja, romon tekućice, bik slapa. Zato je tamo hrlila si- lesija našinaca i inostranaca, zato su se ti- PRAVA CRVENA HRVATSKA Pir. G. Dr. Srećko S. Perišić vjenčao se je u Sarajevu sa gcom. Nadom Pavičić, kćerkom trgovca g. Ivana Pavičića. Čestita- mo! Svečanost na Orebiću. Na 24. ov. mj. bit će na Orebiću lijepa narodna svečanost: 5&50-godišnjica osnovanja sveča- nosti pomoćnice krstjana i 25-godišnjica gradnje ondješnje crkve. Gradnja svratišta u Dalmaciji. Iz Beča nam javljaju, da će se za kratko vrijeme osnovati društvo »Dalmatinische Bau-und Betriebs-Aktien-Gessellschaft fiir Hotel-und Kuranlagen« sa glavnicom od K 250.000. Sjedište društva biti će u Lon- donu. Glavnica je engleška i austrijska. iz novinarstva. Primili smo prvi broj »Renaissance«, glasila općina i općin- skijeh činovnika. Izlazi jedan put na mje- sec u Sinju. Urednik mu je naš sugragja- nin g. Petar Monti. Svrha ovog lista (kako se piše u uvodnom članku) jest: razvitak potrebite djelatnosti i uregjenje sviju odno- sa skopčanijeh s boljijem vogjenjem naši- oi jeh općina u službi i upravi. Djačka podružnica Družbe. Primamo od Djačke podružnice Družbe »sv. Ćirila i Metoda« u Spljetu: Izjavljujemo, da smo rok vučenja naše lutrije od 7/V. 1910 odgodili na 12/VI. 1910. Preporučamo svoj gospodi, koja se nijesu još odazvala naši- jem molbama, da to čim prije učine. Za slovenski jezik u Kranj- skoj. Za kranjske je gimnazije naredbom ministarstva nastave odregjeno, da se obuku u razredima gornje gimnazije vrši u sloven- skom jeziku u svijem predmetima osim u matematici, geografiji i povjesti, gdje ostaje njemački jezik. Ali rodoljubni srednjoškolski profesori idu za tijem da njemački jezik posve istisnu s kranjskijeh gimnazija. Megju- tijem su neki slovenski stručnjaci napisali naukovne knjige, koje su do sada falile. U- jedno su profesori zamolili slovenske za- stupnike, |neka oni interveniraju kod mini- starstva nastave, da se provede isključivo slovenska obuka u slovenskijem gimnazija- ma. Monopol na žigice. Pročelnici klu- bova raznijeh parlamentarnijeh skupina i- mali su neki dan u Beču konierencu sa ministrom-presjednikom Bienerthom. _Ras- pravljalo se i o uvedenju monopola na ži- gice. Bienerth je megju ostalijem spomenuo, da se namjerava, zajedno s monopolom ži- gica, uvesti i namet na aparate užižanja. Za svaki aparat plaćati će se 2 K na go- dinu. Promjena nekijeh ustanova kaznenoga zakona. Dne 15. ov. mj. bio je potvrgjen zakon, nedavno u parla- mentu prihvaćen, kojijem se ublažuju neki propisi kaznenoga zakona. Do sada obična kragja, zlobna šteta i prevara bila je kažnje- na kao zločin ako je šteta iznašala preko for. 25, od sada po novom zakonu treba da šteta iznosi barem 200 kruna, ako ima biti djelo kažnjeno kao zločin; iznosi li manje jem jezerima bavili ponajglavniji naši pjesni- ci, spisatelji, prirodoslovci; a ne manje glasoviti inostrani spisatelji i naučenjaci; ta- ko da o istijem postoji prava literatura, ka- ko je podobno iskazano pri svršetku djela, koje opsiže 439 stranica u velikoj osmini. Ova je knjiga korisna, dapače neophodno potrebita turisti, koji hoće da se naužije tog krasnog predjela; svakomu Hrvatu koji želi poznati ono što je najljepšega u postojbini, ono što su uzvišivali toliki pjesnici, opiši- vali priznati spisatelji, proučavali marljivi naučenjaci, iskazali učeni povjesničari, ispri- čali ponajbolji folkoriste, G. je spisatelj u- činio što i vješti cvijetar: on je sabrao sav materijal, što ga ima biti zapalo i silu truda i troška, pak je iz množine tolikog cvijeća posabrao najvitkije, najprikladnije, i sastučio u krasni vijenac, ili bolje nadasve u prvom djelu svoje radnje opjevao epos plitvičkijem jezerima. Zato ko god ljubi knjigu, vijerne opise, domaću povjest, rijetke ljepote toga kraja, kojijem se domaja naša ponosi, biti će haran g. spisatelju na ogromnom njego- vom trudu, na savjesnu i posve iscrpivu radnju u svakom vidu, a osladiti će štivo pribranijem ilustracijama onijeh krajeva i krasnijem položajnijem nacrtom plitvičkijeh jezera. | cijena je umjerena, kad se promisli kolika je knjiga i kakove su ilustracije, Du- go bi zavlačili kad bi htjeli istaknuti predno- sti i tačnosti knjige: nego završujemo i česti- tamo g. spisatelju, koji je domovini dao re- mek-djelo u toj vrsti literature, i preporu- čamo svijem onijem koji ljube rodni kraj, rodnu grudu, milu Hrvatsku, nek nabave djelo, i nauživaju se štiva, kako smo i mi Na malenkosti, koje bi se mogle g. spi- satelju pripisati, ne osvrćemo se, jer su sitnice. od 200 kruna, onda je prekršaj, o kojemu sudi kotarski sud. Kvalificirana kragja t. j. n. pr. kragja počinjena u društvu ili od služinčadi i t. d. bila je kažnjena kao zločin ako je ukragjeni predmet vrijedio preko for, 5, po novom zakonu treba naprotiv da pred- met vrijedi preko 50 kruna, ako se takovu kragju ima smatrati zločinim. Ispod 50 kru- na je prekršaj. Gdje je do sada trebalo, da šteta u spomenutijem zločinstvima iznosi preko 300 for. za da stvar dogje pred po- rotu od sada će trebati, da ta šteta iznosi barem 2000 kruna. Zločinstva izmegju 200 i 2000 kruna suditi će zemaljski sud, izuzam kvalificirane kragje, glede kojijeh će zemalj- ske vlasti suditi, ako je šteta izmegju K 50 —2000. Ovaj je novi zakon stupio u kri- jepost upravo na 1. ovog mjeseca a upora- viti će se i na ona zločinstva, počinjena prije proglašenja novoga zakona. Stjepan Radić o koaliciji i Hin. koviću tri dana prije izbora u rodu ! Izbor u Brodu obavljen je u su- botu dne 7. o. mj. U srijedu dne 4. o. mj. piše Stjepan Radić u svom »Domu« ovako: »... sada u brodskom kotaru frankovci i koalirci nijesu više dvije političke stranke, nego su to dvije razbijačke i gotovo razboj- ničke bande, jedna gora od druge. To je samo po sebi dovoljan razlog, da seljačka stranka stoji i ostaje sama za se, da se niti kod užega izbora ne miješa ni s frankov- skom, ni s koalirskom bandom, nego da seljački narod prizivlje i slaže u veliku se- ljačku družinu, koja se plugom hrani, a vje- rom i prosvjetom brani«. A u subotu dne 7. svibnja? U subotu taj isti Stjepan Radić zapovijeda svojim pri- stašama seljacima u Brodu, neka za tu koalirsku razbijačku, gotovo razbojničku bandu glasuju, neka se kod užega izbora s koalirskom bandom pomiješaju. A što veli Stjepan Radić napose o dru. Hinkoviću ? »Ko je fiškal Hinković, negdašnji Mozes ?« pita Stjepan Radić u »Domu« od prošle sri- jede, pa odgovara : »Najprije je bio ljubimac pok. Ante Starčevića, koji ga je zvao svo- jim Benjaminom. Onda je taj Benjamihi, i to pod Khuenom, pisao u službene magjaron- ske »Narodne Novine«: zatim se je bavio špiritizmom iliti dozivanjem duhova, a na- pokon se je opet primio fiškalije, te je do- ao na glas osobito time, što je (dakako za lijepu nagradu) branio optužene Srbe u ve- leizdajničkoj parnici. Seljačkih domova nije muntao kao Prebeg, ali mu zato u čitavoj hrvatskoj domovini nije ništa srcu priraslo«. Malo kasnije pak nazivlje Hinkovića »lisi- com Mozesom«. A prošle subote, dakle tri dana kasnije ? U subotu isti taj Stjepan Radić pozivlje svoje seljake, neka za toga istoga Hinko- vića, za tu istu lisicu Mozesa dadu svoj glas! Djeci, koja trpe na ometanju pro- bave, dava se za nekoliko dana izase- bice 3 ožice naravne Franjo-Josip grke vode, sa kojom se često postiže dobar uspjeh uslijed njezina djelovanja na želudac, crijeva ikrv. Od liječnika uvi- jekpreporučena najblaža »Franjo Josip«- voda ima prednost, da ne ometa na nijedan način ni najnježnije organe probave. U apotekama, drogarijama i prodavaonicama mineralnih voda može se dobiti. Gradska kronika. Lične vijesti. U ponedjelnik je sti- gao u naš grad, na putu za Rim, presvj. i prep. nadbiskup Dr. Josip Stadler, uz pratnju svoga tajnika Msgr. Cankar-a i primarnog liječnika Dra. Zechmeistera. U utornik je otputovao sa parobrodom »Dubrovnik« u Ba- ri, a odanle će željeznicom put Rima. Na po- vratku će se neko vrijeme zadržati u Veli- kom Lošinju. Umirovljenje i odlikovanje. Viši upravljač mjesnog poštanskog i brzojavnog ureda, g. Kliment pl. Ghetaldi, bio je na vlastitu molbu uimmirovljen, te mu je tom prigodom od Njegovog Veličanstva podije- ljen zlatni križ za zasluge, s krunom. Žaleći, da je otišao u mirovinu — jer je bio dobar i pravedan starješina, ljubezan i predusretljiv — srdačno mu čestitamo na zasluženom odlikovanju, najiskrenije želeći da za dugo i dugo bude uživati blagoda- tno stanje mira u krugu svojijeh milijeh; a njegovo blago i pravedno postupanje sa regjenijem, lealnost i kolegijalnost neka bude drugijem na izgled. Čitulje. U Nedjelju je umro u Zadru g. Renat Lederer, u 17,0j godini, sin naše- God. Vi sora glazbe i pjevanja u Preparandiji u Ar- banasima kod Zadra. — Nakon kratke bo- lesti umr'o je naš sugragjanin g. Josip No- dari, član naše »Hrvatske Radničke Zadru- ge«, koja mu je korporativno za sprovo- dom stupala, sa »Gunđulićevom« glazbom. — U Nedjelju je slijedio sprovod gci. Ma- riji Greguš, koja umrije u cvijetu mladosti. Laka im zemlja, a ucviljenijem porodi- cama naše iskreno saučešće. NM. V. Princ Ernest Saksonski. U utornik je imao stići u naš grad Ni. Vis. Princ Ernest Saksonski Koburg-Gotha, sa Ni. Vis. princesom i pratnjom, ali u subotu u jutro primivši u putu vijest, da je umr'o engleški kralj N. V. Edvard VIl., odmah je u Puli prekinuo putovanje i povratio se nazad. Putovali su sasvijem Zncognito, pod ime- nom »barun i barunica Arklow«. Vojni premještaji. Pukovnik c. k. Domobranstva u Gružu g. Mandel premje- šten je uslijed promaknuća u Galiciju, a podpukovnik mjesnog bataljuna c. i k. Rgmt. grof Lacy g. Tomasini na zapovjedništvo prvog bataljuna u Hercegnovi. Žalimo nji- hov odlazak, jer su bili dobri i skroz pra- vedni, od svakoga poštovani. U pomorskoj službi. Naš sugra- gjanin g. Niko konte Gozze, pomorski ka- petan, imenovan je c. k. lučkijem i zdrav- stvenijem odaslanikom u Zadru. I. R. Dogana Principale — Gra. vosa. Ovako je na kuvertama c. k. gla- vne carinare u Gružu. Hrvatskom jeziku ni traga! Već smo zabilježili da je i na Pore- znom Uredu u gradu samo italijanski — I. R. Ufficio Imposte, Ragusa. | ovo je sve naravno uslijed »uspješnog riješenja« jezi- čnog pitanja!! Dokle će se dotjerati sa i- gnoriranjem našega jezika, jezika cijele ove zemlje iznimaka? Ko da smo u srcu Italije! Gdje su »narodni borci« ?! Brijači grada i Gruža javljaju, da će u ponedjelnik na drugi dan Duhova biti cijeli dan dućani zatvoreni. iz Župe Dubrovačke pišu nam: ».... Imamo toga nekoliko stvari«.... pi- še u br. 34 »Dubrovnika« »nekoliko Po- stranjana«. Izmegju tijeh »nekoliko stvarf«, prva je koju iznose »frgovački posao« i »masni dobitci« župskijeh popova, koji ni- kako ne dadu, da se u Posiranju osnuje župnička »matica«! — Ko je pročitao sa- mo ovo, bit će se grohotom smijao, oso- bito Župljani pa i gragjani, koji sasvijem dobro poznaju tri župska popa i njihovu vrstu »spekulativnijeh trgovaca«, tako da sva- ki u Dubrovniku ima po četri-pet zgrada a la +Hotel Imperial« 1... . Ma onaj jadnik, koji odgovara za pisa- niju ludorija uvrštenijeh u »Dubrovniku« mogao bi barem čuvati se — ako umije — da ne odgovara za bedastoće. Mi baš s to- ga nijesmo u stanju, da mu odgovaramo, jer bedaci nijesmo. Govore ipak neki, da je utješljivo, kad su se počeli za spasenje katolika zauzimati i naši, oni dobri i lijepi naši — rišćani! - Župliani. Konocerat. Glazba Hrvatskog Pjeva- čkog Društva »Gundulić« pod upravom ka- pelnika gosp. Vjekoslava Raha izvršiti će drugi dan Duhova na 7 ur4 u večer pred »Općinskom Kafanom« slijedeći program : 1). Schubert: »Marsche Militare« (novo); 2). Raha: »Emilia« Ouvertura; 3). Strauss: »Čar valcera«; 4). Thomas: Romanza iz Op. »Mignon«; 5). Strauss: Potpourri iz Optt. »Šišmiš« ; 6). Albini: Koračnica iz Opti. »Barun Trenk«. Kumovi, kakav će tedar slati svome kumčetu? Vi brižno tražite što ljepši, što trajniji i zgodniji dar, koji- jem da obdarite kumče svoje. Najbolje će te ga darovati, ako ga upišete u »Društvo sv. Jeronima« ,kao doživotnog člana pla- tivši jednom za uvijek 10 (deset) kruna. Svake će mu godine dolaziti 4-5 novijeh knjiga, koje će ga neprestano sjećati na Vas. — Vaša je sveta dužnost, da se bri- nete za vjerski uzgoj svoga štićenika, a knjige »Društva sv. Jeronima« uz zdravu zabavu i korisnu pouku imaju i religijoznu svrhu, pak tako ovijem darom možete biti mirni, da ste bar donekle izvršili dužnost kršćauskijeh kumova. Ljepšega, trajnijega i za ovu prigodu zgodnijega dara teško ćete naći. Na ovaj pak način najbolje širite još i pučku prosvjetu. Usvojite dakle ovaj pre- dlog! — Novi se članovi upisuju kod mje- snijeh povjerenika Mp. Don Bara Broili i Mp. Don Spasoja Fabrisa, kalehete pučke škole. Lutelja. U subotu na 7. ov, mj. bili su izvučeni ovi brojevi od Trišć. drž. lutri- je: 26, 63, 50, 28, 84. iz Hev. Sokola, U iond Hrvatskog Sokola priložila su gg.: Ivo Pekas K 2, Vlaho Bogdan i Pero Pasarić po K 1, na ga sugragjanina g. Frana Lederera, profe-. ičemu upravni odbor zahvaljuje.