1

Br. 274.

ška, Francuska, Rusija i Italija, dočim su u
sretni čas ostali pri strani kako prosti mo-
trioci naša Monarhija i Njemačka. Naravno,
da je trebalo poslati kopnene čete i pomorske
ratne lagje da se prisile Krećani e bi odu-
stali od namjere svoje: silom se ne ugo-
vara, i Krećani su morali pristati i trpjeti
nekoliko godina vojničku okupaciju tijeh
vlasti. Tako je trajalo, dok se velike sile
ne dogovoriše da dignu vojničke posade;
a netom se to izvršilo Krećani podigoše grčku
zastavu i ponovno proglasiše da idu pod
vlast grčkoga kralja. Ponovno su velike si-
le otposlale nekoliko ratnijeh lagja, i sili-
mice su skinule grčku zastavu, i ponovile
da ne mogu pristati na volju Krećana! To
je ponovno nasilje velikijeh sila izazvalo u
Grčkoj silno negodovanje, tako da je dina-
stija bila gotovo biti protjerana, i zemlji je
prijetila prava anarhija. Oprezno je postu-
panje kraljevo osujetilo da se dogje do
razvrata i gragjanskog rata, koji je bio već
započeo, jer su se bile odmetle neke ratne
lagje; ali najviše je na javnom grčkom mni-
jenju uplivisalo uvjerenje, da će se ipak po-
stignuti e bi Kandija bila sastavni dio kra-
ljestva. Naravno, Visoka Kapija o tome ne
da ni prosloviti, dapače ona prijeti i mao-
ružava se; ali sva je prilika da će je ljute
nevolje i zdvojne nje prilike prisiliti da se
zadovolji sa kakovom novčanom otštetom,
kako je bilo i radi spora sa Austrijom i
Bugarskom. Ako postignu velike vlasti, ko-
je se u tom pitanju izložiše da uz takovu
novčanu otštetu Kandija se sajedini sa Gr-
čkom, a da se Arbaniji dade neka autono-
mija pak isprva bila i ograničena koliko se
god hoće, spasiti će Tursku od sjegurne
propasti, za čijem one najviše i idu, a sebi
će uskratiti mnogo briga, a možda će oda-
lečiti za dosta godina krvavu neman koja
mal da ne svake godine u turskoj carevini
prijeti sveopćem miru, dobrostanju Evrope.
Jedna bi ipak opstojnost mogla poremetiti
sve prepredene osnove velikijeh sila; a ta
bi bila fanatičnost muslimana, koji uzne-
mireni, jer svaki dan k zidu pritisnuti, a
sada po Mladoturcima razigrani, mogli bi
ustati kako spobornici vjere, razaviti zeleni
prorokov barjak, te onda se baš ništa iz-
vjesna ne bi moglo znati ni kazati, kako
bi nove križarne vojne mogle dospjeti. Sva-
kako tamo mira nema, tamo tutnji, a da li
će iza groma nadoći i trijes skora će nam
budućnost dokazati. Istočno se pitanje sva-
ki dan to više nameće i bilo bi za poželje-
ti da se velike sile dogovore e bi Carigrad
ostao o sebi kako slobodni grad i njegova
okolica a da se Arbanija prizna kraljevinom
o sebi, da se nešto predade Srbiji i Crnoj
Gori a nešto Bugarskoj, i tako da se zavr-
ši odivica jada i nevolja na Balkanu.

 

Vijesti iz naroda.

Iz Orebića.

(Svečanost bi. Gospe od Axgjela). 16.
Maja dan BI. Gospe od Angjela bje pro-
slavljen najveličanstvenije; crkva koliko iz-
vana toliko iznutra bila je veličanstveno
urešena. Iz jutra redale su se sv. Mise au
9 sati započe velika sv. Misa, uz pratnju
orgulja. Prigodno slovo izreče O. Angjeo
Jurica, kojijem pobudi pravovijerne da se i
unaprijed iskažu pravi sinovi i štovatelji
Marijini. Iza sv. mise bila je procesija sa
kipom bi. Gospe, uz prisustvo mnoštva pu-
ka. Ovaj veliki dan ostati će vječna uspo-
mena u srcu ovoga pobožnoga puka, vru-
ćom željom da i do godine još bolje pro-
slavimo.

Iz Klisa,

»Petar Kružić«, hrvatska čitaonica, sve-
čano se je otvorila na drugi dan Duhova.
Kako je junak Petar Kružić osvojio Klis
turcima i mjesto polumjeseca stavio križ
na našoj tvrgjavi, tako i njegova čitaonica
bila braničem Krsta i vjere! Veselje je bilo
općenito. Čitaonica je bila svečano blago-
slovljena. Cijelo je slavlje uzveličala luk-
šićka glazba svojijem udaranjem. Cvala i
napredovala naša čitaonica !

iz Orebića.

(1 Marica Pomenić). Dne 12 ov. mj. u
cvijetu mladosti premine dobra i plemenita
djevojćica Marica Pomenić, nakon duge bo-
lesti. Odgojila se u dubrovačkom zavodu
Milosrdnica. Kroz četiri godine što je bo-
ravila u zavodu vrlo je dobro napredovala
u naukama. Dovršivši nauke dogje k svo-
jijem roditeljima, ali ma žalost malo su je
uživali jer nemila smrt je pokosi, te tijem
ugrabi tužnijem roditeljima jedinu nadu.
Nije moguće opisati bol i tugu njezinijeh
tužnijeh roditelja i svojte, a osobito dundo-
va, koji su je očinski ljubili. Dne 13. bje

Do

 

 

izreče g. M. Luketa. Dobra i nezaboravna
Marice, uživaj rajsko naselje, a sa nebeski-
jeh visina svrni pogled na tužne tvoje ro-
ditelje i utješi ih! Vječni ti pokoj! — X.
iz Čilipa.

(Svečanost na Tijelovo). Javljaju nam o-
danle, da će u četvrtak na Tijelovo biti li-
jepa svečanost, sa procesijom, u koju svr-
hu da se već čine pripreme.

Politički pregled.

Italija o putu Nj. Vel. kralja u Bosnu.
Rimska »Perseveranza« piše o kraljevom
putu u Bosnu i veli, da je ovaj put pečat
utjelovljenju Bosne i Hercegovine u tijelo
monarkije. Vrijeme za ovaj put vrlo je do-
bro izabrano. Aneksija je uopće bila pokus
za čvrstoću trojednog saveza. ltalija se je
držala za aneksije lojalno, i akoprem se je
ogriješilo o stanovita prava, ipak je jedan-
put uregjen dvolični odnošaj Bosne, a time
je postignut veliki uspjeh. Danas će narodi
u Bosni u kralju Franji Josipu imati jedi-
nog suverena i svi će narodi uživati je-
dnakost.

Posjete turskog  prestolonasljednika.
Carigradski «Tanin« piše, da će nasljednik
turskog prijestolja, na svom povratku iz
Londona, zaustaviti se u Beču, Beogradu i
Sofiji.

Turski ratni ministar o arbanaškom
pokretu. Iz Soluna javljaju, 17. ovoga mje-
seca : Prije no što je ratni ministar Mah-
mud Šefket paša otišao iz Prizrena, o-
slovio je uleme i uglednike i rekao im je
megju ostalijem ovo:  Buntovnički pokreti
pod starom vladavinom bjehu obično pote-
kli iz žudnje izvjesnijeh ljudi, da od Sul-
tana Abdul Hamida izrabe odlikovanja i
subvencije i bjehu vazda lokalne naravi.
Ali sadašnja pobuna nalikuje općem ustan-
ku, koji se vješto rukovodi. No vlada će
najenergičnije postupati i pokret sasma u-
gušiti. Vlada uživa potpuno povjerenje posl.
komore, te će učinjeti svoju dužnost. Jedan
bugarski ministar, da bi udovoljio zakonu,
naredio je da se puca na narod. I on (go-
vornik) odgovoran je ministar, 40.000 ba-
juneta i 60 topova čekaju na njegovu za-
povijed. S toga ne zaboravite, da ova po-
buna znači ne samo rugobu po vladu već
i po cio obrazovani svijet. Prepuštam Va-
ma, da iz mojijeh riječi potegnete korist.

Austro-Ugarska i Srbija. Kako javljaju
iz Beograda, pregovori, koji se tamo vode
izmegju delegata Austro-Ugarske i Srbije,
teku prema izvještajima mjerodavnijeh srp-
skijeh faktora vrlo povoljno, tako, da ima
nade, da će se oni uskoro vrlo povoljno
završiti. Sami pregovori biće dovršeni pre-
ma tamošnjijem informacijama za koji mje-
sec dana, a onda će se zakonski nacrt o
trgovinskom ugovoru izmegju Austro-Ugar-
ske i Srbije podnijeti u oba parlamenta mo-
narhije. Naravno, da i sada vladaju megju
delegatima neke nesuglasice, poimenice one,
koje se tiču pitanja o izvozu svježeg mesa,
o provozu srpske stoke i žitka kroz mo-
narhiju.

Crna-Gora — kraljevina. Iz Beča ja-
vljaju, da će se crnogorski knjaz Nikola
prigodom jubilejskijeh svečanosti (po svoj
prilici 1. Avgusta o. god.) a u prisutnosti
srpskog kralja Petra i talijanske kraljice
proglasiti za kralja.

Dogogjaji u Arbaniji. Zapovjednik turske
vojske u Prizrenu javlja, da je cijeli usta-
nak u Arbaniji bio vanredno spretno vogjen.
Nu vlada će ga ipak ugušiti, jer je ustanak
sramota svega civilizovanog svijeta. Iz Ca-
rigrada pak javljaju, da iz kosovskog vila-
jeta stižu glasovi, da je narod izjavio, da
će se pokoriti i plaćati poreze.

Dogogjaji na Kreti. Carigradska štampa
žestoko piše o dogogjajima na Kreti i na-
glasuje, ako zaštitne vlasti neće da poduzmu
mjere protiv Krete, tađa će Turska sama
potražiti svoja prava. Neke novine javljaju,
da se vojska mobilizira i da je mornarica
dobila nalog, da otplovi u Egejsko more.

Putovanja bugarskog cara. Iz Sofije
javljaju: Bugarski car otputovao je na po-
greb kralja Eduarda. To će ujedno biti nje-
gov posjet na kraljevskom dvoru. Car će
putovati doskora u Pariz i Rim, a da se ne
će svratiti u Beč, Berlin i Budimpeštu. Iz
Rima putuje car u Cetinje, da čestita knjazu
Nikoli na jubileju.

 

Zaoštrenje kretskog pitanja. Carigrad,
17/6.: Budu li muslimani isključeni iz kret-
ske komore, porta će se obratiti zaštitnijem
velevlastima ili da odmah naprave red na
otoku, ili da će se ona sama zato
Četiri

ključenje, pa se već megju njima vode ži-
vahni , što da se učini. — Atena,
17/6.: Venizelos

PRAVA CRVENA HRVATSKA

ili Grci stvorili sadašnji opasni položaj na
Kreti. Budu li muslimani učestvovali u kret-
skoj komori, moglo bi doći do zapletaja,
tijem više, što iz Carigrada potiču, da napra-
ve nered, ne bi li onda zaštitne velevlasti
posredovale. Komora se megjutijem već sa-
stala i njemu povjerila sastav nove vlade.

Sporazum izmegju Japana i Rusije. Be-
čka »N. Fr. Presse« javlja, da će prema in-
formacijama, što su stigle bečkijem  diplo-
matskijem krugovima, japansko-ruski spo-
razum već se u najskorije vrijeme oživotvoriti.
Usmeni je sporazum već zaključen, te se
tek treba da još pismeno formulira. Premda
taj sporazum zasijeca samo u gospodarsko
pitanje, općenito se drži, da mu se imade
pripisati dalekosežno političko značenje.

Pogibelj rata. Javljaju iz New-Yorka: Sva-
ki čas se očekuje naviještenje rata izmegju
država Perii i Ekvador.

Ko hoće da se uzdrži svježak i
zdrav, neka uzme svake sedmice naj-
manje jedanput pred ručkom po žmula
od vina naravne Franjo-Josip-grke vo-
de. Ova odmah reguliše prenatrpani
kono probave uslijed velike ješe ili pićai
to brzo i bez boli, čisti krv, djeluje korisno
na promjenu tvari te tim brani od ko-
jekakovih razboljenja. Franjo Josip-grka
voda odlikuje se stalnim djelovanjem
pri ugodnoj i cijenoj uporabi. Odabe-
reno od akademije medicinske u Pa-
rizu. (455)

 

Domaće vijesti.

»Bila bi još bolja!“ | ako je ova
upadica »naprednjaka« Ivana Lorkovića u
raspravi o izbornoj reformi -— na odgovor
Dra. Bošnjaka Dru. Paveliću, da su Star-
čevićanci pisali i radili za sveopće pravo
glasa e da što više postignu a da nijesu
tako radili, da bi reforma još gora bila —
izazvala buru smijeha, ipak, ako malo du-
blje zaviri u smisao riječi otkriva nam se
žalosna i prežalosna istina. Najeklatantniji
nam je to dokaz, da zaularena »srpsko«-
hrvatska koalicija ide za umištenjem naše
stranke a po tom i hrvatskog narodnog ži-
vota. Utuči stranku koja u narodu gaji hr-
vatski osjećaj, nađu u slobodu i jedinstvo
pa na razvalinama Hrvatske podići nešto
drugo. Taj nam se zavjet odrazuje na sva-
kom području bilo sustvenom bilo upravnom,
u saboru, na ulici, u uredu, u školi, ali naj-
bezobzirnije i najbezočnije u novoj izbor-
noj reformi. Dok su sve tačke izbornog reda
promijenjene — a skoro sve na gore —
dotle je samo zadržana podjelba izbornijeh
kotara. Ova je podjelba omogučila kroz
punijeh 20 godina nasilno vladanje bana
crne uspomene Khuen Hedervarya, jer je
favorizovala i tugjinski elemenat proti hr-
vatskom. Dva ili više kotara, gdje je pre-
težan hrvatski elemenat, spojiše se u jedan,
dok tugjinski kotari ostaše netaknuti. Na
mnogo veći broj hrvatskijeh izbornika ot-
pada jednak broj zastupnika kao i na zna-
tnu manjinu »srpsku«. Dovoljan budi jedan
samo primjer: Zagrebačka županija broji
560.000 stanovnika većinom Hrvata i ima
17 zastupnika, a županija srijemska 380.000
duša većinom grčko-istočnjaka i ima tako-
gjer 17 zastupnika. 180.000 Hrvata nemaju
dakle prava niti na jednog ciglog zastu-
pnika! U samom prilogu izborne reforme
kaže se, da ima 34 kotara, u kojijem hr-
vatski elemenat nema većine a pribroji li se
k tome 17 kotara gdje Hrvati imaju tek ne-
koliko postotaka većine — koja slogom izme-
gju »Srba« i sve više rastućijeh doseljenijeh
elemenata i nasilnijem postupkom vlade lako
može biti paralizovana — tada tugji ele-
menat ima 51 zastupnika a Hrvati se mo-
raju natezati megjusobno jedino u 37 ko-
tara. Naravno je, da će se tu upotrebiti
proti čuvarima prava hrvatskoga naroda sva
najgadnija srestva, kao ona skoro u Brodu
i tada od hrv. sabora lako postade beograd-
ska skupština! Kada ne bi ništa drugo te-
retilo tu vajnu »srpsko«-hrvatsku koaliciju,
kada bi ona bila sjajnija od sunca, dovoljne
su ove brojke da nam pokažu, da nas u-
vjere, e se je koalicija za volju svojijeh že-
ludaca prodala tugjoj misli i gadno izdala
hrvatski narod. Nego ove kobne brojke i-
madu još drugu mnogo crniju stranu, Čla-
novi »srpsko«-hrv. koalicije, tobožnji Hrvati,
kojima je sve jedno zvalo ih se »Srbima«
ili Hrvatima, — dok to za »Srbe« ne vri-

— ne samo da tijem načinom jačaju

 

 

 

 

neće udariti Magjare po prstima, da ne di-
raju u hrvatska prava, ta što ih briga za
hrvatska prava, oni od Hrvatske ne vode
računa, jer je ona po njihovom priznanju
magjarska provincija!

Hrvatski narode, otvori već jednom oči
i otjeraj tu kugu od sebe!

Bosanski sabor. Iz Sarajeva javlja-
ju, da će Njegovo Veličanstvo kralj dne 2.
Juna o. g. novoizabrane zastupnike bosan-
skoga sabora primiti u audijenciju i dati
svakoga pojedinoga prestaviti. Dne 3. Juna
biti će sabor svečano otvoren po nadvoj-
vodi Leopoldu Salvatoru.

Arhitektonske slike iz Dalma-
cije. Znameniti ingleški arhitektonski ča-
sopis »The Builder«, koji izlazi u Londo-
nu, donosi u broju 3505. lijepi broj arhi-
tektonskijeh slika iz Dalmacije.

+ Fra llija Lacić. U Orašju u Bo-
sni umr'o je na 16. ov. mj. u 78.9j godini
fra Ilija Lacić, najstariji franjevac u Bosni.
Laka mu ljubljena rodna gruda, za koju
je posvetio sve svoje sile. Vječna mu sla-
va a harna uspomena u odanom hrvatskom
narodu!

Nadbiskup Stadler u Rimu. U
ponedjelnik je stigao ovaj brzojav iz Rima:
»Nadbiskup Stadler prispio je ovamo. U
svijem prelatskijem krugovima srdačno je
primljen i s velikijem interesom popraćena
su njegova razlaganja o prilikama u Bosni
i Hercegovini. Danas je Sv. Otac primio
Nadbiskupa u dugu audijenciju. Nadbiskup
je otišao od Sv. Oca potpuno uvjeren 0
velikoj ljubavi Sv. Oca prama katolicima
Bosne i Hercegovine«.

izjava biskupa Dra. Krapoa.
Budimpeštanski list »Fiiggetlen Magyaror-
szag« donaša članak pod naslovom »Hr-
vatske zemlje«. U tom člauku ruga se dja-
kovačkom biskupu dru. Krapcu radi njego-
ve izjave, kojom je rekao, da će ne samo
slijediti svoga velikoga prešastnika Stros-
majera, već da će se dapače trsiti natkriliti
ga. Osobito mu se ne dopadaju biskupove
riječi: »Nikada nijesam bio neprijatelj naše
hrvatske domovine«. Taj magjarski list pi-
ta naime, što će reći k tomu magjarska vla-
da. (Ovo je zaista skrajnja magjarska be-
zobraznost. Zar će hrvatski biskup i hrvat-
ski sin pitati za dozvolu magjarsku vladu,
smije li rećt, da će raditi za svoju domo-
vinu? Magjarska bahatost zaista ne pozna-
je granice. | to su prijatelji koalicijonaša !)

Spomenik A. Mihanoviću u
Klanjcu. i Zagorju ispod starog Cesar-
grada bistra Sutla teče i oplakuje rek bi
zagrljene gore dviju posestrima Hrvatske i
Štajerske. U ovom, božjom prirodom na-
darenu kraju, spjevao je Ante Mihanović
hrvatsku himnu »Lijepa naša domovina«.
Nekolicina Klanjčana, sinova našega Zagor-
ja, uvažujući zasluge Mihanovićeve, odluči-
la je uz pomoć naroda podići mu spome-
nik u Klanjcu. I uspjeli su. Hrvatski se na-
rod odazvao prinosima. Spomenik izragjuje
Robert Frageš, te će se 15. avgusta ov. g.
svečano otkriti.

Stalno Hrvatsko Kazalište za
Dalmaciju“. Vrijedni intendant zagreba-
čkog kazališta g. Dr. Tresčec pl. Branjski pre-
duzeo je korake, da ostvari važnu ideju po-
kojnog Miletića : osnovanje stalne dramatske
družine za Dalmaciju i Primorje. — Po os-
novi g. Tresčeca, bilo bi sijelo te družine
u Spljetu, a biti će osnovana kao podružni-
ca kralj. zemaljskog hrvatskog kazališta u
Zagrebu, koje će družinu opskrbljivati gosto-
vanjem svijeh umjetničkijeh sila, bibliotekom,
garderobom, dekoracijama i t. d. Iz Spljeta
polazila bi družina na gostovanje po svijem
većijem gradovima Primorja i Dalmacije, a
kasnije i Bosne. — Za finansiranje te, po
naše narodnosne prilike važne ideje, zamolit
će gospodin intendant subvenciju kraljevine
Dalmacije, dok bi i općine davale svoju o-
bičnu subvenciju. U gradovima gdje će dru-
žina gostovati, biti će osnovani kazališni
odbori, koji će upravljati gospodarskom i
financijalnom stranom poduzeća, a nadzor
nad tijem i ma provedbu umjetničkog pro-
grama voditi će uprava Zagrebačkog kaza-
lišta.

Na taj način bila bi blizu ostvarenju davna
želja svijeh rodoljuba, da imademo stalnu
i dobru družinu, koja će nam u materinskom
govoru prikazivati umjeće našeg i stranog

repertoara.
Nema sumnje, da će ova namjera gospo-

God. VI.

i zaslužuje svake pažnje i potpore. Forma
nam se čini vrlo prikladnom, jer je praktična :
posve neovisna mogla bi opet za-
pasti u pogibeljno eksperimentiranje, a za-
grebačko kazalište dali će ipak moralni oslon
poduzeću i veliku pomoć tijem više što će
se tako i mnogi troškovi reducirati.

Na stvar ćemo se, naravno, još vratili, dok
poprimi praktične oblike, a uvjereni smo da
će ova pohvalna i po narodnu stvar sasvi-
jem korisna namisao naići na opće odobra-
vanje.

pAgramer Taghbiatt“ o govo-
ru dra. Vladimira Franka. Sjajni
stvarni govor zast. dra. Vladimira Franka o
izbornoj reformi, u kojem je nepobitnijem
argumentima dokazao, kako ova izborna
reforma favorizira srpstvo, izazvao je u ne-
pristranoj štampi veliku pažnju. Naravno, da
mladomagjaronske novine prikazuju taj_go-
vor kao neku floskulu, a dijelom ga opet
sasvijem mimoilaze, što je u ostalom naj-
bolji znak, da ih je silno upekao.:-

»Agramer Tagblatt« u br. od 13. ov. imj.
bavi se na uvodnom mjestu sa govorom
dra. Vladimira Franka i veli megju ostali-
jem: Ono, što je dr. Frank jučer u saboru
iznio, tjera svakoga na razmišljanje. Njego-

\vi su argumenti tako teški a izneseni su u

tako stvarnom obliku, da izazivlje mirno i
stvarno pobijanje. Ujedno se »Agramer Tag-
blatt“ obara na nasilni postupak, kojijem
se terorizira opozicija i na upadice mlado-
magjarona za vrijeme govora zast, Vladi-
mira Franka; jer su te upadice bile obične
psovke, a nijesu bile kadre oprovrgnuti
stvarno razlaganje govornika. Nedvojbeno
će taj patrijotični i nepobitnijem argumen-
tima prožeti govor i u ostaloj iskrenoj hr-
vatskoj štampi izazvati one komentare, ka.
kove taj govor i zaslužuje.

Zagrebačka drama doći će u je-
seni u Dalmaciju. Početkom septembra ide
u Sarajevo, eventualno i Mostar, onda za
12 prestava u Dubrovnik, a koncem septem-
bra dolazi u Spljet, gdje će davati najma-
nje 12 prestava,

Ispiti osposobljenja. Kod ispi-
tnog povjerenstva za opće pučke i gragjan-
ske škole u Arbanasima ovijeh dana polo-
žiše dobrijem uspjehom ispit osposobljenja
ovi učitelji: Marko Božajić, Lovro Hribar,
Marcel Kolin, Pavao Kremenić, Marko Ma-
ričić, Toma Morović, Josip Pichler, Šimun
Šestan, Ivan Valentić i Ivan Vigato.

Nadgrobni spomenik biskupu
Strossmayeru. Djakovački kaptol na-
ručio je kod jednog osječkog klesara za
K 11.000 nadgrobni spomenik za biskupa
Strossmayera. Spomenik će biti od karar-
skoga mramora.

Posjet Dalmatinaca u Bosnu.
Inicijativom  spljetske trgov.-obrtničke  ko-
more zapodjenuta je akcija, da se upriliči
posjet dalmatinskijeh trgovaca u Bosnu.

imenovanja i premještaji na
sudu. U sudbenoj struci slijedila su ova
premještenja:: Kot. sud. Pržić iz Vrgorca u
Tijesno, Dujmović iz Šibenika u Spljet,
sudci Moscovita iz Metkovića u Omiš, Bo-
rović iz Imotskoga u Supetar, Radonić iz
Benkovca u Metković.

Imenovani su kotarskijem sudcima Fabrio
iz Dubrovnika za Omiš, Miloslavić iz Kni-
na za Vrgorac, Vidak iz Tijesnoga za Du-
brovnik, Tocigl iz Supetra za Šibenik.

Imenovani su sudcima : Arneri za područje
prizivnoga suda u Zadru, Buttazzoni za Imol-
ski, Palmarsan za Benkovac, Krstelj za Knin.

Tršćanski tofijani“ u Milanu.
U nedjelju je nekoliko stotina Tršćana pri-
redilo izlet u Milan. Đeček je bio, dakako,
svečan kao braći iz »nespašenijeh« zemalja.
Bilo je i žestokijeh govora, kao što se mo-
že razabrati iz izvještaja milanskijeh movi-
na, a na milanske pozdrave ozdravio je u
ime tršćanskijeh talijanaša odvjetnik Vida-
ković, pardon: Vidacovieh! Po ovome sa-
mom imenu mogli su Milanci stvorili sebi
najbolji pojam 0 »čistokrvnosti« talijanaša
s ove strane Jadrana !

Zanimiv je u današnjem broju našeg
lista oglas sreće Samuela Heckschera senr.
u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom
i potankom isplatom ovdje i u okolici do-
bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da
mi svakoga na njezin današnji oglas već
na ovom mjestu upozorujemo.

An e R

Gradska kronika.

Zlatno Mise, Sutra se navršuje 50
godina da je hrvatski rodoljub,

 

operete | gjanin, ugledni starina (iranjevac Otac_Da-

nijel Radmilović, 34 prvi put prikazgo Sve:
višnjemu. Neoskvrnjenu  Žrtvu. Serafinskom
ljubavlju, svojom prirogjenom dobrotom
svakome se omilio. Širom pokrajine pozna!
kao vrijedan p od svakoga što-

 

van, bio je uvijek na diku svome Redu i

a