ESENS ES S Seed Br. 275. telu »Neretva«. Putem će stajati čete u dvo- redici. Po podne dijeliće Vladar audijencije, za tijem će razgledati grad i vodovod. U 5 ura biti će dvorski objed. U 6 ura 30 minuta krenuće vladar dvor- skijem vozom iz Mostara u Sarajevo, a o- davle će se izravno preko Broda vratiti u Beč. Do Bosanskoga Broda pratiti će vla- dara poglavica zem. vlade general pješaštva Varešanin i civilni adlatus barun Benko. # .. Javljaju iz Mostara: U svečanoj sjednici primilo je gradsko vijeće sa najvećijem oduševljenjem saopćenje gradskog načelnika o dolasku Njegova Ve- ličanstva ovamo, te je pri tome burnijem o- duševljenjem pozdravilo Njegovo Veličanstvo zajedno sa brojnijem slušateljima, koji su prisustvovali sjednici. Ujedno je gradsko vijeće glasalo jedno- glasno gradskom poglavarstvu neograničen kredit za najsvečaniji doček Njegova Veli- čanstva, te je da ovjekovječi uspomenu na historijski dogogjaj dolaska Njegova Veli- čanstva u Mostar, jednoglasno zaključilo, da se uvede električno osvijetljenje grada sa 1 do 2 milijuna kruna i parno kupatilo od 60.000 K. , * # »Več. Sarajevski List« u broju od 23. ov. mj. donaša : Po prispjelijem vijestima u svoj zemlji je ovladala velika radost povodom dolaska Njeg. Veličanstva u Bosnu i svuda se stanovništvo sprema na najsvečaniji do- ček vladara. Kako smo već javili, iz Bije- ljine, Brčkog i Bos. Šamca stižu 400 naj- uglednijijeh gragjana svijeh vjerozakona u naročito pogogjenom i okićenom parobrodu u Bos. Brod, da se poklone Njeg. Veličanstvu. Općinsko zastupstvo u Banjaluci zaključilo je, da se korporativno pokloni vladaru u Sarajevu, odnosno u slučaju, da to ne bude provigjeno u rasporedu, onda u Doboju. Po daljijem vijestima želi seljačko sta- novništvo duž cijele pruge od Bos. Broda do Sarajeva, da se postavi u redovima po uzvišenijijem mjestima duž pruge i da odonle pozdravi vladara u prolasku. Crkvene op- ćine spremaju se, da sa zastavama izidu na prugu i — kako čujemo — svećenstvo će blagosloviti voz sa Njeg. Veličanstvom. Po rasporedu zastaće dvorski voz još i u Za- vidoviću. Kako dalje doznajemo iz pouzdana vrela, Njeg. Veličanstvo ne će ni u Sarajevu niti u Mostaru davati općijeh audijencija obzi- rom na veliki napor, koji Njegovu Veličan- stvu već i sa samoga dugoga puta predstoji i na kratko vrijeme Njegova boravka, koje će i onako biti ispunjeno raznijem sveča- nostima i poklonstvima. Politički pregled. Austrija. Prema najnovijijem vijestima čini se, da do konferencija za sporazum izmegju Nijemaca i Čeha neće doći. »Korr. Zentrum« javlja naime, da vlada želi jezično pitanje riješiti zamo za Česku, dočim česki agrarci tome oponiraju. Oni će se teško odlučiti, da sudjeluju u takovijem pregovorima te kane predložiti zakon, kojijem bi se jezično pi- tanje riješilo za cijelu Austriju. Parlamen- tarno povjerenstvo Slavenske Sveze imalo bi se ovijem predmetom u svojoj budućoj sjednici potanje baviti. Odluči li se Sveza, da se ova osnova putem prešnog predloga stavi na dnevni red zastupničke kuće, tada će postati suvišne sve konferencije, koje snuje vlada. Ako pak Slavenska Sveza ne odabere toga pakta, onda će vjerojatno tra- žiti, da se konferencija bavi ne samo jezični- da će to biti lijepi prizor, vidjeti vas skru- šena i oborenih očiju! A koja slava za toga fratra? Ala će se biti nadut vratio kući! Ne love se take ribe svaki dan, ni svakom mrežom. Budite sjegurni, da će vas izna- šati kao primjer, i kad pogje propovijedati podalje od ovoga mjesta, govorit će o vama«. I ko zna, koliko bi se.još bio rugao svo- jemu vrijednome drugu, da ga ovaj nije srdito prekinuo, vičući, da je već dosta. Kać pak Don Rodrigu nije pošlo za rukom da ugrabi Luciju, kad je sav zlovoljan s tog neuspjeha bijesnio kao divlja zvijer, baš tada mu dogje pred oči Atilijo, i nišaneći na njihovu okladu, s porugljivim mu licem i znakom dobaci samo ove dvije riječi: »Sveti Martin«. Na taj se način on ispod brka smije i ruga svome rogjaku i onda, kad mu se čini, da ga radi prijateljstva i časti za- jedničkoga imena mora podupirati u sva- kom podhvatu, biti mu pri ruci u svakom poslu. Ali time još više ga razdražuje, | u tome stoji razlika izmegju obojice. Dočim Don Rodrigo, pokvaren do kostiju, nezna i ne može da obuzda svoje strasti. Atilije, ne manje pokvaren od njega, znade se prama prilikama i potrebi pretvarati, strasti voje obuzdati, jednu stvar mješte druge tako lijepo prikazati, da se gotovo svi pu- šthju od njega voditi za nos. Kakav je on jem pitanjem za Česku, nego za cijelu Au- | striju, te bi u njoj imali sudjelovati svi narodi. — Ovijeh dana povesti će se otom pregovori izmegju Slavenske Sveze, Poljaka, Rusina, Talijana i Rumunja. Njemački za- stupnici dakako da se protive ovakovom ri- ješenju jezičnog pitanja, te je sigurno, da ne bi sudjelovali u takovijem konferencija- ma. Kakovu, dakle svrhu mogu imati ova- kovi i neobvezni pregovori glede konferen- cije za sporazum, kada je unaprijed sigurno, da ili jedna ili druga stranka ne će sudje- lovati ? Talijansko brodovlje u Baru. Talijansko brodovlje pod zapovjedništvom admirala De Orestisa bilo je u Baru u Crnoj Gori do- čekano uz pozdravne salve topništva. Knjaz Nikola, primajući admirala, izrekao je go- vor, u kome je najprije pozdravio brodov- lje kao udove lijepog tijela Italije, u kojima bije žestoko srce naroda. »Ljepota i snaga su vezane uz lagje ltalije. To brodovlje je došlo sa »lagune«, da mu donese pozdrav zemlje, majke kulture, koja svijesna svoje slavne prošlosti pouzdano koraca prema budućnosti; da mu donese pozdrav veliko- dušnog i pametnog kralja, dragog kao si- na, i kćeri i unuka talijanskijeh princeva«. Poziva admirala, da vraćajući se u ltaliju reče: da »srce crnogorskog knjaza i njego- vog naroda jednodušno bije sa srcem lta- lije, i da je veza izmegju ovijeh dvaju na- roda neporušiva«. Nazdravlja konačno veli- čini Italije, zdravlju kralja i kraljice i tali- janske dinastije i napretku talijanske mor- narice, uspješnog srestva za održanje že- ljenog mira. Kritični položaj u Grčkoj radi Krete. Berlinski »Local Anzeiger« javlja iz Atene: Položaj u zemlji opet se znatno zaoštrio uslijed razvoja kretskoga pitanja. Kraljevski om kao i dinastija mogu biti spremni na novu žestoku navalu i boj. Nema dvojbe da su porasle nade Grčke glede konačne aneksije Krete uslijed držanja većine u kret- skoj narodnoj skupštini, a naročito radi vra- tolomnijeh izjava Venizelosovijeh, ali nema ni o tome dvojbe, da najnovije vijesti iz Londona i Pariza o nakanama zaštitnijeh vlasti pretvaraju u prah sve te nade na po- sve jasan i nedvojben način. Posljedica sve- ga toga je rastuće vrijenje megju grčkijem pučanstvom, koje je u prvom redu nape- reno proti vladajućoj dinastiji i njenoj vla- dalačkoj politici, Kako mora da je sadanji položaj u Grčkoj ozbiljan, to se već i oda- tle razabire, što je zadnje ministarsko vije- će s obzirom na zamršene odnošaje u ze- mlji zaključilo brzojavno pozvati grčkoga kralja da se bezodvlačno vrati iz Londona u Atenu. Pitanje talijanskoga sveučilišta, Kako iz Beča. javljaju, o pitanju talijanskog sve- učilišta predleži slijedeće izvješće: Njemački savez nema ništa proti tomu, da se u Trstu postavi talijansko sveučilište. Nijemci su sa- mo proti tome, da se talijanski fakultet priključi bečkomu sveučilištu. Misli se, da ni Slaveni neće biti proti tome, da se u Trstu postavi talijansko sveučilište, ako se Jugo- slavenima dadu neke pogodnosti na polju pučke prosvjete. Načelno stoje kršćanski so- cijali proti Trstu, kao budućemu sjedištu talijanskoga sveučilišta. To se svagja na upliv sa dvora, jer se stanoviti dvorski kru- govi boje, da bi se tijem još više razmahala iredentistička propaganda. Vlada je uslijed toga raširila vijest, kojom propagira posta- vljanje talijanskoga fakulreta u Beču. Kršćan- ski socijalisti će po svoj prilici popustiti toj želji dvora. Njemački narodnjaci vele, da u tome majstor, izbija iz samih njegovih | riječi. S načelnikom se mjesta ne pazi do- bro, jer je to čeljade naduto, umišljeno, koje se u svemu poziva na svoje prijatelj- stvo sa španjolskim kaštelanom i svakom prigodom ističe ono svoje povišno fragmen- tačno znanje. Ali je to načelnik po ćudi Don Rodrigu, jer u mnogim prigodama znade vidjeti i nevidjeti, čuti i nečuti. Stoga i kori Don Rodrigo svojega rogjaka, veleći mu: »Zar ne može jedan načelnik biti tikva i tvrdoglavac, samo kad je poštenjaković«. A što za Don Rodriga znači biti poštenja- ković, to nam je jasno, kad znademo ka- kav je poštenjaković on sam. Razabravši Alilije, da Don Rodrigu puno do toga stoji, da načelnik bude s njegove strane, evo što mu _ govori: »Znadete li, što imam srca za vas učiniti? Ja sam kadar poći glavom u pohode gospodinu načelniku. Ah! kako će biti sretan ste časti. I ja sam kadar pustiti ga da govori po sata o knezu vojvodi i o našem gospodinu španjolskome kaštelanu, i dati mu pravo u svemu i onda, kad ih izvali onako krupnih«. I kako postupa s na- čelnikom mjesta, isto će učiniti sa stricem grofom. (Slijedi.) PRAVA CRVENA HRVATSKA neće nipošto pristati na to, pak i talijanski djaci izjaviše u svojoj skupštini, da će pro- svjedovati proti talijanskom fakultetu u Beču. Trgovački ugovor izmegju Srbije i mo- narkije. Buduće sedmice nastaviti će se pregovori za trgovački ugovor izmegju Sr- bije i Habsburške monarkije. Pogranični okršaj izmegju Crne Gore i Turske. Iz Soluna javljaju, da je kod Mal- kovca na crnogorskoj granici bio krvavi o- kršaj izmegju pograničnijeh stanovnika cr- nogorskijeh i turskijeh, a u njemu je sudje- lovala i turska pogranična straža. Tri su Cr- nogorca mitva, a jedan je ranjen. Car Vilim u Beču. Kako je sada kona- čno ustanovljeno, car Vilim će u Beč prispjeti u mjesecu septembru da lično čestita vla- daru u povodu njegova osamdesetoga ro- gjen-dana. Arnautski ustanak. Ministar rata Mah- mud Ševket paša izdao je proglas na Ar- banase u Prizrenu. Poziva Arbanase na mir, inače da će upotrebiti nasilna srestva. U Ar- baniji da ima 50.000 vojnika, da uspostave red, a ako bude potreba, da će ih poslati još toliko. — Neke bugarske čete pojavile su se kod Maleša i navalile na jedno bo- sansko selo. Vojnici ih progone. — Za Ar- baniju biće u svihu uzdržanja mira nakon pacifikacije osnovan posebni oružnički kor. U isto vrijeme biće postavljena nova jaka policajna organizacija. Prema službenijem vijestima razoružanja Arnauta napreduju u punoj mjeri. Bugarski car protiv ruskoga ministra. U francuskijem se političkijem krugovima go- vori, da se je bugarski car Ferdinand, raz- govarajući s mjerodavnijem političarima, po- tužio na Izvolskog, ruskog ininistra vanj- skijeh posala. Izvolski da mu je dao takove savjete, koji su Bugarsku stavili u vrlo ne- ugodnu i tešku situaciju. Njegov put u Pe- trograd je bio vrlo neuspješan, što se u Bugarskoj vrlo loše tumači, a to sve imade zahvaliti Izvolskom. Riješenje kretskoga pitanja. Kako iz Pariza javljaju, uvjerava se sa mjerodavne strane, da su se Pichon i Grey sporazumi- jeli radi načina kako bi se imalo riješiti kretsko pitanje. Franceska i Ingleška pre- dložiti će odnosnu osnovu zaštitnijem vla- stima na odobrenje. Po toj osnovi dobiti će Kreta dalekosežnu autonomiju, nu osta- je pod suverenijem turskijem gospostvom. Predlog je otišao već petrogradskoj vladi. — Carigradska »Jeni Gazetta« saznaje, da su se Francuska, Ingleška i Italija već spo- razumjele radi pitanja, na koji način će se podijeliti Kreti autonomija. Rusija još nije odgovorila na taj predlog. Prema tijem vi- jestima dobila bi Kreta istu autonomiju kao i istočna Rumelija. Porta će imenovati gu- bernatora, koji mora biti činovnik jedne neutralne države. Zaštitne vlasti preuzimlju pako i nadalje garanciju, da će tursko car- stvo zadržati suverenitet nad Kretom i da će vršiti i nadalje svoju vrhovnu kontrolu. U Portinim krugovima dvoji se o istinito- sti te vijesti. Car Vilim o savezu evropskijeh dr- žava. Ministar Pichon izjavio je dopisniku »Matina« o razgovoru s njemačkijem carem Vilimom u Londonu, koji se tom zgodom izjavio o njemu simpatičnoj ideji saveza evropskijeh država. »U interesu čovječanstva i civilizacije«, reče car, »morali bi se uje- diniti veliki narodi, jedan drugoga podupi- rati i osnovati veliki mirovni savez«. POMOĆNICI KRŠĆANA 24. maja 1910., kad Orebićani slave 50. se da je pokroviteljica njihove župe, a 25. obljetnicu " su joj sagradili novi ram. Danas k Tebi, čista Djevo, Pomoćnice svih kršćana, Preko mora, preko gora, Lete duše Pelješčana; Iz Tvojega bijelog hrama Slavljenje se zvona vije, A čuje ga tko je tamo, I tko tijelom tamo nije; U njegovoj duši sjaje Tvoja slika sveta, mila, I zavjeti i oltari, Voštanice i kandila; Misli tužan da je doma, Opet dijete, Djevo sveta, Da Te s majkom i sad moli Za svog oca nakraj svijeta; Čini mu se da još čuje Dah tamjana i ružica | da još ga sunce grije nijeh iz zjenica . .. |Zaboravlja na sve muke Domaće vijesti. Iredentistička zavjera u Tr. stu. Djevojka Anita Brandalino u Trstu pri- mila je iz Gorice razglednicu što je sadr- žavala uvredu Veličanstva. Tako je redar- stvo ušlo u trag daleko razgranjenoj ire- dentističkoj zavjeri s đeleizdajničkijem cilje- vima. Kod više su društava izvršene kućne premetačine, pri čemu je redarstvu dopalo u ruke mnogo otegotnoga materijala. Dosle je uapšeno osamnaest osoba. Izvide vode prvi državni odvjetnik Dr. Zenkovich i istra- žni sudac Spongia. Raspuštena su do sada tri društva. Nadalje su uapšeni: odvjetnički perovo- gja Dr. E. Hoeberth iz Zadra i neki De- peris. Čitulje. U Svirču na otoku Hvaru pre- minula je ggja. Kate Carić, u 85.0j godini, majka Makarskoga biskupa presvj. Dra. Jurja Carića. U Algiru umro je na 16. ov. mj. austro-; ug. konsul g. Gjuro barun Rodić, u 46.0j godini, sin pok. namjesnika dalmatinskoga Gavra bar. Rodića. Laka im zemlja, a ucvijeljenijem naša iskrena sućut. Proti uvozu patvorenoga vina. Zastupnici austrijskijeh vinogradarskijeh kra- jeva često su ovijeh zadnjijeh dana dizali glas i tužbe u pogledu ogromnoga uvoza patvorenijeh vina u našu državu, jer to sve neugodno utječe na cijenu našega doma- ćega vina, ne obazirući se na druge kobne posljedice. Zastupnici namjeravaju se obra- | titi vladi sa imperativnom molbom da po- radi sve što je moguće, e da zapriječi stro- gom zabranom pridodavati vinu alkohola i šećera. Izborni sporazum. U Spljetu na 23. ov. mj. Hrvatska narodna stranka i stran- ka D.ra Josipa Smodlake, zaključiše: 1) U predstojećijem izborima zastupnika na Carevinskom Vijeću, za koje je »Hrvat- ska Pučka Napredna Stranka« već postavi- la svojega kandidata u osobi D.ra Josipa Smodlake, »Hrvatska Stranka« neće ista- knuti protukandidata. II. Izabire se megjustranački odbor, u ko- ji će svaka stranka imenovati po sedam li- ca, a koji se do potrebe može proširiti, sa zadaćom: a) da podržava uopće nužni do- dir izmegju stranaka; b) da u buduće o- mogući zajedničko pretresivanje i sporazu- mno riješavanje svijeh važnijijeh po itički- jeh izborničkijeh i gradskijeh pitanja; c) da poradi, da se pri općinskijem izborima, ko- ji se do godine imaju obaviti za potpunu obnovu općinskoga vijeća, sporazumno i dogovorno postave kandidati i da većina bude iz Hrv. nar. stranke; d) da trajno o- bavještava izabrane zastupnike Spljeta na Cesarevinskom Vijeću i na saboru o potre- bama i željama birača. Kakvi su zadarski talijanaši. »Hrv. Kruna« donaša : Ovih dana imalo se riješiti pitanje, kojim dumnama da se povjeri pučka kuhinja u Zadru. Oni članovi javne Dobrotvornosti koji su Hrvati, predlagali su, da se pozovu dumne iz Zagreba, koje pozna- ju i talijanski, dočim su talijanaši htjeli i većinom glasova odlučili, da se pozovu du- mne iz Brescie u ltaliji koje ne znadu 'ne- go samo talijanski. Je \i to elemenat kojim razbor vlada ? Pravo javnosti. Ministar za bogo štovje i nastavu udijelio je privatnoj žen- skoj trgovinskoj školi u Kotoru pravo javnosti I na društvo zlobnih ljudi, I, ko negda, s orguljama Diže pjesmu čistih grudi : Moli, Gospe, Sinka Svogu Za svakoga tko uzdiše; Ti svakomu budi majka, Koji majke nema više! Moli, moli za sve borce, Što istine svijetom siju, Što poznaju sve ljepote, Plač i radost, poeziju . , . Za sve tužne pravednike, Što nepravde pritiskoše, Što Tvoj Sinak otkupio, A što braća izdadoše; Za sve slabe, potlačene, Što, uza svu sirotinju, Sve podnose, ne tuže se, , Ne preziru, ne proklinju; Za patnike, što se znoje, Da obilje drugim dadu, A na tom im ne zavide, I gladuju, a ne kradu; Za sve, koji s ljudske zloće Samo žuč i suze piju, Svoje srce izjedaju, God. VI Gradska kronika. Odlikovanje. Javljaju, da će našemu zemljaku g. Nikoli vit. Mihanoviću, austr. konsulu i brodovlasniku u Buenos-Ayresu, biti udijeljeno plemstvo — plemić Dolski — jer je g. Mihanović rodom iz Dola kod Stona. Promaknuće. G. Antun Nardelli pro- maknut je za carinarskog nadzornika te do- dijeljen carinari u Kotoru. Čestitamo! Položio ispit. G. Hektor Dabinović, prislušnik pri mjesnom Sudu, položio je u Zadru sudački ispit sa dobrijem uspjehom, te je opredijeljen u Imotski. Čestitamo! Čitulja. U Nedjelju u večer preminuo \je u Gružu g. Pero Arbanas, posjednik, u \52.0j godini, te mu je u utornik bio prire- | gjen lijep sprovod na grobište sv. Mihajla \u Lapadu. Laka mu zemlja, a ucvijeljen jem | naše iskreno saučešće. | Izleti ,Hrvatskog Sokola“, U \ Nedjelju je »Hrvatski Soka« sa podmlatkom \priredio izlet u Čilipe, a prekjučer u Zaton, ite je svuda bio lijepo primljen i svesrdno pozdravljen. Izleti su dobro uspjeli u sva- kom pogledu. Preksinoć na povratku iz Za- tona bili su dočekani sokolaši pred paro- brodom u gradskoj luci od ogromnog broja omladinaca, te su se gradom razvile ugo- \due, skladne ovacije »Hrvatskom Sokolu« \i vilom podmlatku. Pred njima je okolo ci* \jeloga grada sve do sokolane stupala ve- \lika masa Hrvata omladinaca, kličući i pje- | vajući rodoljubne pjesme. | Bojni brod ,,Sebenico“* stigao je u ponedjelnik u Grušku luku, te se usi- |drio u zalijevu Rijeke, a u utornik na po- dne nastavio je svoj put. | U pomorskoj službi. Naš sugra- |gjanin g. Petar Sukno, pomorski kapetan, | imenovan je lučko-zdravstvenijem vježbeni- kom u Dubrovniku. Rijetko starinsko zvono. Crkva matica u Pločicama u Konavlima posjeduje jedno zvono saliveno godine 1080., te mu ima sada 830 godina !To je najstarije zvono u Dalmaciji, a možda i u Austriji. Kako javljaju iz Beča, c. k. središnje povjerenstvo za sačuvanje starinskijeh spomenika, načelno je odlučilo kupiti to rijetko zvono i predati ga muzeju u Dubrovniku da ga čuva. Ku- povnu cijenu utanačiti će arheološki stiu- kovnjaci. Poučno-zabavni izleti. Jedno do- maće poduzeće priregjivati će počamši sa prvom Nedjeljom mjeseca Junija poučno- zabavne izlete u našu okolicu i obližnje o- toke. Izletima će prisustvovati po jedan pro- fesor, koji će blagohotno tumačiti izletnici- ma razne prošlosti u odnosnije1a mjestima. Prvi izlet biće priregjen na otok sv. Andrije. Cijena za polazak i povratak biće dosta y- mjerena. XIV. megjunarodni novinarski kongres. U subotu po podne stigao je pred gradsku luku Lloydov parobrod »Tha- lia«. Na njemu su bili novinari, na svome četrnaestom megjunarodnom kongresu štam- pe; sjednice obdržavaju na istom parobro- du. Ovdje su se iskrcali, a parobrod je ot- plovio u Grušku luku. Bili su u našoj Ri- jeci, a sav grad nijesu imali kada razgledavati, jer su pred večer otputovali put Opatije. U gradu i u Gružu pred parobrodom svi- rala im je u počast muzika. Na dočeku ni- jesu bile zastupane mjesne novine, i ako su naši novinari imali da prvi tu budu, a za njima zvani i nezvani, Ali kud će tevi Al' krvnike ne ubiju; Za nemoćne, za grješnike Š Bez svjetlosti i bez hljeba Moli, Djevo, moli sveta: Molitve im Tvoje treba! Al' najviše za nevoljne, Koje ljubav u svijet sprema, A za koje na tom svijetu Nitko nigdje srca nema, I za bijedne očajnike, Što uzalud Boga traže, Moli, Majko, moli Sinka, Neka im se On ukaže ! ....,. Moli za sve Pelješčane, Kad na smrti ruke sklope, Na zelandskim poljanama, Il' na moru, kad se tope; Kad od milog zavičaja Tisuće ih milja luče, A knjemu ih i Tvom hramu, Kano danas srce vuče !. .. Čuj kako Te mole djeca, Čuj kako Ti slave zvona; Ako molit' mi ne znamo, Nek umole Tebe sre! Kriletić.