Br. 278.' pije i slobodne adrapovce, da ne ćemo tr- pjeti navala na katoličke osjećaje naše. Plakatiiuia, kilometričnijem člancima s ve- likijem naslovima i podnaslovima te osta- lom hajkom neopranijem jezičinama na- stoje pokretaši, kako bi koga odvratili od sutrašnje vjerske i crkvene katoličke proslave. Huškaju učenike proti učiteljima, roditelje proti školi, pozivaju izazovno na neposluh, na otpor proti školskijem i vjerskijem obla- stima, sazivaju konačno skupštinu proti toj katoličkoj vjerskoj i crkvenoj proslavi, na kojoj će glavnu riječ voditi Moses Hinković. Pokreteni uvijek i sustavno napadaju samo katoličku vjeru, crkvu, vjerske svetinje i nje- zino svećenstvo. Nijesu oni antiklerikalci u opće, dakle recimo protivnici i klerikalizma grčko-istočnog, već su oni protivnici samo rimo-katoličke vjere. Jeli se ikad još našla u »Pokretu« ma i riječ prikora kojemu pra- voslavnomu popu, jeli »Pokret« ikada pri- govarao vjerskom obredu grčko-istočne cr- kve, recimo kojoj procesiji njezinoj, jeli kada dimuo i jednom riječi na koju god sveti- nju vjere ili ustanovu crkve grčko-istočne? Ako Tomašićeva vlada i njegov šef bo- goštovlja dopusti, da se u naše srednje, pa ćak i muške škole uvuče nesmetano protu- vjerski i protucrkveni duh s pomoću sami- | jeh učitelja i profesora, koje u prvom ređu | pozivaju pokretaši na otpor proti vjeri, — ako Tomašić i Amruš pogju tijem pravcem, onda mogu svoje djelo zaista okruniti i krunom iframasonštine. Na koncu upozorujemo na ovaj absurd: vlada dozvoljava sutrašnju procesiju i svet- kovinu u čast Srca Isusova, u kojoj ima sudjelovati djaštvo i učiteljstvo, a ujedinio ta ista vlada dozvoljava u oči te crkvene katoličke svetkovine jednu javnu skupštinu, koja poziva pravi rat proti sutrašnjoj svet- kovini. Što to znači? Nu jedno zaboravlja Tomašić: vjeru, koju on dopušta napadati i izvrgavati ruglu, tu vjeru ispovijeda Njegovo Veličanstvo, naš kralj, kojega je Tomašić namjesnikom u Hrvatskoj. Neka ne misli Tomašić, ako je on odmetnik od vjere katoličke, apostala, da smije sudjelovati aktivno, kroz svoj slu- žbeni list, u akciji proti svojoj bivšoj vjeri. Da mu se to nebi osvetilo! * * # »Mi Hrvati, katolici grada Zagreba pro- testiramo da nam se vjerski osjećaji blate i pogrgjuju po framasunskoj i socijal-de- mokratskoj družbi, kao što osugjujemo i onaj postupak, kojijem se pogoduje tomu blaćenju našijeh vjerskijeh osjećaja!« Golemi trobojni plakati s gornjijem tek- stom osvanuli su po svijem ulicama našega glavnoga grada. Čudno li se zagledali u nj, kad opaziše, da se iza ovijeh redaka koči golemi niz vlastoručnijeh potpisa. Nalazimo ovdje narodnijeh zastupnika, sveučilišnijeh profesora, doktora, zaslužnijeh gragjana, radnika i sveučilištaraca — sve sami muževi, — a ko zna, da su svi pot- pisi sakupljeni samo dan prije u nekoliko sati, ko znade, da se potpisi ne dobivaju onako lako, kako možemo sakupiti ljubo- pitnu svjetinu, da prisluškuje manifestacijo- nijem govorima, sigurno će mu imponirati | taj broj, tijem više, što su hotice izosta- vljeni mnogi potpisi ljudi, na koje s pra- vom računamo, ali se radi posebnijeh pri- lika nije htjelo, da im se imena javno iz- nose, makar su mnogi od njih, kako zna-. mo, najsastavniji dio manifestacijonijeh skupština. Doista — eto nam opet jednoga dokaza — da bijeli naš Zagreb još nije zabacio i pogazio imena i baštine gdjedova, da još mnogi i mnogi drže ono geslo, što ga je hrvatski narod baštinio čisto i neokaljano — u trima frazama: Za krst časni i slobodu zlatnu! Bog i Hrvati! Sve za vjeru i za dom! Vijesti iz naroda. Iz Trstenoga. (Svečanost Srca Jezusova). Ovogodišnja se je svečanost srca Jezusova ovdje izvan- redno obavila. Uoči dana svečanosti bila je priregjena rasvjeta sela, a poljana pod platanom krasno urešena zelenijem vijenci- ma, hrvatskijem zastavama i balonima, te je izgledala ko jedna dvorana; iz raznijeh vrtova razlijegala se je iz dječijijeh grla po- svetnica srcu Jezusovu, a mnoštvo naroda iz Trstenoga, Brsečina i Orašca motrilo je aadivljenjem taj piizor. Na sami dan Srca Jezusova dne 3. o. mj. redale su se tihe sv. mise, a oko 9 sati započme velika sv. misa. Nakon toga uputi se duga povorka u potpunome redu. Pod platanom bio je načinjen oltar, krasno urešen, gdje je bio postavljen kip presv. Srca Jezusova. Uz ga- nutljiv govor vič, Dn. I. Lepeša slijedila je posveta sveopće mladeži. Za tijem se je povorka povratila u crkvu. Oko 6 sati po podne slijedio je blagoslov. Istog dana oko 8 ura u večer u velikoj dvorani I. Pašete na urešenoj pozornici školska djeca poza- bavila su narod raznijem deklamacijama i pjevanjem, što je sve prisutne zadivilo, te se je nekoliko tačaka moralo opetovati. Na 10!/2 ura svak se je zadovoljan razišao, no- seći u srcu krasnu uspomenu ovog dana. Iz Orašca. (Postalija). Mjesni listonoša običavao je češće zanemarivati predati strankama pisma, te se je desilo slučajeva da bi i prešna pi- sma stala kod listonoše 4-5 dana. Više je puta bio na to upozoren, ali sve uzalud. Obično su važnija i prešnija preporučena pisma, ali kod njega su i po njegovu po: stupanju — s nekima preporučena pisma od manje vrijednosti! Neki dan se je desio slučaj, da je u najbližoj dalečini pošte predao nekoliko preporučenijeh pisa- ma tek drugi dan oko podne. Kad je bio upitan, zašto nije predao prije, odgovori : »mogli ste poslat uzet sami«! Do koga je moli se nek bi izvolio ovo urediti. (Blamaža naprednjaka). Dne 12. o. mj. dubrovački naprednjaci valjda potaknuti od nekijeh oraškijeh zelenjaka pripravljali su se prirediti izlet u Orašac, i tom prigodom \možda podučiti svoja dva-tri mjesna o nau- \ci i stranci »velikog« njihovog vogje. Ali su se sami izvrgnuli raglu, i naumljeni i- zlet nije im uspio s toga što nije našao o- daziva. Čuli smo i to, da su bili uzeli »srp- sku« muziku, jer da im »Gundulićeva« ne miriše, a samo s toga jer je hrvatska. | po tome dakle »naprednjaci« dokazuju koliko im je stalo do hrvatstva, i da je njima bli- ži ilalijanaš ili »srbin« nego li Hrvat! Na oprez braćo Hrvati, da vam ne dogju u va- šu blizinu ovakove lije, nego ih odma od sebe prezirom otjerajte, ne dopustite im u vašijem kućama niti da krokom kroče: da- leko od zelenjaka, od tobožnjijeh »demo- kratskijeh Hrvata«! (Amerikanska loza). Prošle je sedmice putujući učitelj poljodjelstva g. Baranović ovamo obdržavao predavanja o posagjiva- nju amerikanske loze. Na glas njegovog do- laska odazvao se priličan broj slušaoca. A-| merikanska je loza preuzela maha, tako da! ju se ovijeh dana na više mjesta presagju- | je gdje prije i nije, te se je ove godine dosta raširila. Iz Maloga Stona. (Slavlje Srca Jezusova). Na 3.0. mj. bje u Malom Stonu velika crkovna svečanost: blagosov novog kipa Srca Jezusova i posve- ta Božanskomu Srcu. Večer prije bijaše mje- sto sjajno rasvijetljeno, uz bacanje vatro- meta. Jutrom u 8 !/2 sati sakupiše se u crkvu sva djeca, te pod crkovnijem barjakom i spomen-trobojuicom, na kojoj je naslikano Presv. Srce — odoše u susret djeci iz Ho- dilja, koja isto tako bjehu se uputila, te svi skupa pjevajuć nabožne pjesme dogjoše u crkvu. Tad g. župnik blagosovi svečano lijepi drveni kip, koji je izvolila darovati ugi. g.a G. Medi, te održa kratak govor o što- vanju Božanskog Srca. Za tijem bje pjeva- na sv. Misa, preko koje stupiše ma sv. Pri- čest više stotina osoba, a iza Mise veličan- stveni ophod kroz iskićene ulice. | Veličanstvena povorka zaustavi se na o- | bali gdje bje načinjena sred pet velikijeh | | | borova lijepa kapelica okićena zelenilom, slikom Presv. Srca s prigodnijem natpisom na ulazu i milijem trobojnicama. G. župnik zanosnijem riječima ocrta svrhu svečanosti, \ pozvavši djecu, da daruju svoje srce milom Srcu Jezusovu i da kad odrastu budu hra- bro vojevati za svoga nebeskoga kraja pod onom zastavom, na kojoj se nalazi kao zna- men sigurne pobjede njegovo izranjeno Sr- ce; a omladina i narod, da obnove posvetu i spasonosne odluke, što su pred deset ljeta svečano obrekli. Ganutljiv je bio prizor i utješljiv, kad su naša nevina dječica na iz- ričiti župnikov upit, obećala presv. Srcu: vijernost i odanost, ljubav, posluh i svaku krijepost, te kad u potvrdu toga zapjevaše divnu i omiljelu »katoličku Marsiljezu« : »Ho- ćemo Boga«. Tad g. župnik obavi sv. čin posvete i blagosovi djecu po obredniku. Pjevači pjevahu pjesmu: »U slavu svetoga Srca«, a dječica stupahu do sv. kipa, da da- \ruje svaki lijepu kitu cvijeća. Još nam pred \očima lebdi ona mila pojava, još nam u ušima zuji onaj Angjeoski glas dvaju dobri- jeh učenika Brboleže i Primića, kad su čedno \stupili pred sv. kip, te naklonivši se najsmi- \jernije poklonili Presv. Srcu veoma lijepo \srce od cvijeća, uz zgodnu deklamaciju. Iza \djece izmole i odrasli otprošnju Presv. Srcu, (a tad iz preko hiljade grla zaori zanosno pjesma posvetnica: do nebesa, a ophod se uputi dalje. Na povratku u crkvi bje blago- | sov sa Presvetim i uz zanosno pjevanje \posveta cijele župe. Tijem završi ova divna svečanost, ali onaj zanos i ona ljubav, što mas potakoše na tako dirljive i veličanstve- ne iskaze počitanja i ljubavi napram Srcu, \koje se iscrpilo iz ljubavi prama nama, ne- iće je svršiti, a ma ni za zeru samo \ohladnjeti. — Omladinci. | PRAVA CRVENA HRVATSKA Domaće vijesti. Atentat na poglavara Herceg- Bosne, bar. Varešanina. Srpska lojalnost. U času, kada se svečanijem načinom predaje zemlji i njezinijem zastu- pnicima u ruke najveći dar, što ga je Nje- govo Veličanstvo narodu namijenilo; u času, kada prestavnik posvećene osobe našega uzvišenoga Vladara otvara prvi bosansko- hercegovački sabor, podiže neki Žerajić svoju zločinačku ruku i ubojito oružje protiv za- mjenika Njegova Veličanstva! Na osobu koja posebnijem načinom prestavlja Njegovo Ve- ličanstvo našega sijedoga kralja, počinjen je. atentat iz srpske ruke, a po tome na Nje- govo Veličanstvo našega Vladara. Taj je odgovorio Njegovom Veličanstvu na Njegov dar i dobročinstvo — sa revolverom u ruci. Pet je hitaca ispalio na kraljeva zastupnika, da ga ubije. To se je dogodilo u srijedu u 11% sati pr. podne, kad se je poglavica zemlje Ni. Pr. baron Varešanin vraćao kući. U kočiji je šnjim bio adjutant, četnik Kol- ler. Kočija je bila prekrita, jer je padala kiša, a kad je prošla Carevom ćuprijom pro- juri jedan hitac iz revolvera ispred kočijaša, drugi je pogodio uzde, treći projuri ispred lica Varešanina, a četvrti odmah iza glave, probivši pokrov kočije; nije falilo već ne-| koliko milimetara i treći i četvrti hitac bio bi pogodio bar. Varešanina, peti hitac pro- bio je desni drugi dio kočije i prešao na lijevi. Zločinac je odmah kad je počeo pu- cati, zatrčao se urlikajući za kočijom. Ali sre- ćom je nedaleko bio umir. stražar Maksi- njuk, te netom je čuo pucnjavu potrčac je za atentatorom. Kad je atentator ispalio peti hitac, doleti do njega i pograbi mu ruku, a ovaj ispali hitro šesti hitac sebi u usta a sedmi u desnu sljepočicu i sruši se mr- tav. Atentator je pravnik zagrebačkog sveu- čilišta, a zove se Bogdan Žerajić, (po »Pic- colu«: Cerić). Došao je iz Zagreba na 1. ovoga mjeseca a sama dva dana prije pri- mio je od vlade 60 kruna da može otići polagati ispit. Kod njega je nagjena pra- vnička legitimacija, dosta movaca i nasli- \kana anarhistična krvava glava s velikijem kosama ruskijeh nihilista. Policija je pri izvidima uapsila Jova Starovića, Srbina, rc- dom iz Gackoga, radi sumnje, jer se je o- vaj družio sa atentatorom Žerajićem, a još \se je dala u potjeru za pravnikom Stevom Meljovićem, takogjer Srbinom. Netom su hitci ispaljeni Varešanin je i- zišao iz kočije, te se povratio na mjesto, gdje je zločinac u krvi ležao. Riječima : »Gdje je to smeće?« prešao je poglavica zemlje k zločincu, a onda se pješice upu- tio put Konaka, praćen burnijem ovacijama. Jutros se obdržava u katoličkoj stonoj crkvi u Sarajevu svečana služba Božja sa Te Deum, u zahvalu Božjoj milosti, da je sačuvala dobioga poglavicu, kraljeva zamje- nika, Hrvata Marijana baruna Varešanina od zločinačke ruke! Previšnje odlikovanje. Presvi. nadbiskup sarajevski Dr. J. Stadler primio je vanredno previšnje odlikovanje, naime: Njegovo je Veličanstvo upravilo mu svoju fotografiju, sa vlastoručnijem hrvatskijem potpisom »Franjo Josip«, u prekrasnom ma- sivnom zlatnom okviru sa briljantima. Ovo previšnje odlikovanje najbolja je za- dovoljština presvj. g. nadbiskupu za sve o- ne klevete, kojima se je nabacivala na nje- ga neprijateljska štampa. Harakternom i veleuglednom presvi. g. Dru. Stadleru naj iskrenije čestitamo! Promocija. G. Antun Politeo, odvje- tnički kandidat iz Starigrada, bio je na 11. o. mj. u Zagrebu promoviran na čast do- ktora prava. Čestitamo! Hrvatska skupština u Sara- jevu. U Nedjelju po podne obdržavala se u bašći »Trebevića« u Sarajevu hrvatska skupština. Bašća je bila dupkom puna pu- blike. Govorili su Dr. Dražić, Jablanović, Andrić, saborski poslanik Veseličić, Boić, Tadin i opet Dr. Dražić. Na koncu je pri- mljena rezolucija, u kojoj se veli, da je Hr- vatima kod dočeka vladareva od strane vla- de nanesena uvreda pa da treba izvojštiti zadovoljštinu. U tu svrhu će posebna hr- vatska deputacija poći u Beč. Rezolucija se ima saopćiti brzojavno svijem listovima u Trojednici, te u Beču i u Budimpešti. Da- lje je zaključeno, da poseban odbor od 3 lica od strane Starčevićanskog kluba pogje lično do svakog katoličkog gradskog za- stupnika u Sarajevu, da mu saopći rezolu- ciju i zatraži neka se odreče gradskog;man- data. Raspuštena Općina. Vlada je u sporazumu sa Zem. Odborom raspustila općinu Makarske. Uzrok je, kako »Našem Jedinstvu« javljaju, što načelnik g. Klari nije više imao većine u vijeću a, kako se čuje, ni u upravi, te nije mogla više da funkcijoniše. Bosanski sahor, U srijedu na 15. ov. mj. zemaljski je poglavica Varešanin o- tvorio zemaljski sabor u Sarajevu. Poslije njegovoga pozdravnoga govora slijedila je zakletva zastupnika. Iza čitanja pozdravni- jeh brzojavka utanačio se je dnevni red za prvu sjednicu od četvrtka. Novi metropolita. Presvi. i prep. Dr. Pulišić imenovan je Nadbiskupom Za- dra i Metropolitom Dalmacije. Iz sve duše se radujemo, jer će po Njemu crkva naša mnogo napredovati i steći, što je baš i pri- jeka nužda bila. Živio! Bos.-Herc. vlada tjera veliko- srpsku propagandu. Pišu »Hr. Dnevniku« iz Bos. Gradiške: Nedavno bio je na ovdašnjoj osnovnoj školi školski na- dzoraik na inspiciranju. Interesirajući se na- zornik je što šta ispitivao ali nada sve ga je razočarao odgovor jednoga dječak na pitanje, neka nabroji sve srpske zemlje: Dječak reče: Srpske zemlje su Srbija, Sta- ra Srbija, Crnagora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slavonija, Dalmacija itd. Na- zornik samo pogleda, što se to zbiva u ško- li, gdje je, da li je u Šumadiji, ili u okvi- ru habsburške Monarhije! Stvar se odma raznijela Gradiškom i sve; je samo gledalo, što će biti s učiteljem, koji ovakove obuke iskazuje pred inšpektorom. Nadzornik je stvar tužio na vladu u Sara- jevo, davši svemu točan opis, ali stiže ova- mo brzojav iz Sarajeva, da je vlada izvje- šće odobrila, te prema tome neće postupati protiv učitelja, dodavši na izvješće samo: Zur Kenntnis genommen! Dakle u novom kursu i to doživljujemo! Nije čudo da svijet, pa i učitelji ovako rade! Nove zadruge u Dalmaciji. O- snovane su nove ribarske zadruge u Lopu- du, Maranovićima na Mljetu i u Velojluci; uljarske zadruge u Gradcu, Podgori i u Tu- čepi, a u Grudi u Konavlima seoska bla- gajna za šteduju i zajmove. Slovenske pučke škole u Tr- stu. Dok »Felix Austrija« ima novaca samo za njemačke škole u Tislu, dotle su Sla- veni upućeni na to, da iz svojijeh srestava uzdržavaju svoje škole. Ovijeh dana imala je podružuica slov. Čirilometodske družbe u Trstu svoju redovitu skupštinu. Iz izvješća te skupštine razabiremo, da družbina škola u predgragju sv. Jakova ima 920 učenika (413 dječaka i 507 djevojčica). Tražilo se prostorija za šesti razred muške škole, ali nije se moglo naći. Osim toga uzdržava družba već dvije go- dine u sredini grada mješovitu pučku školu. Djevojačka škola biti će od godine do go- dine povisivana dok postane osmorazrednom. I tako Slaveni u Trstu uza sve to, što plaćaju državi poreza kao i svi drugi, mo- raju vlastitijem troškom i uz mnogo truda čuvati svoju djecu od odnarogjivanja, ali zato će svejedno »Felix Austria« u nezgodi ogledati se najprije sa Slavenima — sa pu- nom kapom obećanje! Za gradnju crkve Majke Bo- žje trsatske. Kako nam je poznato po našoj hrvatskoj povijesti, da je kučica Majke Božje prispjela iz Nazareta na Trsat u Hrvatsku dne 10. Maja g. 1291., i tu je boravila 3 godine i 7 mjeseca, pa je tako posvetila zemlju hrvatsku. Crkva, u kojoj se štuje čudotvorna slika Gospe od milosti. To je prvo hrvatsko svetište, što čuvaju si- novi sv. Franje asiškoga. Svake godine mnogo tisuća hodočasnika Hrvata i Slove- naca hodočaste to naše svetište, ali kako je malena ta crkva, da se ne može zado- voljiti sadašujijem potrebama, odlučili su veleč. OO. franjevci da sagrade dostojniji i viši hram na čast Majke Božje, koji će biti na diku Hrvata, pa su već poslali i u Dalmaciju veleč. O. Solana Šurinu, franjevca, da kupi dobrovoljne prinose za gradnju nove crkve. Već je ovijeh dana dobio dopust od c. kr. Namjesništva u Zadru i crkovnijeh oblasti, da može slobodno sakupljati po našijem krajevima. Toplo preporučamo ro- doljubima, da svak, po svojoj mogućnosti, doprinese svoj milodar veleč. O. $urini za gori spomenutu svrhu, da se što prije sa- gradi lijepi spomenik pobožnosti hrvatskog naroda na Trsatu. Dopust vojnicima za vrijeme žetve. Zajedničko ministarstvo rata izda- lo je opća pravila za ljetošnje dopuste voj- ničkoj momčadi za vrijeme žetve. Prama ovijem općijem pravilima, nuždne potanke odredbe izdavat će zborna zapovjedništva u dogovoru s političkijem vlastima, even- tualno s poljodjelskijem zadrugama. Ljetne vježbe ratno mornari. ce. Dne 15. o. mj. započele su ljetne vje- žbe austro-ugarske ratne mornarice, što će potrajati sve do 12. septembra. Stališ eska- dra tako će se pojačati, da će se staviti u službu gotovo svi brodovi, krstarice i tor- piljarke, vojničke vrijednosti. Mornarica će imati da izvrši velike taktičke i staleške za- daće. Vježbe će obuhvatiti cijelo Jadransko more. Sanatorij Račić & Marinković u Spljetu. »Naše Jedinstvo« donaša: U sanatoriju svečano su izvješene slike N. P. g. Varešanina, Presvijetlog Joza viteza (r- nice kanonika, i g. dn. Jure Biankinia nar. zast., na trajnu uspomenu harnosti i po- štovanja, kao prema velezaslužnijem za o- vaj nam tako humanitarni i korisni zavod. Već ođ početka januara o. g. nabavio je Rontgenov zavod sanatorija najmodernije sprave za Finsen-ovo svijetlo, najsjegurnije srestvo liječenja bolesti kože »Lupus«, te vrlo komplikovani aparat za Thermopene- traciju, sa kojom je nedavno glasoviti ki- rurg Doyen u Parizu ustvrdio, da je u loj metodi našao sjeguran način liječenja rak rane. Dok se aparat u tom smijeru još ku- ša, te se definitivni sud neda izreći, apa- rat za (Thermopeneitraciju, pomoću kojega se dade povisiti temperaturu raznijeh dije- lova tijela, i to ne samo kože, već i mu- skulature živaca i kostiju do 40—42% C., i više, izvrsno upliviše na bolesti, reumati- čne, neuralgične, te kronične eksudate sva- ke vrsti. U svijem prostorijama i sobama sanato- Irija uveđena je električna rasvjeta. Dvora- na za operacije posjeduje, osim šest ele- ktričnijeh svjetiljaka, dvije velike diferenci- jalne električne lampe, na lik, od 5000 svi- jeća snage. | Savez privatnijeh činovnika. | Zadružni savez privatnijeh činovnika za Dal- \maciju obdržao je u Spljetu na 12. o. mj. \ sastanak, na kome je proširio svoj promi- \cateljni odbor na 21 člana. Kroz dva mje- seca će odbor prepraviti pragmatiku i pre- gledati uregjeni pravilnik. Općinski izbori u Gradcu. U Gradcu su svršili, nakon žestoke borbe, iz- bori trećeg izborništva za obnovu one Op- ćine. Izabrani su kandidati hrvatske stranke prava su 69 glasova većine. Proti iseljivanju. Prošlijeh dana \poslalo je zemaljsko gospodarsko vijeće kraljevine Dalmacije na razna prestavništva u pokrajini, kao općine, zadruge itd. kolo- rednicu, e da bi što prije sakupile obavije- sti iz cijele pokrajine, a u svrhu, da se pri- dignućem ili uvedenjem jednoga ili drugo- ga domaćega kućnoga obrta zapriječi grdna \naša rana — iseljivanje. | Dalmatinske tvornice sardi- na sporazumjele su se nakon pregovara- nja od 14 dana, da osnuju središnji ured za prodaju kao i za zakup raznijeh mate- rijala i surovine. Treće hrvatsko hodočašće u Lurd. Program trećega hrvatskog hodo- čašća u Lurd: U ponedjeljak, 8. avgusta, odlazak iz Rijeke sa posebnij:m parobro- dom u 7 i po u jutro. Dolazak u Veneciju u 6 sati. Odlazak iz Venecije u 8 sati. U utorak, 9.: dolazak u Genovu u 7 u jutro. Poslije ručka imati će hodočasnici zajedni- čku sv. Misu i propovijed, a onda će pre- gledati grad, a osobito glasovito Genove- ško groblje. Za tijem pregledavanje grada. U srijedu, 10.: odlazak u 7 i po prema Ventimilja. Dolazak u Marsilju u 7 sati na veče. U četvrtak, 11.: sastanak svijeh ho- dočasnika u 8 sati u svetištu Naše Gospe Čuvarice (Notie Dame de la Garde). Zaje- dnička sv. Misa, propovijed, pregled grada. U petak, 12: dolazak u Lurd oko 8 sati. Dnevni red, koji će Organizator u dogovoru sa Lurdskijem Biskupom još utanačiti, biti će na vrijeme objavljen hodočasnicima u samome Lurdu. Boravak u Lurdu dne 13., 14., i 15.,a 16. u jutro oko 8 sati odlazak, U utorak, 16.: večera u Valenci, objed u Modeni, dolazak u Turin oko 9. U srijedu, 17.: dolazak u Turin oko 8 sati. Iza zaju- tarka sastanak u Konsolati, zajednička sv. Misa, propovijed, poslije pregledba grada i glasovitijeh zavoda časnoga Kottolenga i don Boska. U 5 sati polazak u Milau, kamo se dolazi oko 7 sati. U četvrtak, 18.: sa- stanak u glasovitoj milanskoj katedralci, u kojoj se ove godine slavi sa velikijem sve- čanostima treća stogodišnjica proglašenja blaženijem sv. Karla Boromejskoga. Zaje- dnička sv. misa u Kripti, gdje je sahranjeno tijelo Svečevo. U 2 sata polazak prema Pa- dovi, kamo se dolazi oko 7 sati. U petak, 19.: zajednička sv. Misa sa propovijedi u bazilici sv. Ante. Za tijem odlazak prema Veneciji, kamo će se stignuti oko 11 sati. Dne 20.: Dolazak na Rijeku oko 7 sati i svečani »Tebe Boga« u novosagragjenoj Kripti. Svima se preporučuje da se na vri- jeme prijave, jer to vrlo pomaže dobroj or- ganizaciji i uspjehu hodočašća. Upute i ra- zjašnjenja zatražite na uredništvo: »Naše Gospe Lurdske« — Rijeka. (Cijena za |. ra- gred 460 Kr., za 4l. 360 Kr., za III. 260 Kr.). Za željezničke sveze Dalma- olje. Pregovovi izmegju austrijskoga mi- nistra željeznica i ugarskog ministra želje-