Br. 278.'

pije i slobodne adrapovce, da ne ćemo tr-
pjeti navala na katoličke osjećaje naše.
Plakatiiuia, kilometričnijem člancima s ve-
likijem naslovima i podnaslovima te osta-
lom hajkom neopranijem jezičinama na-
stoje pokretaši, kako bi koga odvratili od
sutrašnje vjerske i crkvene katoličke proslave.
Huškaju učenike proti učiteljima, roditelje
proti školi, pozivaju izazovno na neposluh,
na otpor proti školskijem i vjerskijem obla-
stima, sazivaju konačno skupštinu proti toj
katoličkoj vjerskoj i crkvenoj proslavi, na
kojoj će glavnu riječ voditi Moses Hinković.
Pokreteni uvijek i sustavno napadaju samo
katoličku vjeru, crkvu, vjerske svetinje i nje-
zino svećenstvo. Nijesu oni antiklerikalci u
opće, dakle recimo protivnici i klerikalizma
grčko-istočnog, već su oni protivnici samo
rimo-katoličke vjere. Jeli se ikad još našla
u »Pokretu« ma i riječ prikora kojemu pra-
voslavnomu popu, jeli »Pokret« ikada pri-
govarao vjerskom obredu grčko-istočne cr-
kve, recimo kojoj procesiji njezinoj, jeli kada
dimuo i jednom riječi na koju god sveti-
nju vjere ili ustanovu crkve grčko-istočne?
Ako Tomašićeva vlada i njegov šef bo-
goštovlja dopusti, da se u naše srednje, pa
ćak i muške škole uvuče nesmetano protu-

vjerski i protucrkveni duh s pomoću sami- |
jeh učitelja i profesora, koje u prvom ređu |

pozivaju pokretaši na otpor proti vjeri, —
ako Tomašić i Amruš pogju tijem pravcem,
onda mogu svoje djelo zaista okruniti i
krunom iframasonštine.

Na koncu upozorujemo na ovaj absurd:
vlada dozvoljava sutrašnju procesiju i svet-
kovinu u čast Srca Isusova, u kojoj ima
sudjelovati djaštvo i učiteljstvo, a ujedinio
ta ista vlada dozvoljava u oči te crkvene
katoličke svetkovine jednu javnu skupštinu,
koja poziva pravi rat proti sutrašnjoj svet-
kovini. Što to znači?

Nu jedno zaboravlja Tomašić: vjeru, koju
on dopušta napadati i izvrgavati ruglu, tu
vjeru ispovijeda Njegovo Veličanstvo, naš
kralj, kojega je Tomašić namjesnikom u
Hrvatskoj. Neka ne misli Tomašić, ako je
on odmetnik od vjere katoličke, apostala,
da smije sudjelovati aktivno, kroz svoj slu-
žbeni list, u akciji proti svojoj bivšoj vjeri.
Da mu se to nebi osvetilo!

*
* #

»Mi Hrvati, katolici grada Zagreba pro-
testiramo da nam se vjerski osjećaji blate
i pogrgjuju po framasunskoj i socijal-de-
mokratskoj družbi, kao što osugjujemo i
onaj postupak, kojijem se pogoduje tomu
blaćenju našijeh vjerskijeh osjećaja!«

Golemi trobojni plakati s gornjijem tek-
stom osvanuli su po svijem ulicama našega
glavnoga grada. Čudno li se zagledali u nj,
kad opaziše, da se iza ovijeh redaka koči
golemi niz vlastoručnijeh potpisa.

Nalazimo ovdje narodnijeh zastupnika,
sveučilišnijeh profesora, doktora, zaslužnijeh
gragjana, radnika i sveučilištaraca — sve
sami muževi, — a ko zna, da su svi pot-
pisi sakupljeni samo dan prije u nekoliko
sati, ko znade, da se potpisi ne dobivaju
onako lako, kako možemo sakupiti ljubo-
pitnu svjetinu, da prisluškuje manifestacijo-

nijem govorima, sigurno će mu imponirati |

taj broj, tijem više, što su hotice izosta-
vljeni mnogi potpisi ljudi, na koje s pra-
vom računamo, ali se radi posebnijeh pri-
lika nije htjelo, da im se imena javno iz-

nose, makar su mnogi od njih, kako zna-.

mo,  najsastavniji dio  manifestacijonijeh
skupština.

Doista — eto nam opet jednoga dokaza
— da bijeli naš Zagreb još nije zabacio i
pogazio imena i baštine gdjedova, da još
mnogi i mnogi drže ono geslo, što ga je
hrvatski narod baštinio čisto i neokaljano
— u trima frazama:

Za krst časni i slobodu zlatnu!

Bog i Hrvati!

Sve za vjeru i za dom!

 

Vijesti iz naroda.
Iz Trstenoga.

(Svečanost Srca Jezusova). Ovogodišnja
se je svečanost srca Jezusova ovdje izvan-
redno obavila. Uoči dana svečanosti bila
je priregjena rasvjeta sela, a poljana pod
platanom krasno urešena zelenijem vijenci-
ma, hrvatskijem zastavama i balonima, te
je izgledala ko jedna dvorana; iz raznijeh
vrtova razlijegala se je iz dječijijeh grla po-
svetnica srcu Jezusovu, a mnoštvo naroda
iz Trstenoga, Brsečina i Orašca motrilo je
aadivljenjem taj piizor. Na sami dan Srca
Jezusova dne 3. o. mj. redale su se tihe
sv. mise, a oko 9 sati započme velika sv.
misa. Nakon toga uputi se duga povorka
u potpunome redu. Pod platanom bio je
načinjen oltar, krasno urešen, gdje je bio
postavljen kip presv. Srca Jezusova. Uz ga-
nutljiv govor vič, Dn. I. Lepeša slijedila
je posveta sveopće mladeži. Za tijem se je
povorka povratila u crkvu. Oko 6 sati po
podne slijedio je blagoslov. Istog dana oko

8 ura u večer u velikoj dvorani I. Pašete
na urešenoj pozornici školska djeca poza-
bavila su narod raznijem deklamacijama i
pjevanjem, što je sve prisutne zadivilo, te
se je nekoliko tačaka moralo opetovati. Na
10!/2 ura svak se je zadovoljan razišao, no-
seći u srcu krasnu uspomenu ovog dana.

Iz Orašca.

(Postalija). Mjesni listonoša običavao je
češće zanemarivati predati strankama pisma,
te se je desilo slučajeva da bi i prešna pi-
sma stala kod listonoše 4-5 dana. Više je
puta bio na to upozoren, ali sve uzalud.
Obično su važnija i prešnija preporučena
pisma, ali kod njega su i po njegovu po:
stupanju — s nekima preporučena
pisma od manje vrijednosti! Neki dan se
je desio slučaj, da je u najbližoj dalečini
pošte predao nekoliko preporučenijeh pisa-
ma tek drugi dan oko podne. Kad je bio
upitan, zašto nije predao prije, odgovori :
»mogli ste poslat uzet sami«! Do koga je
moli se nek bi izvolio ovo urediti.

(Blamaža naprednjaka). Dne 12. o. mj.
dubrovački naprednjaci valjda potaknuti od
nekijeh oraškijeh zelenjaka pripravljali su
se prirediti izlet u Orašac, i tom prigodom
\možda podučiti svoja dva-tri mjesna o nau-

 

\ci i stranci »velikog« njihovog vogje. Ali
su se sami izvrgnuli raglu, i naumljeni i-
zlet nije im uspio s toga što nije našao o-
daziva. Čuli smo i to, da su bili uzeli »srp-
sku« muziku, jer da im »Gundulićeva« ne
miriše, a samo s toga jer je hrvatska. | po
tome dakle »naprednjaci« dokazuju koliko
im je stalo do hrvatstva, i da je njima bli-
ži ilalijanaš ili »srbin« nego li Hrvat! Na
oprez braćo Hrvati, da vam ne dogju u va-
šu blizinu ovakove lije, nego ih odma od
sebe prezirom otjerajte, ne dopustite im u
vašijem kućama niti da krokom kroče: da-
leko od zelenjaka, od tobožnjijeh »demo-
kratskijeh Hrvata«!

(Amerikanska loza). Prošle je sedmice
putujući učitelj poljodjelstva g. Baranović
ovamo obdržavao predavanja o posagjiva-
nju amerikanske loze. Na glas njegovog do-
laska odazvao se priličan broj slušaoca. A-|

 

merikanska je loza preuzela maha, tako da!
ju se ovijeh dana na više mjesta presagju- |
je gdje prije i nije, te se je ove godine
dosta raširila.
Iz Maloga Stona.

(Slavlje Srca Jezusova). Na 3.0. mj. bje
u Malom Stonu velika crkovna svečanost:
blagosov novog kipa Srca Jezusova i posve-
ta Božanskomu Srcu. Večer prije bijaše mje-
sto sjajno rasvijetljeno, uz bacanje vatro-
meta. Jutrom u 8 !/2 sati sakupiše se u crkvu
sva djeca, te pod crkovnijem barjakom i
spomen-trobojuicom, na kojoj je naslikano
Presv. Srce — odoše u susret djeci iz Ho-
dilja, koja isto tako bjehu se uputila, te
svi skupa pjevajuć nabožne pjesme dogjoše
u crkvu. Tad g. župnik blagosovi svečano
lijepi drveni kip, koji je izvolila darovati
ugi. g.a G. Medi, te održa kratak govor o što-
vanju Božanskog Srca. Za tijem bje pjeva-
na sv. Misa, preko koje stupiše ma sv. Pri-
čest više stotina osoba, a iza Mise veličan-
stveni ophod kroz iskićene ulice.
| Veličanstvena povorka zaustavi se na o-
| bali gdje bje načinjena sred pet velikijeh
|
|
|

 

borova lijepa kapelica okićena zelenilom,
slikom Presv. Srca s prigodnijem natpisom
na ulazu i milijem trobojnicama. G. župnik
zanosnijem riječima ocrta svrhu svečanosti,
\ pozvavši djecu, da daruju svoje srce milom
Srcu Jezusovu i da kad odrastu budu hra-
bro vojevati za svoga nebeskoga kraja pod
onom zastavom, na kojoj se nalazi kao zna-
men sigurne pobjede njegovo izranjeno Sr-
ce; a omladina i narod, da obnove posvetu
i spasonosne odluke, što su pred deset ljeta
svečano obrekli. Ganutljiv je bio prizor i
utješljiv, kad su naša nevina dječica na iz-
ričiti župnikov upit, obećala presv. Srcu:
vijernost i odanost, ljubav, posluh i svaku
krijepost, te kad u potvrdu toga zapjevaše
divnu i omiljelu »katoličku Marsiljezu« : »Ho-
ćemo Boga«. Tad g. župnik obavi sv. čin
posvete i blagosovi djecu po obredniku.
Pjevači pjevahu pjesmu: »U slavu svetoga
Srca«, a dječica stupahu do sv. kipa, da da-
\ruje svaki lijepu kitu cvijeća. Još nam pred
\očima lebdi ona mila pojava, još nam u
ušima zuji onaj Angjeoski glas dvaju dobri-
jeh učenika Brboleže i Primića, kad su čedno
\stupili pred sv. kip, te naklonivši se najsmi-
\jernije poklonili Presv. Srcu veoma lijepo
\srce od cvijeća, uz zgodnu deklamaciju. Iza
\djece izmole i odrasli otprošnju Presv. Srcu,
(a tad iz preko hiljade grla zaori zanosno
pjesma posvetnica: do nebesa, a ophod se
uputi dalje. Na povratku u crkvi bje blago-
| sov sa Presvetim i uz zanosno pjevanje
\posveta cijele župe. Tijem završi ova divna
svečanost, ali onaj zanos i ona ljubav, što
mas potakoše na tako dirljive i veličanstve-
ne iskaze počitanja i ljubavi napram Srcu,
\koje se iscrpilo iz ljubavi prama nama, ne-
iće je svršiti, a ma ni za zeru samo
\ohladnjeti. — Omladinci. |

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

Domaće vijesti.

Atentat na poglavara Herceg-
Bosne, bar. Varešanina. Srpska
lojalnost. U času, kada se svečanijem
načinom predaje zemlji i njezinijem zastu-
pnicima u ruke najveći dar, što ga je Nje-
govo Veličanstvo narodu namijenilo; u času,
kada prestavnik posvećene osobe našega
uzvišenoga Vladara otvara prvi bosansko-
hercegovački sabor, podiže neki Žerajić svoju
zločinačku ruku i ubojito oružje protiv za-
mjenika Njegova Veličanstva! Na osobu koja
posebnijem načinom prestavlja Njegovo Ve-
ličanstvo našega sijedoga kralja, počinjen je.
atentat iz srpske ruke, a po tome na Nje-
govo Veličanstvo našega Vladara. Taj je
odgovorio Njegovom Veličanstvu na Njegov
dar i dobročinstvo — sa revolverom u ruci.
Pet je hitaca ispalio na kraljeva zastupnika,
da ga ubije. To se je dogodilo u srijedu
u 11% sati pr. podne, kad se je poglavica
zemlje Ni. Pr. baron Varešanin vraćao kući.
U kočiji je šnjim bio adjutant, četnik Kol-
ler. Kočija je bila prekrita, jer je padala
kiša, a kad je prošla Carevom ćuprijom pro-
juri jedan hitac iz revolvera ispred kočijaša,
drugi je pogodio uzde, treći projuri ispred
lica Varešanina, a četvrti odmah iza glave,
probivši pokrov kočije; nije falilo već ne-|
koliko milimetara i treći i četvrti hitac bio
bi pogodio bar. Varešanina, peti hitac pro-
bio je desni drugi dio kočije i prešao na
lijevi. Zločinac je odmah kad je počeo pu-
cati, zatrčao se urlikajući za kočijom. Ali sre-
ćom je nedaleko bio umir. stražar Maksi-
njuk, te netom je čuo pucnjavu potrčac je
za atentatorom. Kad je atentator ispalio peti
hitac, doleti do njega i pograbi mu ruku,
a ovaj ispali hitro šesti hitac sebi u usta
a sedmi u desnu sljepočicu i sruši se mr-
tav. Atentator je pravnik zagrebačkog sveu-
čilišta, a zove se Bogdan Žerajić, (po »Pic-
colu«: Cerić). Došao je iz Zagreba na 1.
ovoga mjeseca a sama dva dana prije pri-
mio je od vlade 60 kruna da može otići
polagati ispit. Kod njega je nagjena pra-
vnička legitimacija, dosta movaca i nasli-

\kana anarhistična krvava glava s velikijem

kosama ruskijeh nihilista. Policija je pri
izvidima uapsila Jova Starovića, Srbina, rc-
dom iz Gackoga, radi sumnje, jer se je o-
vaj družio sa atentatorom Žerajićem, a još

\se je dala u potjeru za pravnikom Stevom

Meljovićem, takogjer Srbinom.

Netom su hitci ispaljeni Varešanin je i-
zišao iz kočije, te se povratio na mjesto,
gdje je zločinac u krvi ležao. Riječima :
»Gdje je to smeće?« prešao je poglavica
zemlje k zločincu, a onda se pješice upu-
tio put Konaka, praćen burnijem ovacijama.

Jutros se obdržava u katoličkoj stonoj
crkvi u Sarajevu svečana služba Božja sa
Te Deum, u zahvalu Božjoj milosti, da je
sačuvala dobioga poglavicu, kraljeva zamje-
nika, Hrvata Marijana baruna Varešanina
od zločinačke ruke!

Previšnje odlikovanje. Presvi.
nadbiskup sarajevski Dr. J. Stadler primio
je vanredno previšnje odlikovanje, naime:
Njegovo je Veličanstvo upravilo mu svoju
fotografiju, sa  vlastoručnijem hrvatskijem
potpisom »Franjo Josip«, u prekrasnom ma-
sivnom zlatnom okviru sa briljantima.

Ovo previšnje odlikovanje najbolja je za-
dovoljština presvj. g. nadbiskupu za sve o-
ne klevete, kojima se je nabacivala na nje-
ga neprijateljska štampa.

Harakternom i veleuglednom presvi. g.
Dru. Stadleru naj iskrenije čestitamo!

Promocija. G. Antun Politeo, odvje-
tnički kandidat iz Starigrada, bio je na 11.
o. mj. u Zagrebu promoviran na čast do-
ktora prava. Čestitamo!

Hrvatska skupština u Sara-
jevu. U Nedjelju po podne obdržavala se
u bašći »Trebevića« u Sarajevu hrvatska
skupština. Bašća je bila dupkom puna pu-
blike. Govorili su Dr. Dražić, Jablanović,
Andrić, saborski poslanik Veseličić, Boić,
Tadin i opet Dr. Dražić. Na koncu je pri-
mljena rezolucija, u kojoj se veli, da je Hr-
vatima kod dočeka vladareva od strane vla-
de nanesena uvreda pa da treba izvojštiti
zadovoljštinu. U tu svrhu će posebna hr-
vatska deputacija poći u Beč. Rezolucija se
ima saopćiti brzojavno svijem listovima u
Trojednici, te u Beču i u Budimpešti. Da-
lje je zaključeno, da poseban odbor od 3
lica od strane Starčevićanskog kluba pogje
lično do svakog katoličkog gradskog za-
stupnika u Sarajevu, da mu saopći rezolu-
ciju i zatraži neka se odreče gradskog;man-
data.

Raspuštena Općina. Vlada je u
sporazumu sa Zem. Odborom raspustila
općinu Makarske. Uzrok je, kako »Našem
Jedinstvu« javljaju, što načelnik g. Klari
nije više imao većine u vijeću a, kako se

 

čuje, ni u upravi, te nije mogla više da
funkcijoniše.

Bosanski sahor, U srijedu na 15.
ov. mj. zemaljski je poglavica Varešanin o-
tvorio zemaljski sabor u Sarajevu. Poslije
njegovoga pozdravnoga govora slijedila je
zakletva zastupnika. Iza čitanja pozdravni-
jeh brzojavka utanačio se je dnevni red za
prvu sjednicu od četvrtka.

Novi metropolita. Presvi. i prep.
Dr. Pulišić imenovan je Nadbiskupom Za-
dra i Metropolitom Dalmacije. Iz sve duše
se radujemo, jer će po Njemu crkva naša
mnogo napredovati i steći, što je baš i pri-
jeka nužda bila. Živio!

Bos.-Herc. vlada tjera veliko-
srpsku propagandu. Pišu »Hr.
Dnevniku« iz Bos. Gradiške: Nedavno bio
je na ovdašnjoj osnovnoj školi školski na-
dzoraik na inspiciranju. Interesirajući se na-
zornik je što šta ispitivao ali nada sve ga
je razočarao odgovor jednoga dječak na
pitanje, neka nabroji sve srpske zemlje:
Dječak reče: Srpske zemlje su Srbija, Sta-
ra Srbija, Crnagora, Bosna i Hercegovina,
Hrvatska i Slavonija, Dalmacija itd. Na-
zornik samo pogleda, što se to zbiva u ško-
li, gdje je, da li je u Šumadiji, ili u okvi-
ru habsburške Monarhije!

Stvar se odma raznijela Gradiškom i sve;

je samo gledalo, što će biti s učiteljem, koji
ovakove obuke iskazuje pred inšpektorom.
Nadzornik je stvar tužio na vladu u Sara-
jevo, davši svemu točan opis, ali stiže ova-
mo brzojav iz Sarajeva, da je vlada izvje-
šće odobrila, te prema tome neće postupati
protiv učitelja, dodavši na izvješće samo:
Zur Kenntnis genommen!

Dakle u novom kursu i to doživljujemo!
Nije čudo da svijet, pa i učitelji ovako rade!

Nove zadruge u Dalmaciji. O-
snovane su nove ribarske zadruge u Lopu-
du, Maranovićima na Mljetu i u Velojluci;
uljarske zadruge u Gradcu, Podgori i u Tu-
čepi, a u Grudi u Konavlima seoska bla-
gajna za šteduju i zajmove.

Slovenske pučke škole u Tr-
stu. Dok »Felix Austrija« ima novaca samo
za njemačke škole u Tislu, dotle su Sla-
veni upućeni na to, da iz svojijeh srestava
uzdržavaju svoje škole. Ovijeh dana imala
je podružuica slov. Čirilometodske družbe
u Trstu svoju redovitu skupštinu. Iz izvješća
te skupštine razabiremo, da družbina škola
u predgragju sv. Jakova ima 920 učenika
(413 dječaka i 507 djevojčica). Tražilo se
prostorija za šesti razred muške škole, ali
nije se moglo naći.

Osim toga uzdržava družba već dvije go-
dine u sredini grada mješovitu pučku školu.
Djevojačka škola biti će od godine do go-
dine povisivana dok postane osmorazrednom.

I tako Slaveni u Trstu uza sve to, što
plaćaju državi poreza kao i svi drugi, mo-
raju vlastitijem troškom i uz mnogo truda
čuvati svoju djecu od odnarogjivanja, ali
zato će svejedno »Felix Austria« u nezgodi
ogledati se najprije sa Slavenima — sa pu-
nom kapom obećanje!

Za gradnju crkve Majke Bo-
žje trsatske. Kako nam je poznato
po našoj hrvatskoj povijesti, da je kučica
Majke Božje prispjela iz Nazareta na Trsat
u Hrvatsku dne 10. Maja g. 1291., i tu je
boravila 3 godine i 7 mjeseca, pa je tako
posvetila zemlju hrvatsku. Crkva, u kojoj
se štuje čudotvorna slika Gospe od milosti.
To je prvo hrvatsko svetište, što čuvaju si-
novi sv. Franje asiškoga. Svake godine
mnogo tisuća hodočasnika Hrvata i Slove-
naca hodočaste to naše svetište, ali kako
je malena ta crkva, da se ne može zado-
voljiti sadašujijem potrebama, odlučili su
veleč. OO. franjevci da sagrade dostojniji
i viši hram na čast Majke Božje, koji će
biti na diku Hrvata, pa su već poslali i u
Dalmaciju veleč. O. Solana Šurinu, franjevca,
da kupi dobrovoljne prinose za gradnju nove
crkve. Već je ovijeh dana dobio dopust od
c. kr. Namjesništva u Zadru i crkovnijeh
oblasti, da može slobodno sakupljati po
našijem krajevima. Toplo preporučamo ro-
doljubima, da svak, po svojoj mogućnosti,
doprinese svoj milodar veleč. O. $urini za
gori spomenutu svrhu, da se što prije sa-
gradi lijepi spomenik pobožnosti hrvatskog
naroda na Trsatu.

Dopust vojnicima za vrijeme
žetve. Zajedničko ministarstvo rata izda-
lo je opća pravila za ljetošnje dopuste voj-
ničkoj momčadi za vrijeme žetve. Prama
ovijem općijem pravilima, nuždne potanke
odredbe izdavat će zborna zapovjedništva
u dogovoru s političkijem vlastima, even-
tualno s poljodjelskijem zadrugama.

Ljetne vježbe ratno mornari.
ce. Dne 15. o. mj. započele su ljetne vje-
žbe austro-ugarske ratne mornarice, što će
potrajati sve do 12. septembra. Stališ eska-
dra tako će se pojačati, da će se staviti u
službu gotovo svi brodovi, krstarice i tor-
piljarke, vojničke vrijednosti. Mornarica će
imati da izvrši velike taktičke i staleške za-

 

daće. Vježbe će obuhvatiti cijelo Jadransko
more.

Sanatorij Račić & Marinković
u Spljetu. »Naše Jedinstvo« donaša: U
sanatoriju svečano su izvješene slike N. P.
g. Varešanina, Presvijetlog Joza viteza (r-
nice kanonika, i g. dn. Jure Biankinia nar.
zast., na trajnu uspomenu harnosti i po-
štovanja, kao prema velezaslužnijem za o-
vaj nam tako humanitarni i korisni zavod.

Već ođ početka januara o. g. nabavio
je Rontgenov zavod sanatorija najmodernije
sprave za Finsen-ovo svijetlo, najsjegurnije
srestvo liječenja bolesti kože »Lupus«, te
vrlo komplikovani aparat za Thermopene-
traciju, sa kojom je nedavno glasoviti ki-
rurg Doyen u Parizu ustvrdio, da je u loj
metodi našao sjeguran način liječenja rak
rane. Dok se aparat u tom smijeru još ku-
ša, te se definitivni sud neda izreći, apa-
rat za (Thermopeneitraciju, pomoću kojega
se dade povisiti temperaturu raznijeh dije-
lova tijela, i to ne samo kože, već i mu-
skulature živaca i kostiju do 40—42% C.,
i više, izvrsno upliviše na bolesti, reumati-
čne, neuralgične, te kronične eksudate sva-
ke vrsti.

U svijem prostorijama i sobama sanato-
Irija uveđena je električna rasvjeta. Dvora-
na za operacije posjeduje, osim šest ele-
ktričnijeh svjetiljaka, dvije velike diferenci-
jalne električne lampe, na lik, od 5000 svi-
jeća snage.
| Savez privatnijeh činovnika.
| Zadružni savez privatnijeh činovnika za Dal-
\maciju obdržao je u Spljetu na 12. o. mj.
\ sastanak, na kome je proširio svoj promi-
\cateljni odbor na 21 člana. Kroz dva mje-
seca će odbor prepraviti pragmatiku i pre-
gledati uregjeni pravilnik.

Općinski izbori u Gradcu. U
Gradcu su svršili, nakon žestoke borbe, iz-
bori trećeg izborništva za obnovu one Op-
ćine. Izabrani su kandidati hrvatske stranke
prava su 69 glasova većine.

 

 Proti iseljivanju. Prošlijeh dana
\poslalo je zemaljsko gospodarsko vijeće
kraljevine Dalmacije na razna prestavništva
u pokrajini, kao općine, zadruge itd. kolo-
rednicu, e da bi što prije sakupile obavije-
sti iz cijele pokrajine, a u svrhu, da se pri-
dignućem ili uvedenjem jednoga ili drugo-
ga domaćega kućnoga obrta zapriječi grdna
\naša rana — iseljivanje.

| Dalmatinske tvornice sardi-
na sporazumjele su se nakon pregovara-
nja od 14 dana, da osnuju središnji ured
za prodaju kao i za zakup raznijeh mate-
rijala i surovine.

Treće hrvatsko hodočašće u
Lurd. Program trećega hrvatskog hodo-
čašća u Lurd: U ponedjeljak, 8. avgusta,
odlazak iz Rijeke sa posebnij:m parobro-
dom u 7 i po u jutro. Dolazak u Veneciju
u 6 sati. Odlazak iz Venecije u 8 sati. U
utorak, 9.: dolazak u Genovu u 7 u jutro.
Poslije ručka imati će hodočasnici zajedni-
čku sv. Misu i propovijed, a onda će pre-
gledati grad, a osobito glasovito Genove-
ško groblje. Za tijem pregledavanje grada.
U srijedu, 10.: odlazak u 7 i po prema
Ventimilja. Dolazak u Marsilju u 7 sati na
veče. U četvrtak, 11.: sastanak svijeh ho-
dočasnika u 8 sati u svetištu Naše Gospe
Čuvarice (Notie Dame de la Garde). Zaje-
dnička sv. Misa, propovijed, pregled grada.
U petak, 12: dolazak u Lurd oko 8 sati.
Dnevni red, koji će Organizator u dogovoru
sa Lurdskijem Biskupom još utanačiti, biti
će na vrijeme objavljen hodočasnicima u
samome Lurdu. Boravak u Lurdu dne 13.,
14., i 15.,a 16. u jutro oko 8 sati odlazak,
U utorak, 16.: večera u Valenci, objed u
Modeni, dolazak u Turin oko 9. U srijedu,
17.: dolazak u Turin oko 8 sati. Iza zaju-
tarka sastanak u Konsolati, zajednička sv.
Misa, propovijed, poslije pregledba grada i
glasovitijeh zavoda časnoga Kottolenga i
don Boska. U 5 sati polazak u Milau, kamo
se dolazi oko 7 sati. U četvrtak, 18.: sa-
stanak u glasovitoj milanskoj katedralci, u
kojoj se ove godine slavi sa velikijem sve-
čanostima treća stogodišnjica proglašenja
blaženijem sv. Karla Boromejskoga. Zaje-
dnička sv. misa u Kripti, gdje je sahranjeno
tijelo Svečevo. U 2 sata polazak prema Pa-
dovi, kamo se dolazi oko 7 sati. U petak,
19.: zajednička sv. Misa sa propovijedi u
bazilici sv. Ante. Za tijem odlazak prema
Veneciji, kamo će se stignuti oko 11 sati.
Dne 20.: Dolazak na Rijeku oko 7 sati i
svečani »Tebe Boga« u novosagragjenoj
Kripti. Svima se preporučuje da se na vri-
jeme prijave, jer to vrlo pomaže dobroj or-
ganizaciji i uspjehu hodočašća. Upute i ra-
zjašnjenja zatražite na uredništvo: »Naše
Gospe Lurdske« — Rijeka. (Cijena za |. ra-
gred 460 Kr., za 4l. 360 Kr., za III. 260 Kr.).

Za željezničke sveze Dalma-
olje. Pregovovi izmegju austrijskoga mi-
nistra željeznica i ugarskog ministra želje-