Br. 279. U

PRAMA CRVENA Kr

 

God. VI.

NMM

DUBROVNIKU, 25. Juna 1910.

 

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K. 6; na po I
| četvrt godine  surazmjerno; za inozemstvo godišnje K. 9 — Ko |
ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen | za došasto |

I

. polugodište.

 

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 P+iA
Brzotisak i vlasništvo DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE

Pretplata | oglasi šalju se Administraciji. Pisma dopisi Uredništvu. — Za

zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku

a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi
nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

 

 

Odgovorni urednik FRANO SCHICK.

 

 

 

V Žž 1 je sa srane vlasti; on nije naginjao
a no \bilo kojoj ispovijesti ili vjeri; on je

Eto nas na polovini godine a mno- Proveo Kralja u velebnom slavlju, i

ga gospoda predbrojnici nijesu nam lako postigao da zemlji bude naklona,
isplatili predbrojbu još ni za proša- milostiva, dapače prijazna najviša moć,
stu godinu. Umoljamo najtoplije svu najviši faktor u Monarhiji; pak zašto
tu Gospodu, da nam izvole čim pri- taj atentat, na tako uglednog dostojan-
je isplatiti koliko duguju jer listom |Stvenika, na poglavicu zemlje, koji svu.
ne možemo nikako naprijed, pošto Snagu duševnu i tjelesnu posvećuje do-

je izdavanje skopčano sa velikijem brobiti tijeh pokrajina? Zašto atentat,
\baš kad je za prvi put otvoren sabor

vr na okupu? Baš tom zgodom, u času
s \kad je tako udesni čin na dobro Herceg-
Atentat u Sarajevu. \Bosne izvršen? Zašto red izobražena

Svi se listovi osvrću, na odvratni | mladića, koji je od vlade i potpose x
prizor, koji je mogao imati udesnijeh 2/39. koji je kroz godine školovanja
posljedica za posestrime zemlje, da ni- vidio kako materijalno orijaški se
je dobri Bog sačuvao život N. P. ba- duje zemlja, koju je ib: EO do-|
runu Varešaninu. Tek su stupile da u.|movinom ? Zašto, kad NOE JE
živaju blagodati ustava; tek su prosla. "J€80vo srpstvo v; tijem zemljama e
vile svoga Kralja i Vladara oduševlje- “41! svakojake povlastice, i baš sad

njem, koji se može pojmiti, ali se do kad rao NOO da su va izbore
kraja iskazati ne može; tek su se bile | nesme RO provo: voza. VO |
Kaže se, da je mladić bio socijali-.

slegle borbe kroz izbore, kad je do- | rje kO ERE]
šao atentat, da pomuti čarobne prilike | Sta, dapače nihilista; ali najbolje svje-
u zemlji, i da iz svijeh srdaca izmami doči Rusija da kod Slavena nihili-
glasni prosvjed, kojemu se pridruži sva sti osim mržnje i prezira spram  sva-
Monarhija, i počam od Kralja tisuće i koj vlasti, imadu i političku tendenci-
tisuće štovalaca i znanaca N. P.baru- ju i macijonalni osjećaj, te poznijem
na Varešanina. \svojijem atentatima hoće da navedu
Atentat je bio udešen. tako, tako

\slavenstvo moćno i brojno da prednja-
proračunan, da je veoma teško, dapa- či ostalijem narodima u socijalnom ra-
če nemoguće kazati da nije imao sta-'

izvratu. Kaže se još da je bio osebu-,
novitu političku tendenciju. Prije sve- jan, prenatrpanijeh živaca, možda i u-/
ga N. P. barun Varešanin od malo je mobolan: biti će sve to; ali atentat i
mjeseca preuzeo vladu okupiranijeh |SV€ okolnosti kažu da nije baš tako, |
zemalja, kroz ovo doba on je sa sva. | kako bi se hoćelo prikazati. Fanatizam
kijem bio milostiv, uljudan, dobar, on mnoge navede na zločine; ali kad se
je pregao svom dušom da uplivom i dotični fanatik utvara da je njemu ili
ugledom svojijem, kog zasluženo uži- njegovoj stranci, ili njegovoj domovi-
va kod Dvora i u najvišijem krugovi- U! krivica učinjena, ali u orom sluča-
ma, koristi što više predanijem pokra- Ju, kako smo već iskazali, svega toga
jinama, da ih usreći svijem blagodati- ništa nema. |
ma napretka i uljudbe, da ih ostavi, A pak i bilo da je sve tako, kako.
sretne i unapregjene; on je nepristra- hoće stanoviti listovi, sada dolazi dru- |
no dolazio u susret svijem strankama go pitanje, a to je: gdje će dospjeti
u zemlji, svakoj gledao ugoditi, što jučeća mladež sa razuzdanom slobo-
najbolje svjedoče izbori, koji su se pro- dom, koja danas prepušta svijem stra-.
veli bez ikakvog pritiska ili tendenci- stima da se iskale, svijem zlobnicima

 

| pothvatima tražili njegovu pomoć, koju im |
\on nije mogao uskratiti, da ne umanji svoj
\ugled. | tako na svoj račun i na račun svo-
(jih prijatelja toliko ih opravi, da je napo-'
86, | kon morao bježati iz države. Ali s kolikom
(6) uNjeroniclmo je on drskosti to učinio, najbolje dokazuje:
Prot, W. baron Ljubibratić. | činjenica, da je na konju, uz povorku pasa,
Nas ne može zadovoljiti niti ovo tuma- i uz trubljenje trublje, prošao kroz grad, i,
čenje. Kakovo je naše mišljenje o tom za- | kad je došao pred dvorsku palaču, zausta-
ista čudnovatom obraćenju, kasnije ćemo se viv svu svoju pratnju i po jednom od nje
izraziti, pošto budemo podali potpunu sliku | poručio namjesniku svakakovih pogrda.
toga silnika prije i poslije njegovog obra- Za svoga otsustva ne prekine općiti niti.
| prestane dopisivati se sa svojim prijateljima;
dapače baš onda započe neko novo dogo-
varanje sa stranim osobama, koji su više
puta upotrebili njegovu pomoć, kad im je
trebalo izvesti kakovo grozno ubijstvo. Na-
kon nekoliko godina prisiljene otsutnosti.
bilo da je izgon bio ukinut zagovorom ko-
jeg mogućnika, bilo da mu je drzovitost
služila kao nepovredljivost, /mnominato se
povrati kući. Ne nastani se u Milan, nego |
u neku svoju kulu na megjašu Bergama,
što onda pripadaše Mletačkoj. Kula se ova.
dizala iznad jedne tijesne i sjenaste doline,
ma vrhu jednoga strmenitog brežuljka. Bi-
jaše pristupačna samo prama dolini, gdje.
se amo tamo prosule kučarice. Svrha je te.
kule, kao orao sa svojega gnijezda, /mno-
minato nadvisivao sav prostor naokolo, kuda |
je mogla stupiti ljudska noga; nad sobom
pak nije imao nikoga. Jednim pogledom
zaokruživaše svu dolinu, obronke, puteve
unutri otvorene. Ona pak cesta, te se na

PODLISTAK.

kl

initi što bijaše zabranjeno; namećati se
srcem u tugje posle, bez ikakove druge ko-
risti nego jedino radi naslade da zapovijeda;
biti strašilo svakome, imati pomoć od onih,
koji su je obično tražili od drugoga: to su
bile glavne strasti onoga čovjeka. Još u ra-
noj mladosti, gledajući i slušajući tolika na-
silja, videći toliko silnika, osjeti u srcu neko
čuvstvo gnjeva i zavisti. Kad je još živio
u gradu, ne bi propustio zgode, dapače bi
je potražio, da dogje u sukob s najpozna-
tijim silnicima, da se s njima omjeri, da ih
nauči pameti, ili da ih prisili tražiti njegovo
prijateljstvo. Pošto je većinu njih natkrilji-
vao svojim bogastvom i pratnjom, a neko-
like svojom smjelosti i ustrajnosti, prisili
mnoge da se ostave svakoga takmenja, mnoge
izbije ma mrtvo, a mnoge priveza uza se
kao prijatelje. Ali ti mu prijatelji ne bijahu
ravni, već podložni. Nego na taj način po-
stade on njihovo orugje; u svim su svojim

 

 

 

da crne i ozloglase sve i svakoga;| S atentata na mogućnike preći će Ludovanje političkijeh
svijem fanatičarima, da se blago i:ra- se na atentate na osobe, na protivne .

zimo, da opake razvratne svoje nami- stranke, na javne ustanove, a to će pobratima Dra. Tomašića,
sli šire kroz štampu? Neće li se tako proizvestiti prevrat, nevolju, neiskazivu , Zagreb, 22. Lipnja 1910.
doći do onoga nevoljnoga i očajnoga nesreću, i možda za mnogi narod ra-|  qy kazalu grijeha, koji se moraju spoči-
stanja, u kojemu se nalazi Rusija, ko- sap.
ja gvozdenom rukom otkida glave ra-

'tavati našoj hospiratorskoj srpsko-hrvatskoj
koaliciji, nije najmanji, što ona u svakoj
zvratnika, na tisuće ih otpravi u Sibi- Kako pak iz Beograda javljaju, Ae NN vodila se ta ma na kojem polju,
riju, a sve to mal da ne isključivo iz dje je vijest o atentatu primljena sa- pokazuje nesnošljivost, koja je dva puta o-
redova sveučilištaraca i srednjoškolaca? svijem ravnodušno. Zaslužuje i preni- | durnija, kada se očituje proti vlastitoj krvi,
Zar i sloboda nema prekoračivati neke jeti što kaže beogradska »Politika« sa PE krema ord poe vno
granice, koje po razlogu i pravu ima-|Taj list donaša članak, a naslov se $a-| mije voditi I polemike; po joj i naš
du braniti javni poredak i mir? Zar stoji od samoga imena atentatorova, | javni politički život dobiva ono ogavno li-
nije razborito, da kako se čovjek bra- pred kojijem je vijenac; u pred- ce, od kojega se vanjski svijet sažaljenjem
ni od divlje zvijeri, tako ima pravo govoru toga srbijanskoga lista, u ko- odvraća. Ova nesnošljivost može se komu
da se brani i od ljudskijeh zvijeri, ko- jemu se psuje Austro-Ugarska a slavi| činiti vrlo smiješnom, no za rodoljuba vrlo

je su toliko više pogibeljne, u koliko atentatora, navodi se, da ime alenta- |I“ žalosna, jer naša srpsko-hrvatska kosli-

*

 

su nadarene razumom? Evropai Ame- torovo svi Srbi moraju izgovarati sa
rika doživljale su takovijeh atentata, poštovanjem. Rogjen u ono vrijeme,
tako sustavnijeh, tako mnogobrojnijeh, u koje se sistem austrijske tiranije i
da se strašna odgovornost nameće svi- korupcije najjače osjećao, čutio je već
jem vladama, da ili udese slobodu ta- u mladosti beskrajnu mržnju pro-|
kovu, koja bi bila u granicama pravi- tiv Austro-Ugarske. Što se prije do-
ce i razbora, ili kad hoće da je slo- |
bodno svakomu što god hoće, barem

obezbijede društvo i pročelnike dru-

štva od prokletijeh ateniata.

Mi čestitamo N. P. barunu Vareša-
ninu, ali bi smo najviše čestitali Mo-
narhiji, kad bi sustegla nerazboritu slo-
bodu, kad bi vas upliv stavila da uče-
ća mladež gleda ono što je nje prva
i sveta dužnost, učenje i znanje; če-
stitali bi pak nadasve, kad bi dala po-
jedinijem narodima sva svoja prava, e
ili provela federalizam, jer dok bude, Bosanska će vlada po svoj prilici.
u Austriji privilegovanijeh i podregje- |SV€ upotrebiti, da uguši istinu o Ju-
nijeh naroda, dok jedni moć budu sve načkoj smrti Žerajićevoj. No to |
a drugi ništa, dok se bude mjerilo sa SV€ ne će koristiti, jer Žerajić nije kao
dvije mjere; dok se bude putilo i ru. socijalista ili anarhista, nego samo i
tilo, kako se eto radi p0 vijeka, neza- Jedino kao Srbin htio da ubije po-
dovoljstvo će rastjeti, biti će svega, ali
nigda pravoga poretka i mira, a jer
svaki dan pridolaze sve to teža i za-
mršenija vremena, u niepogodnijem za-

nja i nasilja bosanske vlade pokazuju
prema onome, što se od
ne dogagja vrlo malo. | juče je bio
dan slavlja lažne slobode i kri
vog ustavnog života Bosne i
Hercegovine, Žerajić ima isto,
tako kao i većina Bosne osjećaj,
da će se u saboru izvoditi bestidna
komedija, i on je atentatom na Va-.
rešanina pokazao put, kojijem valja
\lići u borbu protiv strane tiranije.

'\koji su došli, da unište srpski narod

| Ovako dakle piše »Politika«, taj list
pletajima, koji će se dogoditi, ako svi kojega Srbi nazivlju da je »naj uva-
znaci ne varaju, Monarhija bi mogla Ženi list u Srbiji«! |
ljuto stradati i radi izvanjske najezde Bez komenata! |

—— a 1. |

i radi unutarnje nesloge. ' g |

okuke i zavojke dizala do njegovog stana, |žnika, ili što slično. Tad je trebalo odmah
izgledavala je, gledajući je s visoka, kao vi- odgovoriti da ili ne. Kad bi se jedna stranka.
jugasta vrpca. Sa prozora, sa puškarnice obratila na njega, tražeći njegovu presudu,
mogao je silnik udobno brojiti korake o- protivna se nalazila u teškom i zdvojnom
noga, koji bi se približao, i naperiti na nj položaju: ili je valjalo primiti njegovu pre-/
pušku, koliko je puta htio. Onom posadom sudu, ili se izjaviti njegovim neprijateljem:
brava koje je držao u svojoj kuli, mogao jedan i drugi slučaj veoma pogibeljan. |
je lako odbiti i veće čete, te učiniti da se Mnogi, imajući krivo, pitali bi njegovu za-,
mnogi i mnogi skotrljaju na dno, prije nego (štitu, da dobiju pravo; a mnogi, i onda kad
samo jedan dostigne vrhunac. Dapače niti su imali pravo, unapred bi nastojali da sebi |
dolinom nije smio proći ko se nije dobro osjeguraju njegovu pomoć i tako zakrče put
pazio s gospodarom kule. Taj stan. po ri-| protivniku: na taj način postajahu i jedni
ječima savremenih hroničara, bijaše tvornica i drugi ovisni od njega. Dogagjalo se če-
krvoločnih naredaba; bravi, kojima glava sto, da je koja potlačena i progonjena o-

soba dolazila u njegovu kulu, da se postavi

bijaše pod ucjenom, služinčad, koji spasiše
život stupivši u njegovu službu, svi su bez) pod njegovu zaštitu. Tad bi on naložio pro-
gonitelju da = popravi učinjeno zlo; da pita

iznimke vršili isti zanat, sjekli glave. Osim
ovih izvršitelja svojih maredaba, imagjaše | oproštenje; a kad bi se dotičnik opro, znao
je navaliti na nj tako žestoko i silovito, da

cijelu četu sličnih stvorova, rastrkanih po
različitim mjestima tih dviju država, na či- je morao bježati iz mjesta. I u takovim je
joj je megii on živio, koji su bili uvijek slučajevima ono ime, koje inače bijaše pro-
spravni da vrše njegove zapovijedi. klinjano, bilo blagoslovljeno, jer se tako-
Svi oni maleni tirjani, koji su živjeli na|voj izdašnoj pomoći čovjek u ono doba
oširem prostoru oko Zmnominatove kule, nije mogao nadati niti od jedne niti od
bijahu prisiljeni, ko u jednoj ko u drugoj| druge privatne moći. Nego obično je nje-
prigodi, da odaberu ili njegovo prijateljstvo | gova moć služila opakim željama, groznim
ili njegovo neprijateljstvo. Neki doduše po-| nasladama, oholim hirima. Ta različita u-
kušaše da mu se opru, ali progjoše tako|poraba vlastite inoći služila je, da svima
pokaže, kako je mogao izvesti ono, što je

zlo, da im više nije palo na pamet što sli-
čno. Dapače i oni, koji su jedino pazili na|htio. Dok se za ostale silnike čulo i znalo
samo u onom kraju, gdje oni bijahu nai-

(glavicu onijeh austrijskijeh agenata,

 

svoje posle, nijesu mogli ostati neovisni od
njega. Često bi dolazili njegovi poslanici bogatiji i najači, glas o /nnominatu bijaše
prodro u svaki kutić milanske i mletačke |

s naredbom, da odustanu od ovog ili onog
poduzeća, da se ostave ovoga ili onoga du- | države. Po svuda je narod o njemu pričao; |

 

cija upravo svojom nesnošljivošću osujeću-
je svaku trijezmenu raspravu, kao što je to
i suviše pokazala u hrvatskoj sabornici. Ni-
ti u Saboru, a niti u štampi ne može se
povesti riječ o jezgri kojega pitanja zato,
što upravo hrvatsko-srpska koalicija, prem-
da vazda govori o svojem slobodoumlju,
koji opet prelazi u djavolsko bezvjerstvo u

\godilo, barbarstva, razbojnička pljačka- | najmanje radi po tom načelu, najmanje se

u raspravi drži objektivnosti i trijeznosti.

jedne godi-|Dok ovako biva, ustavni naš život ne mo-

že biti drugo, već arena, u kojoj se poli-
tičke naše stranke poput gladiatora krvare
i kolju, pa ko god pobijedio, zemlja i u-

\stavna sloboda ne mogu od te pobjede i-

imati nikakove koristi. Uoči toga, recimo,
političkoga paroksizma, koji našu famoznu
srpsko-hrvatsku koaliciju, kao zničum  pre-
dočava u svijetu, mi smatramo uprav_ sre-
ćom za Hrvatsku, da u njoj imade ipak od-
važnijeh muževa, koji mogu neustrašivo ži-
gosati i onu nesnošljivost, koju pomahnita-
na srpsko-hrvatska koalicija manifestira u
samom nutarnjem životu zemlje i onu bje-
somučnu bezvjersku strast, koju očituje go-
voreći o radu stranaka opozicije. | jedna i

\ druga paklena strast kod naše koalicije da-
| nomice izbacujući pojave, koji nepobitno

dokazuju, da je ona, po sadanjem svojem
duševnom stanju, nesposobna stvarno uti-

\cati u državne i javne poslove Hrvatske.
\u Bosni. |

Mi bismo voljeli, da i ne govorimo ov-
dje o vladavini Nj. Pr. baruna Raucha, ali
ne možemo ipak mimoići navesti činjenicu,
da sve one mnogobrojne podle klevete, in-
sinuacije i osvade, što ih je srpsko-hrvatska
koalicija objeručke i posve neobuzdano si-
pala protivu njegove ličnosti i režima, da-
njegovo je ime značilo nešto neodoljivo,
čudno, lasnovito. Posvuda se sumnjalo o
njegovim saveznicima i krvnicima, a to je
još više povećavao strah pred njime. Ako
bi se u kojem kraju pojavili bravi nepo-
znate i preko mjere grdne vanjštine, odmah
se izgovaralo /mnominatovo ime; ako se
nije moglo odmah ući u trag kojemu gro-
znome zločinu, opetovalo bi se njegovo
ime.

Izmegju /mnominatovih saveznika bijaše
i Don Rodrigo. Postavši neodvisnim gospo-
darom u svojoj kuli, odmah uvidi, da mu
sa tako silnim susjedom valja živjeti u do-
brom prijateljstvu, jer ne imagjaše sile da
mu se uspješuo opre. | stoga mu ponudi
svoje prijateljstvo, učini mu naime dosta
usluge, pri čemu mu /nnominato uvijek o-
petovaše, da će mu se odužiti, kad bude
imao potrebu njegove pomoći. Megjutim je
Don Rodrigo nastojao da pomno sakrije to
prijateljstvo, ili barem da ne pokaže, kako
je tijesno. To je činio s uzroka, što, hoteći
uživati lagodnosti, časti i zabave gragjan-
skog života, nije želio da očito bude nje-
govo prijateljstvo s neprijateljem javne vlasti,
On je kušao da prijateljstvu s /nnominatom
dade harakter neizbježivog odnošaja s čo-
vjekom, čije je neprijateljstvo u svakom slu-
čaju bilo pogibeljno. (Slijedi).

io