Br. 279. U PRAMA CRVENA Kr God. VI. NMM DUBROVNIKU, 25. Juna 1910. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K. 6; na po I | četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo godišnje K. 9 — Ko | ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen | za došasto | I . polugodište. IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 P+iA Brzotisak i vlasništvo DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE Pretplata | oglasi šalju se Administraciji. Pisma dopisi Uredništvu. — Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. Odgovorni urednik FRANO SCHICK. V Žž 1 je sa srane vlasti; on nije naginjao a no \bilo kojoj ispovijesti ili vjeri; on je Eto nas na polovini godine a mno- Proveo Kralja u velebnom slavlju, i ga gospoda predbrojnici nijesu nam lako postigao da zemlji bude naklona, isplatili predbrojbu još ni za proša- milostiva, dapače prijazna najviša moć, stu godinu. Umoljamo najtoplije svu najviši faktor u Monarhiji; pak zašto tu Gospodu, da nam izvole čim pri- taj atentat, na tako uglednog dostojan- je isplatiti koliko duguju jer listom |Stvenika, na poglavicu zemlje, koji svu. ne možemo nikako naprijed, pošto Snagu duševnu i tjelesnu posvećuje do- je izdavanje skopčano sa velikijem brobiti tijeh pokrajina? Zašto atentat, \baš kad je za prvi put otvoren sabor vr na okupu? Baš tom zgodom, u času s \kad je tako udesni čin na dobro Herceg- Atentat u Sarajevu. \Bosne izvršen? Zašto red izobražena Svi se listovi osvrću, na odvratni | mladića, koji je od vlade i potpose x prizor, koji je mogao imati udesnijeh 2/39. koji je kroz godine školovanja posljedica za posestrime zemlje, da ni- vidio kako materijalno orijaški se je dobri Bog sačuvao život N. P. ba- duje zemlja, koju je ib: EO do-| runu Varešaninu. Tek su stupile da u.|movinom ? Zašto, kad NOE JE živaju blagodati ustava; tek su prosla. "J€80vo srpstvo v; tijem zemljama e vile svoga Kralja i Vladara oduševlje- “41! svakojake povlastice, i baš sad njem, koji se može pojmiti, ali se do kad rao NOO da su va izbore kraja iskazati ne može; tek su se bile | nesme RO provo: voza. VO | Kaže se, da je mladić bio socijali-. slegle borbe kroz izbore, kad je do- | rje kO ERE] šao atentat, da pomuti čarobne prilike | Sta, dapače nihilista; ali najbolje svje- u zemlji, i da iz svijeh srdaca izmami doči Rusija da kod Slavena nihili- glasni prosvjed, kojemu se pridruži sva sti osim mržnje i prezira spram sva- Monarhija, i počam od Kralja tisuće i koj vlasti, imadu i političku tendenci- tisuće štovalaca i znanaca N. P.baru- ju i macijonalni osjećaj, te poznijem na Varešanina. \svojijem atentatima hoće da navedu Atentat je bio udešen. tako, tako \slavenstvo moćno i brojno da prednja- proračunan, da je veoma teško, dapa- či ostalijem narodima u socijalnom ra- če nemoguće kazati da nije imao sta-' izvratu. Kaže se još da je bio osebu-, novitu političku tendenciju. Prije sve- jan, prenatrpanijeh živaca, možda i u-/ ga N. P. barun Varešanin od malo je mobolan: biti će sve to; ali atentat i mjeseca preuzeo vladu okupiranijeh |SV€ okolnosti kažu da nije baš tako, | zemalja, kroz ovo doba on je sa sva. | kako bi se hoćelo prikazati. Fanatizam kijem bio milostiv, uljudan, dobar, on mnoge navede na zločine; ali kad se je pregao svom dušom da uplivom i dotični fanatik utvara da je njemu ili ugledom svojijem, kog zasluženo uži- njegovoj stranci, ili njegovoj domovi- va kod Dvora i u najvišijem krugovi- U! krivica učinjena, ali u orom sluča- ma, koristi što više predanijem pokra- Ju, kako smo već iskazali, svega toga jinama, da ih usreći svijem blagodati- ništa nema. | ma napretka i uljudbe, da ih ostavi, A pak i bilo da je sve tako, kako. sretne i unapregjene; on je nepristra- hoće stanoviti listovi, sada dolazi dru- | no dolazio u susret svijem strankama go pitanje, a to je: gdje će dospjeti u zemlji, svakoj gledao ugoditi, što jučeća mladež sa razuzdanom slobo- najbolje svjedoče izbori, koji su se pro- dom, koja danas prepušta svijem stra-. veli bez ikakvog pritiska ili tendenci- stima da se iskale, svijem zlobnicima | pothvatima tražili njegovu pomoć, koju im | \on nije mogao uskratiti, da ne umanji svoj \ugled. | tako na svoj račun i na račun svo- (jih prijatelja toliko ih opravi, da je napo-' 86, | kon morao bježati iz države. Ali s kolikom (6) uNjeroniclmo je on drskosti to učinio, najbolje dokazuje: Prot, W. baron Ljubibratić. | činjenica, da je na konju, uz povorku pasa, Nas ne može zadovoljiti niti ovo tuma- i uz trubljenje trublje, prošao kroz grad, i, čenje. Kakovo je naše mišljenje o tom za- | kad je došao pred dvorsku palaču, zausta- ista čudnovatom obraćenju, kasnije ćemo se viv svu svoju pratnju i po jednom od nje izraziti, pošto budemo podali potpunu sliku | poručio namjesniku svakakovih pogrda. toga silnika prije i poslije njegovog obra- Za svoga otsustva ne prekine općiti niti. | prestane dopisivati se sa svojim prijateljima; dapače baš onda započe neko novo dogo- varanje sa stranim osobama, koji su više puta upotrebili njegovu pomoć, kad im je trebalo izvesti kakovo grozno ubijstvo. Na- kon nekoliko godina prisiljene otsutnosti. bilo da je izgon bio ukinut zagovorom ko- jeg mogućnika, bilo da mu je drzovitost služila kao nepovredljivost, /mnominato se povrati kući. Ne nastani se u Milan, nego | u neku svoju kulu na megjašu Bergama, što onda pripadaše Mletačkoj. Kula se ova. dizala iznad jedne tijesne i sjenaste doline, ma vrhu jednoga strmenitog brežuljka. Bi- jaše pristupačna samo prama dolini, gdje. se amo tamo prosule kučarice. Svrha je te. kule, kao orao sa svojega gnijezda, /mno- minato nadvisivao sav prostor naokolo, kuda | je mogla stupiti ljudska noga; nad sobom pak nije imao nikoga. Jednim pogledom zaokruživaše svu dolinu, obronke, puteve unutri otvorene. Ona pak cesta, te se na PODLISTAK. kl initi što bijaše zabranjeno; namećati se srcem u tugje posle, bez ikakove druge ko- risti nego jedino radi naslade da zapovijeda; biti strašilo svakome, imati pomoć od onih, koji su je obično tražili od drugoga: to su bile glavne strasti onoga čovjeka. Još u ra- noj mladosti, gledajući i slušajući tolika na- silja, videći toliko silnika, osjeti u srcu neko čuvstvo gnjeva i zavisti. Kad je još živio u gradu, ne bi propustio zgode, dapače bi je potražio, da dogje u sukob s najpozna- tijim silnicima, da se s njima omjeri, da ih nauči pameti, ili da ih prisili tražiti njegovo prijateljstvo. Pošto je većinu njih natkrilji- vao svojim bogastvom i pratnjom, a neko- like svojom smjelosti i ustrajnosti, prisili mnoge da se ostave svakoga takmenja, mnoge izbije ma mrtvo, a mnoge priveza uza se kao prijatelje. Ali ti mu prijatelji ne bijahu ravni, već podložni. Nego na taj način po- stade on njihovo orugje; u svim su svojim da crne i ozloglase sve i svakoga;| S atentata na mogućnike preći će Ludovanje političkijeh svijem fanatičarima, da se blago i:ra- se na atentate na osobe, na protivne . zimo, da opake razvratne svoje nami- stranke, na javne ustanove, a to će pobratima Dra. Tomašića, sli šire kroz štampu? Neće li se tako proizvestiti prevrat, nevolju, neiskazivu , Zagreb, 22. Lipnja 1910. doći do onoga nevoljnoga i očajnoga nesreću, i možda za mnogi narod ra-| qy kazalu grijeha, koji se moraju spoči- stanja, u kojemu se nalazi Rusija, ko- sap. ja gvozdenom rukom otkida glave ra- 'tavati našoj hospiratorskoj srpsko-hrvatskoj koaliciji, nije najmanji, što ona u svakoj zvratnika, na tisuće ih otpravi u Sibi- Kako pak iz Beograda javljaju, Ae NN vodila se ta ma na kojem polju, riju, a sve to mal da ne isključivo iz dje je vijest o atentatu primljena sa- pokazuje nesnošljivost, koja je dva puta o- redova sveučilištaraca i srednjoškolaca? svijem ravnodušno. Zaslužuje i preni- | durnija, kada se očituje proti vlastitoj krvi, Zar i sloboda nema prekoračivati neke jeti što kaže beogradska »Politika« sa PE krema ord poe vno granice, koje po razlogu i pravu ima-|Taj list donaša članak, a naslov se $a-| mije voditi I polemike; po joj i naš du braniti javni poredak i mir? Zar stoji od samoga imena atentatorova, | javni politički život dobiva ono ogavno li- nije razborito, da kako se čovjek bra- pred kojijem je vijenac; u pred- ce, od kojega se vanjski svijet sažaljenjem ni od divlje zvijeri, tako ima pravo govoru toga srbijanskoga lista, u ko- odvraća. Ova nesnošljivost može se komu da se brani i od ljudskijeh zvijeri, ko- jemu se psuje Austro-Ugarska a slavi| činiti vrlo smiješnom, no za rodoljuba vrlo je su toliko više pogibeljne, u koliko atentatora, navodi se, da ime alenta- |I“ žalosna, jer naša srpsko-hrvatska kosli- * su nadarene razumom? Evropai Ame- torovo svi Srbi moraju izgovarati sa rika doživljale su takovijeh atentata, poštovanjem. Rogjen u ono vrijeme, tako sustavnijeh, tako mnogobrojnijeh, u koje se sistem austrijske tiranije i da se strašna odgovornost nameće svi- korupcije najjače osjećao, čutio je već jem vladama, da ili udese slobodu ta- u mladosti beskrajnu mržnju pro-| kovu, koja bi bila u granicama pravi- tiv Austro-Ugarske. Što se prije do- ce i razbora, ili kad hoće da je slo- | bodno svakomu što god hoće, barem obezbijede društvo i pročelnike dru- štva od prokletijeh ateniata. Mi čestitamo N. P. barunu Vareša- ninu, ali bi smo najviše čestitali Mo- narhiji, kad bi sustegla nerazboritu slo- bodu, kad bi vas upliv stavila da uče- ća mladež gleda ono što je nje prva i sveta dužnost, učenje i znanje; če- stitali bi pak nadasve, kad bi dala po- jedinijem narodima sva svoja prava, e ili provela federalizam, jer dok bude, Bosanska će vlada po svoj prilici. u Austriji privilegovanijeh i podregje- |SV€ upotrebiti, da uguši istinu o Ju- nijeh naroda, dok jedni moć budu sve načkoj smrti Žerajićevoj. No to | a drugi ništa, dok se bude mjerilo sa SV€ ne će koristiti, jer Žerajić nije kao dvije mjere; dok se bude putilo i ru. socijalista ili anarhista, nego samo i tilo, kako se eto radi p0 vijeka, neza- Jedino kao Srbin htio da ubije po- dovoljstvo će rastjeti, biti će svega, ali nigda pravoga poretka i mira, a jer svaki dan pridolaze sve to teža i za- mršenija vremena, u niepogodnijem za- nja i nasilja bosanske vlade pokazuju prema onome, što se od ne dogagja vrlo malo. | juče je bio dan slavlja lažne slobode i kri vog ustavnog života Bosne i Hercegovine, Žerajić ima isto, tako kao i većina Bosne osjećaj, da će se u saboru izvoditi bestidna komedija, i on je atentatom na Va-. rešanina pokazao put, kojijem valja \lići u borbu protiv strane tiranije. '\koji su došli, da unište srpski narod | Ovako dakle piše »Politika«, taj list pletajima, koji će se dogoditi, ako svi kojega Srbi nazivlju da je »naj uva- znaci ne varaju, Monarhija bi mogla Ženi list u Srbiji«! | ljuto stradati i radi izvanjske najezde Bez komenata! | —— a 1. | i radi unutarnje nesloge. ' g | okuke i zavojke dizala do njegovog stana, |žnika, ili što slično. Tad je trebalo odmah izgledavala je, gledajući je s visoka, kao vi- odgovoriti da ili ne. Kad bi se jedna stranka. jugasta vrpca. Sa prozora, sa puškarnice obratila na njega, tražeći njegovu presudu, mogao je silnik udobno brojiti korake o- protivna se nalazila u teškom i zdvojnom noga, koji bi se približao, i naperiti na nj položaju: ili je valjalo primiti njegovu pre-/ pušku, koliko je puta htio. Onom posadom sudu, ili se izjaviti njegovim neprijateljem: brava koje je držao u svojoj kuli, mogao jedan i drugi slučaj veoma pogibeljan. | je lako odbiti i veće čete, te učiniti da se Mnogi, imajući krivo, pitali bi njegovu za-, mnogi i mnogi skotrljaju na dno, prije nego (štitu, da dobiju pravo; a mnogi, i onda kad samo jedan dostigne vrhunac. Dapače niti su imali pravo, unapred bi nastojali da sebi | dolinom nije smio proći ko se nije dobro osjeguraju njegovu pomoć i tako zakrče put pazio s gospodarom kule. Taj stan. po ri-| protivniku: na taj način postajahu i jedni ječima savremenih hroničara, bijaše tvornica i drugi ovisni od njega. Dogagjalo se če- krvoločnih naredaba; bravi, kojima glava sto, da je koja potlačena i progonjena o- soba dolazila u njegovu kulu, da se postavi bijaše pod ucjenom, služinčad, koji spasiše život stupivši u njegovu službu, svi su bez) pod njegovu zaštitu. Tad bi on naložio pro- gonitelju da = popravi učinjeno zlo; da pita iznimke vršili isti zanat, sjekli glave. Osim ovih izvršitelja svojih maredaba, imagjaše | oproštenje; a kad bi se dotičnik opro, znao je navaliti na nj tako žestoko i silovito, da cijelu četu sličnih stvorova, rastrkanih po različitim mjestima tih dviju država, na či- je morao bježati iz mjesta. I u takovim je joj je megii on živio, koji su bili uvijek slučajevima ono ime, koje inače bijaše pro- spravni da vrše njegove zapovijedi. klinjano, bilo blagoslovljeno, jer se tako- Svi oni maleni tirjani, koji su živjeli na|voj izdašnoj pomoći čovjek u ono doba oširem prostoru oko Zmnominatove kule, nije mogao nadati niti od jedne niti od bijahu prisiljeni, ko u jednoj ko u drugoj| druge privatne moći. Nego obično je nje- prigodi, da odaberu ili njegovo prijateljstvo | gova moć služila opakim željama, groznim ili njegovo neprijateljstvo. Neki doduše po-| nasladama, oholim hirima. Ta različita u- kušaše da mu se opru, ali progjoše tako|poraba vlastite inoći služila je, da svima pokaže, kako je mogao izvesti ono, što je zlo, da im više nije palo na pamet što sli- čno. Dapače i oni, koji su jedino pazili na|htio. Dok se za ostale silnike čulo i znalo samo u onom kraju, gdje oni bijahu nai- (glavicu onijeh austrijskijeh agenata, svoje posle, nijesu mogli ostati neovisni od njega. Često bi dolazili njegovi poslanici bogatiji i najači, glas o /nnominatu bijaše prodro u svaki kutić milanske i mletačke | s naredbom, da odustanu od ovog ili onog poduzeća, da se ostave ovoga ili onoga du- | države. Po svuda je narod o njemu pričao; | cija upravo svojom nesnošljivošću osujeću- je svaku trijezmenu raspravu, kao što je to i suviše pokazala u hrvatskoj sabornici. Ni- ti u Saboru, a niti u štampi ne može se povesti riječ o jezgri kojega pitanja zato, što upravo hrvatsko-srpska koalicija, prem- da vazda govori o svojem slobodoumlju, koji opet prelazi u djavolsko bezvjerstvo u \godilo, barbarstva, razbojnička pljačka- | najmanje radi po tom načelu, najmanje se u raspravi drži objektivnosti i trijeznosti. jedne godi-|Dok ovako biva, ustavni naš život ne mo- že biti drugo, već arena, u kojoj se poli- tičke naše stranke poput gladiatora krvare i kolju, pa ko god pobijedio, zemlja i u- \stavna sloboda ne mogu od te pobjede i- imati nikakove koristi. Uoči toga, recimo, političkoga paroksizma, koji našu famoznu srpsko-hrvatsku koaliciju, kao zničum pre- dočava u svijetu, mi smatramo uprav_ sre- ćom za Hrvatsku, da u njoj imade ipak od- važnijeh muževa, koji mogu neustrašivo ži- gosati i onu nesnošljivost, koju pomahnita- na srpsko-hrvatska koalicija manifestira u samom nutarnjem životu zemlje i onu bje- somučnu bezvjersku strast, koju očituje go- voreći o radu stranaka opozicije. | jedna i \ druga paklena strast kod naše koalicije da- | nomice izbacujući pojave, koji nepobitno dokazuju, da je ona, po sadanjem svojem duševnom stanju, nesposobna stvarno uti- \cati u državne i javne poslove Hrvatske. \u Bosni. | Mi bismo voljeli, da i ne govorimo ov- dje o vladavini Nj. Pr. baruna Raucha, ali ne možemo ipak mimoići navesti činjenicu, da sve one mnogobrojne podle klevete, in- sinuacije i osvade, što ih je srpsko-hrvatska koalicija objeručke i posve neobuzdano si- pala protivu njegove ličnosti i režima, da- njegovo je ime značilo nešto neodoljivo, čudno, lasnovito. Posvuda se sumnjalo o njegovim saveznicima i krvnicima, a to je još više povećavao strah pred njime. Ako bi se u kojem kraju pojavili bravi nepo- znate i preko mjere grdne vanjštine, odmah se izgovaralo /mnominatovo ime; ako se nije moglo odmah ući u trag kojemu gro- znome zločinu, opetovalo bi se njegovo ime. Izmegju /mnominatovih saveznika bijaše i Don Rodrigo. Postavši neodvisnim gospo- darom u svojoj kuli, odmah uvidi, da mu sa tako silnim susjedom valja živjeti u do- brom prijateljstvu, jer ne imagjaše sile da mu se uspješuo opre. | stoga mu ponudi svoje prijateljstvo, učini mu naime dosta usluge, pri čemu mu /nnominato uvijek o- petovaše, da će mu se odužiti, kad bude imao potrebu njegove pomoći. Megjutim je Don Rodrigo nastojao da pomno sakrije to prijateljstvo, ili barem da ne pokaže, kako je tijesno. To je činio s uzroka, što, hoteći uživati lagodnosti, časti i zabave gragjan- skog života, nije želio da očito bude nje- govo prijateljstvo s neprijateljem javne vlasti, On je kušao da prijateljstvu s /nnominatom dade harakter neizbježivog odnošaja s čo- vjekom, čije je neprijateljstvo u svakom slu- čaju bilo pogibeljno. (Slijedi). io