a
O
i
Br. 284
Nu i onda, kada valja s narodnoga bra-
nika odbijati opasnosti, koje nam po na-
'\šem mišljenju iz vana prijete, uvijek djeluje
izvjesno miran i dostojanstven slog, te ra-
zlozi, makar u očima protivnika ne bili te-
meljiti; dočim djetinjasto zanovetanje i vri-
enje stanovitog naroda samo draži i na-
Hstavlja bacati nove klipove simpatijama ino-
stranijeh naroda. Veli se doista: »exempla
sunt odiosa«, nu ne škodi općenito taknuti
se nekijeh takijeh novinskijeh zabluda iz
H najnovije naše prošlosti.
(> Nema sumnje, da borbu koju su vodili i
\\vode naši susjedi Magjari za njihovu pot-
punu neodvisnost politično-ekonomnu, jeste
djelo, koje s počitanjem motre i opisuju svi
1
nepristrani političari svijeta. Naši srpsko-
s
«hrvatski koalicijonaši i bezstidni bezbožnici,
_ umjesto da se junački bore protivu mračni-
jjeh tendencija i spletaka grofa Khuena-
= | Hedervary-a i njegovog eksponenta, apo-
| state i renegata, Dra. Nikole Tomašića, oni,
; snjihovom privolom i kukavičlukom, pri-
| hvatiše i prihvaćaju danomice sve one u-
ivjete i izdajnička »pakta«, kojemu su se
_ usprotivljavali do danas istinski hrvatski pa-
| triote. Listovi srpsko-hrvatske koalicije bili
isu kao javni organi dužni na vrijeme znati
* za sve osnove i planove današnje magjar-
ske vlade, kao i za sve izdajničke pothvate
* »40 graničara« ; ali zato nijesu nikada po-
6:
_ digli njihov glas protivu onijeh hrvatskijeh
\\ renegata. Isto tako i ostali listovi, pa i sami
| Riječki »Novi List« i oni, koji bi htjeli to-
bož osugjivati danas »40 graničara«, to-
3 čnije, izdajnike domovine, — nijesu učinili
1 pravodobno njihovu dužnost, te su tekar,
| nakon izbora »40 delegata« za peštanski
parlamenat, ustali protivno, kada je akcija
za borbu i raskrinkavanje njihovo bila ne
samo započeta od ostalijeh listova opozi-
. cije (hrvatske stranke prava i kršćansko-
! socijalne partije), već i donekle uspjele da
|) narodu otkriju istinu opasne i ogavne si-
Mt tuacije, tačno označivši rad izdajnika Hr-
vatske.
Koliko je uslijed te junačke akcije i pro-
i
= tivne agitacije listova naše patriotične opo-
' zicije poteklo žuči po novinama srpsko-
hrvatske koalicije? Ko znade, koje je polje
) ta paklena koalicijonaška žuč zagnojila, bo-
“lje okužila, da urodi obilatijijem plodom
1 za buduću borbu i, možda, sjajnu konačnu
pobjedu hrvatskijeh patriota stranke prava
li socijalne kršćanske partije u Hrvatskoj?!
Nu i danas, kada su junački ustali kato-
lički svećenici, da se u društvu sa političa-
i
|
MORAM S OP ROT
išta tii
GR ZED ie
wx +
PRSIESNSSSNNSNSNI
rima stranke prava bore protivu koalicijo-
naške najezde i da suzbijaju bogohulnu nji-
hovu propagandu protivu svetinja katoličke
crkve i vjere, — neki listovi, a na čelu im
Riečki »Novi List«, danomice, ovakovo sa-
moprijegorno narodno pregnuće, sa prezi-
rom spominju! — Stare, prokušane, čestite
hrvatske rodoljube grdi gnusno golobrada
= momčad u »Pokretu«, »Malim Novinama«, it.
| d., te se još drznula pitati ih za račun, za-
: što su, naime, podupirali režim bivšeg bana,
baruna Raucha, koji se je doista u veliko
ogriješio protivu katoličke crkve i hrvatskog
| maroda, što on nije još jačom silom poga-
zio glavu zmiji otrovnici, koja danas siplje
otrov i stvara groznijeh žrtava u Hrvatskoj,
Slavoniji i Srijemu!
| danas još uporitijijem djetinjastijem ka-
pricom i tvrdoglavošću koalicijonaške no-
vine sabiru škandale, zločine i prevare, što
se zgagjaju po svijetu, pa ih onda priop-
ćuju uz zlobne, uvrijedljive opaske. Uz ovu
groznu i nemoralno-bezvjersku zabludu na-
jače se uvriježila u listovima ona druga, da
= se ne poštuje u Hrvatskoj sloboda politič-
kijeh mnijenja, govora i rada. Kao da samo
srpsko-hrvatska koalicija imade narodni-
jem(?!) plebiscitom potvrgjeni patenat, na-
ime, da je ona tobož »spasiteljica« Hrvat-
ske i da samo njezin put vodi do narodne
veličine i slobode! — Nego, izdajnički sklo-
pljeni »pakt« sa nekadašnjijem gjavolom
Hrvatske — grofom Khuenom (treba i da-
nas pročitati ovu knjigu: Dr. Potočnjak:
Iz zemlje bezpravlja i demoralizacije. Jedna
borba: Dr. Potočnjak — grof Khuen) i po-
dupiranje vlade jednog vjerskog apostate i
zločinca dvoženstva, bana Dra. Tomašića,
— dokazuje i potvrgjuje posve inače!
Naravno, oni od »Pokreta«, »Malih No-
vina« i »Srbobrana« ne vide što su poči-
nili groznoga na štetu naroda, već iz bezo-
čnosti njihove, drsko se usugjuju tvrditi, da
ko u Hrvatskoj danas protivno radi, vjeruje
i govori, — toga da treba ostracizmom o-
suditi na prezir i proklestvo, jer je dotičnik
tobož izdajica domovine i podržavatelj papin-
ske vlasti i jezuitizma u Hrvatskoj .... Od
tuđa upravo i ona u našijem gradovima ne-
čuvera demoralizacija politička i vjerska;
od tuda ona bezobrazna osvada: »furtimaši
i pravaši su nas prodali Beču i Rimu«.
Koliko imade i danas živijeh političara
stare magjaronske garde u Hrvatskoj, koje
su novine srpsko-hrvatske koalicije, a naro-
čito vrtikapa »Srbobrana«, taj tobožnji glas
»vasionskog srpstva«, — proglasile izdaji-
cami, a drugi put, t. j. danas kao ono »vrle
rodoljube«; a upravo kao ono »veliko-srbi-
janca« Dra. pl. Nikolića, kojega su bile ko-
alicijonaške novine proglasile »naduvenim
glupim reptilom i prodanom mješinom«! —
Istina je, na preveliku našu žalost, da je i
»Obzor«, taj nekadašnji organ slavnijeh po-
litičara i katolika Hrvata, znao pozivati u
prve svoje bojne redove one muževe, koje
danas metlom tjera u zapećak. Da, one po-
litičare, koje su današnji prvaci srpsko-
hrvatske koalicije nazivali »smušenijem gla-
vama«, a u kojijeh su se nekoč radili pro-
grami za ona politička djela, što su nam
pomogla Hrvatsku izručiti Magjarima, da-
nas dočim te iste glave služe im kao puto-
kazi u izdajničkoj raboti u Pešti i u meše-
tarenju milosti i obzira kod ministra pre-
sjednika, grofa Khuena!....
Kamo lijepe naše sreće, da se političari
hrvatsko-srpske koalicije drže riječi slavnoga
Lamartina: »Pout ce que nous faisous,
c'est de |' historie«, sve što radimo budi nam
povjest, koju valja učiti pa iz nje izvoditi
nauku za dalji rad. Jedno, što Hrvatska želi
i vapi neprestano, bilo bi, da vidi napokon
u složnu radu one naše muževe, koji bi se
svakako imali složiti (stranka prava i oni,
što se kupe oko »Hrvatstva«), ako iole hoće
da nam izagje jednoč domovina iz ovoga
ogavnoga vrtloga, u kojem su ju uvukli i
upravo strmoglavili izdajnici srpsko-hrvatske
bezvjerske koalicije, a kao što je preporu-
čivao slavni naš Pavlinović:
pIme, zname okupljajte
»Stare šurke odbacajte.
(Vidi: ,Pjesme i Besjede“).
Imade prilika i vremena, kada muževi ja-
čega duha i bistrijega vida misle, da mo-
raju zaplivati proti toku one rijeke, što ju
zovemo »javnijem mnijenjem«. Jesmo li vla-
sni suditi, da su ovaj put neki čestiti po-
litičari opozicijonalnijeh našijeh stranaka
zaplivali tijem pravcem samo zato, da steku
pohvalu čestitijeh hrvatskijeh rodoljuba, do-
čim smo ih već davno vidjeli kako su pli-
vajuć ustrajno sa »javnijem mnijenjem« pro-
tiv struje »realne politike« tražili jedino i
tada sreću i slobodu svoga naroda ?
Strast i glupost zaslijepljuju često puta
narode, kao i pojedine ljude; nu ona prva
učinila je u Hrvatskoj mnogo više zla od
one poslijednje; a budi uam jamstvo i ne-
oborivi dokaz rad ljudi, koji danas imadu
kormilo u ruku u Hrvatskoj, a koji će osta-
viti naslijednicima samo ruševine i, do ne-
vjerojatnosti, zamršene vanjske i nutarnje
političko-vjersko-socijalne odnošaje!
Dr. Kalnik.
Vijesti iz naroda.
Iz Pločica u Konavlima.
(Brzojavni ured). Poslije toliko obećanja
baš smo držali ko u ruci, da će nam se
otvoriti brzojavni ured, kad tamo samo o-
bećanja i ništa drugo! Nazad osam dana
bio je poslan jedan brzojav iz Dubrovnika
jednoj osobi ovdje u subotu na podne, a
primila ga je u utorak pred podne! — Mo-
limo, neka se pospješi!
Iz Kotora.
(Neredi. Srbadija na poslu. Dvije mje-
re). Dneva 16.—17. ov. mj. o ponoći ne-
ki gimnazijalci i kočijaši otigjoše na Muo,
da galame i da izazivlju, pjevajući srbijan-
ske pjesme i vičući: »Slava Silnome«, »Do-
lje Hrvati«, »Živjela srpska Boka« i t. d.
Zbog velike vike i galame ustalo se mnogo
mještana, da vide što se to dogagja u glu-
ho doba noći. Kad u malo za tijem razvije
se tučnjava, jer htjedoše da nam još bace
tablu sa društva »Zvonimir«, i da nijesu ne-
koji stariji mještani svoje mlagje mirili bili
bi izazivači slabo prošli, a i onako je ostao
po koji štap i koji klobuk izazivača, a dru-
gu koju uspomenu sobom ponesoše..., €
da se nauče malo skladnosti i da se drugi
put nebi usudili doći izazivati i galamiti u
gluho doba noći, jer ovakovi izazivi u mirno
doba noći još u poznatome mirnome mje-
stancu Mulu svakoga su ozlojedili, te svak
osugjuje takov velikosrbijanski fanatizam.
Nekoliko pak Hrvata u Kotoru netom su nč u
gluho doba noći već na 10 ura zapjevali »Lijepa
naša« odmah bane cijeli policijski aparat i stro-
go zabrani pjevanje. Naši se mirno pokoriše i
otigjoše izvan grada, put Škaljara, kad u
to na veliko čudo svijeh prisutnijeh banuše
općinski redari te pograbiše dvojicu i pro-
glasiše ih uapšenijem, pak niti na posredo-
vanje dvojice općinskijeh prisjednika ne
htjedoše ih pustiti, — Koliko na redare to-
liko i na neke ostale stvari potanje ćemo
se osvrnuti netom svrši na Sudu, po čemu
će se svak moći najbolje uvjeriti kakovo
stanje ovdje vlada, a to što se_tiče nas Hr-
vata. Kud će te više kad nam je i osobna
sigurnost ugrožena sa strane svesrpskijeh
vucibatina. Ali za danas ćemo opaziti, da
PRAVA CRVENA HRVATSKA
kada se je srbadija povratila sa izleta u
Risnu, pjevalo se do kasna pred kafanom
»Dojmi« i izazivljalo sa poklicima: »Živio
srpski Kotor«, »Dolje Hrvati pravaši«, »Živje-
la srpska Boka« i t. d. Zašto tada nije opć.
policija posredovala? Pitamo: zašto?
Važno !
Eto nas na polovini godine a mno-
ga gospoda predbrojnici nijesu nam
isplatili predbrojbu još ni za proša-
stu godinu. Umoljamo najtoplije svu
tu Gospodu, da nam izvole čim pri-
je isplatiti koliko duguju, jer listom
ne možemo nikako naprijed, pošto
je izdavanje skopčano sa velikijem
troškom.
Domaće vijesti.
Muževna hrvatska izjava u
bosanskom saboru. Posrbice bi-
jesni; htjeli napasti presvi. Sa-
rića. U Bosni vlada potpuna srpska era.
Dok Srbin Žerajić puca na kraljevog na-
mjesnika, dok »Srpska Riječ« veleizdajnički
piše o velikoj srbadiji »od Pešte do Jadra-
na« — dotle su u samom saboru svi za-
stupnici i sve stranke za posrbice, za srpsko
ime, za njihovu zastavu i t. d. — jedina je
stranka Katolička Hrvatska Udruga, koja o-
dolijeva sa šačicom svojih ljudi u bosanskom
saboru toj svesrpskoj bujici.
U bosanskom saboru biskup Šarić obdr-
žao je govor proti proračunu. Na koncu
govora pročitao je u ime udruge slijedeću
državopravnu izjavu:
Hrvatska Katolička Udruga, kao sastavni
dio Čiste Stranke Prava, visoko držeći na-
rodni program od god. 1894., ne priznaje
na teritoriju hrvatskog kraljevstva nijedan
drugi politički narod, nikoje drugo ime,
nikakove druge embleme, osim hrvatski-
jeh.
Nakon ove izjave grčko-istočnjaci skočiše
kao bijesni, udarali su nogama, bacali spi-
se te strašno vikali i tulili: »Na polje s njim!
Van s jezuitima! Isprebijajmo ga! Hulja!«
Biskup Šarić im se smije i dovikuje: »O-
vo je hrvatska zemlja! Živila Hrvatska !«
Buka je nekoliko potrajala, u kojoj grčko-
istočnjaci htjedoše navaliti na presvi. Šari-
ća. Sav svijesni hrvatski narod Herceg-Bosne
begeniše i svesrdno odobrava Šarićevu izja-
vu a osugjuje ponašanje grčkoistočnjaka i
poznatijeh posrbica.
Obzor“ proti srpskom se-
paratizmu.Koalicijonaški »Obzor« ustaje
proti postupku ličkijeh »Srba« i proti zaključ-
cima nekijeh »hrvatskijeh općina u Lici, u
kojima imadu većinu Srbi«. Te općine —
veli »Obzor« — prem se nalaze u kralje-
vini Hrvatskoj, redom zaključuju, da se ima
uredovati ćirilicom, što više u sjednicama
općinskog vijeća donašaju se i prihvaćaju
zaključci, da se sav novac ulaže u srpsku
banku. Ovako stilizovani zaključci znače boj-
kot hrvatskog imena i pisma i hrvatskijeh
novčanijeh zavoda. — Eto, kakova je to
»braća«, koja sve redomice pokazuje svoje
stare, poznate nam karte! Ne znamo ipak
hoće li i ovo opametiti i istog »Obzora«!
»Srbi“ prama Družbi. Srpski list
»Zastava«, prigodom hrvatskog narodnog
blagdana, na dugo je i široko pozivao sve
»Srbe« u Hrvatskoj, da se ne bi koji usu-
dio što dati za Družbu »sv. Ćirila i Meto-
da« za lstru.
Barem su ovi »Srbi« iskreni, jer otvoreno
rade protiv svega što je hrvatsko, a ne ka-
ko nekoji, koji su »za slogu« samo na pa-
piru a na djelu sve drugo, te se potajno
naprežu, kako će što više hrvatskoj stvari
štetovati, jer se ovi drže njihovog poznatog
gesla: jna jedan način govori, na drugi
misli a na treći način radi !
Čitulja. Ugl. braću Markovina zadesi
teška žalost: umrije im u Lumbardi na Kor-
čuli starica majka, dobra i vrijedna doma-
ćica, ggja. Kate.
Pokoj joj vječni, a ucvijeljenijem sinovi-
ma Don Ivu, Roku i Franu naše iskreno
saučešće.
PO milijuna za germanizaciju
Testa i lstro. Kako tršćanska »Edinost«
izvješćuje, po najnovijijem podatcima da do-
sižu izdatci za njemačke škole u Trstu i
istri !/a milijuna kruna i to tek za pučke
i gradske škole u tijem pokrajinama. Ako
se pribroje izdatci za njemačke srednje ško-
le u Trstu i Puli, dobivaino svotu od 1 i
četvrt milijuna kruna. K tomu dolaze troško-
vi za njemačku državnu gimnoziju u Gorici.
N ijem zavodima Trsta, Pule, Opatije
i ja pridružila se u zadnje vrijeme i
[germanizatorska postaja na Brionima. O-
soblje na tijem školama je isključivo »Stram-
deutsch«, kako je sami označuju ti apostoli
propagatori njemačke misli na Jadranu!
Godišnja skupština ,,Pavlino-
wića““, Sutra na 31. ov. mj. obdržati će
se u Podgori i u Makarskoj prva glavna
godišnja skupština Hrv. Kat. Akad. Prosvje-
tnog Društva »Pavlinović«, za Dalmaciju.
Njemština u Osijeku. iz Osijeka
se tuže, kako se ondje svuda zapostavlja
hrvatski jezik, a njemački i magjarski da
se sve to više širi. A zašto o tome onamošnji
listovi ne ustanu, pak i imena dotičnijeh »ro-
doljuba« ne iznašaju?
Otkup kmetova u Bosni i Her.
cegowini. Sarajevska vlada u sporazu-
mu sa Muslimanima, odnosno s posjedni-
cima, predložila je bosanskom saboru za-
konsku osnovu o fakultativnom otkupu kme-
tova iz zemaljskijeh srestava. Za to će se
ovijeh dana u saboru izabrati agrarni od-
bor, koji će tu osnovu pretresati. Zakonska
osnova o otkupu kmetova riješiti će se i-
stom na jesen, ako radi nje ne dogic do
žestokijeh konflikata s vladom i muslima-
nima, što bi moglo dovesti čak i do raspu-
sta sabora. Hrvati, jer imađu u odboru i u
saboru većinu, zahtijevaju obligatni otkup
kmetova, o čemu bosanska vlada i musli-
mani neće ni da čuju.
Vino poskupilo. Uslijed nepovolj-
nijeh vijesti o stanju vinograda, koje javlja-
ju da »neće biti niti četvrtine od lanjskog
priroda, nastala je već sada silna potraga
za vinom, a osobito ga kupuju austrijski
trgovci. U Spljetu je u ovo nekoliko za-
dnjijeh dana poskočila cijena vinu na dvo-
struko, tako da se seljačka vina, koja su
se do sada plaćala po 14 K prodaju danas
do 28 K.U rukama trgovaca vinom da se nalaze
još od jeseni velike količine vina, koje
će se dakako upotrebiti u spekulaciju«.
115 promocija u jedan dan! U
petak je u bečkom sveučilištu promovira-
no 115 kandidata na čast doktora prava.
Ovoliko kandidata nije u Beču još nikada
promovirano u isti dan.
Narode, ne ostavljaj gjedovi-
nu svoju! U Aprilu iselilo se iz Hrvat-
ske i Slavonije 2130 osoba, od toga 1864
Hrvata, 69 Magjara, 140 Nijemaca i 57 o-
st:-lijeh. U istom mjesecu doselilo se u Hr-
vatsku 326 Magjara, 55 Nijemaca, 94 osta-
lijeh. Hrvata se što povratilo, što uselilo sa-
mo 340. Prema tomu Hrvati gube 1524 o-
sobe, a Magjari dobivaju 257 osoba u Hr-
vatskoj. Eto kako same brojke porazno po
nas jasno govore...
Školska izložba u Zagrebu o-
tvoriti će se 15. Avgusta o. g. u »Umjetni-
čkom paviljonu«. Izložbu priregjuje »Uči-
teljsko društvo grada Zagreba i okolice«
prigodom 25.-godišnjice svojega opstanka.
Proti skupoći mesa. U Spljetu
je ovijeh dana obdržana skupština proti
skupoći mesa. Izabran je odbor, koji će da
prouči, kako bi gragjanstvo Spljeta moglo
dobivati jeftinije meso.
Progon činovnika Hrvata. »Iir-
vatska Kruna« donaša: Kako saznajemo
premještena su sa namjestništva dva čino-
vnika Hrvata, i to g. Balković u Imotski i
g. David u Korčulu. Ova premještenja djelo
su političke osvete. Na pr. g. Balković je
kriv, jer se je potužio, da ga talijanaši na-
adaju, a mnamjesnistvo, mjesto da uvede
red u građu, premješta napadnutog iz gla-
vnoga grada u provinciju. Valjda će još
reći, da su to učinili u interesu premješte-
nog, da ga naime očuvaju od napadaja!
Zadarski vogje Utvare, koji su sa vladom
srepljeni i kod nje mnogo mogu, zašto ne
ustanu proti ovakovijem progonima činov-
nika Hrvat4? Ali da, stalo njima do zadar-
skijeh Hrvata; glavno je da je njihova koža
sigurna!
Zašto mrze Nijemci družbu
sv. Ćirila i Metoda za Istru? Pri-
godom ovogodišnje družbine glavne skup-
štine u Cresu i kasnije u povodu narodnog
blagdana Nijemci su se na sve strane raspi-
sali protiv naše družbe. Toga nije prije bi-
lo, stoga i upada u oči taj njihov nepritajeni
jal protiv naše školske ustanove. Tu skoro
čitalo se je u novinama, kako je vlada za
same njemačke pučke škole u Trstu i Istri
opredijelila milijon i po kruna. Ta svota će
dakako rasti ne računajuć one, koje se tro-
še za uzdržavanje njemačkijeh srednjijeh
škola u Trstu i Istri. Ali Nijemcima ni to ne
dostaje. Njima su najvećma na putu družbi-
ne škole u Voloskom, Lovranu, Puli i na
otoku Lošinju. To su točke, što su ih oni
odabrali za svoja dalnja prodiranja u dru-
ge hrvatske zemlje. Tu su se oni htjeli
učvrstiti na račun nesvijesnog hrvatskog e-
lementa, pa su zato otvorili u tijem mjesti-
ma svoje njemačke škole, vabeći u njih našu
hrvatsku djecu. Ali im je naša družba pre-
križila račun. Ona je u tijem mjestima otvo-
God. VI.
rila svoje hrvatske škole, kojijeh napredak
tjera Nijemce u bijesnilo, pa se eto sada
iskaljuju na družbu. Nijemci će dakako po-
stostručiti svoje navale na naš posjed u o-
vijem stranama, ali dok budu Hrvati po-
dupirali svoju družbu, dotle svi tugjinski
pokušaji, koji idu za tijem da slome narodni
otpor u Istri, ostati će bezuspješni.
+ Antun Didolić, čestiti starac, iz-
gledan domaćin i rodoljub, umr'o je na 21.
o. m. u Selcima na Braču. Pokoj mu vječni,
a ucvijeljenoj porodici naše iskreno saučešće.
Sa sleta u Sofiji.
Jedan brat Sokolaš iz Spljeta, koji je su-
djelovao zadnjem sletu u Sofiji, piše nam:
Pravo Vam kažem, da nijesam imao na-
mjere o ovome pisati, jer sam se nadao da
će izvjesni neki listovi kao o dočeku u Sr-
biji tako i o prijemu i ost. u Sofiji objek-
tivno o svemu izvijestiti, ali to nekoji ni-
jesu učinili, već dosta toga hotimično o Bu-
garskoj propuštili a o Srbiji sve u zvijezde
kuju. Priznajem, da smo u Srbiji a osobi-
to u Nišu, gdje je glavna vojna posada, bili
veoma srdačno primljeni, ali ne može se
suditi po časovitom dočeku, već se mora i
š njima ući u razgovore, a osobito sa srbi-
janskijem seljaštvom pa da čuju što bi im
iskreno ispričali, osobito o onijem glavni-
jijem osobama, koje su nas na vidnijem
mjestima dočekale. U istinu, ja se sa neko-
jijem i od prije dobro poznam, pa su mi
mnogo toga kazali, a najbolje karakterišu
riječi jednog čestitog posjednika u Nišu, koji
megju ostalijem reče: ».... eh, braćo mo-
ja Hrvati, to je danas, al' da ovgje sa na-
ma proboravite proste dane, čase jadikovce,
ne bi vas za sigurno k nama srce vuklo...«,
i teško uzdahne, što dosta razumnom čovje-
ku znači. A smijali su se kad sam im pri-
povijedao o dubrovačkom »srpstvu«, a još
se više grohotom smijaše kad im rekoh,
da i oui od vašega dubrovačkoga »Dušana
Silnoga«, koji su s nami bili, da su to »srbi«
katolici, i da svi ti vaši »Srbi« katolici bili
su zgoljni Hrvati, pa talijanaši i . d. (A
kako u Srbiji časte i vole naše »Srbe« do-
voljan bi dokaz bo i pisanje srpskog lista
»Dubrovnika« o majoru Mitroviću, pom. kaj).
Aleksiću, L. Vojnoviću i ost. Ta zaista ono
nijesu riječi hrvatskog, ili kako: bi oni rekli
»irankovačkog« lista, već njihovog srp-
skog organa »Dubrovnika«! Dakle, kud će
te više! Op. Ur.) Ali ja ću prvom zgodom
o svemu tome dosta toga iznijeti, a sve sa
dokazima potkrijepljeno, jer za da: as samo
ovako, površno. A kakova je to srbijanska
»slavenska ljubav« kad su nas i ovom zgo-
dom mnogi srbijanci odvraćali, da ne ide-
mo u Bugarsku, da za njih Bugari »uprav
nijesu Slaveni«! — Braća nam Bugari u
svakom su pogledu nadmašili ne samo do-
čekom već sve vrijeme boravka smatrali su
nas pravom braćom svojom, pozivali nas
da dulje ostanemo, svuda nam neograniče-
nu ljubav iskaživali. Čast i svaka čast pra-
vijem Srbima — što naglašujem — kao
jednokrvnoj braći, ali ako se istovjetuju sa
govorom Srbima Dra Lazara Popovića, iz-
rečenijem u Sofiji sa spomenika Cara Oslo-
boditelja »u ime Srba još neoslobogjenijeh
pokrajina«, onda alal im njihovo brastvo,
jer uz takovu cijenu Hrvati sa mogu brati-
miti s kojim hoće, pa čak i sa Magjarima,
ali je značajno da nije spomenuo Staru
Srbiju a još manje Maćedoniju, ali da, ko
će dati brka! Znade Laza da nije Bugar
blagi Hrvat ..... Uprav je oko davalo bratsko
zamešenje braće Bugara za Hrvatima; iz-
megju raznijeh slavenskijeh zastava najbroj-
nije su bile hrvatske, a svakome Bugaru
osobito junaku i na prsima si takogjer vi-
gjao hrvatsku troboju. Bugari a nadasve o-
ni koji su pohagjali više škole u Zagrebu,
uprav su se jagmili za Hrvatima, iz koga
mu drago mjesta, da im iskažu ljubav, a
što je još ganutljivije i neku harnost, isti-
čući da su to bili najljepši dani njihova ži-
vota.
Koliko plemenit toliko je energičan bu-
garski narod, a to otskače iz svega što te
okružuje, osobe i stvari. Kolosalni napre-
dak svak može da im opazi, a sve je to
jamstvo za još bolju budućnost.
Neka živi i napreduje junački i plemeniti
Bugarski narod, najiskreniji hrvatski prija-
telj izmegju svijeh Slavena! — Na ovo pak
današnjijeh redaka ponukovao me je i je-
dan dopis u dubr. »Crvenoj Hrvatskoj«, na
kojeg me ovdje u Spljetu upozoriše, jer se
pri dnu istoga hoće da zadirne u naše su-
mišljenike, vrle Dubrovčane Hrvate, gdje bije-
dan dopisnik »žali što nije bilo i desetak du-
brovačkijeh frankovaca«! Zašto tada taj do-
tičnik nije uprav ono dana čitao sofijski list
»Preporec«, koji vrlo oštro kritikuje brato-
ubilačku srbijansku propagandu u Maćedo-
niji, što ju pokrenuše srbijanski političari,
koji da služe tugjinskijem interesima, pa
na to »Preporec« ovo naglašuje : »Neka Srbi
znadu, da Bugare neće zaslijepiti prazni