Br. 286.

Preugodno prenašamo iz »N. L.« ovo iz-
vješće, koje glasno svjedoči da nam Rim
nije odurni protivnik u svetom našem ama-
netu, nego puste i nevoljne okolnosti, koje
nam ne dadu na iiikakovo polje uspješno
pokročiti. Davno smo željeli našu kazati, ali
su se stanoviti listovi, (pak i oni koji se u
vjerskijem pitanjima jako reservirano drže)
toliko izvikali, toliko su pogodovali raz-
vratnijem novinama, koje hoće da nas od
Rima otcijepe, te smo voljeli prešućeti.

Sveta nam je Stolica ne maćuha nego
majka, a ako zateže tijem pitanjem, nije ona
kriva nego su krive vlade, koje su se u to
umiješale; o našoj ne velimo, jer je očito
u izvješću kazano, a znamo izvjesno da su
u istom smijeru radile crnogorska, srpska,
ruska, francuska i talijanska, rodbine i sa-
veza radi: sve se je dakle uortačilo, pak
što da uradi sv. Stolica? Zato su baš neke
novine imale i u tome oprezno postupati,
kako se oprezno vladaju u drugijem pita-
njima, a toliko više, što izvjesno znadu,
da je kler vas odan toj narodnoj povlastici,
i da je kako jedan glas to pismeno u Rim
posvjedočio; što znadu da su gg. biskupi
u tome složni skupa sa klerom i narodom,
Mi smo posve uvjereni, da će Rim biti sklo-

mogoh, da prisustvujem sjednici Plemeni-
tog Tijela Bokeljske Mornarice, urečene za
31. prošlog mjeseca, a za koju sam dotični
poziv i ja supotpisao. Kad sam na povratku
obaznao da mi se je u istoj sjednici pred-
ložilo nepovjerenje(?) zbog nepristupa, sta-
doh se krstiti i lijevom i desnom, a sa dva
uzroka: 1). Što je svakome u Boki poznato,
da u odsutnosti Admirala sjednice Morna-
rice sazivlje i predsijeda im Major, a meni
po ničemu nije bilo poznato da on neće
na sjednicu pristupiti; dapače sam za stalno
držao da će doći, a tijem više jer sam ga
na dan moga odlaska pismeno obavijestio;
2). Što sam se ja u najzadnjem času prije
svoga odlaska razgovarao sa onima, te su
mi nepovjerenje nadahnuli i predložili, i
oni su mi uprav odobravali, da se ja za
odnosni posao moram brinuti i dosljedno
otputovati iz Kotora. Megju ovima je na pr-
vome mjestu g. Marko Kurjal, koji je če-
tvrt sata prije moga odlaska sa mnom go-
vorio, te bio o svemu obaviješćen, pa me
uprav čudi zašto je on (da io nije valjda
iz stare čežnje za časti prvog kapetana?)
predložio, da se i meni glasuje nepovjere-
nje? Pozivljem ga dakle ovijem putem, da
opravda svoj postupak, a pridržajem se, da

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

kućegradnje, koje će se u Sarajevu od 1.
Siječnja 1909. do konca g. 1910. izvesti,
dotično pregraditi, oprost od poreza kuća-
rine na 20 godina.

Saziv dalmatinskog sabora.
Prema vijestima bečkijeh novina, pokrajin-
ski sabori biti će sazvani za 20. septembra
na kratko zasjedanje.

Kako se osnivaju Julijanove
magjarske škole. Pišu iz Zagreba:
Prometna uprava je naredila, da se 117 že-
ljezničkijeh namještenika premjesti iz Za-
greba u pokrajine. Kao razlog uzeta je sku-
poća, ali na stvari je — kako upućeni kru-
govi govore — posve drugo. Ovi namješ-
tenici tražiti će u ovijem mjestima, da im
se otvore. magjarske Julijanove škole, što
će im se dakako i dati kao »narodna po-
treba«, koju stanovita mjesta traže!

Državno redarstvo u Zadru.
Zakon, glasovan u dalmatinskom saboru o
državnom redarstvu u Zadru, dobio je pre-
višnje odobrenje. Sada će se izvršiti potre-
bite pripreme, te će zakon stati na snagu
sa novom godinom.

Politička amnestija. Javljaju iz
Beča, da će prigodom 80-godišnjice Ni. Ve-

 

niji našem vapaju, ako svjetovnjaci  prepu- proti njemu i proti mekijem drugijem po- jičanstva biti udijeljena opća amnestija za

šte kleru da sam svoju stvar zagovara, da
sam svoje prošnje i molbe podastire Rimu,
to je pravi zakoniti put, jedini koji može
do uspjeha dovestiti ; jer potraje li nesvije-
sna hajka na Rim i sam će kler izgubiti
svaku volju da ustraje, da radi, jer bi tijem
pripomagao onijem, kojijem je deveta do
glagoljice, nego im je glavna da narod od-
vrate i otugje od Rima.

Naravna je stvar, da Rim ne može da
sve iskaže do kraja; a shvatljivo je, koje
bi posljedice to moglo imati, kad bi odao
mnoge neprijatelje našoj stvari; ali svečane
riječi milog nam oca Pija X. neka osvijeste
svakoga, a ne prećerujmo, nego pouzdano
i ustrpljivo pričekajmo, a da dobijemo što
: nas ide malo po malo. Mi smo kratkoga
vijeka, a narod ostaje; on je vojevao tisu-
ću godina višijem i manjijem uspjehom, ali
amaneta svoga i povlastice svoje izgubio
nije; ako je ta povlastica bila skućena, skra-
ćena, tomu su opet bile krive okolnosti, jer
su poglavice crkvene u našoj pokrajini po-
najviše bili tugjinci, a kad je ovijeh nestalo,
jer je takovo bilo zalutalo doba, imali smo
za biskupe čestitu i vrsnu čeljad, ali koji
su mrzili narodni duh; sada je i toga ne-
stalo, imamo preodane muževe narodnoj
stvari, dakle primirimo se i pouzdajmo se
u njihovu razboritost i njihovo osvjedočenje,
ne pritežimo odviše, nego pričekajmo da
Rim otkupi očinsku svoju riječ. Da u Rimu
vlada takav duh, kakav ga razvatni listovi
hoće da nametnu, ne bi smo imali po iz-
bor čestite biskupe, a eto tu skoro i česti-
toga mitropolitu i nadbiskupa. To je naj-
bolji dokaz da se u Rimu naš narod ne
navodi u iskušanje, nego da se gleda nami
ugoditi, koliko se više dade i može. Baš
jer smo oduševljeni svom dušom za našu
starinsku glagoljicu, pišemo ovo u sjegur-
noj nadi da ćemo tako najbolje koristiti
golemom tom narodnom pitanju.

P. N. Gospodine!

Eto smo stupili u drugu polovinu
godine a mnoga gospoda predbroj-
nici nijesu nam isplatili predbrojbu
još ni za prošastu godinu. Umoljamo
najtoplije svu tu Gospodu, da nam
izvole čim prije isplatiti koliko du-
guju, jer listom ne možemo nikako
naprijed, pošto je izdavanje skopča-
no sa velikijem troškom.

 

 

Vijesti iz naroda.

Iz Sugjurgja na Šipanu.

(Postalia). Naš g. listonoša, koji Vam je
otprije poznat, ne zaslužuje zaista, da se
s njim bavimo, ali ga nehoteć moramo spo-
menuti samo za to, da se divite brzini naše
pošte: »Prava Crvena Hrvatska« otprema
se iz Dubrovnika u subotu prije podne, a
istoga dana po podne stiže u Luku. Po
tome, da je sreće, morala bi u Sugjuragi
stignuti bar u Negjelju, a biste li vjerovali?
Mi se moramo zadovoljiti, ako nam i u
četvrtak stigne! Dakle iz Luke do Sugjur-
gja putuje punijeh pet dana! Pa i to ako
mam stigne u ruke, jer vrijedni naš listo-
noša zna upravljati pisma i novine i po
djeci ispod pet godina. Molimo nadležne,
da stvar ispitaju i urede. Inače povratit ćemo
se i opet na ovaj nered.

Iz Kotora.

(Mojijem glasovateljima nepovjerenja).
Radi neodgodivijeh posala morao sam za
nekoliko dana otputovati iz Kotora, te ne

stupam drugijem zakonitijem putem. Stalan
sam, da će g. Kurjal kao pošten čovjek,
koji uživa svačije povjerenje — pa i Ple
menitog Tijela Bokeljske Mornarice — naći
načina kako da opravda počinjeni korak.

Čekam ga dakle na biljezi.

Žalim samo da su se neki, što su bili
prisutni sjednici, a koje ja inače duboko
štujem, dali zavesti od g. Kurjala. Ja sam
im pak spravan u svako doba sa dokazima
potvrditi, da sam onijeh dana morao biti od-
sutan. Nadodati mi je na svrhu i ovo: Da
sam ja po ičemu znao da major Mornarice
neće na sjednicu pristupiti, jamčim pošte-
nom riječi, da bih se ja bio barem za taj
dan sadržao kod kuće, pa makar da bih
sve moje žrtvovao, kao što sam do danas
mnogo šta žrtvovao u patriotične svrhe, što
je svakome poznato, pa i onima te mi gla-
suju »nepovjerenje«. Evala im!

Kotor, 9/8. 1910. Maks Lui.

 

Narodno zdravlje.

Mnogobrojna liječnička iskustva po-
tvrgjuju, da svakidanja uporaba jedne
čaše naravne ,Franjo-Josip“-grke vo-
de već nakon 5-6 dana postepeno u-
,manjuje težinu tijela, a da pri tom
ne nastaje niti oslabljenje sila
niti smetanje probave. Ako se sa
tro-četvero sedmičnim ispijanjem po-
znate Franjo-Josip ljekovite vode spo-
je svakidanje i trajne kretnje tijela, to
se mogu skoro bez iznimke izostaviti
putovanja na kupelji, koja skupo za-
pada i vrijeme odnaša, jer terapia
omršavljenja može se sa ovom bo-
\gato solnom mineralnom vodom sa sa-
| svijem dobrijem uspjehom doma spro-
vesti. Svjetujmo se o tom sa kućnim
 lijećnikom. Svjetska »Franjo-Josip«-grka
\voda šalje se samo u čisto prirodnom
\stanju te se može nabaviti kod ljekar-
Ina, drogarija i prodavaoca mineralni-

| jeh voda.

 

 

. .
Domaće vijesti.

Sastanak spljetske pravaške
organizacije. Primamo: Pozivaju se
svi pristaše stranke prava, da pristupe dne
16. avgusta k sastanku gradske organizacije,
i to u prostorije Pododbora Zadružne Zveze,
trg sv. Filipa, 37. Dnevni je red: 1), Odo-
brenje pravilnika mjesne organizacije. 2).
Izbor uprave mjesne organizacije. 3). Even-
tualia. — Spljet, 5/8. 1910. — Promicatelj-
ni odbor.

Raspušten hrvatski sabor. Nj.
je Veličanstvo potpisalo u utorak reskript,
kojijem se raspušta sabor Hrvatske.

Hrvatstvo na Rijeci. U Nedjelju
bio je u Fužinama slet župe »Frankopan-
ske«. Tom zgodom sušački je Sokol tražio
od riječke oblasti slobodan prolaz kroz grad
do kolodvora i to u kočijama, ali im bilo
odbiveno. Zatražio je od ministarstva trgo-
vine, da bi vlak stao na Sušaku, ali ni to
ne bje dozvoljeno. Neki dan pak jedan So-
kolaš, ne znajući da ne smije kroz Rijeku
u odori sokolskoj proći, bio je insultiran i
uapšen. Pravo kaže na ovo »Hrvatska Ri-
ječ«: A Hrvati riječki ne miču se, usprkos
tomu, što imaju pri ruci dosta srestava, da
porade oko osviještenja tamošnjeg pučan-
stva. Silni milijuni hrvatski još uvijek leže
u talijanskijem riječkijem bankama!

Oprost od kućarine u Bosni.
Bos.-herc, zem. vlada dozvolila je za sve

 

političke zločine.

Lijepa uspomena na prvog i
posljednjeg llirca. Rogiaci nedav-
no preminulog posljednjeg llirca  Ivana-
Trnskoga poklonili su »Družbi Hrv. Zma-
ja« sobu sa čitavijem namještajem, u kojoj
je Trnski sve do posljednjijeh časova svoga
života radio i pisao. Ovo društvo već imade
sačuvani namještaj prvoga Illirca dra. Lju-
devita Gaja, a sada će evo imati i sobu
posljednjeg Illirca, te tako narodu sačuvati
lijepu i vidljivu uspomenu na ova dva na-
rodna trudbenika.

Političke demonstracije u Pu.
li. U noći iz megju subote i nedjelje biio je
u Puli vrlo živahno. U nedjelju u jutro su
se Talijanaši sabrali na kolodvoru, da po
svom barbarskom običaju dočekaju Sloven-
\ce, ako ovi unatoč oblastnoj zabrani dogi :.
\Policija ih je u toliko rastjerala sa kolodvo-
Ira. Nakon toga je došlo do ponovnijeh su-
\koba izmegju Talijanaša i Hrvata. Policija
\je bila opkoljena od Talijanaca i nabacana
\kamenjem, te su redarstvenici morali povu-
(ći sablje, pa je ranjeno nekoliko osoba, a
\više ih je uapšeno. Jedan Talijanaš, koji se
\oborio na jednog Hrvata, pobjegao je u
crkvu. Kad je policija opkolila crkvu, Tali-
janaš se nekako izmakao kroz sakristiju i
pobjegao na jednu talijansku jedrenjaču. U
sve je uapšeno 47 osoba, koje su osugjene
od 3 do 7 dana zatvora.

Prosvjedna skupština u Tr-
stu. Povodom gornjijeh dogogjaja obdr-
žavala se je u ponedjeljak u Trstu u »Na-
rodnom Domu« prosvjedna skupština. Pri-
sustvovalo je oko 3000 Slovenaca, a njima
se je pridružilo i mnogo Hrvata. Na dnevnom
redu je bila zabrana izleta u Puli, što ga
je Tršćanska »Narodna delavska organizaci-
ja« u Nedjelju praviti u Pulu i koju zabra-
nu je ondješnje namjesništvo potvrdilo.

Govornici su oštrijem riječima kritizirali
ovaj nepravedni postupak, uz burno odobra-
vanje prisutnijeh. Inače skupština je mirno
protekla. Iza skupštine je krenula ulicom
povorka od preko 400 osoba, demonstrativno
\klicajući. Tu im se suprostavila jaka četa re-
! dara i demonstranti se moradoše razići.

 

 

Izaziv zadarske općine. Pod
ovijem naslovom »Hrv. Kruna« donosi u-
vodnik, u kojem se bavi jednijem spisom
Općine zadarske, upravljenijem dvama za-
\darskijem obrtnicima Hrvatima, Ćervaru i
Cetinčiću. Obojici su hrvatske table na du-
ćanima bile od prostačke talijanske ruke o-
blaćene, te se Općina obraća na spomenu-
tu dvojicu, tražeći od njih, »per motivi di
decenza e di decoro« da kroz tri dana ta-
ble očiste. Taj poslupak je nešto najčudno-
vatijega što se zamisliti može, Mjesto da
naredi svojijem redarima, da paze na sve
nikogoviće, koji blate tugje vlasništvo, za-
darska Općina jednostavno naregjuje ošte-
ćenome, da očisti tablu, koju su pristaše
iste Općine oblatili, Zbilja i preveć drzovitil

Zahvala. Koliko lanjski toliko i ovo-
godišnji poziv Ravnateljstva družbe sv. Ći-
rila i Metoda za Istru, da se dan 5. Srpnja
proslavi kao narodni blagdan, bio je okru-
njen lijepijem uspjehom. Proslava toga sla-
vnoga dana obavila se gotovo u svijem
mjestima naše domovine, mirno i dostojan-
stveno. Mila i dobra misao prodrla je u srca
svijeh našijeh ljudi i učinila, da i Hrvati
imađu svoj narodni blagdan, da i oni i-
mađu svoj dan, kad ih ništa ne dijeli i ne
odvaja — dan bratstva i mira.

Osim bratske ljubavi i mira donio je taj
dan ugroženoj našoj Istri još i druge sreće.
Ma gdje god Hrvati slavili uspomenu na-
šijeh velikijeh svetaca, njihova su srca o-

 

 

noga dana bila svuda okrenuta k Istri i nje-
zinoj spasiteljici družbi. A to je družbu po-
diglo i dalo joj nove snage, da još odlu-
čnije i sjegurnije udari na neprijatelja, koji
nam otugjuje djecu, a one, koji se otugjiti
ne dadu, progoni, mrcvari, ubija.

Još nam uvijek stizavaju prinosi saku-
pljeni za družbu prigodom onoga lijepoga
narodnoga dana. A stizavaju nam i izvje-
štaji, kako je proslava prošla i kako se je
kupilo za Istru.

Hrvatice! Krasne i dične kćeri naroda na-
šega, vama koje ste po čitave dane obila-
zile pragove našijeh ljudi i poticale ih, da
udijele štogod za progonjenu istarsku djecu
— da ste nam prve pozdravljene! Kad bude
jednom slobodna Istra pisala svoju povi-
jest, vaša će dobra imena, hrvatske gospo-
gje i gospogjice, spominjati s ponosom i
udivljenjem. Hvala Vam!

A hvalimo i vama dični hrvatski sokolovi!
Vi ste uvigjeli da se tu radi o slobodi hr-
vatskijeh divnijeh krajeva, pa ste u oda-
brani dan digli vaš junački glas i poradili,
te se je braći pomoglo!

Hvala i vama rodoljubi duhovni i svje-
tovni, i tebi omladino naša, koja si u na-
rodni blagdan uložila sav svoj ognjeni žar
i polet svojijeh plemenitijeh duša i spre-
mila družbi jabuku lijepu!

Hvala našijem slavnijem gradovima, op-
ćinskijem i gradskijem poglavarstvima, nov-
čanijem zavodima, čitaonicama i drugijem
raznijem društvima, koji se družbe sjećaju!

Hvala hrvatskomu novinstvu, koje je bez
razlike stranaka i mišljenja s najvećom lju-
bavi i susretljivosti podupiralo nas i uči-
nilo, te su svi slojevi našega naroda pri-
grlili velelijepu misao narodnoga blagdana!

Hvala i dalekoj braći u Americi, koja su
takogjer htjela, da u onaj slavni dan s na-
ma jednako misle i osjećaju!

Hvala svima vama, koji ste doprinijeli ma
štogod u korist naše družbe i koji nam
tako pomažete, da Hrvatskoj domovini sa-
čuvamo tlo, koji nam je tugjin u davnini
oteo, ali kojemu sada sve više izmiče ispod
nogu. A da je tomu doista tako, dokazom
su posljednji krvavi dogogjaji, koji poka-
zuju da je naš narodni dušmanin u svojoj
zločinačkoj zlobi, da nas istrijebi iz ove
zemlje, iscrpio sva dopuštena i nedopuštena
srostva protiv žilavog otpora istarskijeh
Hrvata!

Još jednom: od srca hvala svima onima,
koji nas podupiru i topla preporuka, da
nas i u buduće ne zaborave, već da u našu
Družbu neprestano ulijevaju novu snagu,
koja će joj omogućiti, da za vremena skrši
grubu silu, koja nas tišti!

Naprijed za družbu! — Opatija, u Ko-
lovozu 1910. — Ravnateljstvo družbe sv.
Cirila i Metoda za Istru.

 

Politički pregled.

Prilike u Austriji. Usprkos dugih pre-
govora austrijskoj vladi nije pošlo za rukom,
da izmiri Čehe i Nijemce i omogući rad
češkog pokrajinskog sabora, a time i rad
carevinskoga vijeća. Austrijskoj vladi zada-
ju mnogo brige i Poljaci, jer se i s njima
ne može nikako sporazumjeti. Radi ovog
stanja stvari stali su se pronašati glasovi,
da će doći do raspusta carevinskoga vijeća
i do novih izbora. Koliko se austrijska vla-
da pouzdaje u ove izbore, najboljim je zna-
kom, da se već sada prijeti, ako izbori
ne ispadnu povoljno po vladu, onda će se
poslužiti drugim srestvima. U češkiu i polj-
skim krugovima ne plaše se novih izbora.
Česi jedino žele, da sukob izmegju vlade
i Poljaka što jače zaoštri. Oni upravo žele
nove izbore. Češki listovi vele, da je vlada
vijest o izborima turila u svijet, da time
umekša Poljake. No kako se čini, i mirnim
Poljacima dodijalo je vječno obećavanje. U
ostalom dogje li do sporazuma izmegju Po-
ljaka i vlade, Česi će nastaviti odlučnu
borbu protiv današnje vlade. Česi su i do
sada dokazali, da su kadri tu borbu voditi,
a računaju i na dalju potporu slavenskih
zastupnika.

Koreja proti Japanu. Protu-japanski po-
kret u Koreji sve se to više zaoštruje. Tajna
udruženja niču. U najnovije doba osnovan
je tajni savez, koji se smrću prijeti svakom
onom Korejcu, koji bude stajao ma u ka-
kvom savezu sa Japancima.

Pogranični sporovi izmegju Italije |
Habsburške monarkije. »Zeit« javlja iz Ri-
ma, da će seo pitanju austrijsko-talijanskih
pograničnih sporova, o kojima se u zadnje
doba mnogo pisalo u talijanskoj i u au-
strijskoj štampi, najprije povesti riječ na
sastanku obiju ministara vanjskih posala Di
San Giuliana i grofa Aehrenthala. Tek on-
da će se povesti pregovori i to po jednoj

|mješovitoj komisiji. Ova komisija imala bi

 

God. VI.

raspravljati, kako bi se — ako već ne sa-
mim sukobima ma granici — dalo izbjeći
barem njihovom pretjeranom prikazivanju u
austrijskoj i italijanskoj štampi.
Obustavljenje putnica izmegju Austrije
i Srbije. Javljaju iz Beograda: U ovdašnjim
dobro upućenim krugovima govori se, da
će putnice biti odinah obustavljene, čim po-
stane perfektan tigovački ugovor izmegju
Austro-Ugarske monarhije i Srbije. Kako je
poznato, uvedene su putnice kad jebuknuo ca-
rinski rat izmegju ove dvije susjedne države.

Dar knjazu Nikoli. Naš kralj Franjo
Josip poklonio je knjazu Nikoli za njegov
jubilej dva konja plemenite pasmine.

Muslimansko iseljivanje. Iz Sarajeva jav-
ljaju, da je Reis-ul-ulema poduzeo službe-
no putovanje, u svrhu da odvrati muslima-
ne od iseljivanja.

Kralj talijanski proti velikim ratnim
lagjama. Napuljski »Mattino« priopćuje raz-
govor engleškog publiciste Steada sa tal.
kraljem. Kralj se je izjavio proti velikim
ratnim lagjama, koje u zrakoplovstvu imadu
smrtonosnog protivnika. Do pet godina lju-
di će moći sa zrakoplovima sasvim lako
ravnati. Za jedan dreadnoughts potroši se
53 milijuna franaka, a jedan leteći stroj, koji
zapada samo 10.000 fr., može ga uništiti.
Zrakoplovi će moći sobom nositi do 75 klg.
melinite.

Tiskovna reforma u Srbiji. U srpskom
ministarstvu unutrašnjih poslova radi jedno
povjerenstvo o novom tiskovnom zakonu.
Današnja sloboda štampe biti će ograniče-
na, naročito u slučajevima, gdje bi članovi
kraljevske porodice bili vrijegjani.

Mornarica Turske. Javljaju iz Carigra-
da: Zaključena je kupnja dvaju velikih nje-
mačkih brodova »Brandenburg« i »Kurfiirst
Friedrich Wilchelm«, koje kupuje otomau-
ska vlada za pojačanje mornarice. Ujedno
je vlada dobila saopćenje, da su pokusi sa
torpedorazoračima u Kielu, gdje su izgra-
gjeni, dovršeni, te da su lijepo uspjeli.
U nedjelju će torpedorazorači otputovati iz
Kiela put Carigrada, gdje će biti svečano
dočekani. Ujedno dolazi vijest, da su vojni
ataše u Parizu i potpukovnik Ali-Ghalib-
beg dobili nalog, neka prisustvuju poku-
sima sa automatskim torpedima, a nakon
toga neka podnesu izvještaj o uspjehu ovih
pokušaja, jer da se otomanska vlada bavi
mišlju, da nabavi automatske torpede. Ove
nabave ratnih brodova u savezu su sa za-
ključkom komore, da se mornarica imade
pojačati, u koju svrhu je votiran iznos od
200 milijuna funti.

Gradska kronika.

Čitulja. U Nedjelju je preminula, na-
kon oduljeg bolovanja, g.ca Regjina Janni,
sestra g. Rafa Janni, mjesnog gimnazijskog
profesora. U ponedjeljak poslije podne bio
joj je priregjen lijep pogreb, uz veliko sa-
učešće gragjanstva. Pokoj joj vječni, a o-
žalošćenoj porodici i svojti naše iskreno
saučešće.

Imenovanje. Pravni vježbenik pri mje-
snom Sudu g. August Mišetić imenovan je
prislušnikom. Čestitamo!

iz društva ,,Starčević“4. Poziv-
lju se gospoda članovi društva hrvatske mla-
deži »Starčević«, da se nefaljeno sakupe u
blagohotno ustupljenim prostorijama »Hrv.
Rad. Zadruge« sutra u nedjelju dne 14. ov.
mj. na 11 sati u jutro na jedan veoma važni
dogovor. Radi važnosti, moli se, da niko
ne izostane. — Uprava.

Postalia. Upozorujemo što donaša
»Hrvatska Kruna« u broju 77 od 4. ov.
mj. u dopisu iz Dubrovnika, i uhvamo da
će nadležna vlast staviti čovjeka nepristrana
i vrijedna kako upravitelja.

Članovima Kot. Gospodarske
Zadruge. Buduć je sada vrijeme skla-
panja pogodba na svjetskijem tržištima za
nastajnu godinu, potrebito je sada po pri-
lici znati ukupnu kolikoću galice, što bi
ova zadruga imala nabaviti za dojduću go-
dinu 1911.

U tu svrhu mole se gospoda pouzdanici
i članovi zadruge, da priopće upravi najda-
lje do konca ovoga mjeseca koliko će po
prilici trebati pojedinome članu galice, a da
zadruga može na to računati pri naručbi.
Cijena ne može se za sada tačno označiti,
ali je držati, da će biti okolo 50 Kr. po
quintalu. — Dubrovnik, 10. Kolovoza 1910.
— Uprava Ki

 

Gospodarske Zadruge.
Družbi. Primili smo od g. Nika Gii-
vović iz Brsečina K 14, sakupljenijeh pri
čaši vina u veselom društvu, za Družbu sv.
Ćirila i Meloda za lstru, na čemu srdačno
zahvaljujemo.
Za fond glazbe. G. Ivo Vidović po-
ložio u fond glazbe od svojih kvota K. 2
— G. Ivo pl. Finetti svoju kvotu K 1:10,