Br. 291. ponašanje stranaka naše srpsko-hrvatske koa- licije, predstavlja i iznaša na vidjelo tako- vih intrigantnih i niskih stvari i odnošaja, koje inače, velimo, nebi pošteni inostrani političari, niti vjerovati htjeli i mogli. * # One tvrdnje, što ih, od izvjesna vremena, iznose protivu bana Tomašića, »Srbobran«, vrijegjaju ne samo bansku čast, kao takovu, već i osobito vrijegjaju Hrvatsku. Ako je ono sve istinito, što spomenuti veliko- srbijanski list na teretu bana, nanizava i glagolja, kada su Hrvati obvezani nagoniti veliko-srbijanske političare »Srbobrana«, ne- ka oni sve potanko dokažu te, tobož, ta- mne točke rada bana Tomašića na propast Hrvatske. Kad su se već našli u nesretnoj našoj Hrvatskoj zemlji političari, koji idu za tim, da osramote pred svijetom bansku čast, odnosno hrvatskoga bana, tada svaki iskreni hrvatski rodoljub mora zahtjevati neka se i kazni ono, što graniči veleizdaj- stvom prema Hrvatskoj ili pako one ele- mente, što zavaravaju narod sa izjavama, koje sumnjiče one i onu visoku čast Hrvat- ske, koja ne može biti nikako osumnjičena i nekažnjeno stoga ostati, ako samo doti- čna izvješća nijesu osnovana na nepobitnim dokazima. Ako je ban Dr. Tomašić doista izdajnik otačbine naše, te, ako je on krvni dušmanin naroda i krvnitelj historično- političkih prava Hrvatske, tada mora ga i narodna kazna stignuti; ali, ako to nije moći dokazati, tada su sjegurno veći zločinci i veći krivci oni političari, što se ono kupe oko »Srbobrana«, a koji su inače ožigo- sani, kao veliki griješnici i neprijatelji hr- vatske samostalnosti. Mi smo uvjerenja, da je ban Rauch bio slab državnik; bio je državnik i čovjek, koji nije znao, na žalost, stvoriti sebi podlogu političku, već je sa svojom neodlučnošću dopuštao, da se »amormalni i perversni €- lementi« koalicije, kao što ih je nazvao Dr. Tomašić, sve više i više šire u narodu političku razvratnost i samovolju; ako je Rauch bio preslabi političar i državnik, to opet danas Hrvati ne mogu više podnositi da im ban Tomašić, kao Rauchov nasljed- nik kmji prava domovine u korist veliko- magjarske ideje, recte magjarskog šovini- zma i imperijalizma. S toga upravo nastala je skrajna potreba i nameće se, kao ono najpreča dužnost, opozicijonalnim našim strankama, da, kad su se već jednoč sto- pile "titi složile u jaku političko-stranačku cjelinu, da odmjere i Magja:ima i veliko- srbima i svima ostalim dušmanima i huli- teljima Hrvatske, kao što su oni i zaslužili. * *# Neočekivana je vijest, što ju donose »Hr- vatske Novosti« (br. 545.), pa i druge no- vine, naime, da su se pokretaši već posve odrekli svoga posebnoga političkoga stano- višta, te da su voljni pružiti pokorničku ruku banu Tomašiću; jer da im je ovaj o- bećao povišicu peštanskih štipendija, na oble 12.000 kruna godišnje. Ova je vijest izazvala danas neopisivu senzaciju u Za- grebu; a koliko se činila ova vijest nevje- rojatnom upravo; mi, koji inače lično, da- pače intimno poznavamo neke matadore, pardon »divske lavove« srpsko-hrvatske ko- alicije, možemo potvrditi, da će Dr. Toma- šić sjajno u tome i uspjeti, bude li samo od grofa Khuena ovakovu nagradu izvoje- vao za naših 40 graničara!... Čitatelje ovog časnog lista možda će iz- nenaditi i što više, zbuniti ova vijest, nu mi, koji u Zagrebu živemo, znademo, kako se jeftino stvaraju žrtve političke, pa i »ve- liki« narodni otačbenici i »slavni« politi- čari u Hrvatskoj!... Naravno, listovi fuzi- joniranih opozicijonalnih stranaka, već će se poskrbiti, da se i o ovom zagonetnom novom političkom sramnom dogogjaju, do- vede istina na čistac, od koje se doduše, što se nas tiče, već unaprijed nadamo sla- bom dojmu i uspjehu u narodu. — Što ćemo, deder, kad mi, zagrebčani, još se ni- jesmo sjetili, da podignemo naš urnebesni glas protivu sramote, koja našu divnu pri- jestolnicu ponizava u očima civilizovana svijeta, naime, da primoramo »gradske o- čeve«, neka već jednoč odstrane ploču koja glasi, da jedan od najudobnijih naših tr: gova, nosi ime grofa Khuena-Hedervary-a, koji ne znađemo, da prosudimo ono, što nam je ostavio u amanet slavni zagrebački kanonik Juraj Batkay, još g. 1652., u svo- joj knjizi pod naslovom: »Memoriae regum et banorum Dalmatiae, Croatiae et Slavo- niae«, već sve mukom podnosimo i kuka- vički trpimo, tada i nije nikako čudo, da nijesmo u stanju dokazati veliko-srbima u Hrvatskoj, kako se neda- jemo izrabljivati, varati, vrijegjati, gaziti i jarmiti. Ali što ćemo, naši su pokretaši sa- mo junaci, kad su pri čašici vina, a sinje su kukavice, kad im je ustati protivu bun- tovnim i veleizdajničkim namjerama preko- _ PRAVA CRVENA HRVATSKA Danas u Hrvatskoj znade zavladati ogor- | trpjela. Baš to su oni, kojima je zazoran čenje i začugjenje, ako javno i neustrašivo | složan rad Hrvata a mirne duše danas gle- ustane čelični i pošteni kakav patriota, na|daju kako u Kotoru »Lega« radi, velikosrp- obranu katoličkih svetinja i našeg veleza-|stvo napreduje, a Hrvati... drijemaju, ili služnog svećenstva; ali neće, da nas obu-|se megjusobno bore. zme ogorčenje i začugjenje, kad čitam grdne pokretaške ekspektoracije protivu pa- triota stranke prava, koji junački brane Hr- vatsku od hrvatskih i srpskih magjarona ! o Iz Mravinca kod Slanoga. (Pir). U nedjelju na 11. o. mj. u Mravin- cu udala se je najmlagja kćer g. M. lvano- Mi se znademo svagjati, klevetati i glo-|vića, ggjica. Katica Ivanović, za bogatog i žiti izmegju sebe, te se i grdno cijepam olodličnog trgovca u Trstu g. Mata Kuzma- u stranke i strančice, kao da mam svima |nića rogi. u Rogoznici kod Omiša. U Slano- nije Hrvatska jedna domovina i majka, ka o|mu iz jutra 17 osedlanih konja čekalo je sva- da nijesmo jedne krvi, istog plemena i roda; |tove, koji su stigli sa posebnim svečano iski- ne, mi smo slabi i podjarmljeni, što nije- | ćenim parobrodom poljičke plovitbe »Knez«. smo složni i što napadamo one naše po-|Vjenčanje je obavio vič. g. dum _ Antun litičare i patriote, a koje bi nam trebal o|Jasprica a kumovahu vluč. g. Dr. Mimica, duboko poštovati i slijediti, u svemu i sva- | liječnik, i ugledni trgovac g. Bekavac. Lije- čemu ! Dr. Kalnik. po je bilo gledati iza vjenčanja poredane Vijesti iz naroda. Iz Lisca kod Stona. (Škola, putevi, voda). Eto napokon i svatove, nevjeste i mladoženje, gdje na ko- njima uz jeku pušaka kreću put Mravinca. U počast mladencima za vrijeme gozbe i cijelo poslije podne igralo je kolo, pjevale se narodne popjevke i kada god su svatovi u | prolazili, nazdravice iznosile. Slano im je nas škole, koja će do malo dana biti goto- | impozantan oproštaj priredilo. Općina je va. Stalni smo, da će ove godine započeti | izvjesila zastave i neprestanom jekom mašku- i poučavanje, a to stavljamo na srce star i- [la pozdravljala goste i mlađence. Načelnik joj vlasti. I u našem primorju, hvala Bogu, |g. Marko Jelić i ostala gospoda slanjska osnivaju se škole, i ako kasno. Do koga sa gospogjicama uz srdačne čestitke otpra- je to bilo, da smo ostali toliko nazad, ne tiše mile goste, a ovi sa ugodnom uspome- ćemo sada ispitivati. Starije vlasti, a osobi- nom u srcu zahvalivši na svemu, ostaviše ove krajeve, pozdravljajući rupcima i spušta- njem zastave Općinu i narod. to općine imale bi se zauzeti, da u svakom većem selu bude škola. U ovoj župi ima 180 obitelji, a škola tek sada! Seljani su obično neuki, a dosta je i presuda, pa ako nema ko će ih uputiti, posavjetovati, nikad naprijed. Najvole onu: pleti kotac, ko i o- tac, pa kako bilo da bilo. — Hoće se ve- lika, da ih opameti. Tomu se pako nije ni čuditi, jer ko što ne zna to i ne želi. Da- kle hoće se škole, hoće se prosvjete! — S putima smo, amo još gore. Nema deset metara puta u redu. Visoka se nije za nas pobrinula. A i kako će? Niko ne moli, ni- ko ne pita, a ona ko da spava. Neka ka- pliica bila je kapnula, ali u što se je ika- ko upotrebila? Općina niti je o tome oba- vijestila glavara, niti se propitala, kako bi se taj novac upotrebio. Nego pošalje dva čovjeka, da načine komad puta, pa bilo ka- ko bilo, samo, da se novac potroši. To je sve. Eto pitali smo u vlade, da nam barem načini put do škole. Nadamo se, da ćemo biti uslišani, jer nijesmo ni mi u Africi ne- go u Dalmaciji, za koju se je Visoka ne- što pobrinula. Ne vjerujemo, da će nama biti maćeha. Idemo, da vidimo! — Voda! To je prvo za svako živo mjesto. A kako smo mi u tomu? Čatrnja malo. Pitkih vo- (Hrvatska Bokeljska Glazba u Baru). Na osobiti poziv crnogorske vlade naša »Hrvatska Bokeljska Glazba« učestvovala je svečanostima u Crnoj-Gori, svečanom pri- godom 50-godišnjice vladanja Ni. Vel. kra- lja Nikole I. i proglašenja Crne-Gore kra- ljevinom. Moramo naglasiti, da tom prigo- dom ni kao Hrvati ni kao pravaši nijesmo zatomili svoja ćustva u slobodnoj Crnoj- Gori, već smo ih očitovali kao u sred Za- greba i da smo se strogo držali svog pra- vaškog starčevićanskog programa. S pohva- lom moramo naglasiti, da nam je vlada slo- bodne Crne-Gore dala u tom potpunu slo- bodu, tako da je u slobodnoj Crnoj-Gori možda za prvi put odlijegala kroz brda i doline Starčevićeva koračnica, uz »Lijepa Dne 10. kolovoza krenula je naša »H. B. G.« put Bara Lloydovim parobrodom, i iskrcavši se zasvirasmo »Prava hrvatska omladino«. Štaponoša je koracao pred njom, okićen hrvatskom zastavom. Najsrdačnije bijasmo dočekani od barske Općine, obla- da našlo bi se, ali treba i to urediti. Za-|snog upravitelja gosp. Nika Tatar, kr. šefa molili smo i za to vladu, da nam priskoči |finan. J. Plamenac, oblasnog tajnika g. D. u pomoć. Jet u sušno doba zlo i naopako.| Jovanovića i cijelog gragjanstva. Tog dana Treba da narod dangubi i muči se. S po-|na 7 sati po podne otsvirasmo birani pro- moću, ma bilo s koje strane, moglo bi se | gram pred dvorom N. V. nasljednika Da- i tomu doskočiti. Ovo smo malo redaka|nila u Toplici, po izričitoj njegovoj želji, napisali u dobroj namjeri, da vide viši, ka- | koji se je udostojao najljepše nam zahvaliti ko i mi živemo, pa da nam pomognu. Iz Kotora. (Zlobne laži. Živa istina: »Lega« radi, srpstvo napreduje, a Hrvati drijemoju). Pod naslovom »zlobne laži« pobija dop snik u br. 73. »Nar. Lista« meki talijanski tršćanski list, koji da je nešta neistinita iz- vijestio o kotorskom načelniku. On vrlo u- zrujano osugjuje (što je i opravdano) to lažno pisanje o njegovom vogji, ali ne na- zrijeva nepravdu na sve one zlobne laži što ih tiska »Nar. List« o kotorskim prava- šima, skoro u svakom broju. Daleko bi išli kad bi takove laži iz »Nar. Lista« bilježili, ali ćemo napomenuti one najnovije pod no- ticom »Stanovište pravaša i duhovitost pol. komisara« kao i noticu u istom broju >N. L.«: »Pravaši i trobojnica«. Dopisniku »N. L.« nije po ćudi što je svečanost na Mulu sjajno uspjela, te se obara na izletnike, da su pri polasku »provocirali« »slogu«, dok je u stvari da nije bilo drugih poklika izim: »Živjeli Muljani«, »Živio hrvatski Muo!« dapače je bio započeo provocirati jedan »sr- bin«, koji je bio odmah ušutkan. (Neće se bit onaj izletnik sjetio, da je na Mulu bio poznati A. M., te je klicao: »Živio hrvatski Muo«! Zar je i on dakle »provocirao« ? !) Pa gdje su one izmišljotine koje tiska »Nar. L.«, da pravaši »podižu Legu«?! Kad bi o- dnosni dopisnik »Nar. L.« ikoliko držao do ugleda istog »Nar. L.«, nebi mu slao sli- čnih izmišljotina i nebi napadao naše su- mišljenike na »temelju« prostih laži, već bi ih dapače poštovanjem imao spominjati, jer se dan-danas jedini za hrvatstvo bore. koli za sviranje, toli za prisustvo prigodom rijetkog slavlja u Crnoj-Gori. Dne 21 kolovoza na jahti »Rumia«, gdje je bio i nasljednik N. V. Danilo, pozdravi- smo dolazak bugarskog cara N. V. Ferdi- g nanda s bugarskom i crnogorskom himnom, po želji N. V. nasljednika Danila, što je uzbudilo u prisutnim veliko oduševljenje. — Tog dana bio je diner u čast bugarskog cara, preko kojeg je glazba otsvirala bira- ni program: »Faust«, »Graničari«, »Wilim Dne 22. prisustvovasmo dolasku talijan- skog kraljevskog para. Takvog slavlja Bar još nije vidio; okićen kao mlada nevjesta, cvijećem, sagovima, zastavama: okupilo se sve, da vidi svoju Jelenu, diku svoju, po- slije svoga gospodara. Izvanredni je to bio trenutak, kad je svaka žilica u Berjanima od radosti igrala i veselje raslo do vrhun- ca, koje je svirka naše glazbe milopojnim glasovima začinjala. Nakon kratkog vreme- na kraljevski talijanski par s N. V. na- sljednikom Danilom krene put Cetinja. — Kad se je mrak uhvatio, po želji barske Općine otsvirasmo birani program samih hrvatskih komada, u Starom Baru, na opće zadovoljstvo i frenetično odobravanje. Op- ćina barska a na čelu joj presjednik gosp. Niko Debelja srdačno nam se je tome odu- Dne 23. na 6 s. po podne bijaše konce- rat »Hrv. Bok. Glazbe« u Pristanu, kojega je ona vještački izvela na potpuno zado- Dne 24. pozdravivši oblastnu upravu u Ta kud će te više kada se je do toga do-|Baru, uz veliko oduševljenje naroda, povra- šlo, da kada koji naši uskliknu »živio hr-|tismo se u Kotor. — vatski Muo« odmah se to od. nekih posr- Dne 31. po naročitoj želji N. V. nasljedni- bica proglašuje ništa manje nego »provo- ka Danila, glazba je ponovno otišla u Bar, kacijom«, ali da uskliknu »živio srpski Muo«|da prisustvuje dolasku ruskog brodovlja, tada nebi bila provokacija već — domoljubna | kojemu na večer u čast otsvirasmo birani dužnost! Kamo sreće da neki iz »slogaške« | progra laži, kovačnice nijesu bili kovači zlobnih mebi možda danas hrvatstvo bokeljsko bilo |rascijepkano, niti naša narodna stvar toliko | koračnicu »Sokol«. m hrvatskih komada. Uz silno odu- [ševljenje prisutnih, a osobito N. V. naslje- dnika Danila morasmo više puta ponoviti Naša »Hrv. Bokelj. Glazba«, koja se u Baru zvala samo »Hrvatska Glazba«, najsr- dačnije, najoduševljenije i najotmenije bila je primljena. N. V. nasljednik Danilo na osobiti je način zahvalio prisutnom upravi- telju glazbe gosp. Maksu Lui na požrtvov- nu bratsku susretljivost dolaskom »Hrvat- ske glazbe« kao što i na izvrsnom svi- ranju, te je pohvalio učitelja gosp. I. Baga- tella i glazbare. Na 6. rujna crnogorska vlada po svom izaslaniku najsrđačnije je zahvalila upravi- teljstvu naše »Hrvatske Bokeljske Glazbe« u Kotoru. Naši glazbari ponijeli su najljepšu uspo- menu iz Bara, kao što su je i ostavili — a istodobno su pokazali svojim napadačima, da im hrvatstvo i slavenska uzajamnost ni- je puka riječ. Politički pregled. Njemačko-češki pregovori. Kako iz Be- ča javljaju, ondješnji krugovi su osvjedo- čeni, da pregovori za njemačko-češke kon- ferencije pružaju vrlo malo nade, da će ti pregovori dovršiti povolinim rezultatom. Ni- ko se ne nada, da će doći do sporazuma i da će češki sabor moći uspješno djelovati. Svaka stranka zauzimlje svoje suprotno sta- novište. Engleška misija u Beču. U subotu je prispjela u Beč specijalna engleška misija za notifikaciju promjene na prijestolju, pod vostvom lorda Rosebery-a. Bila je dočeka- na od engleškog poslanika, te je povedena u dvor. Odnošaji izmegju Italije i Austro-U- arske. U subotu se obdržavalo u Rimu ministarsko vijeće, na kojem je min. vanjskih poslova Di San Giuliano govorio o sastanku sa Aehrenthalom. O tom je izdan ovaj ko- munikej: Ministar Di San Giuliano naglasio je svoje zadovolistvo radi srdačnog dočeka cara i kralja Franje Josipa i ministra Ae- hrenthala, uikojem su zadovoljstvu i svimi- nistri učestvovali. Ministarsko vijeće je u- vjereno, da ovi iskazi doprinašaju utvrgje- nju prijateljskih odnošaja izmegju Austro- Ugarske i Italije, i da će iskrenost megju- sobnih odnošaja izbrisati sva megjusobna nepovjerenja. U ovom smislu poradio je i grof Aehrenthal, kad je sva iole spoma pi- tanja uzeo, da pretresa točku po točku, dok je s druge strane konstatirano, da takvih spornih pitanja niti nema. S obe strane is- taknuta je tendencija, da će se nastojati u svim ovim slučajevima incidenata, u koji- ma ne utječe ni jedna ni druga vlada, otu- piti im oštrinu. Glede vojničkih incidenata na granici utanačen je posebni sporazum, tako da će oba diplomatska kabineta odu- zeti ovim sporovima njihovu cštrinu. Tvr- di se, da će Aehrenthal uzvratiti Di San Gi- ulianu posjet u Italiji. Kada, to se još ne javlja. Amnestija u Crnoj Gori. Novosadski »Branik« donosi: Crna Gora ima svega 154 osugjenika: 65 sa veleizdaje, a ostalih 89. Potpuno je pomilovano 29 osugjenika radi veleizdaje, megju kojima su Gjurović, Ce- rovih, Gjulafić, Ljepava, Milović, Pantović, Radifković, Kontić, Daković i Rajković; na- dalje pomilovana su 2 politička osugjenika i 23 ostala. Djelomično je pomilovano 8 osugjenika radi veleizdaje, a 7 ostalih. O- sim ovih pomilovani su i svi veleizdajnici emigranti, osim Todora Božovića, Jovana Gjonovića, Nikole Mitrovića i Sime Šobajića. Pripojenje novopazarskog sandžaka Cr- noj Gori. Govori se i piše, da će Crna Go- ra u najkraćem vremenu pripojiti novopa- zarski sandžak i da su na to pristale zani- mane vlasti. Srbija traži novaca. Beogradske »Ve- černje Novosti« javljaju, da srbijanska vla- da namjerava podignuti u Parizu tečajem ove godine novih 100 milijuna zajma, u svrhu da popuni oboružanje vojske, izgra- di neke željezničke pruge i pokrije deficit u proračunu. Srbijanski kralj Petar u Beču? Beograd- ska »Politika« tvrdi, da sastanku kralja Pe- tra i kralja Franje Josipa 1. ne stoji više ništa na putu, i da će »kralj Petar prema tome, još ove jeseni učiniti službeni posjet bečkom dvoru«. U ovo ćemo vjerovati stoprv kada čuje- mo, da je kralj Petar u istinu bio od Ni. Veličanstva primljen. F eška obrana. Bivši fran- cuski ministar ratne mornarice Lavesan i zrazuje se odlučno protiv akcije nekih ofi- cira i parlamentaraca, da Francuska svoje velike oklopnjače pošalje sa sjevera u Sre- dozemno more. On kaže, da je engleška| eskadra sa sadašnjom francuskom flotom za Sredozemno more dovoljno jaka, napro- tiv, da se mora držati snaga udruženih fran- cuskih i engleških pomorskih sila na sje- God. Vi. veru protiv Njemačke, jer odanle prijeti o pasnost rata. Nemiri u Maćedoniji. Javljaju iz Solu- na: Uslijed umorstva turskih familija kod Novičana, što su ih počinili Bugari, nasta- la je megju muslimanima silna uzbugje- nost. Spremaju se progonstva protiv Buga- ra. Nad Kavčanama i okolicom proglašeno je opsadno stanje. Narodno zdravlje Moderna Terapia Mješte ulja od rićine propisana je od mnogobrojnih liječnika, osobito kod dugih bolesti i ležaja, naravna Franc- Josef-gorka voda. Klinička iskustva po- tvrgjuju, da ova čista naravna mine- ralna voda djeluje dobro i kod onih slučajeva gdje druga čistujuća sredstva ne pomažu, i to sa malim obrokom bez da prouzrokuje razdraženje. Za- htijevajte kod ljekarnika, drogarija ili kod prodavaoca mineralnih voda izri- čito Franc-Josef-gorku vodu; gdje je ne ima, obratite se direktno na Upra- vno Opravništvo »Franz-Josei« izvora u Budimpešti. Domaće vijesti. Prodiranje Magjara u Hrvat. sku. Pod Tomašićevom vladom Magjari vrlo žurno prodiru u Hrvatsku, pa im uno- sna i krasna imanja što jeftinije prodavaju, naravno na posredovanja poznatih »rodo- ljuba«. Opet su ovo dana preko Budimpe- štanske banke kupili bogato imanje Mosla- vinu za četiri milijuna kruna, koje je bilo vlasništvo belgijskog konsula u Beču, Do- reta, te će podijeliti imanje megju magjar- ske koloniste. I ova je prodaja po običaju sasvim tajno provedena! Osim posrbica na- dasve će »sibobranovce« ovo veseliti, koji na poznati način nastoje, kako će se što viši broj Hrvata iseljivati a što više Magja- ra (kada u tom broju ne može Srba) do- seljivati ! Hrv. Soko u Kaštelima javlja nam, da će na 18. ov. mj. svečano blagosoviti svoju društvenu zastavu, uz korporativno prisustvovanje cijele Krešimirove župe. Kako klasificiraju u grčko- istočnim školama? U Osijeku do- šlo na upis u gimnaziju jedno rišćanče, ko- je je pohodilo grčko-istočnu konfesijonalnu školu. Na svjedodžbi je imalo napisano : srpski jezik — dobro; hrvatski jezik — vr- lo dobro. — Ovo je dakako moguće samo na »srpskoj« konfesijonalnoj školi! Turci sele, sele! Sarajevska »Mu- slimanska Sloga« donaša: »Organ bos.-herc. »Srba«, veseli se, da muslimani bježe, da ih je nestalo iz Crne Gore i Srbije, pa kliče od veselja, da će ih i iz Bosne brzo nesta- ti. To motivira našom »slabošću«, misleći time prikriti (onaj silni teror ubijanja i po- krštavanja muslimana u srpskim pokrajina- ma, koji su ih prisilili, da bježe kud bilo i da potraže zaštitu. Što se pak raduje da će nas nestati i iz Bosne, primjećujemo na to, da ne vlada našom domovinom onaj, u kojeg su se uzdali, da će istrijebiti Turke i naseliti srbijanske torbaše«. (Eto dakle kako »Srbi« rade u Herceg- Bosni, a u Hrvatskoj nastoje, kako će se što više Magjara doseljivati !) Za dobavu mesa iz Argenti- me. Bečka je vlada odlučila odaslati u Ar- gentinu povjerenstvo, koje ima da prouči pitanje o uvozu argentinskog mesa. latupaju iz ,,hrv. stranke“? Čitamo u »Riečkom Glasniku«: »Doznajemo iz pouzdana izvora, da će doskora najaviti svoj istup iz »hrvatske stran- ke« dalmatinski narodni zastupnici Dri. Iv- čević, Trumbić i Tomaseo, te pristupiti me- gju pravaše. | tako ove utvare — kako pra- vaši nazivaju »hrvatsku stranku« — malo po malo nestaje. Nama je drago, da se pravaški redovi množe ....« Za krojačke obrtnike i radni« ke. G. Josip Pest, vlasnik modnog salona i ovi. krojačke škole u Zagrebu, izradio je jedno opsežno djelo za muške krojače. Knji- ga je u obliku školskog atlasa, sa 106 stra- n& i 193 slike. Cijena joj je za učenike K 20 —, za druge K 30.—. Može se obročno nabaviti. Sadržaje sva odijela sa«slikama i sa točnim tumačenjem. Opisano je sve kratko i razgovjetno, tako, da iz nje može čak i onaj naučiti, koji I nije bog zna kako očitan. Naručuje se kod g. J. Pest, Jelačićev trg, 19, Zagreb.